24.Sindikalni leksikon

Embed Size (px)

Citation preview

Dr r ajko kosanovi

SINDIKALNI LEKSIKONTRADE UNION LEXICON

Izdavanje ove publikacije pomogla je fondacija:

ta je ovek, ako je glavno dobro i prihod ivota mu samo to da spava i jede! ivine i nita vie. Shakespeare: Hamlet

Dr r ajko kosanovi

SINDIKALNI LEKSIKONTRADE UNION LEXICON

Beograd, 2010.

SINDIKALNI LEKSIKONTRADE UNION LEXICONDr Rajko Kosanovi Prvo izdanje Izdava: Fredrich Ebert Stiftung Izvrni izdava: I.P. Obeleja, Beograd, Patrijarha Joanikija 20a/54 Za izvrnog izdavaa: Sinia etkovi, direktor Biblioteka: Posebna izdanja Odgovorni urednik: Dragoslav etkovi, profesor

Recenzenti: Dr Milorad Dubak Mr Sanja Paunovi Tehniko ureenje: Sinia etkovi ISBN 978-86-83563-74-6 Tira: 500 primeraka tampa: Tipo tampa, Beograd

Sva prava zadrana. Nije dozvoljeno da bilo koji deo ove knjige bude snimljen, emitovan ili reprodukovan na bilo koji nain, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na fotokopiranje, fotografije, magnetni zapis ili bilo koji vid zapisa, bez prethodne dozvole izdavaa i autora.

SADRA J

UVOD ...................................................................................................... Skraenice ............................................................................................. I II TERMINOLOKI RENIK .............................................................

1 3 5

SRPSKO-ENGLESKI RENIK SINDIKALNIH I SRODNIH POJMOVA SERBIAN-ENGLISH DICTIONARY OF TRADE UNION AND RELATED TERMS ................................... 187 Renik pojmova iz oblasti penzijskog osiguranja .......... 251

PRILOG 1 Izvorni izrazi i izreke ................................................................... 269 PRILOG 2 Zakon o spreavanju zlostavljanja na radu Law on prevention of harassment at work ........................ 257 Literatura ............................................................................................... 291 Beleka o autoru/About the author............................................ 299

UVOD

Sindikat, prema Zakonu o radu, je samostalna, demokratska i nezavisna organizacija zaposlenih u koju se oni dobrovoljno udruuju radi zastupanja, predstavljanja, unapreenja i zatite svojih profesionalnih, radnih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih pojedinanih i kolektivnih interesa. Zatita i unapreenje kolektivnih i pojedinanih prava i interesa zaposlenih, odnosno zatita prava iz rada i po osnovu rada, predstavlja osnovnu funkciju sindikata, koja je sadrana u biu svakog sindikata koji se osniva na izvornim principima sindikalnog organizovanja i delovanja. Sama re sindikat potie od grke rei sindikas u znaenju advokat, pravni zastupnik, branitelj na sudu u staroj Grkoj. Uloga sindikata u zatiti prava zaposlenih je viestruka, a ogleda se u zatiti radnih, ekonomskih, socijalnih i profesionalnih interesa dobrovoljno ulanjenih radnika. Svoju osnovnu funkciju da ostvaruje i titi kolektivna i pojedinana prava i interese zaposlenih, sindikat ostvaruje delovanjem na raznim nivoima organizovanosti, i to: na nacionalnom nivou (granski sindikat i sindikalna centrala), na lokalnom nivou (optina, grad, pokrajina), kod poslodavca, na strukovnoj osnovi i dr. Aktivnosti sindikalne centrale treba da se ogledaju u: ueu u socijalnom dijalogu na nacionalnom nivou, kroz funkcionisanje socijalno-ekonomskog saveta; ueu u zakljuivanju opteg kolektivnog ugovora; davanju amandmana na predloge zakona iz oblasti radno-pravne, ekonomske i socijalne sfere; voenju sudskih sporova i zatiti prava zaposlenih; proglaavanju generalnog trajka i generalnog protesta; organizovanju i vrenju edukacije lanstva; razvoju meunarodne saradnje i dr. Aktivnosti granskih sindikata treba da se ogledaju u: ueu u zakljuivanju posebnih kolektivnih ugovora; pruanju pomoi sindikatima kod poslodavaca (priprema i zakljuivanje kolektivnih ugovora kod poslodavca, priprema i organizovanje trajka, aktivnosti vezane za privatizaciju, aktivnosti vezane za sindikalno organizovanje i sl.) i zatitu prava zaposlenih pred inspekcijskim i sudskim organima. Aktivnosti sindikata organizovanih kod poslodavaca su sledee: uestvovanje u zakljuivanju kolektivnog ugovora kod poslodavca; davanje miljenja o programu za reavanje vika zaposlenih; razmatranje inicijative za privatizaciju; uestvovanje u izradi socijalnog programa u preduzeima koja se privatizuju; zatita zaposlenih1

SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON D

u sporu sa poslodavcem; zatita zaposlenih pred inspekcijskim organima; davanje miljenja u vezi sa otkazom ugovora o radu i drugo. Razlikujemo vei broj vrsta radno-pravne zatite, i to: radno-pravnu zatitu u irem smislu (unapreenje i zatita interesa iz rada i po osnovu rada) i u uem smislu (pruanje konkretne radno-pravne zatite); radno-pravnu zatitu na makro planu (sistemsko ureivanje poloaja i prava radnika) i na mikro planu (radnopravna zatita kod poslodavca); preventivnu (socijalni dijalog) i konkretnu radnopravnu zatitu (u sluaju povrede prava); kolektivnu (koja se odnosi na preventivnu ili konkretnu zatitu vie lanova odnosno grupa) i pojedinanu (pruanje neposredne radno-pravne zatite lanu); internu (kod poslodavca) i eksternu (pred dravnim organima) radno-pravnu zatitu. Da bi sindika uspeno ostvariva radno-pravnu zatitu, neophodno je da bude dobro organizovana, to izmeu ostalog podrazumeva: postojanje potrebnog broja obuenih kadrova (diplomiranih pravnika i ekonomista i drugih), stalnu edukaciju sindikalnih aktivista, potpunu informisanost lanstva, stalno dvosmerno informisanje sindikalne organizacije i viih organa, pravovremeno reagovanje viih organa na zahtev za pruanje pomoi, timski rad i drugo. SINDIKALNI LEKSIKON / TRADE UNION LEXICON nastao je kao rezultat, ve dugo vremena, izraene potrebe za publikacijom-prirunikom, u kojoj e na jednom mestu nai objedinjena tumaenja osnovnih pojmova iz oblasti ekonomije, prava, filosofije, sociologije, industrijskih odnosa i iz drugih oblasti i koja bi bila od praktine koristi zaposlenim u sindikatu i svim ostalim koji se interesuju za sindikalnu problematiku.

2

Skraenice

a.d. b.s. engl. filoz. fr. gr. ital.

akcionarsko drutvo budetski sistem engleski filozofija francuski grki italijanski

knjigov. lat. nem. prav. psih. p. v.

knjigovodstvo latinski nemaki pravo psihologija panski vidi

3

iTerMinOLOki renik

A

ACQUIS COMMUNAUTAIRE - skup prava i obaveza koja sve zemlje lanice obavezuju i povezuju unutar Evropske unije. A. C. nije samo pravo u uem smislu, poto obuhvata: sadraj, naela i politike ciljeve osnivakih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primenom osnivakih ugovora te presuda Suda Evropske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mere koje se odnose na zajedniku spoljnu i unutranju politiku, mere koje se odnose na pravosue i unutranje poslove te meunarodne ugovore koje je Unija sklopila, kao i ugovore izmeu zemalja lanica u podruju delovanja Unije. Svaka drava koja eli postati lanica Unije mora prihvatiti odluke iz osnivakih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo sa A. C. ADMINISTRATIVNA KONTROLA CENA - nain dravne intervencije u oblasti politike cena. Moe da ide od intervencije na strani ponude (minimalne ili otkupne cene, garantovane cene) i tranje (maksimalne ili plafonirane cene), do odreivanja cene po kojoj se dati proizvod moe prodavati. AGENCIJA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE - samostalan i nezavisan dravni organ, u ijoj nadlenosti je da: nadzire sprovoenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, Akcionog plana za primenu Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije i sektorskih akcionih planova; reava o sukobu interesa; obavlja poslove u skladu sa zakonom kojim je ureeno finansiranje politikih stranaka; daje inicijative za izmenu i donoenje propisa u oblasti borbe protiv korupcije; prati i obavlja poslove koji se odnose na organizovanje koordinacije rada dravnih organa u borbi protiv korupcije; vodi registar funkcionera; vodi registar imovine i prihoda funkcionera; prua strunu pomo u oblasti borbe protiv korupcije; sarauje sa drugim dravnim organima u pripremi propisa u oblasti borbe protiv korupcije; uvodi i sprovodi programe obuke o korupciji; postupa po predstavkama pravnih i fizikih lica; organizuje istraivanja, prati i analizira statistike i druge podatke o stanju korupcije; u saradnji sa nadlenim dravnim organima prati meunarodnu saradnju u oblasti borbe protiv korupcije i obavlja i druge poslove odreene zakonom. Organi Agencije su Odbor i direktor. AGENCIJA ZA ZAPOLJAVANJE - osnivaju je pravna i fizika lica radi obavljanja poslova zapoljavanja, i to: 1. obavetavanja o mogunostima i uslovima zapoljavanja; 2. posredovanja u zapoljavanju u zemlji i inostranstvu; 3. profesionalne orijentacije i savetovanja o planiranju karijere i 4. sprovoenja pojedinih mera aktivne politike zapoljavanja, na osnovu ugovora sa Nacionalnom slubom.7

A SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON A

Dozvolu za rad agenciji za zapoljavanje izdaje nadleno ministarstvo na osnovu pismenog zahteva, ako agencija ispunjava uslove u pogledu: prostorne i tehnike opremljenosti i strune osposobljenosti zaposlenih. Dozvola za rad moe se izdati agenciji koja ima zaposleno najmanje jedno lice sa visokom spremom. AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU - pravno lice koje prodaje kapital, odnosno imovinu i promovie, inicira, sprovodi i kontrolie postupak privatizacije, takoe ona obavlja i poslove steajnog upravnika, a koje steajno vee imenuje da obavlja te poslove u skladu sa zakonom kojim se ureuje steajni postupak. Agencija proverava: procenjenu vrednost kapitala ili imovine subjekta privatizacije, usklaenost programa privatizacije i programa restruktuiranja sa propisima, usklaenost priliva sredstava po osnovu izvrene prodaje sa ugovorom o prodaji i izvrenje ugovora o prodaji u kojem je Agencija ugovorna strana, kao i prenos akcija bez naknade zaposlenim. AGENS - dejstvujui inilac, pokretaka snaga, ono to dovodi do promena. Na primer, u ekonomiji to su tehniki progres, proizvodne snage, ljudske potrebe i drugo. AGLOMERACIJA - pojava da se privredne delatnosti okupljaju na jednoj jedinoj lokaciji ili blizu nje, umesto da se ravnomerno rasporede u odreenom prostoru. Aglomeracioni efekti su svaka korist koju privredni subjekti ostvare kao rezultat toga to su im mnogobrojni drugi subjekti teritorijalno blizu, to esto i dovodi do aglomeracije. AGRARNA POLITIKA - deo ekonomske politike koji ima za cilj usmeravanje agroprivrede. Mere agrarne politike dele se na etiri osnovne grupe: mere menjanja ili zatite posedovnih odnosa i ureenja zemljine teritorije; tehniko-tehnoloke mere; ekonomske mere i organizaciono-administrativne mere. AGREGATNA TRANA - ukupna koliina roba i usluga koje se potrauju u jednoj privredi u periodu od godinu dana. AKCEPTNI NALOG - instrument plaanja i instrument obezbeenja plaanja. A. n. izdaje dunik i u njemu naznauje sumu koja e se odreenog dana skinuti sa njegovog rauna u poslovnoj banci i preneti na raun poverioca. Ako na raunu dunika na dan dospea naloga na naplatu nema dovoljno novca za izvrenje naloga, raun dunika se blokira, a sva sredstva koja pristiu na raun dunika odmah se skidaju i prenose na raun poverioca do iznosa koji je potreban da bi se akceptni nalog izvrio. AKCIJE - hartije od vrednosti izdate u seriji koje glase na deo osnovnog kapitala akcionarskog drutva. Postoje dve osnovne vrste akcija: obine i preferencijalne (prioritetne ili povlaene) akcije. Obine akcije predstavljaju elemenat akcijskog kapitala i odraavaju vlasniku poziciju u preduzeu. Ono to im daje visok stepen atraktivnosti predstavlja injenica da svojim vlasnicima daju vei broj prava koje drugi finansijski instrumenti nemaju: pravo kontrole, pravo na deo dobiti a.d., pravo pree kupovine, pravo na uvid u osnovne poslovne rezultate a.d., pravo na aktivu u sluaju bankrotstva, pravo na transfer akcija.8

