EU24.04.2008.Tea Jagi, dipl.iur.PMT 2008.Ekonomski fakultetSveuilite u Zagrebu

SADRAJ:POVIJESNI RAZVOJUGOVORIINSTITUCIJE, ODLUIVANJEJEDINSTVENO TRITEZAJEDNIKE POLITIKEVALOVI PROIRENJARH I EU

POVIJESNI RAZVOJ- ZATO EZ?Posljedice II. Svjetskog ratastrah: Njemaka, nacionalne draveObnova EU vs. US

NA KOJI JE NAIN NASTALA EZ?Schumanov plan 1950.Pariki ugovor 1951.- Europska zajednica za ugljen i elik6:Njemaka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija

IZVORI EU PRAVAPRIMARNI IZVORI osnivaki ugovori + akti doneseni izravno od drava lanica

SEKUNDARNI IZVORI Uredbe (Regulations)Direktive (Directives)Odluke (Decisions)Preporuke (Recommendations)Miljenja (Opinions)

Meunarodni ugovori koje sklapa EZOpa naela pravaSUDSKA PRAKSA SUDA EUROPSKIH ZAJEDNICA

SOFT LAWKomunikacije (communication)Smjernice (guidelines)

UREDBE, DIREKTIVE, ODLUKE Uredbe (Regulations) -akti ope primjene koji obvezuju u cijelosti i izravno su primjenjivi u dravama lanicama. SVRHA: ujednaivanje prava drava lanica, tj. zamjena postojeih nacionalnih pravnih normi u svim dravama zajednikom europskom. PRIMJENA: izravno kao europski akti temeljem objave u Slubenom listu EU. -zamjenjuju nacionalne pravne norme pa su drave obvezne ukinuti do tada postojee norme svog pravnog poretka koje su u koliziji s uredbama Direktive (Directives) akti koji obvezuju svaku dravu lanicu kojoj su upueni, ali ostavljaju nacionalnim vlastima izbor forme i metode (npr. novi zakon, izmjena postojeeg zakona, podzakonski akt) Odluke (Decisions) akti koji u cijelosti obvezuju one kojima su upueni.

UGOVORI

1. Pariki ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik (konsolidirana verzija) (stupio na snagu u srpnju 1952. i istekao u srpnju 2002.) 2. Rimski ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici (konsolidirana verzija) (stupio na snagu 1. sijenja 1958.) 3. Rimski ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (konsolidirana verzija) (stupio na snagu 1. sijenja 1958.) 4. Jedinstveni europski akt (stupio na snagu u 1. srpnja 1987.) 5. Ugovor iz Maastrichta (stupio na snagu 1. studenog 1993.; uspostavio Europsku uniju) 6. Ugovor iz Amsterdama (stupio na snagu 1. svibnja 1999.) 7. Ugovor iz Nice (stupio na snagu 1. veljae 2003.)

Rimski ugovori 1957.Europska ekonomska zajednica

Europska zajendica za atomsku energiju

Od 1967. zajednike institucije!

NaelaSlobodaDemokracijaTemeljne slobode i ljudska pravaZatita nacionalnog identitetaZajednitvo institucija

UGOVOR O EU- UGOVOR IZ MAASTRICHTA 1992.l. 1....nova faza u procesu stvaranja sve tjenjije unije izmeu naroda Europe, u kojoj se odluke donose na to otvoreniji nain i na razini to blioj graanima

...temelji se na Europskim zajednicama, te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim Ugovorom

GRKI HRAM EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ELIK

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU

(JEDINSTVENO TRITE, EURO) ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKAZajednika obrambena politikaSURADNJA U PODRUJU PRAVOSUA I UNUTARNJIH POSLOVIMA1. STUP 2. STUP 3. STUPZajednike odredbe (l. A do F UEU)-zadae, ciljevi, zajedniki institucionalni okvir, naela

Naela i ope smjernice - predviaju ciljeve, trajanje i sredstva kojima raspolau Unija i drave lanice za ostvarivanje nekog bitnog zajednikog interesa vanjske politike ili sigurnosti. Zajednike akcije (Joint Actions) -akti koji obvezuju drave lanice u pogledu stajalita to ga EU zauzima o nekom vanjskopolitikom ili sigurnosnom pitanju te u pogledu aktivnosti drava lanica s time u vezi. Zajednika stajalita (Common Positions) - akti kojima se definira pristup Unije bilo pojedinom zemljopisnom podruju ili nekom pitanju vanskopolitikog ili sigurnosnog karaktera - drave lanice obvezne su osigurati da njigove nacionalne politike ne odstupaju od zajednikog stajalita.

