Author
aco1970
View
31
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Sprovodenje toplote kroz cilindrican zid (zid cem). Posmatrace se cev veceduzine kruznog preseka sa debelim zidom, kroz koji struji top Iota iz nekog toplotnogizvora preko nekog toplotIlog fluida. Na duZini L cevi zanemarice se gubicikroz krajeve. Temperature spoljne i unutrasnje povrsinecevi su tWl i ttdJ. Toplota koja dolazi iznutraukoliko se udaljava od centra struji kroz sve vecu. povrsinu. Dijagram opadanja temperature nije viseprava linija. Za jedan vrlo tanak elemenat cevi precnikaD i debljine 1/2 dD i za temperatursku razlikudt, strujanje-topiote prema jednaCini (2.1) bilo bi:Sprovodenje toplote kroz cilindrican zid (zid cem). Posmatrace se cev veceduzine kruznog preseka sa debelim zidom, kroz koji struji top Iota iz nekog toplotnogizvora preko nekog toplotIlog fluida. Na duZini L cevi zanemarice se gubicikroz krajeve. Temperature spoljne i unutrasnje povrsinecevi su tWl i ttdJ. Toplota koja dolazi iznutraukoliko se udaljava od centra struji kroz sve vecu. povrsinu. Dijagram opadanja temperature nije viseprava linija. Za jedan vrlo tanak elemenat cevi precnikaD i debljine 1/2 dD i za temperatursku razlikudt, strujanje-topiote prema jednaCini (2.1) bilo bi:Sprovodenje toplote kroz cilindrican zid (zid cem). Posmatrace se cev veceduzine kruznog preseka sa debelim zidom, kroz koji struji top Iota iz nekog toplotnogizvora preko nekog toplotIlog fluida. Na duZini L cevi zanemarice se gubicikroz krajeve. Temperature spoljne i unutrasnje povrsinecevi su tWl i ttdJ. Toplota koja dolazi iznutraukoliko se udaljava od centra struji kroz sve vecu. povrsinu. Dijagram opadanja temperature nije viseprava linija. Za jedan vrlo tanak elemenat cevi precnikaD i debljine 1/2 dD i za temperatursku razlikudt, strujanje-topiote prema jednaCini (2.1) bilo bi:Sprovodenje toplote kroz cilindrican zid (zid cem). Posmatrace se cev veceduzine kruznog preseka sa debelim zidom, kroz koji struji top Iota iz nekog toplotnogizvora preko nekog toplotIlog fluida. Na duZini L cevi zanemarice se gubicikroz krajeve. Temperature spoljne i unutrasnje povrsinecevi su tWl i ttdJ. Toplota koja dolazi iznutraukoliko se udaljava od centra struji kroz sve vecu. povrsinu. Dijagram opadanja temperature nije viseprava linija. Za jedan vrlo tanak elemenat cevi precnikaD i debljine 1/2 dD i za temperatursku razlikudt, strujanje-topiote prema jednaCini (2.1) bilo bi:
Nemanja Petrovi 78/2003
Kotlovski pribori
Slavina za punjenje i pranjenje na najnioj taki kotla nalazi se otvor sa slavinom preko koje se kotao puni ili prazni
Manometar za kontrolu promaje koristi se kod kotlova ija grejna povrina prevazilazi 10 m2
Regulator sagorevanja slui za odravanje potrebne jaine sagorevanja, a dejstvuje promenom koliine vazduha koji se dovodi kotlu. Time se regulie sagorevanje, a samim tim i temperatura vode ili pare.
Nemanja Petrovi 78/2003
Sigurnosni ureaji kod vodenog grejanja
Termometar postavlja se na izlaznoj cevi glavnog voda kotla
Ekspanzioni sud postavlja se na najvioj taki instalacije i slui za dilataciju vode od mogue najvie do najnie take
Sigurnosne cevi pritisak koji vlada u kotlu zavisi od visine vode u instalaciji. Da ne bi dolo do prekoraenja pritiska, usled velikog hidraulikog otpora, postavlja se sigurnosna cev do ekspanzionog suda ili do atmosfere.
Nemanja Petrovi 78/2003
Sigurnosni ureaji kod parnog grejanja
Sigurnosna oduna cev U cev napunjena vodom, koja slui kao hidraulini zatvara.
Vodomerno staklo na njemu je oznaen maksimalni i minimalni nivo vode u kotlu. Ukoliko nivo tenosti padne ispod minimalne dozvoljene vrednosti aktivira se alarmni sistem
Manometar za pritisak pare
Nemanja Petrovi 78/2003
Izmenjivai toploteKoriste se za prenos toplote sa jednog toplonoe na drugog. U
izmenjivaima se moe vriti hlaenje, grejanje, kondenzacija, kljuanje i dr.