TERMINOLOKI RENIK A

A TERMINOLOKI RENIK

Prioritetne akcije odraavaju deo vlasnitva nad korporativnim vlasnikim oblikom preduzea, s tim to njihovi vlasnici obino ne uivaju pravo glasa. Zauzvrat, njihovim vlasnicima se garantuje fiksna dividenda i povlaen tretman u pogledu njene isplate. Takoe ih karakterie i prioritet u pogledu izvrenja obaveza u sluaju bankrotstva ili likvidacije a.d. AKCIJE BEZ NAKNADE - akcije koje se besplatno prenose zaposlenima, bivim zaposlenim i penzionerima, dravljanima Republike Srbije. AKCIJSKI FOND - pravno lice na koje se prenose akcije radi prodaje u skladu sa Zakonom o privatizaciji i Zakonom o akcijskom fondu. Akcijskom fondu se prenose akcije, odnosno udeli: preostali do dana stupanja na snagu zakona kojim se ureuje privatizacija u preduzeima koja su izvrila privatizaciju dela drutvenog, odnosno dravnog kapitala prema odredbama Zakona o svojinskoj tranformaciji (Sl.glasnik RS br. 32/97 i 10/2001); akcionara koji su odustali od otplata upisanih akcija koje se otplauju na osnovu Zakona o drutvenom kapitalu (Sl.list SFRJ, br. 84/89 i 46/90), Zakona o uslovima i postupku pretvaranja drutvene svojine u druge oblike svojine (Sl.glasnik RS br. 48/91, 75/91, 48/94 i 51/94) i Zakona o svojinskoj transformaciji (Sl.glasnik RS br. 32/97 i 10/2001); koje Fond za razvoj Republike Srbije prenese Akcijskom fondu radi prodaje i preostali posle prodaje kapitala u postupku privatizacije u skladu sa zakonom kojim se ureuje privatizacija, kao i akcije posle raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine izmeu Agencije za privatizaciju i kupca kapitala. Akcijski fond duan je da: blagovremeno obavetava javnost o prodaji akcija; obavetava nadleno ministarstvo, Vladu Republike Srbije i organ teritorijalne autonomije o prodatim akcijama najmanje dva puta godinje; obezbedi potencionalnim kupcima potrebne podatke o pravnim licima ije akcije prodaje i obavesti centralni registar u kojem se evidentiraju hartije od vrednosti o svakoj prodaji akcija radi upisa novih vlasnika. AKCIJSKI KAPITAL ukupan iznos kapitala obezbeen emisijom i plasmanom akcija kao hartija od vrednosti vlasnikog karaktera. Vlasnitvo je akcionarskog drutva i ine ga osnivaki (akcijski) kapital i kapital sadran u svim rezervama. Predstavlja zbir nominalnih vrednosti svih akcija. AKCIONAR - nosilac upravljakih i imovinskih prava nad akcijama koje poseduje. AKCIONARSKO DRUTVO - privredno drutvo koje osniva jedno ili vie pravnih i/ili fizikih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja odreene delatnosti, pod zajednikim poslovnim imenom, iji je osnovni kapital utvren i podeljen na akcije. Akcionarsko drutvo moe biti otvoreno i zatvoreno. Otvorena ili javna akcionarska drutva su ona koja su objavila javnu ponudu za emisijom akcija. Kod njih obino ne postoje ogranienja u prometu akcija, koje se promeu slobodno u okviru berzanskog ili vanberzanskog poslovanja. Zatvorena akcionarska drutva se obino sastoje od manjeg broja akcionara, neretko postoje ogranienja u prometu akcija i akcijama se ne trguje javno na berzama. AKCIZA - specijalni porez na potronju. Akcizama se oporezuje potronja ili upotreba tano odreenih proizvoda. Osnovni razlog uvoenja akciza je fiskalni, te se9

A SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON A

akcizama oporezuju, pre svega, proizvodi masovne potronje ( so, eer, duvanske preraevine, naftni derivati i sl.). AKONTACIJA - suma novca koja se isplauje izvriocu nekog posla pre poetka izvravanja posla. Akontacija predstavlja sredstvo osiguranja za oba poslovna subjekta. AKVIZICIJA - pod akvizicijom podrazumeva se i poslovna aktivnost kojom jedno lice prikuplja porudbine za drugo fiziko ili pravno lice ( koristi se najee u izdavakoj delatnosti, ali i u drugim uslunim delatnostima). AKREDITIV - instrument plaanja, odnosno ugovor koji se zakljuuje izmeu kupca i banke, kojim se banka obavezuje da e korisniku akreditiva - prodavcu isplatiti ugovorenu svotu novca kada banci podnese dokumente da je ispunio svoju obavezu. Uesnici u akreditivnom poslu su poverilac (prodavac), i dunik (kupac) iz osnovnog posla, akreditivna banka (kupeva banka) koja vri isplatu i korespondentna (prodaveva) banka. AKTIVNA POLITIKA ZAPOLJAVANJA - predstavlja sistem planova, programa i mera usmerenih ka poveanju zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti. Osnovni instrument aktivne politike zapoljavanja je Nacionalni akcioni plan zapoljavanja. Nacionalni akcioni plan, usaglaen sa Nacionalnom strategijom zapoljavanja, utvruje Vlada, na predlog nadlenog ministarstva. Nacionalni akcioni plan sadri: 1. makroekonomski okvir za stvaranje i primenu politike zapoljavanja; 2. stanje i tokove na tritu rada, detaljno za narednu i okvirno za naredne tri godine; 3. ciljeve i prioritete politike zapoljavanja; 4. programe i mere aktivne politike zapoljavanja za narednu godinu, sa odgovornostima za njihovo sprovoenje i potrebnim sredstvima; 5. finansijski okvir za politiku zapoljavanja i izvore finansiranja; 6. nosioce poslova realizacije Nacionalnog akcionog plana; 7. kategorije tee zapoljivih lica koje imaju prioritet u ukljuivanju u mere aktivne politike zapoljavanja; 8. indikatore uspenosti realizacije programa i mera iz take 4. ovog stava i 9. druge elemente. Pored Nacionalnog akcionog plana donose se i pokrajinski i lokalni nacionalni akcioni planovi. Mere aktivne politike zapoljavanja su aktivnosti usmerene ka unapreenju zaposlenosti, i to: 1. u posredovanju u zapoljavanju lica koja trae zaposlenje; 2. u profesionalnoj orijentaciji i savetovanju o planiranju karijere; 3. subvencije za zapoljavanje; 4. podrka samozapoljavanju; 5. dodatno obrazovanje i obuka; 6. podsticaji za korisnike novane naknade; 7. javni radovi i 8. druge mere usmerene ka zapoljavanju lica koja trae zaposlenje. Nacionalna sluba za zapoljavanje optim aktom blie ureuje kriterijume i nain sprovoenja mera aktivne politike zapoljavanja. AKTIVNA POLITIKA ZAPOLJAVANJA OSOBA SA INVALIDITETOM v. OSOBA SA INVALIDITETOM AKTIVA - jedan od agregata bilansa stanja (pored pasive), koji pokazuje sredstva (imovinu) preduzea, odnosno konkretne forme u kojima je kapital uloen. Aktivu ini materijalna aktiva (materijalne vrednosti) i monetarna aktiva (novane vred10

TERMINOLOKI RENIK A

A TERMINOLOKI RENIK

nosti i potraivanja). Sredstva u aktivi, po kriterijumu obrta, dele se na: osnovna sredstva i dugorone finansijske plasmane (dugorona ulaganja i potraivanja preduzea), i obrtna sredstva (zalihe, kratkorona potraivanja, gotovina i gotovinski ekvivalenti - iro raun, devizni raun i sl.). AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA (AVR) - (u knjigovodstvu) na teret AVR iskazuju se: 1) unapred plaeni, odnosno fakturisani trokovi narednog perioda i 2) prihodi tekueg perioda koji nisu mogli biti fakturisani, a za koje su nastali trokovi u tekuem periodu. AKTIVNA FISKALNA POLITIKA - politika kojom se, uz korienje mehnizama javnih prihoda i javnih rashoda, utie na ostvarivanje ekonomskih i drugih drutvenih ciljeva. Ciljevi mogu biti: ostvarivanje pune zaposlenosti, ravnomerna raspodela dohotka, ravnomeran regionalni razvoj, stabilnost privrednog rasta i drugi ciljevi. U odnosu na ciljeve koji su postavljeni drava moe voditi ekspanzivnu, restriktivnu ili neutralnu fiskalnu politiku. AKTIVNA KAMATA - kamata koju banka naplauje za svoje plasmane zajmovog kapitala, za razliku od pasivne kamate koju banka plaa na prikupljeni zajmovni kapital. AKTIVNO STANOVNITVO - osobe oba pola koje ine ponudu radne snage raspoloive za proizvodnju dobara i usluga. Ukljuuje zaposlene i nezaposlene osobe za odreeni period to se utvruje popisom. AKTUAR - strunjak koji se bavi tehnikim aspektima osiguranja, odnosno matematikom osiguranja (izraunavanje tarifa osiguranja, rizika, rezervi osiguranja itd. AKTUARSKA MATEMATIKA - grana primenjene matematike koja se bavi izraunavanjem tarifa za razliite vrste osiguranja lica i imovine, obraunom rezervi osiguranja, itd. AKVIZICIJA - ili preuzimanje je je poslovni potez kojim firma kupuje veinu, ili sve vlasnike udele u drugoj firmi da bi preuzela kontrolu nad njom. Akvizicija se esto isplauje u gotovom novcu, akcijama drugih sticaoca ili kombinacijom ova dva naina. Akvizicija moe biti prijateljska ili neprijateljska. Prijateljska akvizicija postoji u sluaju kada ciljna firma izrazi svoju saglasnost da bude kupljena, dok kod neprijateljske akvizicije ta saglasnost ne postoji. AKVIZICIJA - aktivnost pribavljanja ili poslova ili obavljanja prodaje nekih standardnih proizvoda. AKVIZITER - Lice koje obavlja ove poslove je akviziter, koje je plaeno uglavnom u procentima od vrednosti zakljuenog posla (na primer prodaja knjiga za jednog ili vie izdavaa). AKUMULACIJA - u irem smislu obuhvata ukupno gomilanje, uskladitenje i uveanje materijalnih dobara i novanih sredstava, bez obzira na njihovu namenu. U uem smislu predstavlja nagomilavanje samo onih materijalnih i novanih sredstava koja slue za proirenje proizvodne poslovne aktivnosti. Moe biti drutvena (ona koju ostvaruje drutvena zajednica, odnosno drava) i individualna (ona koju ostvaruju pojedinci, domainstva ili preduzea).11

A SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON A

ALGORITAM - skup matematikih i logikih operacija sa poznatim pravilima o njihovoj primeni i redosledu izvoenja u cilju reavanja nekog problema. ALOKACIJA RESURSA - rasporeivanje (raspodela) pojedinih resursa na odgovarajua mesta potronje ili upotrebe, prema unapred zadatom kriterijumu. ALTERNATIVA - skup vie moguih reenja nekog problema ili modela, koja mogu biti unapred zadata ili se odreuju na osnovu poznatih kriterijuma. ALTERNATIVNA HIPOTEZA - hipoteza koja predstavlja tvrenje koje je u suprotnosti sa osnovnom ili nultom hipotezom. AMORTIZACIJA - troak otpisa osnovnih sredstava koji predstavlja periodino otpisivanje njihove nabavne vrednosti tokom njihovog korisnog veka upotrebe. Oznaava i otplatu, tj. postepenu likvidaciju dugoronih zajmova ili nekog drugog duga u vidu delova glavnice i pripadajueg dela kamate, to zajedno ini anuitet. ANALIZA - metodoloki postupak ralanjavanja nekog pojma na jednostavnije, meusobno povezane elemente. ANALIZA BILANSA - deo analize poslovanja preduzea. Razlikuje se analiza bilansa stanja i analiza bilansa uspeha i to za jednu poslovnu godinu (statika analiza bilansa) ili za dve odnosno vei broj sukcesivnih poslovnih godina (dinamika analiza bilansa). Postupci analize su: vizuelna analiza bilansa, analiza bilansa pomou rauna pokria, racio analiza, cash flow analiza (novanih tokova) i funds flow analiza. ANALOGIJA - (u pravu) tumaenje po slinosti. Koristi se u sluajevima kad postoji pravna praznina, pod uslovom da je popunjavanje doputeno. Za tumaenje po analogiji potrebno je da postoji slinost izmeu dva konkretna sluaja, od kojih je prvi regulisan optom pravnom normom, a drugi nije odnosno predstavlja pravnu prazninu. Slinost postoji kad u oba sluaja postoje zajedniki bitni elementi, a razlikuju se u nebitnim. Primena analogije zabranjena je u krivinom pravu. ANARHOSINDIKALIZAM - miljenje, uglavnom prisutno u francuskom (. Sorel) i italijanskom (A. Labriola) sindikalnom pokretu krajem 19. i poetkom 20. veka, koje odbacuje diktaturu proleterijata i potrebu za politikim starankama (u socijalizmu nisu potrebni ni drava ni partija), ve budunost vidi u autonomnom razvoju radnikih sindikata (koji bi bili vlasnici sredstava za proizvodnju). ANKETA O RADNOJ SNAZI - istraivanje kojim se prikupljaju podaci o osnovnim karakteristikama radne snage, na osnovu kojih se vri procena ukupne radne snage u Srbiji. Glavni cilj ovog istraivanja jeste dobijanje podataka o tri osnovna, meusobno iskljuiva kontingenta stanovnitva: zaposlena, nezaposlena i neaktivna lica. Ovim istraivanjem poklanja se posebna panja stanovnitvu radno uzrasta (starog 15 64 godine), a dobijeni podaci koriste se za praenje, merenje i ocenjivanje ekonomskih i drutvenih kretanja u Republici Srbiji. Anketom se obuhvata oko 6.500 domainstava, to predstavlja 0,27% od ukupnog broja domainstava u Republici Srbiji. Kolektivna domainstva nisu obuhvaena (studentski i aki domovi, domovi za decu i omladinu ometenu u razvoju, domovi za socijalno ugroenu decu, domovi za penzionere, stare i iznemogle, domovi za odrasle invalide, manastiri, samostani i slino).12

TERMINOLOKI RENIK A

A TERMINOLOKI RENIK

Jedinica anketiranja je svaki lan sluajno izabranog domainstva, a jedinica izbora je domainstvo izabrano u uzorak. Period posmatranja ovog istraivanja odnosi se na nedelju dana. U Anketi o radnoj snazi sedmica je definisana kao period od sedam dana, koji poinje ponedeljkom a zavrava se nedeljom. Pri izradi metodolokog instrumentarija Ankete koriste se definicije i preporuke objavljene u metodolokom materijalu THE EUROPEAN UNION LABOUR FORCE SURVEY Methods and Definitions / 2001. Znaenje osnovnih pojmova je sledee: 1) Domainstvom se smatra: a) svaka porodina ili druga zajednica lica koja izjave da zajedno ive i da zajedniki troe svoje prihode za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba (trokova stanovanja, ishrane, itd.), bez obzira na to da li se u vreme anketiranja svi lanovi nalaze u mestu gde je domainstvo nastanjeno ili van tog mesta; b) svako lice koje ivi samo (samako domainstvo), a koje nema svoje domainstvo u drugom mestu, koje ivi u posebnom ili u deljivom stanu, ili kao samac podstanar, bez obzira na to da li stanuje u istoj sobi sa drugim samcem ili s lanovima domainstva stanodavca, ali ne troi svoje prihode zajedno sa njima, nego samo plaa usluge stanovanja. 2) Zaposlena lica su lica koja su najmanje jedan sat u posmatranoj sedmici obavljala neki plaeni posao (u novcu ili naturi), kao i lica koja su imala zaposlenje, ali koja su u toj sedmici bila odsutna sa posla. U zaposlena lica, pored lica koja imaju zasnovan radni odnos i rade u preduzeu, ustanovi ili u drugoj vrsti organizacije ili rade kao privatni preduzetnici, ukljuuju se i individualni poljoprivrednici, pomaui lanovi u domainstvu, kao i lica koja su obavljala neki posao koji su samostalno pronala i ugovorila (usmeno ili pismeno) bez zasnivanja radnog odnosa i kojima je taj rad predstavljao jedini izvor sredstava za ivot. Prema tome, u Anketi se ne uzima u obzir formalni status lica koje se anketira, nego se radni status tog lica odreuje na osnovu stvarne aktivnosti koju je ono obavljalo u posmatranoj sedmici. Prema Klasifikaciji profesionalnog statusa zaposlenih lica, zaposlena lica dele se na: samozaposlene, zaposlene radnike i pomaue lanove domainstva. 3) Samozaposleni su lica koja rade samostalno u vlastitom preduzeu, ustanovi, privatnoj radnji ili na poljoprivrednom imanju, kao i lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu delatnost ili obavljaju neki drugi posao za sopstveni raun. 4) Zaposleni radnici su lica koja rade za poslodavca u bilo kom sektoru svojine, bez obzira na to da li imaju formalni ugovor o zaposlenju ili rade na osnovu usmenog dogovora. lanovi domainstva koji pomau u obavljanju periodinog posla i koji su plaeni za svoj rad smatraju se zaposlenim radnicima. 5) Pomaui lanovi domainstva su lica koja pomau drugom lanu domainstva u voenju porodinog posla ili poljoprivrednog gazdinstva, a da pri tome nisu plaena za taj rad. 6) Nezaposlena lica su lica koja u posmatranoj sedmici nisu obavljala ni jedan plaeni posao, niti su imala posao sa kojeg su odsustvovala i na koji su mogla da se vrate nakon isteka odsustva, pod uslovom da su zadovoljavala sledee kriterijume:13

A SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON A

- da su u poslednje etiri sedmice preduzimala aktivne korake u cilju nalaenja posla i da su, ukoliko bi im posao bio ponuen, bila u mogunosti da ponu da rade u roku od dve sedmice; - da u poslednje etiri sedmice nisu aktivno traila posao, jer su nala posao na kojem je trebalo da ponu da rade nakon isteka posmatrane sedmice, a najkasnije za tri meseca. 7) Aktivno stanovnitvo (radnu snagu) ine sva zaposlena i nezaposlena lica stara 15 i vie godina. 8) Neaktivno stanovnitvo ine sva lica stara 15 i vie godina koja nisu svrstana u aktivno stanovnitvo. Stanovnitvo radnog uzrasta (7 + 8) ine sva lica stara 15 i vie godina (aktivno i neaktivno stanovnitvo). 9) Potencijalno aktivno stanovnitvo (potencijalna radna snaga) ine lica koja aktivno trae posao, ali nisu u mogunosti da odmah, odnosno u roku od dve sedmice ponu da rade, kao i lica koja su u mogunosti da odmah ponu da rade, ali koja aktivno ne trae posao. U ovaj kontingent ukljuena su i tzv. obeshrabrena lica, tj. lica koja ne trae posao zato to su uverena da ga ne mogu nai, iako su u mogunosti da odmah ponu da rade, ukoliko bi im posao bio ponuen. 10) Subjektivni radni status predstavlja radni status anketiranog lica prema njegovom sopstvenom miljenju, a ne prema njegovoj stvarnoj aktivnosti u posmatranoj sedmici. 11) Stopa aktivnosti predstavlja procenat aktivnog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu starom 15 i vie godina (stanovnitvu radnog uzrasta). 12) Stopa zaposlenosti predstavlja procenat zaposlenih u ukupnom stanovnitvu starom 15 i vie godina (stanovnitvu radnog uzrasta). 13) Stopa nezaposlenosti predstavlja procenat nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih stanovnika ( ukupanom broju zaposlenih i nezaposlenih starijih od 15 godina). 14) Stopa neaktivnosti predstavlja procenat neaktivnog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu starom 15 i vie godina (stanovnitvu radnog uzrasta). Anketa o radnoj snazi prvi put je u Srbiji sprovedena 1994. godine (kao probno istraivanje), a od 1995. godine sprovodi se kao redovno godinje istraivanje. Prema anketi radne snage, stopa nezaposlenosti u Republici Srbiji u 2007. godini iznosila je 18, 1%, a prema podacima Nacionalne slube za zapoljavanje 25,2 %. U 2008. godini izvrena je revizija upitnika i usklaivanje metodologije Ankete o radnoj snazi u skladu sa najnovijim standardima evropske statistike (Eurostat), ime je obezbeena potpuna uporedivost podataka sa podacima zemalja lanica EU. Kao posledica revizije upitnika i metodologije, stopa nazaposlenosti je pala sa 18,1% (oktobar 2007. godine) na 14 % (oktobar 2008. godine), a stopa zaposlenosti je poveana, u istim godinama i mesecima, sa 41,8% na 44,2 %. Primer izraunavanja stopa aktivnosti, zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti. Ukupan broj stanovnika ............................................................................ 10.000.000 1. deca od 0 do 14 godina.......................................................................... 1.000.00014

TERMINOLOKI RENIK A

A TERMINOLOKI RENIK

2. stanovnitvo radnog uzrasta ( 15 i vie godina) ................................. 7.000.000 a) aktvno stanovnitvo (radna snaga .................................................. 4.200.000 - zaposleni ........................................................................................ 2.500.000 - nezaposleni .................................................................................... 1.700.000 b) neaktivno stanovnitvo .................................................................... 2.800.000 3. penzioneri( preko 65 godina) .............................................................. 2.000.000 a) stopa aktivnosti - 4.200.000 / 7.000.000 x 100=60% b) stopa zaposlenosti - 2.500.000 / 7.000.000 x 100=35,7% v) stopa nezaposlenosti - 1.700.000 / 4.200.000 x 100= 40,5% g) stopa neaktivnosti - 2.800.000 / 7.000.000 x 100= 40% 100%-60%=40% ANTISINDIKALNA DISKRIMINACIJA - postoje opti (koji pogaaju sve radnike lanove sindikata) i spcijalni (koji pogaaju samo sindikalne prestavnikepoverenike) oblici diskriminacije. Nezapoljavanje, otputanje, stavljanje na ,,crnu listu, premetaj, suspenzija i druge mere usmerene protiv lanova sindikata, primeri su opte diskriminacije. Kao primeri specijalne diskriminacije mogu se navesti : a) rasporeivanje biveg sindikalnog predstavnika na nie radno mesto od onoga na koje je radio pre izbora za sindikalnog predstavnika; b) nezadravanje radnog mesta po isteku mandata sindikalnog predstavnika i dr. Postoje i takozvani kolektivni oblici antisindikalne diskriminacije,koji su usmereni ka grupi radnika lanova sindikata ( na primer, delimino ili potpuno zatvaranje ili preseljenje dela preduzea, to ima za posledicu kolektivno otputanje zaposlenih). Zatita od svih vidova antisindikalne diskriminacije treba da se zasniva na odgovarajuim zakonskim reenjima. ANTITEZA - suprotna tvrdnja, suprostavljeno miljenje; drugi lan dijalektikog niza razvoja pojmova: teza antiteza - sinteza. ANUITET - veliina kojom se amortizuje zajam krajem svakog obraunskog perioda. Anuitet predstavlja zbir otplate i kamate na ostatak zajma u obraunskom periodu na koji se odnosi. APRESIJACIJA - poveanje vrednosti valute u odnosu na druge valute na deviznom tritu, ili generalno poveanje vrednosti bilo kog oblika aktive APROPRIJACIJA, b.s. - od strane Narodne skuptine, odnosno skuptine lokalne vlasti, zakonom o budetu Republike Srbije, odnosno odlukom o budetu lokalne vlasti, dato ovlaenje Vladi, odnosno nadlenom izvrnom organu lokalne vlasti, za troenje javnih sredstava do odreenog iznosa i za odreene namene za budetsku godinu, odnosno iznos sredstava utvren u finansijskom planu organizacije za obavezno socijalno osiguranje za odreene namene; stalna aproprijacija je aproprijacija u budetu kojom se obavezno utvruju sredstva na ime otplate duga i datih garancija; aproprijacije za indirektne korisnike budetskih sredstava se iskazuju zbirno po vrstama indirektnih korisnika i namenama sredstava u okviru razdela direktnog korisnika koji je, u budetskom smislu, odgovoran za te indirektne korisnike budetskih sredstava. APOLOGETIKA - nekritiko miljenje ili nastojanje da se naizgled naunim stavovima odbrani neka doktrina, drutvena struktura ili interesi pojedinih drutvenih slojeva.15

A SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON A

APSOLUTNA LINIJA SIROMATVA - potronja neophodna za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba stanovnitva. v. relativna linija siromatva APSOLUTNA RENTA - osnovni oblik rente koji se prisvaja sa svake parcele bez obzira na njihove razlike u plodnosti i udaljenosti od trita, odnosno osnovni oblik ekonomske valorizacije zemljine svojine u kapitalizmu. APSORPCIONA MO TRITA - sposobnost odreenog trita da u odreenom vremenu kupi i plati i potroi odreenu koliinu proizvoda. APSTINENCIJA - odlaganje, odnosno uzdravanje od sadanje potronje radi akumulacije kapitala koja e u budunosti omoguiti veu potronju ili dalju akumulaciju kapitala. APSTRAKCIJA - nauni metod zasnovan na misaonom izdvajanju izvesnih pojmova i procesa ili osobina predmeta izuavanja i zanemarivanje ostalih obeleja i karakteristika. Ukljuuje induktivni i deduktivni metodoloki postupak i obezbeuje da se u mnotvu pojava identifikuju osnovne zakonitosti. ARBITAR U RADNOM SPORU - lice koje odluuje o predmetu individualnog radnog spora. ASIGNACIJA - upuivanjem (asignacijom) jedno lice, uputilac (asignant) ovlauje drugo lice, upuenika (asignat) da za njegov raun izvri neto odreeno treem licu, primaocu uputa (asignatar), a ovog ovlauje da to izvrenje primi u svoje ime. Asignacija je odligacioni odnos izmeu tri lica i ona je pravovaljana i proizvodi pravno dejstvo samo ukoliko na nju pristanu sva tri uesnika. Primer: preduzee A ima potraivanja od preduzea B i istpvremeno dugovanja u istom iznosu prema preduzeu C. Preduzee A uputom ovlauje preduzee B, kao svog dunika, da preduzeu C uplati njegov dugovni iznos. Na ovaj nain prduzee B izmiruje obaveze prema preduzeu A, a preduzee A premaa preduzeu C. ATEST - pismena isprava o saobraznosti tehnike i druge robe standardima, propisima, tehnikim specifikacijama i zahtevima iz meunarodnih ugovora koji obavezuju dravu. Istovremeno oznaava ispravu kojom se potvruje da je proizvod ispitan i da ispunjava pomenute zahteve. AUTONOMIJA SINDIKATA - predstavlja samostalnost sindikata u osdnosu na politike partije i socijalne partnere (dravu i poslodavce), to naravno ne iskljuuje odgovarajuu saradnju sa socijalnim partnerima uz ouvanje sopstvenog identiteta. Autonomija sindikata moe se posmatrati u oganizacionom (samostalnost u ureivanju organizacione strukture) i funkcionalnom smislu (samostalnost uobavljanju svojih funkcija). AUTONOMNA REGULATIVA (AUTONOMNO PRAVO) - obuhvata irok spektar dokumenata kojima socijalni partneri na naelu dobrovoljnosti i slobodne volje reguliu svoje meusobne odnose, prava i obaveze ( sistem kolektivnih ugovora; dokumenti kojima se regulie osnivanje i funkcionisanje institucija kroz koje se ostvaruje socijalni dijalog i tripartitni odnosi, mehanizni mirnog reavanja radnih sporova; svi sporazumi koje postignu sindikati i poslodavake organizacije o uslovima i nainu prekida trajka i lock-out-a; sporazumi koje postiu politike vlasti i sindikati o stratekim razvojnim pitanjima drutva). Autonomne norme,16

TERMINOLOKI RENIK A

A TERMINOLOKI RENIK

prema tome, ne donosi organi gravne vlasti ve autonomni, nedravni subjekti. Autonomno pravo predstavlja izraz kolektivne volje autonomne zajednice koji dobija oblik izvora prava. v. IZVORI PRAVA INDUSTRIJSKIH ODNOSA AVANSI - unapred plaeni iznosi koje kupac plaa dobavljau za kupovinu osnovnih sredstava, materijala ili robe. AIO/DISAIO kada je trina vrednost hartije od vrednosti vea od nominalne, ostvaruje se pozitivna razlika u ceni i tada je re o aiju, a obrnuto, kada je trina vrednost manja od nominalne re je o disaiju.

17

B

BANKA - organizacija koja se kao glavnim predmetom poslovanja bavi uzimanjem i davanjem kredita, kao i psredovanjem u novanom prometu. Vrste: centralne ili emisione banke, komercijalne ili depozitne, investicione, poslovne univerzalne, specijalizovane razvojne, regoinalne, multinacionalne banke. BANKA PODATAKA - sistem prikupljanja, obrade, analize i skladitenja podataka kao podrka donoenju odluka. BANKROTSTVO - stanje pri kome dunik ne moe da ispunjava obaveze prema poveriocu, proglaava se odlukom suda, a smisao je da se poverioci, potpuno ili delimino, namire iz imovine dunika. BAZNA INFLACIJA - pokazatelj koji meri ktretanje cena koje se slobodno formiraju i nemaju velike sezonske fluktacije. Pri njenom obraunu iskljuuju se administrativno kontrolisane i cene poljoprivrednih proizvoda. BAZNI PERIOD - referentni datum od koga se rauna neki indeksni broj ili vremenska serija. BENMARKING - kontinuirani proces merenja i uporeivanja poslovnih procesa jedne organizacije u odnosu na poslovne procese lidera bilo gde u svetu, radi dobijanja informacija koje e pomoi organizaciji da preduzma akcije za poboljanje svojih perfomansi. BENEFICIRANI RADNI STA - sta sa uveanim trajanjem koji se priznaje osiguranicima ukoliko rade na izuzetno tekim i opasnim radnim mestima, to moe negativno uticati na njihovo zdravlje ili imati za posledicu nemogunost obavljanja profesionalne delatnosti nakon odreenog broja godina ivota. BERZA - pravno lice organizovano kao akcionarsko drutvo koje obavlja delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima na berzanskom tritu. Osniva, odnosno akcionar berze moe biti drava, domae i strano, pravno i fiziko lice. Delatnost berze je: organizovanje javne ponude hartija od vrednosti i povezivanje ponude i tranje hartija od vrednosti; objavljivanje informacije o ponudi, tranji i trinoj ceni hartija od vrednosti i drugih podataka znaajnih za trgovinu hartijama od vrednosti; utvrivanje i objavljivanje kursnih lista hartija od vrednosti i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom. BERZANSKI INDEKSI - daju odgovor na pitanje kako se kree finansijsko trite u celini ili pojedini njegovi delovi. Raunaju se kao indeksi i kao proseci. Proseci su ponderisani ili neponderisani proseci cena izabranih hartija od vrednosti.18

TERMINOLOKI RENIK

B

BERZANSKI KRAH situacija kada dolazi do naglog pada cena na berzama u relativno kratkom periodu. Obino sledi posle perioda uspona ili rasta cena (takvi periodi nerealnih uspona oznaavaju se pojmom baloni). BEVERIDOV MODEL FINANSIRANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANA - v. SISTEMI ZDRAVSTVENE ZA[TITE BILANS - pregled jedne ekonomske pojave ili raunovodstvene kategorije sa dva aspekta polazei od dva obeleja. BILANS STANJA - pregled imovine (sredstava) preduzea na odreeni dan i to prema obliku (aktiva) i izvorima finansiranja (pasiva). Aktivu ine: a) fiksna ili stalna imovina (osnovna sredstva, nematerijalna ulaganja i dugorona finansijska ulaganja krediti, hartije od vrednosti); b) obrtna imovina ili kapital (zalihe, materijal, gotovi proizvodi, nedovrena proizvodnja, kratkorona potraivanja kupci, kratkorona finansijska ulaganjakrediti, hartije od vrednosti, menice, novana sredstva gotovina); c) aktivna vremenska razgranienja; d) gubitak ranijih godina i gubitak tekue godine. Pasivu ine: a) osnovni kapital akcionarski ili sopstveni kapital; b) dugorone obaveze krediti, hartije od vrednosti; c) kratkorone obaveze (dobavljai, ekovi, menice, hartije od vrednosti, avansi, ostale kratkorone obaveze iz poslovanja); d) pasivna vremenska razgranienja; e) nerasporedjena dobit tekue godine. BILANS USPEHA - pregled poslovanja preduzea za odreeni vremenski period, a sadri prilive vrednosti u preduzee (prihodi) i odlive vrednosti iz preduzea (rashode). BILANS NOVANIH TOKOVA - pregled promena stanja gotovine preduzea u odreenom vremenskom periodu (prilivi i odlivi gotovine). BIZMARKOV MODEL FINANSIRANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA - v. SISTEMI ZDRAVSTVENE ZATITE BIZNIS PLAN - planska odluka kojom se uspostavlja veza izmeu strategijskog i operativnog planiranja. U biznis planu nalaze se informacije koje se odnose na na investicije, sistem nabavke i distribucije, cenovnu strategiju, sistem kompenzacije, likvidnost i solventnost preduzea, stepen iskorienosti kapaciteta, kreditnu sposobnost i finansijsku fleksibilnost preduzea, itd. Po pravilu odnosi se na vremenski period od godinu dana. BOJKOT - oblik industrijske akcije koji se preduzima u toku trajanja trajka. Moe biti primarni (apel sindikata da poslovni partneri i klijanti njihovog, tzv. primarnog poslodavca ne kupuju njegove proizvode i usluge dok traje trajk protiv njega) i sekundarni (usmeren protiv drugog, tzv. sekudarnog poslodavca, koji nastavlja saradnju sa primarnim poslodavcem). Oblik sekundarnog bojkota nije dozvoljen.19