Zajednika stajalita (Common Positions) - definiraju pristup Unije pojedinom pitanju Okvirne odluke (Framework decisions) - akti kojima se pribliavaju interni propisi drava lanica - obvezujue su za drave u pogledu rezultata koji se njima ostvaruje - ostavljaju slobodu u izboru forme i metode glede implementacije

Odluke (Decisions) - akti kojima se ostvaruje bilo koji od ciljeva predvienih poglavljem o policijskoj i pravosudnoj suradnji, osim harmonizacije nacionalnih prava. - obvezujue su, ali, prema izriitoj odredbi - ne mogu imati izravan uinak

Konvencije (Conventions) - meunarodni ugovori koje priprema Vijee i koje predlae na usvajanje dravama lanicama u skladu s procedurama koje predviaju njihova interna ustavna prava - stupaju na snagu ako ih usvoji barem polovica drava lanica i obvezuju samo te drave.

EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA

4 SLOBODEZAJEDNIKE POLITIKE:poljoprivreda, transport, trgovina, trinonatjecanje, ekonomska i monetarna politika, socijalna politika, zapoljavanje, kultura, javno zdravlje, zatita potroaa, trans-Europske mree, industrija, ekonomska i socijalna kohezija, istraivanje, okoli, razvoj suradnje

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ELIK

Investicije i financijska pomoProizvodnjaCijeneUgovori i koncentracijeOgraniavanje uvjeta za trino natjecanjePlae i kretanje radnikaTransportTrgovake politike

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU

Promicanje istraivanjaPruanje informacijaZatita zdravljaInvesticijeJoint venturesOpskrbaMjere zatitePravo vlasnitvaZajedniko nuklearno triteVanjski poslovi

Potpisan 13. prosinca 2007. godine u LisabonuTrebao bi stupiti na snagu od 1. sijenja 2009.Lisabonski ugovor kojim se mijenja i dopunjuje Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o osnivanju Europske zajedniceProieni tekst Lisabonskog ugovora = Ugovor o Europskoj uniji + Ugovor o funkcioniranju Europske unije + protokoli

Izvori prava: I. STUP 1. Uredbe 2. Direktive 3. Odluke 4. Preporuke 5. Miljenja

II. STUP 1. Ope smjernice 2. Zajednike odrednice 3. Odluke 4. Meunarodni ugovori 5. Zajedniki pristup

NOVOSTIBugarska je, 21. oujka 2008., ratificirala Lisabonski ugovorTekst ugovora je u Parlamentu prihvaen s 195 glasova ZA i 15 PROTIV 6. drava koja je ratificirala ugovor; Maarska, Slovenija, Malta, Rumunjska i Francuska

Naela -temelji pravnog sustava EU

Naelo supsidijarnosti - temeljno naelo prava EU l. 5. UEZ - odreuje odnos izmeu Zajednice i nacionalne razine

- svaki zakonodavni instrument koji donesu institucije EU mora imati pravnu osnovu (nalazi se u Ugovorima) - ako nema pravne osnove zakonodavnu nadlenost zadravaju drave lanice

Naelo razmjernosti - oblik i opseg mjere EU ne smije prelaziti okvire onoga to je nuno za postizanje ciljeva mjereNaelo predvidljivosti - pravni akti ne mogu imati retroaktivni uinak

Naelo neposredne primjene - presudama suda EZ-a utvrena je neposredna primjena prava EU-a - vano za pojedinca jer pretvara slobode unutarnjeg trita u prava ije se ostvarenje moe zahtijevati pred nacionalnim sudovima - primjer: Van Gend en Loos

Sluaj Van Gend en Loos

Odluka suda Zajednica predstavlja novi pravni poredak iji subjekti nisu samo drave lanice nego i njihovi dravljani. Neovisno o zakonodavstvima drava lanica, pravo Zajednice ne samo da pojedincima namee obveze nego je i njegov cilj dati pojedincima i prava. Mogu li se pojedinci pozivati na l. 25. UEZ koji izrijekom zabranjuje uvoenje novih carina i poveanje postojeih carina na zajednikom tritu?