Izmenjiva toplote sa savijenim cevima U cilindrinom rezervoaru od elinog lima ugrauje se snop savijenih bakarnih cevi. Krajevi cevi upertlovani su u elinu plou koja je privrena za rezervoar.
Izmenjiva toplote sa pravim cevima - sa obe strane su cevi upertlovane u plou.
Nemanja Petrovi 78/2003
KotlarnicaKod malih postrojenja ili etanih grejanja moe se kotao staviti u neku
sporednu prostoriju stana, dok kod veih postrojenja neophodno je obezbediti zasebne prostorije za smetaj kotlova i goriva. Veliina ove prostorije zavisi pre svega od veliine kotla, a zatim i od pratee opreme, pumpi, bojlera, cevovoda, razmenjivaa i dr.
Prostorija za skladitenje goriva
Nalazi se pored same loionice ili iznad nje. Kapacitet treba da je to vei, barem da se smesti gorivo za tri meseca, koliko obino traje zima. Racionalnije je kupiti gorivo leti i skladititi ga jer je tada cena mnogo nia nego zimi.
Nemanja Petrovi 78/2003
DimnjakZa manje instalacije vae isti principi kao kod kunih loita. Treba
izbegavati spoljanje zidove, zasebno se prave za svako loite, ne smeju se prikljuivati drugi odvodi i dr.
Za vee instalacije dimnjaci moraju biti vii od okolnih zgrada zbog zagaenja izduvnim gasovima.
Proraun dimnjaka vri se na osnovu prorauna promaje koju treba da obezbedi dimnjak. Promaja se pravi na osnovu razlike gustina sagorelih gasova i vazduha, a pretpostavlja se da je oko 4/3 otpora loita. Ukoliko je nemogue tehniki izvesti dobijenu visinu, ugrauju se ventilatori.
( ) 034 ZgHW gsH ==
Nemanja Petrovi 78/2003
Snabdevanje toplom vodom
Dananji kotlovi za vodeno grejanje u sebi imaju dodatne izmenjivae toplote koji slue iskljuivo za zagrevanje tehnike vode.
Za iskljuivo snabdevanje toplom vodom koriste se bojleri zagrevani gasom ili elektrinom energijom. Veliina bojlera bira se u zavisnosti od prosene dnevne potronje.
Nemanja Petrovi 78/2003
Nemanja Petrovi 78/2003
RadijatoriRadijatori predstavljaju razmenjivae toplote kod kojih se toplota prenosi
sa unutranjeg fluida na okolni vazduh. Pri izboru radijatora treba voditi rauna o toplotnoj ugodnosti, da zagrevanje prostorije bude to ravnomernije, da zraenje ne bude preterano, da se lako odrava njihova istoa, da zauzimaju malo prostora i da su estetskog izgleda. Izbor radijjatora vri se na osnovu koliine toplote koju on treba da emituje za jedan sat.
Postoji vie tipova radijatora za centralno grejanje, a to su:
- Cevni- lankasti- Panelni
0( )R
F
QAk t t
=
Nemanja Petrovi 78/2003
Cevni radijatoriOvo su najjednostavniji radijatori.
Postoje dva tipa ovakvih radijatora. Prvi je cev savijena u obliku serpentine, a drugi su cevni registri.
Cevni registri se najee koriste u nekim sporednim prostorijama zbog loeg estetskog izgleda. Svakodnevna primena im je u kupatilima kao suai pekira.
Nemanja Petrovi 78/2003
Ploasti radijatoriPloasti radijatori sastavljeni su od dve presovane polustranice od
lima. Koriste se samo kod vodenih grejanja zbog svojih tankih zidova koji ne mogu da trpe velike pritiske.
Nemanja Petrovi 78/2003
lankasti radijatori
Ovo su najrasprostranjeniji radijatori. lanci se izrauju od sivog liva ili elinog lima. Veliine lanaka su normirane i moemo ih nizati dok ne dostignemo vrednost dobijenu proraunom.
Nemanja Petrovi 78/2003
Smetaj radijatoraPoloaj radiatora treba da omogui
lako ienje, slobodno strujanje vazduha i zraenje. Postavljaju se na konzole ili noice. Rastojanje od zida treba da bude najmanje 5cm a od poda 8 cm. Najefikasnije grejanje je kada se radijator postavi ispod prozora, tada dolazi do ujednaenosti temperatura u prostoriji.
Ako je iz nekog razloga neophodno da se radijator postavi visoko, onda mora da se postavi pregrada kao to je prikazano na slici, da se toplota ne bi zadravala samo u gornjem delu prostorije.