B

SINDIKALNI LEKSIKON

BONIFIKACIJA - snienje ve ugovorenih cena koje odobrava dobavlja na zahtev kupca. Najee odobrava se zbog prijema materijala i robe koja je slabijeg kvaliteta od ugovorenog. BONITET - skup pozitivnih karakteristika preduzea ili drugih pravnih lica, a obuhvata: likvidnost, solventnost, kreditnu sposobnost, trini poloaj, poslovnu reputaciju, rentabilnost i sl. BONUS - ekstra isplata zaposlenima kojim rukovodstvo nagrauje dobrei ndividualne i poslovne rezultate. Takoe predstavlja ekstra isplatu vlasnicima polise osiguranja ili odbitak od cene koja se odobrava klijentima sa posebnom zaslugom (na primer vlasnicima polise osiguranja automobila koji u toku godine ne podnesu ni jedan zahtev za isplatu tete). BRAUNFILD INVESTICIJE - jedan od modaliteta direktnih stranih ulaganja, kada firma kupuje ili iznajmljuje postojea proizvodna postrojenja kako bi pokrenula novu proizvodnu delatnost. Suprotnost su grinfild investicije, kada se gradi novi pogon. BREJNSTORMING - proces prikupljanja ideja u kojem se pojedinci podstiu da slpbodno iznose ideje, kao i argumente za i protiv njihovog prihvatanja. BROKER - posrednik koji ima dozvolu za trgovanje hartijama od vrednosti na berzi u ime i za raun klijenta (kupca). BROKERSKO-DILERSKO DRUTVO - pravno lice organizovano kao akcionarsko drutvo koje delatnosti obavlja na organizovanom tritu u skladu sa zakonom. Brokersko-dilersko drutvo moe obavljati sledee delatnosti: posredovanje u kupovini i prodaji hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata i kupovina i prodaja tih instrumenata u svoje ime, a za raun nalogodavca, odnosno u ime i za raun nalogodavca (brokerski poslovi); kupovina i prodaja hartija od vrednosti i drugih finansijskiih instrumenata u svoje ime i za svoj raun, radi ostvarivanja razlike u ceni (dilerski poslovi); obavezna kupovina i prodaja hartija od vrednosti i drugih finansijsiih instrumenata u svoje ime i za svoj raun po ceni koju unapred objavljuje brokersko-dilersko drutvo (poslovi market-majkera); upravljanje hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima u ime i za raun nalogodavca (poslovi portfolio menadera); organizovanje izdavanja hartija od vrednosti i drugih finansijskih instumenata bez obaveze otkupa neprodatih hartija od vrednosti, odnosno organizovanje ukljuivanja hartija od vrednosti na organizovano trite (poslovi agenta emisije); organizovanje izdavanja hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata sa obavezom njihovog otkupa od izdavaoca radi dalje prodaje, ili sa obavezom otkupa od izdavaoca neprodatih hartija od vrednosti (poslovi pokrovitelja emisije) i pruanje savetodavnih usluga u vezi s poslovanjem hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata (poslovi investicionog savetnika). Banka moe obavljati delatnosti brokersko-dilerskog drutva ako dobije dozvolu Komisije za obavljanje delatnosti (ovlaena banka). Delatnosti brokersko-dilerskog drutva ovlaena banka obavlja pod uslovom: da za to ima poseban organizacioni deo; da u poslovnim knjigama obezbedi posebnu evidenciju i podatke o poslovanju tog organizacionog dela i da ispunjava uslove kadrovske i organizacione osposobljenosti i tehnike opremljenosti za obavljanje tih delatnosti.20

TERMINOLOKI RENIK

B

BUM - brzi uspon privredne aktivnosti u odreenoj privrednoj delatnosti ili u celoj nacionalnoj privredi, koji obino traje od jedne do tri godine. BUDET , b.s. - sveobuhvatan plan prihoda i primanja i plan rashoda i izdataka, organizovan u dva odvojena rauna: a) raun prihoda i primanja ostvarenih po osnovu prodaje nefinansijske imovine i rashoda i izdataka za nabavku nefinansijske imovine i b) raun finansiranja. Budet je osnovni dokument ekonomske politike Vlade. Budet se sastoji iz opteg dela i posebnog dela. Opti deo budeta obuhvata: 1) raun prihoda i rashoda i neto nabavku nefinansijske imovine (razlika prodaje i nabavke nefinansijske imovine); budetski suficit, odnosno deficit; 2) ukupni fiskalni suficit, odnosno ukupni fiskalni deficit;3) raun finansiranja, odnosno predlog za korienje suficita, a u sluaju deficita - izvore za njegovo finansiranje iskazane i kvantifikovane pojedinano po vrstama izvora; 4) pregled oekivanih sredstava iz razvojne pomoi Evropske unije; 5) procenu neophodnih finansijskih sredstava za sufinansiranje razvojnih programa finansiranih iz sredstava razvojne pomoi Evropske unije; 6) procenu ukupnog novog zaduenja, odnosno razduenja Republike Srbije u toku budetske godine; 7) procenu ukupnog iznosa novih garancija Republike Srbije tokom budetske godine; 8) opis i procenu poreskih rashoda po osnovu poreskih olakica i umanjenih osnovica; 9) stalnu i tekuu budetsku rezervu. Posebni deo budeta iskazuje finansijske planove direktnih korisnika budetskih sredstava, prema principu podele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Budet se priprema i izvrava na osnovu sistema jedinstvene budetske klasifikacije. Budetska klasifikacija obuhvata ekonomsku klasifikaciju prihoda i primanja, ekonomsku klasifikaciju rashoda i izdataka, organizacionu klasifikaciju, funkcionalnu klasifikaciju, programsku klasifikaciju i klasifikaciju prema izvorima finansiranja, pri emu: 1) ekonomska klasifikacija prihoda i primanja iskazuje prihode i primanja na osnovu propisa ili ugovora koji odreuju izvore prihoda, odnosno primanja; 2) ekonomska klasifikacija rashoda i izdataka iskazuje pojedinana dobra i usluge i izvrena transferna plaanja; 3) organizaciona klasifikacija iskazuje rashode i izdatke po korisnicima budetskih sredstava, sa raspodelom aproprijacija izmeu korisnika; 4) funkcionalna klasifikacija iskazuje rashode i izdatke po funkcionalnoj nameni za odreenu oblast i nezavisna je od organizacije koja tu funkciju sprovodi; 5) programska klasifikacija iskazuje klasifikaciju programa korisnika budetskih sredstava; 6) klasifikacija rashoda i izdataka prema izvorima finansiranja iskazuje prihode i primanja, rashode i izdatke prema osnovu ostvarenja tih sredstava. Budetski suficit, odnosno deficit je razlika izmeu ukupnog iznosa prihoda i primanja ostvarenih po osnovu prodaje nefinansijske imovine i ukupnog iznosa rashoda i izdataka za nabavku nefinansijske imovine. Ukupni fiskalni suficit, odnosno ukupni fiskalni deficit je budetski suficit, odnosno budetski deficit korigovan za transakcije u imovini i obavezama koje su izvrene u cilju sprovoenja javnih politika; primanja ostvarena privatizacijom imaju tretman finansijske imovine i ukljuuju se u raun finansiranja;21

B

SINDIKALNI LEKSIKON

subvencije date u formi kredita, ili nabavke finansijske imovine smatraju se rashodima; Zakon o zavrnom raunu budeta Republike Srbije je akt kojim Narodna skuptina za svaku budetsku godinu utvruje ukupno ostvarene prihode i primanja i rashode i izdatke (ukljuujui sopstvene prihode i rashode iz sopstvenih prihoda korisnika sredstava budeta Republike Srbije), finansijski rezultat budeta Republike Srbije (budetski deficit ili suficit) i raun finansiranja. Odluka o zavrnom raunu budeta lokalne vlasti je akt kojim skuptina lokalne vlasti za svaku budetsku godinu utvruje ukupno ostvarene prihode i primanja i rashode i izdatke (ukljuujui sopstvene prihode i rashode iz sopstvenih prihoda korisnika sredstava budeta lokalne vlasti) i finansijski rezultat budeta lokalne vlasti (budetski deficit ili suficit) i raun finansiranja. Odluka o zavrnom raunu organizacije za obavezno socijalno osiguranje je akt kojim nadleni organ organizacije za obavezno socijalno osiguranje za svaku budetsku godinu utvruje ukupno ostvarene prihode i primanja i rashode i izdatke (ukljuujui sopstvene prihode i rashode iz sopstvenih prihoda korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje), finansijski rezultat organizacije za obavezno socijalno osiguranje (budetski deficit ili suficit) i raun finansiranja. Programski deo budeta je sastavni deo posebnog dela budeta koji sadri programe i aktivnosti korisnika budetskih sredstava, koji se sprovode u cilju efikasnog upravljanja sredstvima po predloenim programima, a koji doprinose ostvarenju stratekih ciljeva u skladu sa ekonomskom politikom zemlje. BUDETSKI KALENDAR, b.s. - Postupak pripreme i donoenja budeta i finansijskih planova organizacija za obavezno socijalno osiguranje izvrava se prema budetskom kalendaru, i to: 1) Kalendar za nivo Republike Srbije: (1) 15. februar - ministar daje instrukciju za predlaganje prioritetnih oblasti finansiranja; (2) 15. mart - direktni korisnici sredstava budeta Republike Srbije na osnovu instrukcije iz podtake (1) ove take dostavljaju Ministarstvu predloge za utvrivanje prioritetnih oblasti finansiranja za budetsku i naredne dve fiskalne godine; (3) 30. april - ministar u saradnji sa ministarstvima i institucijama nadlenim za ekonomsku politiku i privredni sistem priprema Izvetaj o fiskalnoj strategiji, koji sadri ekonomsku i fiskalnu politiku Vlade sa projekcijama za budetsku i naredne dve fiskalne godine; (4) 15. maj - ministar dostavlja nacrt Izvetaja o fiskalnoj strategiji Fiskalnom savetu; (5) 15. jun - Fiskalni savet daje miljenje o nacrtu Izvetaja o fiskalnoj strategiji; (6) 1. jul - ministar dostavlja Vladi predlog Izvetaja o fiskalnoj strategiji na usvajanje; (7) 15. jul - Vlada usvaja Izvetaj o fiskalnoj strategiji i dostavlja ga Narodnoj skuptini na razmatranje; (8) 1. avgust - ministar dostavlja uputstvo za pripremu nacrta budeta Republike Srbije;22

TERMINOLOKI RENIK

B

(9) 1. avgust - ministar dostavlja Izvetaj o fiskalnoj strategiji lokalnoj vlasti i organizacijama za obavezno socijalno osiguranje; (10) 31. avgust - Narodna skuptina dostavlja Vladi komentare i preporuke u vezi sa Izvetajem o fiskalnoj strategiji; (11) 15. septembar - direktni korisnici sredstava budeta Republike Srbije i organizacije za obavezno socijalno osiguranje dostavljaju predlog srednjoronog i finansijskog plana Ministarstvu; (12) 1. oktobar - Vlada, na predlog ministra, usvaja revidirani Izvetaj o fiskalnoj strategiji, sa informacijama o finansijskim i drugim efektima novih politika, uzimajui u obzir posle 30. aprila aurirani makroekonomski okvir; (13) 5. oktobar - Vlada dostavlja Narodnoj skuptini revidirani Izvetaja o fiskalnoj strategiji; (14) 15. oktobar - ministar dostavlja Vladi nacrt zakona o budetu Republike Srbije, nacrte odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje sa finansijskim planovima organizacija za obavezno socijalno osiguranje; (15) 1. novembar - Vlada usvaja predlog zakona o budetu Republike Srbije i dostavlja ga Narodnoj skuptini, zajedno sa predlozima odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje i finansijskim planovima organizacija za obavezno socijalno osiguranje; (16) 15. decembar - Narodna skuptina donosi zakon o budetu Republike Srbije i odluke o davanju saglasnosti na finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje; 2) Kalendar budeta lokalne vlasti: (1) 15. avgust - lokalni organ uprave nadlean za finansije izdaje uputstvo za pripremu nacrta budeta lokalne vlasti; (2) 15. septembar - direktni korisnici sredstava budeta lokalne vlasti dostavljaju predlog finansijskog plana lokalnom organu uprave nadlenom za finansije za budetsku i naredne dve fiskalne godine; (3) 15. oktobar - lokalni organ uprave nadlean za finansije dostavlja nacrt odluke o budetu nadlenom izvrnom organu lokalne vlasti; (4) 1. novembar - nadleni izvrni organ lokalne vlasti dostavlja predlog odluke o budetu skuptini lokalne vlasti; (5) 20. decembar - skuptina lokalne vlasti donosi odluku o budetu lokalne vlasti; (6) 25. decembar - lokalni organ uprave nadlean za finansije dostavlja ministru odluku o budetu lokalne vlasti. Navedeni rokovi predstavljaju krajnje rokove u budetskom kalendaru. BUDETSKI FOND, b.s. - evidencioni raun u okviru glavne knjige trezora, koji otvara Vlada, odnosno nadleni izvrni organ lokalne vlasti, kako bi se pojedini budetski prihodi i rashodi vodili odvojeno, radi ostvarivanja cilja koji je predvien posebnim republikim, odnosno lokalnim propisom ili meunarodnim sporazumom. Pomenutim propisom, odnosno sporazumom definiu se: 1) svrha budetskog fonda; 2) vreme za koje se budetski fond osniva; 3) nadleno ministarstvo, odnosno lokalni organ uprave odgovoran za upravljanje fondom; 4) izvori finansiranja budetskog fonda.23