Naelo nadreenosti prava EU - prvi puta istaknuto u predmetu Van Gend en Loos - Costa v. Enel, Simmenthal - Sud EZ: Ugovor je stvorio novi pravni poredak, koji daje prava i obveze na koje se pojedinci mogu pozvati

Naelo nediskriminacije -drava lanica EU ne smije nepovoljnije tretirati proizvod jedne drave lanice nego proizvod druge drave lanice - vaan preduvjet ostvarivanja etiriju sloboda na unutarnjem tritu

Naela temeljnih ljudskih prava - preambula Jedinstvenog akta iz 1986. - l. 6. Ugovora o EU - Ustavni ugovor- Povelja o temeljnim pravima - Lisabonski ugovor

Institucije EU IEuropska komisija (EK)Europski parlamentVijee EU (Vijee ministara)Sud europskih zajednica

Institucije EU IIEuropski revizorski sudEuropska sredinja bankaGospodarski i socijalni odborOdbor regijaEuropska investicijska banka

Pomona tijela EUAgencijeUredi

STRUKTURNI FONDOVIEUROPSKI SOCIJALNI FONDEUROPSKI FOND ZA USMJERAVANJE I JAMSTVO U POLJOPRIVREDIEUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJFINANCIJSKI INSTRUMENTI ZA USMJERAVANJEU RIBARSTVU

EKpredstavlja interese Europske zajednice- neovisnost od drava lanicaUloga:motor europskih integracijaizvrno tijelo EUuvarica osnivakih ugovoraEU glasnogovornik- sjedite: Bruxelles/Luxemburg

Sastav i struktura EKPredsjednik27 povjerenika (Ugovorom iz Nice)Mandat 5 godina

Ope uprave (DGs)Ope slubeRadni jezici:francuski, engleski, njemaki

EU POLITIKE- EU POLICIESAgriculture, fisheries and foodBusinessCulture, education and youthEconomy, finance and taxEmployment and social rightsEnergy and natural resourcesEnvironment, consumers and healthExternal relations and foreign affairsJustice and citizens' rightsRegions and local developmentScience and technologyEU explainedTransport and travel

Economy, financeand taxA Single Market for Capital Free movement of capital Financial services Budget EU Budget Reforming the Budget, Changing Europe Competition Anti-trust Mergers Cartels Liberalisation State aid International Information for Consumers

Customs Tariffs Economy Economic policies Euro Fight against fraud OLAF (European Anti-Fraud Office) Taxation

BusinessEnterpriseInternal market

Justice and citizens' rights

Freedom, Security and Justice

EU explainedCivil Society, NGOs EU Institutions EU Treaties Future of Europe Treaty of Lisbon

Europski parlament Ipredstavlja interese graana EUUloga:savjetovanjesuradnjasuodluivanjeSudjelovanje u kreiranju vanjske politikeNadzor nad radom ostalih institucijaOdobrava godinji proraun EUIMENUJE LANOVE: EK, OMBUDSMANA, L. EUROPSKE SREDINJE BANKE, REVIZORSKI SUD)

PRORAUN EU ISVRHA: za ostvarivanje zajednikih politikaNAELO: solidarnost drava lanicaPRIHODI I RASHODI: uravnoteeni, alokacija rashoda ne ovisi o izvorima prihoda

PRORAUN EU IIPRIHODI:Carine (prema 3., prema zajednikoj carinskoj tarifi)Poljoprivredne pristojbe (trgovina poljoprivrednim proizvodima s 3.; pristojbe na proizvodnju i skladitenje eera i glukoze proizvedene u EU)

Prihod temeljen na BNP (max. 1,27%)

PRORAUN EU IIIRASHODI:PoljoprivredaStrukturni fondoviProgrami pomoiAdministracijaPredpristupna pomoProirenjeOstalo

Europski parlament IIMEPs 732- relativna razmjernost broju stanovnikaPolitike stranke, neposredni (od 1979.) izbori svakih 5 godina

- sjedite: Strasbourg, Bruxelles, Luxemburg

Vijee EU (Vijee ministara-27)predstavlja interese drava lanica

Uloga:zakonodavno tijelo EU-usvaja pravne akteKoordinira i usklauje politike drava lanica

- sjedite: Bruxelles/ Luxemburg

Predsjedavanje EUSvakih 6 mjeseci 1 drava lanica preuzima upravljanje radom Vijea EU

Budua predsjedavanja7.-12.2008. Francuska 1.-6. 2009. eka7.- 12.2009. vedska1.-6. 2010. panjolska7.-12. 2010. Belgija

Odluivanje 1.jednoglasno (vanjska politika, porezna politika, politiki aspekti jedinstvenog trita)2. obina veina3. kvalificirana veina (jedinstveno trite, sigurnost, zdravlje radnika, jaanje gospodarske i socijalne kohezije)

SUMMIT- SASTANAK NA VRHUPraksa od 1974.2-3 x godinjepredsjednici drava i vladaSmjernice za budui razvoj EU, zajednika vanjska i i sigurnosna politika, imenovanja

I meuvladine konferencije (ICG)- reforma institucija EU

SUD EUROPSKIH ZAJEDNICANadgleda tumaenje i provedbu prava EZRjeava sluajeve nepotivanja pravnih akata EZRjeava sporove izmeu institucija EU i njihovih zaposlenikaIma nadlenost ponitavanja odluka Vijea i/ili Komisije

