235269462 Strauss Leo Ur Povijest Političke Filozofije

  • View
    278

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of 235269462 Strauss Leo Ur Povijest Političke Filozofije

  • 7/26/2019 235269462 Strauss Leo Ur Povijest Politike Filozofije

    1/54

    POVIJEST POLITIKE FILOZOFIJEur. Leo Strauss i Joseph Cropsey (1963.)

    UVOD-politika filozofija se danas poistovjeuje s ideologijom; na nju se gleda potpunodrukije nego napolitiku znanost, koja je toboe objektivna-politika filozofija poinjesa Sokratom (jer je Sokrat taj koji uvodi antropocentrinost imisao o ovjeku - a ne vie o prirodi - u filozofiju. Zato od njega ''poinje politikafilozofija''). To je klasina politika filozofija (prvi koji piu politikofilozofske spise suPlaton i Aristotel), koja se razlikuje od moderne politike filozofije (koja zaetak ima u16. i 17. st.)

    - razlikaphysisi nomos (iliti prirode i obiaja/zakona/ugovora) je ''presudna za klasinu iak dijelom modernu politiku filozofiju''- pitanje jest: koliko politike stvari mogu biti prirodne? Jasno je da su zakoni netodrugo od prirode. U klasici, smatralo se da je pravednost sluati zakone. No, upitalo se inije li pravednost neto prirodno:je li pravednost prirodna ili stvar dogovora? Koliko jezakonima korijen u prirodi, ne bi li dobri zakoni trebali biti u skladu s ljudskomprirodom?- ukratko: ili postoji prirodno pravoili je pravo stvar dogovora (konvencionalistiko

    stajalite), to je dilema politike filozofije- Sokrat je utemeljitelj. Zato? Onodbacuje filozofiranje o prirodi i uvodi filozofiranje oovjeku, to je za ovjeka dobro. Zakoni imaju neko ishodite u prirodnom pravu, ali oninisu istovjetni s njim. U prirodnom pravu je istina.

    - klasina pol. fil. kao svoj sredinji politiki oblik uzima polis (ne dravu, nego grad-dravu. I to ne samo grku, nego openito). U grad (grad-dravu) je ukljueno i drutvo idrava, ali ne samo to, jer Grci ne poznaju tu granicu (ekvivalent 'gradu' je danas 'zemlja') - Grci su vjerovali da velika drutva ne mogu biti slobodna; ameriki federalisti su jo

    mislili da trebaju dokazivati kako veliko drutvo moe biti slobodno i republikansko

    PLATON (427. - 347. pr. Kr.) - autor: Strauss- tri dijaloga su politikofilozofska (vidljivo iz naslova): ''Drava'', ''Dravnik'' i ''Zakoni''

    DRAVA-poinje s pitanjem opravednosti. Sokrat pokazuje da nije uvijek pravedno govoritiistinu i vraati drugima to je njihovo. Dapae, u dobroj dravi potrebno je govoriti i lai.Dakle, nije uvijek pravedno davati ''svakome svoje'' ili vraati dug. Ne treba svima datina raspolaganje privatno vlasnitvo kakvo ele, jer ga mogu vrlo loe koristiti (npr.duevnom bolesniku dati pitolj) - moda smo ak, misli autor (Strauss), po Platonutrebali ukinuti privatno vlasnitvo i uvesti komunizam(jer privatno vlasnitvo se moe

    loe upotrijebiti). Pitanje je i tko moe tono odrediti to treba kome pripasti (kojeprivatno vlasnitvo ide kome)- samo vrlo mudri ljudi (filozofi) - apsolutna vlast filozofa- no, misli S., gornja argumentacija je vrlo apstraktna, to se i dalje u ''Dravi'' pokazuje - Platon nije komunist u Marxovom smislu (jer tamo vlada proletarijat) niti faist (jertamo ne vlada filozof), kazuje Strauss

    - drugo miljenje o pravednosti je da ono mora dati svakom ovjeku to je za njega dobro(dakle, ne to mu pripada) -pravednost je kao filozofija. Tu se moe rei da je pravednostneto kao javno dobro: domoljublje. Ipak, nemogue je htjeti svakom ovjeku dobro,