B

SINDIKALNI LEKSIKON

BUDETSKE REZERVE b.s. - postoje tekua i stalna budetska rezerva. U okviru budeta deo planiranih prihoda ne rasporeuje se unapred, ve se zadrava na ime tekue budetske rezerve. Sredstva tekue budetske rezerve koriste se za neplanirane svrhe za koje nisu utvrene aproprijacije ili za svrhe za koje se u toku godine pokae da aproprijacije nisu bile dovoljne. Tekua budetska rezerva opredeljuje se najvie do 1,5% ukupnih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za budetsku godinu. Vlada, odnosno nadleni izvrni organ lokalne vlasti, donosi na predlog ministra, odnosno lokalnog organa uprave nadlenog za finansije, reenje o upotrebi tekue budetske rezerve. Sredstva tekue budetske rezerve rasporeuju se na direktne korisnike budetskih sredstava tokom fiskalne godine. Sredstva tekue rezerve budeta Republike Srbije, izuzetno mogu se koristiti i za izvravanje obaveza budeta lokalne vlasti usled smanjenog obima prihoda budeta lokalne vlasti. U budetu se planiraju sredstva za stalnu budetsku rezervu, koja se iskazuje na aproprijaciji namenjenoj za budetske rezerve. Stalna budetska rezerva koristi se za finansiranje rashoda na ime uea Republike Srbije, odnosno lokalne vlasti, u otklanjanju posledica vanrednih okolnosti, kao to su zemljotres, poplava, sua, poar, klizita, sneni nanosi, grad, ivotinjske i biljne bolesti, ekoloka katastrofa i druge elementarne nepogode, odnosno drugih vanrednih dogaaja, koji mogu da ugroze ivot i zdravlje ljudi ili prouzrokuju tetu veih razmera. Stalna budetska rezerva opredeljuje se najvie do 0,5% ukupnih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za budetsku godinu. Reenje o upotrebi sredstava stalne budetske rezerve donosi Vlada, na predlog ministra, odnosno nadleni izvrni organ lokalne vlasti, na predlog lokalnog organa uprave nadlenog za finansije. Izvetaj o korienju sredstava stalne budetske rezerve dostavlja se Narodnoj skuptini, odnosno skuptini lokalne vlasti, uz zavrni raun budeta. BUDETSKI SISTEM - ine budet Republike Srbije, budeti lokalne vlasti i finansijski planovi organizacija za obavezno socijalno osiguranje.

24

C

CARINE - osnovni su instrument spoljno-trgovinske zatite domaeg trita. Carine se naplauju prilikom uvoza robe, u odrenom procentu od njene vrednosti ili po jedinici mere, u vezi sa ime pravi se razlika izmeu ad valorem (prema vrednosti) i specifinih carina. Izvozne carine danas su retkost. CARINSKA STOPA - procentualni iznos od vrednosti robe koji se plaa prilikom uvoza, izvoza ili tranzita robe (ad valorem carinska stopa). Plaanje carine moe se utvrditi i u apsolutnom iznosu po jedinici mere robe (metru, kilogramu, toni i sl. - specifina carinska stopa) ili kombinovano. CARINSKA TARIFA - sistematizovan pregled roba koje podleu naplati carine. Sastoji se od tarifne oznake, naziva robe i carinske stope. CEDULARNI POREZ - porez koji pogaa pojedinanu vrstu prihoda fizikog lica (na primer, porez na zaradu, porez na prihode od poljoprivrede i umarstva, porez na prihode od kapitala, porez na prihode od samostalne delatnosti, porez na prihoe od autorskih prava i slino). CENA AKCIJE - a) cena akcije = nominalna vrednost x dividendna stopa / kamatna stopa ili b) cena akcije = dividenda / kamatna stopa x 1OO. CENA KOTANJA - vrednosni izraz utroenih inilaca proizvodnje po jedinici proizvoda. Cena kotanja = ukupni fiksni i varijabilni trokovi / ukupna koliina proizvedenih dobara. CENA PROIZVODNJE - cena proizvodnje = cena kotanja + prosean profit. CENTRALNI I OPTI NIVO DRAVE, b.s. Centralni nivo drave obuhvata sve subjekte koji su odgovorni za pruanje, preteno, netrinih usluga i preraspodelu dohotka i bogatstva na nivou zemlje kao celine; obuhvata budet Republike Srbije i vanbudetske fondove, ukljuujui i fondove socijalnog osiguranja; Opti nivo drave obuhvata sve subjekte koji su odgovorni za pruanje, preteno, netrinih usluga i preraspodelu dohotka i bogatstva na svim nivoima drave; obuhvata budet Republike Srbije, budete lokalnih vlasti, vanbudetske fondove, ukljuujui i fondove socijalnog osiguranja na svim nivoima vlasti, kao i netrine i neprofitne institucije koje su kontrolisane i finansirane od strane drave na svim nivoima vlasti. CENTRALNI REGISTAR HARTIJA OD VREDNOSTI - akcionarsko drutvo koje obavlja poslove jedinstvene evidencije o zakonitim imaocima hartija od25

C SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON C

vrednosti i drugih finansijskih instrumenata i o pravima iz tih hartija, odnosno instrumenata, zatim o pravima treih lica na hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima i o tim licima, kao i poslove kliringa i saldiranja hartija od vrednosti i kliringa i saldiranja novanih obaveza i potraivanja nastalih po osnovu poslova sa hartijama od vrednosti i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. Pretena delatnost Centralnog registra je kliring i saldiranje obaveza i potraivanja u hartijama od vrednosti i novcu nastalih na osnovu zakljuenih poslova sa hartijama od vrednosti. Centralni registar obavlja: voenje registra hartija od vrednosti; voenje evidencija hartija od vrednosti na raunima izdavaoca; voenje i evidencija rauna hartija od vrednosti i drugih rauna u skladu sa ovim zakonom lanova Centralnog registra i njihovih klijenata; upis prava treih lica na hartijama od vrednosti; uvanje materijalizovanih hartija od vrednosti; voenje novanih rauna lanova Centralnog registra; uknjiavanje materijalizovanih hartija od vrednosti u dematerijalizovanoj formi; kliring i saldiranje obaveza i potraivanja u hartijama od vrednosti i novcu nastalih na osnovu zakljuenih poslova sa hartijama od vrednosti i utvrivanje stanja obaveza i potraivanja lanova Centralnog registr i njihovih klijenata posle izmirenja meusobnih obaveza i potraivanja, i to u roku utvrenom pravilima poslovanja Centralnog registra; kliring i saldiranje inostrnih hartija od vrednosti kojima se trguje u Republici; prenos hartija od vrednosti na raune lanova Centralnog registra i zakonitih imalaca tih hartija; utvrivanje i dodela jednoobrazonog identifikacionog broja hartija od vrednosti i drugih finansijsiih instrumenata; voenje ifrarnika vrsta hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata; poslove u vezi sa korporativnim radnjama i obraunavanje poreza na prenos apsolutnih prava na hartijama od vrednosti u skladu sa zakonom koji regulie poreze na imovinu. CENTRALNI REGISTAR OBAVEZNOG SOCIJALNOG OSIGURANJA - javna sluba koja obavlja poslove iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja koji se odnose na: 1) uspostavljanje i voenje Jedinstvene baze (elektronski voena baza podataka o obveznicima doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i osiguranim licima u koju se podaci unose i uvaju u skladu sa zakonom); 2) registraciju osiguranika i osiguranih lica; 3) dodeljivanje jedinstvenog broja (jedinstveni, sluajno izabrani broj koji dodeljuje Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja za potrebe obaveznog socijalnog osiguranja obveznicima doprinosa i osiguranim licima); 4) evidenciju registrovanih obveznika doprinosa, na osnovu podataka preuzetih od organa i organizacija nadlenih za registraciju (organi i organizacije nadleni za registraciju pravnih i fizikih lica jesu: Agencija za privredne registre, Privredni sud, advokatska komora i drugi organi ili organizacije nadleni za upis u odgovarajui registar lica koja obavljaju odreenu delatnost); 5) evidenciju o osnovicama doprinosa i uplaenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje po svim osnovama i periodima na koje se te uplate odnose; 6) evidentiranje obraenih podataka o obraunatim i naplaenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje po poslodavcu, odnosno isplatiocu prihoda na mesenom nivou; 7) kontrolu podataka o obraunatim i naplaenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje po osiguraniku po svim osnovama prilikom svake isplate; 8) evidentiranje obraenih podataka o obraunatim i naplaenim doprinosima za oba26

TERMINOLOKI RENIK C

TERMINOLOKI RENIK C

vezno socijalno osiguranje po osiguraniku na mesenom nivou; 9) usaglaavanje podataka o obveznicima doprinosa i osiguranim licima kojima raspolau Poreska uprava, organizacije za obavezno socijalno osiguranje i drugi organi i organizacije; 10) kompleksnu i sveobuhvatnu analizu unetih i obraenih podataka u rokovima predvienim zakonom i ukazivanje nadlenim organima na uoene nepravilnosti; 11) obezbeivanje tehnikih uslova za meusobno povezivanje i usklaivanje rada subjekata povezanih u sistem Centralnog registra u vezi sa dostavljanjem podataka; 12) obezbeivanje elektronske povezanosti sa drugim registrima i bazama podataka koje se vode u Republici Srbiji, a imaju znaaja za obveznike doprinosa i osigurana lica i druge poslove vezane za uspostavljanje i voenje Jedinstvene baze. Organi Centralnog registra su: upravni odbor i direktor. CESIJA - ustupanje potraivanja putem ugovora izmeu poverioca (ustupilac - cedent) i treg lica (prijemnik - cesionar) na osnovu koga prijemnik stie prema duniku (cesus) ona ista prava koja je ustupilac imao prema njemu do ustupanja. Za cesiju nije potreban pristanak dunika. Primer: preduzee A ustupa svoje potraivanje od preduzea B svome poveriocu preduzeu C. Ustupanjem potraivanja preduzee A izniruje svoju obavezu prema preduzeu C. CIKLINA NEZAPOSLENOST - nastaje kao posledica ciklinih fluktacija u kretanju agregatne tranje, odnosno usled nedovoljne agregatne tranje kada ne postoji puna iskorienost privrednih kapaciteta. CIKLINO KRETANjE PRIVREDE - stalno smenjivanje recesije (dno ekonomske aktivnosti), prosperiteta, ekspanzije (vrh ekonomske aktivnosti.koji karakteriu: visok stepen uposlenosti kapaciteta i rada, visok nivo investicija, visoka tranja i dr.) i depresije. CILEVI EKONOMSKE POLITIKE - dele se na konane (rast drutvenog proizvoda, to nia stopa inflacije, to nia stopa nezaposlenosti, ravnotea platnog bilansa, budetska ravnotea) i posredne ciljeve. CILNA INFLACIJA - stopa inflacije koju centralna banka planira za period od jedne do tri godine.

27

EK - hartija od vrednosti kojom njen izdavalac (trasant) daje nalog banci (trasat) da isplati svotu novca naznaenu na eku, iz sredstava trasantovog pokria kod trasata. ek, kao sredstvo plaanja, dospeva po vienju i moeda glasi na ime, po naredbi i na donosiopca. Prema funkciji u porometu, vrste ekova su: isplatni, virmanski, barirani, putniki, akreditivni, dokumentovani i drugi. IST OLIGOPOL - mali broj preduzea homogenih proizvoda na strani ponude, barijere ulasku i izlasku, dogovaranje izmeu preduzea. LANOVI PORODICE U ZDRAVSTVENOM OSIGURANjU - smatraju se: 1) lanovi ue porodice (suprunik ili vanbrani partner, deca roena u braku ili van braka, usvojena i pastorad i dece uzeta na izdravanje); 2) lanovi ire porodice (roditelji, ouh, maeha, usvojitelj, deda, baba, braa i sestre, koje osiguranik izdrava, u smislu propisa o porodinoj zatiti, kao i propisa o socijalnoj zatiti i obezbeivanju socijalne sigurnosti graana). Vanbrani partner smatra se lanom ue porodice, ako sa osiguranikom ivi u vanbranoj zajednici najmanje dve godine pre dana podnoenja prijave na osiguranje. VRSTA VALUTA - valuta zemlje koja je politiki, ekonomski i finansijski stabilna, valuta koja ima stabilan kurs i koja je konvertabilna.