27 sudaca i advocates generales6 godina-sjedite: Luxemburg

Jedinstveno europsko triteZona slobodne trgovineCarinska unijaZajedniko (unutarnje) triteEKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

4 slobodeSlobodno kretanje:RobaRadnikaUsluga u poslovni nastanKapitala

PROIRENJA1951. i 1957.:6 drava osnivaica: Belgija, Nizozemska, Luksemburg,Francuska, Njemaka i Italija1973. - Danska, Irska i Velika Britanija1981. - Grka 1986. - Portugal, panjolska 1995. - Austrija, Finska i vedska 2004. - Cipar, eka Republika, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta,Poljska, Slovaka, Slovenija 2007. Bugarska, Rumunjska

5. posljednji val proirenja u 2. etape1. svibnja 2004. Uniji se prikljuilo 8 bivih komunistikih zemalja iz srednje i istone Europe te Malta i grki dio Cipra1. sijenja 2007. pridruile su im se Bugarska i Rumunjska. jedinstveno u pogledu veliine kao i razliitosti novih lanica:povrina EU poveana je za oko 50%, broj stanovnika Unije porastao je na preko 490 milijuna, ali raste i bogatstvo tradicija, jezika i kultura.

ZEMLJE KANDIDATIHrvatska i Turska koje su zapoele pregovore o lanstvu Makedonija za koju jo nije definiran datum poetka pregovoraZemlje potencijalni kandidati su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.

Kopenhagenski i Madridski kriterijiKopenhagenski kriteriji uvjeti koje drava treba ispuniti kako bi postala kandidatom za lanstvo u EU. Izglasani su na sastanku Europskoga vijea u Kopenhagenu 1993. godine i odnose se na: A) stabilnost institucija koje jame demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i prava i zatitu manjina; B) trino gospodarstvo i konkurentnost gospodarstva; C) mogunost preuzimanja obveze lanstva ukljuujui ciljeve politike, ekonomske i monetarne unije.

Madridski kriteriji dodatni uvjet sa sastanka Europskoga vijea odranog u Madridu u prosincu 1995. godine i odnose se na mogunost prilagodbe javne uprave standardima i normama EU.

Institucije nadlene za proirenje

pregovarake pozicije za pregovore za svako od 31 poglavlja acquisa. Vijee ministara svakih 6 mjeseci izdaje pregled tijeka pregovora po poglavljima acquisaEuropska komisija predlae zajednike pregovarake stavove EU i to za svako od poglavlja u nadlenosti EU Opa uprava za proirenje- DG Enlargement; povjerenik za proirenje Olli Rehn; suradnja s nadlenim tijelom javne uprave u dravi kandidatkinji. Europski parlament ; odbori daju odobrenja za potpisivanje pristupnih ugovora-Odbor za vanjske odnose Svaka od drava lanica ratificira (Parlament) pristupne ugovore

TIJEK ODNOSA RH I EUSSP 2001.ZAHTJEV ZA LANSTVO 2003.POZITIVAN AVIS 2004.DRAVA KANDIDATKINJA 2004.OTVORENI PREGOVORI 2005.

SSPSporazum o stabilizaciji i pridruivanju:politiki dijalogregionalna suradnjaslobodno kretanje roba, radnika, poslovni nastan, pruanje usluga, kapitalausklaivanje zakonodavstvasuradnja:pravosue i unutarnji poslovipolitike suradnjefinancijska suradnja

LANAK 1.

1. Ovime se uspostavlja pridruivanje Hrvatske, s jedne strane, iZajednice i njezinih drava lanica, s druge strane.2. Ciljevi su ovoga pridruivanja: pruiti prikladan okvir za politiki dijalog i time omoguiti razvitak bliskih politikih odnosa izmeu stranaka; poduprijeti napore Hrvatske u razvijanju gospodarske i meunarodne suradnje, meu ostalim, i usklaivanjem njezina zakonodavstva sazakonodavstvom Zajednice; poduprijeti nastojanja Hrvatske da zavri prijelaz u trino gospodarstvo, promicati skladne gospodarske odnose i postupno razviti podruje slobodne trgovine izmeu Hrvatske i Zajednice; poticati regionalnu suradnju u svim podrujima obuhvaenim ovim Sporazumom.

NOVOSTIHRVATSKA OTVORILA PREGOVORE U POGLAVLJU PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNITVA BRUXELLES, 29. oujka - Hrvatska je u Bruxellesu otvorila pregovore u poglavlju Pravo intelektualnog vlasnitva, esto dosad otvoreno poglavlje.WWW.eu-pregovori.hr

*