  • 7/26/2019 235269462 Strauss Leo Ur Povijest Politike Filozofije

    2/54

    nego loe neprijateljima i dobro prijateljima (iakoto nije ista pravednost, ali polisdrukije ne moe opstati: prema neprijateljima uvari trebaju biti agresivni): pravednostkao posveenost zajednikom dobru - to je komunizam, misli Strauss.- tree miljenje o pravednosti (Trazimah) je da jepravednost korist jaeg. Naime, usvakoj dravi najjai donose zakone (u demokraciji puk, u aristokraciji plemstvo...), tj.

    odreuju to je pravedno (ovdje pravda = pravo) a to ine na vlastitu korist. No, Sokrat/Platon ga pobija, govorei da vladarsko umijee(na stranu to to ini vladar u praksi!)slui tome da koristi puku, ba kao to bravarsko umijee slui da se popravi brava (bezobzira na subjektivne motive bravara, npr. da zaradi). Dakle, prije jepravednost korist

    svih: ''umijee je pravednost'' (kao Sokratovo ''vrlinajeznanje''), i zato je najpravednijipolisonaj u kojemsvatko radi mislei na ope dobro. U takvoj pravednoj dravi jedanovjek ima jedan posao (vladar svoj, vojnik svoj, obrtnik svoj) - Glaukon prihvaa da jepravedno = zakonito / dogovoreno, ali pokuava dokazati dazakonitost nastaje po prirodi. Ljudi brinu jedino oko vlastitog dobra, a da bi sprijeili daih netko drugi (koji je takoer ovjek i brine oko iste stvari) povrijedi, ustrojavajuzakon /dogovor. Pravednost ljudi biraju ne zato to im je milija od nepravde, nego zato to

    moraju ivjeti u zajednici. Kako onda pravedniku moe biti bolje to da je pravedan iakozajednica misli da je nepravedan, nego to je nepravedniku to da je nepravedan iako gazajednica smatra pravednim? to ini pravednost dobrom po sebi?- Sokrat odgovara da pravednost (koja je a) poslunost zakonu i b) dobra i korisna) nijeuvijek korisna ako se slijede zakoni.Pravednost je korisna ako su zakoni dobri: dobar

    polis = korist od pravednosti. (A kako ne postoji dobar polis, Platon utemeljuje 'svoj', tj.

    Dravu ili Politeiju)- usporeuje dravu s ovjekom. I zatim kree s opisom utemeljenja drave ( tri faze:zdrava drava, drava naoruanih, drava filozofa). U prvoj fazi se zadovoljavaju istotjelesne potrebe, svatko radi neto to drugome treba i tako se ljudi razmjenjuju i sretni su(nema vlasti, jer je priroda uredila tko e se ime baviti). Ta prva drava je po prirodipravedna. No, takva anarhijaje nemogua zato to ljudi ne mogu ostati dobri. Drugadrava, koja nastaje tako da ljudi od ove sretne tee k veem bogatstvu: ljudi se elebaviti ne onim za to su roeni, nego najunosnijim. Tako nastaje nesklad i ljudimaimanentno zlo, koji moraju rjeavati uvari (njih se mora posebno odgajati). Njih trebaposebno dobro odgajati, jer oni su u najboljoj poziciji da zloupotrijebe mo. Vladaridolaze iz redova ratnika. Dravu se treba voljeti, a za to je potrebno misliti da je interesdrave jedno i tvoj vlastiti. ovjek je sretan iskljuivo kao pojedinac u sretnoj dravi, abiti posveen srei drave = biti pravedan.- tri vrline koje idu uz pravednost: mudrost, hr abrost, umj erenost. Mudrost trebaju

    imati vladari, hrabrost ratnici, a umjerenost drava u cjelini (umjerenost znai da onimanje vrijedni prihvaaju da oni vie vrijedni njima upravljaju, a ovi vie vrijedni su nadrugi nain umjereni). Pravednostse u takvoj dravi sastoji u tome da svatko obavljaposao koji mu po pri rodi pr ipada. Pravednost vladara je u mudrosti, pravednost ratnika u

    hrabrosti, pravednost radnika u umjerenosti.