28

D

DAMPING - prodaja robe u inostranstvu ili inostrane robe u zemlji po cenama koje su nie od domae cene u zemlji porekla ili od trokova proizvodnje. Damping nije dozvoljen. DAVALAC KRVI - zdrava osoba koja dobrovoljno daje krv ili komponente krvi, za terapijsku primenu. DAVALATVO KRVI - skup aktivnosti usmerenih na motivisanje, obavetavanje, organizovanje, edukaciju, pozivanje i okupljanje davalaca krvi, u cilju obezbeivanja adekvatnih koliina bezbedne krvi za potrebe Republike Srbije. DAVANJE KRVI - humani gest koji se zasniva na dobrovoljnosti, besplatnosti i anonimnosti. DAU-DONS INDEKS indeks akcija Njujorke berze efekata za akcije industrijskih preduzea. Globalni indeks daju tri indeksa: za industriju, transport i komunalne usluge. Indeks svakodnevno, od 1897. godine, izraunavaju novine izdavake kue Dow Jones & Comp. (danas Wall Street Journal ). DECENTRALIZACIJA-prenoenje ovlaenja i odgovornosti sa viih na nie organe vlasti. Prenoenje ovlaenja i odgovornosti sa centralne administracije na organe uih lokalnih zajednica ne znai ujedno i liavanje centralne administracije svih ovlaenja. Naprotiv, ona i dalje zadrava znaajne funkcije, kao to su zakonodavna, finansijska, kontrolna i ostale. U literaturi se uglavnom navode etiri tipa decentralizacije: dekoncentracija, devolucija, delegacija i privatizacija. Od pomenutih tipova decentralizacije sporna je privatizacija, koja, po izvesnim autorima, ne predstavlja tip decentralizacije, poto se tu radi o prenoenju ovlaenja van jedinstvenog sistema vlasti. Znaenje navedenih tipova decentralizacije je sledee: 1) Dekoncentracija Prenoenje donoenja odluka na nie administrativne organe unutar postojee strukture centralne vlasti (administrativna decentralizacije) 2) Devolucija Prenoenje funkcija sa centralnih organa na organe nad kojima nemaju vie direktnu konreolu (politika deecntralizacija) 3) Delegacija Prenoenje samo odreenih zadataka na nie organe, bez direktne kontrole centralnog organa 4) Privatizacija Prenoenje nadlenosti iz dravne (javne) nadlenosti u privatni sektor.29

D SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON D

Zbog injenice da ne zadire u postojeu strukturu centralne vlasti, dekoncentracija je jedan od nejeeih tipova decentralizacije. Nii administrativni organi na koje se prenose ovlaenja centralnog organa najee su u sastavu tog organa. DEDUKCIJA - primena indukcijom utvrenih optih stavova, zakona i svojstva posmatranog, prilikom ispitivanja njihovih posebnih i pojedinanih sluajeva. DEFLACIJA - pad opteg nivoa cena. Najee je izazavana manjom koliinom novca od potrebne za normalnu realizaciju ukupne ponude roba. DELATNOST SOCIJALNE ZATITE - organizovane mere i aktivnosti na stvaranju uslova za ostvarivanje zatitne funkcije porodice, uslova za samostalan ivot i rad lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, ili za njihovo aktiviranje u skladu sa sposobnostima, obezbeivanje sredstava za ivot materijalno neobezbeenim za rad nesposobnim graanima i drugim graanima koji su u stanju socijalne potrebe, kao i obezbeivanje drugih oblika socijalne zatite. DELFI METOD - metod predvianja baziran na odvojenom ispitivanju menadmenta firme i spoljnih eksperata i suoavanju njihovih stavova u cilju postizanja konsenzusa u predvianju. DEMOGRAFIJA - nauka o stanovnitvu. Predmet demografije , u uem smislu, je izuavanje prirodnog (smrtnost i raanje) i mehanikog (migracije) kretanja stanovnitva, kao i osnovnih struktura stanovnitva, dok po irem shvatanju, demografija je sinonim zakona o stanovnitvu. DEMOKRATIJA - vladavina naroda, odnosno vladavina veine koja se bira na periodinim izborima. DEMOMETRIJA - nauna disciplina koja se bavi izavanjem meusobnog odnosa izmeu demografskih i socio-ekonomskih varijabli (na primer odnosa izmeu migracija i promene zaposlenja). DENACIONALIZACIJA - povraaj nacionalizovanih prduzea i drugih dobara (u odreenom obliku) njihovim vlasnicimaili naslednicima. DEPOPULACIJA - smanjenje broja stanovnika na nekom podruju, kao posledica migracionih kretanja ili negativnog prirodnog prirataja. DEPOZIT - novani ulog kod banaka, odnosno novani iznos ili bankarska garancija koju potencijalni kupac uplauje radi obezbeenja uea na berzanskoj aukciji. DEPRECIJACIJA - smanjenje vrednosti domae valute, odnosno porast kursa inostrane valute iskazan u jedinicama domae valute. Najee nastaje zbog breg rasta cena i novane mase u zemlji nego u inostranstvu. DEPRESIJA - znaajan pad proizvodnje i investicija, uz istovremeni rast nezaposlenosti i zaliha proizvoda. DEPRESIONI GEP - viak agregatne ponude u odnosu na agregatnu tranju. DEREGULACIJA - smanjenje ili povlaenje dravne kontrole u privrednom ivotu DESTINIRANI JAVNI PRIHOD - vrsta javnih prihoda kod kojih je unapred poznata namena njihovog troenja (na primer, prikupljena sredstva po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje).30

TERMINOLOKI RENIK D

TERMINOLOKI RENIK D

DEVALVACIJA - smanjenje vrednosti nacionalne valute u odnosu na drugu valutu (na primer, evro), ime se tei poboljanju platnobilansne situacije. Zbog smanjea realne kupovne snage novca, izvoz pojeftinjuje a uvoz poskupljuje. DEVIZE - sva potraivanja po bilo kom osnovu koja glase na stranu valutu, odnosno instrumenti plaanja izmeu zemalja, bez obzira na nain raspolaganja (gotovina , menice, ekovi i sl. ). Devizni rauni domaih lica u domaim bankama ne spadaju u pojam deviza. DEVIZNI KURS - cena deviza izraena u jedinicama domae valute. Kurs domae valute moe se izraziti ili u odnosu na po jednu stranu valutu (bilateralni kurs) ili u odnosu na prosek jedne grupe (korpe) stranih valuta (nominalni ekurs ). DEZINFLACIJA - smanjenje stope inflacije merama monetarne i fiskalne politike. Mogui negativni efekti su rast stope nezaposlenosti i pad dohodka. DEURSTVO U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI - zdravstvena ustanova moe da uvede deurstvo kao prekovremeni rad, ako organizacijom rada u smenama ili preraspodelom radnog vremena nije u mogunosti da obezbedi zdravstvenu zatitu. Za vreme trajanja deurstva zdravstveni radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi. Deurstvo moe da se uvede nou, u dane dravnog praznika i nedeljom. Deurstvo koje se uvodi nou poinje posle druge smene, a zavrava se poetkom rada prve smene. Odluku o uvoenju i obimu deurstva na nivou zdravstvene ustanove, kao i po zdravstvenom radniku, donosi direktor zdravstvene ustanove. Pod deurstvom, smatra se i pripravnost i rad po pozivu. Zdravstvena ustanova moe uvesti i pripravnost i rad po pozivu. Pripravnost je poseban oblik prekovremenog rada kod kojeg zdravstveni radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti stalno dostupan radi pruanja hitne medicinske pomoi u zdravstvenoj ustanovi. Rad po pozivu je poseban oblik prekovremenog rada kod kojeg zdravstveni radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali se mora odazvati na poziv radi pruanja zdravstvene zatite. Odluku o uvoenju i obimu pripravnosti i rada po pozivu donosi direktor zdravstvene ustanove. DIJALEKTIKA - teorija i metod analize najoptijih zakonitosti kretanja prirode, drutva i miljenja. DILER - berzanski posrednik, koji povezuje kupce kupce i prodavce na robnim i finansijskim berzama. DIREKTNE STRANE INVESTICIJE (DSI) - prema OECD (Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj): predstavljaju aktivnost kojom neki investitor rezident jedne zemlje ostvaruje trajni interes i znaajan uticaj u upravljanju jednim entitetom koji je rezident neke druge zemlje. Ta operacija se moe sastojati od osnivanja potpuno nove kompanije (osnivaka investicija) ili, ee, od promene31

D SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON D

statusa vlasnika ve postojeih kompanija (putem fuzionisanja ili akvizicije). Kao DSI se takoe definiu i drugi tipovi finansijskih transakcija izmeu povezanih kompanija, npr. reinvesticija dobiti kompanija kompaniji koja je ostvarila DSI i drugi transferi kapitala. U ove poslednje spadaju i zajmovi koje majka kompanija odobrava svojoj fililjali smetenoj u inostranstvu. Za razliku od portfeljnih investicija, DSI podrazumevaju preduzimanje kontrole od strane inostrne firme. Za Meunarodni monetarni fond, prag vrenja kontrole je 10% Najizraeniji oblik DSI su horizontalne DSI koje podrazumevaju investicije u istu granu u kojoj posluje investitor. Vertikalne DSI mogu se podeliti u dve grupe: vetikalne DSI unazad i vertikalne DSI unapred. Vertikalne DSI unazad predstavljaju investicije u granu koja proizvodi inpute za proizvodnju u zemlji investitora Kada grana u ionostranstvu prodaje svoj proizvod preduzeu u zemlji investitora, radi se o vertikalnim DSI unapred. DISKRIMINACIJA - v. ZABRANA DISKRIMINACIJE DISKRIMINACIJA PO OSNOVU POLA - svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno proputanje (iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prvenstva) koje ima za cilj ili posledicu da licu ili grupi otea, ugrozi, onemogui ili negira priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikoj, ekonomskoj, drutvenoj, kulturnoj, graanskoj, porodinoj i drugoj oblasti. Diskriminacijom se smatra i ako se prema licu neopravdano postupa loije nego to se postupa prema drugome, iskljuivo ili uglavnom to je trailo ili namerava da trai pravnu zatitu od diskriminacije ili je ponudilo ili namerava da ponudi dokaze o diskriminatorskom postupanju. Pod neopravdanim razlikovanjem, iskljuivanjem, ograniavanjem i postupanjem ili drugim preduzetim merama, u smislu ovog zakona, naroito se smatra ako: 1) preduzeta mera nije opravdana zakonitim ili legitimnim ciljem; 2) ne postoji srazmera izmeu preduzetih mera i cilja koji se preduzetim merama ostvaruje. Neposredna diskriminacija jeste svako neopravdano razlikovanje, iskljuivanje ili ograniavanje kojima se u istoj ili slinoj situaciji bilo kojim aktom ili radnjom organa javne vlasti, poslodavca ili pruaoca usluge, lice ili grupa lica stavljaju ili su bstavljeni u nepovoljniji poloaj, odnosno kojim bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji poloaj po osnovu pola. Posredna diskriminacija je svako neopravdano razlikovanje, iskljuivanje ili ograniavanje kojima se u istoj ili slinoj situaciji lice odnosno grupa lica, na osnovu pola kao linog svojstva, stavlja u nepovoljniji poloaj donoenjem akta ili vrenjem radnje koja je prividno zasnovana na naelu jednakosti i nediskriminacije. DIFERENCIJALNA RENTA - ekstraprofit vlasnika zemlje koji za svoju osnovu ima povoljnije prirodne uslove (plodnost parcele i blizinu trita) DIFUZIJA - irenje novih ideja i proizvoda i njihovo prihvatanje od strane potroaa.32