    - no, sve to je politikapravednost. Gdje je ista pravednost? U pojedincu se moepronai, ali to se najlake moe ako usporedimo pojedinca s dravom: dua pojedinca,kao i drava, sastoji se od tri dijela:udnja (umjerenost),gnjev (hrabrost) i razum(mudrost). Ako razum kontrolira udnju i gnjev (kao u dravi), ovjek je pravedan - zato,istinski pravedan je samo filozof.

  • 7/26/2019 235269462 Strauss Leo Ur Povijest Politike Filozofije

    3/54

    - u dobroj dravi razum mora potisnutiudnju, ope dobro mora potisnuti privatno.Platon u svojoj ''Dravi'' kree od pretpostavke da su ljudi nejednaki, i stie do kastinskogdrutva. Ipak, ljudi su poprirodi nejednaki, a ne po izmiljenoj 'plavoj krvi' ili sl. Ukomuni ipak kod Platona ivi samo vii stale (ratnici ive zajedno, od malena se takoodgajaju), jer pouda je tenja za privatnim vlasnitvom, a ovi vii se ue liavati poude.

    No, kako povui striktnu granicu izmeu nadarenih i nenadarenih?- ene mogu obavljati poslove kao i mukarci (i ratovati). ene i djeca se mogu dijeliti,nema obitelji - ali, najbolji se sparuju s najboljima, treba imati genetski najkvalitetnije

    potomstvo (ipak, tu drava ustrojena na prirodi, kako bi Platon htio, gubisvojuprirodnost)- moe li dobra drava biti sukladna ljudskoj prirodi, i moe li nastati preobrazbom nekepostojee drave?- pravednost je ideja, ona nije u nekoj postojeoj dravi. Drave se ravnaju prema idejipravednosti, koja je uzrok njihove promjene i napretka prema pravednosti. Idejapravednosti je sama bit pravednosti. Dakle, ista pravednost (ostvarena u dravi) je

    nemogua, jer ostvarenje pravednosti nije mogue -pravedna dravapostoji samo u

    ideji, u govoru. Pravedna drava na Zemlji moe biti samo blizu idealne pravedne drave.- zato,filozofijajesredstvo za ostvarenje dobre drave (blizu ideala pravednosti). No, toje teko ostvarivo. Zato drave moraju prihvatiti filozofe za vladare i filozofi da vladajudravama:filozofija ipolitika mo mogu se preklopiti - uvjeravanjem (propagandom),no filozofi nee prihvatiti da vladaju dravama (jer njih zanima isto znanje, a ne 'ljudskestvari'). To se moe samo silom. Dakle, ustrojiti pravednu dravu po ljudskoj prirodi sene moe.- no, ostaje preobraziti postojee drave u pravedne. Treba se u ovim uvjetima odgajatidjecu dravno, neroditeljski (i to bi ih filozofi odgajali). I filozof je pravedan kao i drugikoji slue dravi, jer i on joj slui. Pravednost ukljuuje i prisilu (mada je jednotumaenje pravednosti (i slobode, moralnosti...) nikom ne tetiti)- politeia = dravno ureenje ('ustroj', 'ureenje', a ne 'drava'). Zato Platon i tvrdida ne postoje dobre i loe drave, nego dobra i loa dravna ureenja. Pet politeija:oligarhija, demokracija, timokracija, monarhija, tiranija. Svakom poretku odgovara jedan

    ljudski karakter. (Dalje S. opisuje kako iz oligarhije nastaje demokracija i to je ona kodPlatona; nju odlikujesloboda i sainjavaju ljudislobodoljubivog karaktera, no ona raamlitavce i razuzdane ljude koji ine to im se svia)- pravednost = djelo zakonodavca; jer, u dravi, pravedno = zakonito. Platon se zalae zaumjetnost koja je instrumentalna, a ne samosvrha. ''Dravazavrava razmatranjemnagrada i kazni za pravednost i nepravednost'' (Strauss). S. misli da je Platonova

    usporedba drave i due neodriva. No, Platon pokazuje d