TERMINOLOKI RENIK D

TERMINOLOKI RENIK D

DIVIDENDA-deo dobiti koji se rasporeuje akcionarima. Iznos dividende zavisi od profitabilnosti firme i pozicioniranja na tritu. DIVERSIFIKACIJA (PREDUZEA) uvoenje u proizvodni program proizvoda koji se po tehnolokoj osnovi, trinoj nameni i nainu prodaje meusobno znaajno razlikuju. Ciljevi diversifikacije su: 1) obezbeivanje opstanka, 2) osiguranje stabilnosti prodaje i prihoda, 3) efikasnije korienje resursa, 4) prilagoavanje potrebama i promanama kupaca, 5) ire pokrivanje trita i sl. DNEVMI ODMOR - zaposleni ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 asova neprekidno, ako zakonom nije drukije odreeno. DOBIT(AK) - pozitivan finansijski rezultat koji se ostvaruje kada su prihodi vei od njima odgovarajuih rashoda. DOBRA - u ekonomskom smislu su fizi predmeti (prirodni ili proizvedeni) i usluge, ukoliko na tritu mogu da postignu cenu. Klasifikuju se kao: finalna i reproduktivna, privatna i javna i dr. DOBROVOLNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE- osiguranje od nastanka rizika plaanja uea u trokovima zdravstvene zatite u skladu sa zakonom, osiguranje graana koji nisu obavezno osigurani po zakonu odnosno koji se nisu ukljuili u obavezno zdravstveno osiguranje, kao i osiguranje na vei obim i standard i druge vrste prava iz zdravstvenog osiguranja. Vrste dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja su: 1) paralelno zdravstveno osiguranje - osiguranje kojim se pokrivaju trokovi zdravstvene zatite koji nastaju kada osiguranik ostvaruje zdravstvenu zatitu koja je obuhvaena obaveznim zdravstvenim osiguranjem na nain i po postupku koji su drukiji od naina i postupka ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji je propisan zakonom kojim se ureuje zdravstveno osiguranje i propisima donetim za sprovoenje tog zakona; 2) dodatno zdravstveno osiguranje - osiguranje kojim se pokrivaju trokovi zdravstvenih usluga, lekova, medicinsko-tehnikih pomagala, odnosno novanih naknada koji nisu obuhvaeni pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno osiguranje na vei sadraj, obim i standard prava, kao i iznos novanih naknada obuhvaenih obaveznim zdravstvenim osiguranjem; 3) privatno zdravstveno osiguranje - osiguranje lica koja nisu obuhvaena obaveznim zdravstvenim osiguranjem ili koja se nisu ukljuila u obavezno zdravstveno osiguranje, za pokrivanje trokova za vrstu, sadraj, obim i standard prava koja se ugovaraju sa davaocem osiguranja. Osnovna znaenja pojmova u vezi sa pruanjem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja su: 1) Davalac osiguranja - Republiki zavod i drutvo za osiguranje koji organizuju i sprovode dobrovoljno zdravstveno osiguranje; 2) Osiguranik - fiziko lice koje je sklopilo ugovor o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, ili za koga je, na osnovu njegove saglasnosti, sklopljen ugovor o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju sa davaocem osiguranja i koji koristi prava utvrena ugovorom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kao i lan porodice osiguranika;33

D SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON D

3) Ugovara dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: ugovara) je pravno ili fiziko lice, kao i drugi pravni subjekt koji u ime i za raun osiguranika, odnosno u svoje ime i za raun osiguranika zakljui ugovor o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju sa davaocem osiguranja i koji se obavezao na uplatu premije osiguranja iz svojih sredstava ili na teret sredstava osiguranika; 4) Premija osiguranja - novani iznos koji plaa osiguranik,odnosno ugovara dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja davaocu osiguranja; 5) Polisa osiguranja - isprava o zakljuenom ugovoru o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju sa davaocem osiguranja; 6) Kolektivno osiguranje - dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje zakljuuje ugovara sa davaocem osiguranja koga je izabrao u skladu sa zakonom, o emu ugovara i davalac osiguranja mogu zakljuiti ugovor o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju; 7) Zdravstvene usluge - usluge koje se pruaju u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene slube (u daljem tekstu: privatna praksa), u skladu sa zakonom kojim se ureuje zdravstvena zatita, radi sprovoenja zdravstvene zatite, odnosno radi sprovoenja mera za ouvanje i unapreenje zdravlja ljudi, spreavanja, suzbijanja i ranog otkrivanja bolesti, povreda i drugih poremeaja zdravlja, leenja i rehabilitacije, ukljuujui i zdravstvene usluge iz tradicionalne medicine, koje su bezbedne, kvalitetne i efikasne; 8) Zdravstvena ustanova - pravno lice koje obavlja zdravstvenu delatnost i koja je dobila dozvolu od ministarstva nadlenog za poslove zdravlja za obavljanje zdravstvene delatnosti u skladu sa zakonom kojim se ureuje zdravstvena zatita i propisima donetim za sprovoenje tog zakona; 9) Privatna praksa - drugi oblik zdravstvene slube u kojoj se obavljaju odreeni poslovi zdravstvene delatnosti i koja je dobila dozvolu Ministarstva za obavljanje odreenih poslova zdravstvene delatnosti u skladu sa zakonom kojim se ureuje zdravstvena zatita i propisima donetim za sprovoenje tog zakona; 10) Drugi davaoci zdravstvenih usluga su druga pravna ili fizika lica koja obavljaju odreene poslove iz zdravstvene delatnosti, odnosno obezbeuju medicinskotehnika pomagala, a koji su dobili dozvolu nadlenog organa za obavljanje tih poslova, u skladu sa zakonom; 11) Lek - proizvod koji je dobio dozvolu za stavljanje u promet u Republici Srbiji, kao i proizvod koji nije dobio dozvolu za stavljanje u promet u Republici Srbiji i koji se uvozi na osnovu odobrenja Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, u skladu sa zakonom kojim se ureuje oblast lekova; 12) Medicinsko-tehnika pomagala - medicinska sredstva koja slue za funkcionalnu i estetsku zamenu izgubljenih delova tela, odnosno za omoguavanje oslonca, spreavanje nastanka deformiteta i ispravljanje postojeih deformiteta i olakavanje vrenja osnovnih ivotnih funkcija; 12a) Implantat je medicinsko sredstvo koje se hirurkim putem ugrauje u ljudski organizam; 13) Novane naknade - naknade koje davalac osiguranja obezbeuje osiguraniku u sluaju gubitka zarade, odnosno plate ili drugih primanja zbog privremene spreenosti za rad, naknada trokova prevoza u vezi sa korienjem zdravstvene zatite, kao i druge vrste novanih naknada u vezi sa ostvarivanjem prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja;34

TERMINOLOKI RENIK D

TERMINOLOKI RENIK D

14) Dan poetka dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja - datum upisan u polisu osiguranja od koga poinje ostvarivanje prava i obaveza iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. 15) Isprava o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju - dokument koji osiguraniku izdaje davalac osiguranja na osnovu koje osiguranik dokazuje svojstvo osiguranika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i ostvaruje prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. DOBROVOLJNI PENZIJSKI FOND - institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikuplja i ulae penzijski doprinos u razliite vrste imovine sa ciljem - ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja. Dobrovoljni penzijski fond nema svojstvo pravnog lica, a njime upravlja drutvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. DOCNJA - svako zadocnjenje u ispunjenju obaveze za koje je kriv dunik (dunika docnja), odnosno svako neopravdano odbijanje prijema ispunjenja obaveza koje uini poverilac (poverilaka docnja). DOGMA - stav koji se uzima za jedinu istinu, bilo da je nekritiki preuzet ili nametnut. DODATNA VREDNOST - razlika izmeu ukupnog prihoda preduzea i rashoda koje je preduzee imalo prilikom nabavke reprodukcionih dobara. DODATNO ODRAZOVANJE I OBUKA - aktivnosti kojima se nezaposlenom i zaposlenom za ijim je radom prestala potreba kod poslodavca, kome nije mogue obezbediti odgovarajue zaposlenje, prua mogunost da kroz proces teorijskog i praktinog osposobljavanja stekne nova znanja i vetine radi zapoljavanja, odnosno stvaranja mogunosti za zapoljavanje i samozapoljavanje. v. Mere aktivne politike zapoljavanja. DOKUMENTARNI AKREDITIV - ugovor, koji ima ulogu sredstva plaanja i sredstva obezbeenja potraivanja, na osnovu koga banka preuzima obavezu da e izvriti plaanje korisniku akreditiva ili da e ovlastiti neku drugu banku da izvri plaanje uz podnoenje pismenog dokumenta. DONACIJA ,b.s. - namenski bespovratan prihod, koji se ostvaruje na osnovu pisanog ugovora izmeu davaoca i primaoca donacije. DOPRINOSI - vrsta fiskalnog javnog prihoda koga karakterie protivnaknada, odnosno odreena korist koja se prua obvezniku ukoliko se ispune zakonom propisani uslovi. Doprinosi u Republici Srbiji su: 1) za penzijsko i invalidsko osiguranje: (1) doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje; (2) dodatni doprinos za sta osiguranja koji se rauna sa uveanim trajanjem u skladu sa zakonom; (3) doprinos za sluaj invalidnosti i telesnog oteenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti u sluajevima utvrenim zakonom. 2) za zdravstveno osiguranje: (1) doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje; (2) doprinos za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti u sluajevima utvrenim zakonom;35

D SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON D

3) za osiguranje za sluaj nezaposlenosti doprinos za obavezno osiguranje za sluaj nezaposlenosti. Model obrauna izdvajanja iz zarade (jun 2010. god.) R.br. Obraun zarade 1. Zarada neto, bez poreza i doprinosa 2. Bruto zarada zaposlenog (bruto 1) 3. 4. Osnovica za obraun poreza na zaradu: 47.609,87 6554 Zarada zaposlenog poreska olakica Porez na zaradu, 12% Doprinosi za socijalno osiguranje: Osnovica za obraun doprinosa (2) h stopa doprinosa na teret zaposlenog, tj.: a) Iznos doprinosa za PIO: 11% b) Iznos doprinosa za zdravstvo: 6,15% v) Iznos doprinosa za nezaposlenost: 0,75 Ukupno doprinosi: Doprinosi na teret poslodavca 11% + 6,5% + 0,75% Ukupno porez i doprinosi (4+5+6) Ukupno (1+4+ 5+6) - Bruto 2 Iznos 34.161,00 47.609,87 41.055,87 4.926,70 evro 325,3 453,4 391,0 46,9

5.

5.237,09 2.928,01 357,07 8.522,17 8.522,17 21.971,04 56.132,04

49,9 27,9 3,4 81,2 81,2 209,3 534,6

6. 7. 8.

9. Ukupno otereenje na 100 din. neto z. (7: 1) 64,32 Na 100 dinara isplaene neto zarade, optereenje po osnovu poreza i dopriosa iznosi 64,32 dinara. 34.161,00-786,48/0,701=47.609,87 6554x12%=786,48 100-(11%+6,15%+0,75%+ 12%)/100=0,701 DOPRINOS IZ OSNOVICE - iznos doprinosa koji obraunava, obustavlja i plaa poslodavac, odnosno drugi isplatilac prihoda u ime i u korist osiguranika. DOPRINOS NA OSNOVICU - iznos doprinosa koji obraunava i plaa poslodavac, odnosno drugi isplatilac prihoda u svoje ime, a u korist osiguranika ili osiguranik koji sam za sebe plaa doprinos; DOPUNSKI RAD - zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca moe da zakljui ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najvie do jedne treine punog radnog vremena. Ugovorom o dopunskom radu utvruje se pravo na novanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.36

TERMINOLOKI RENIK D

TERMINOLOKI RENIK D

DOPUNSKI RAD ZDRAVSTVENIH RADNIKA - zdravstveni radnik zaposlen u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi, koji radi puno radno vreme, moe obavljati odreene poslove zdravstvene delatnosti iz svoje struke kod svog poslodavca, odnosno kod drugog poslodavca, van redovnog radnog vremena, zakljuivanjem ugovora o dopunskom radu sa direktorom zdravstvene ustanove, odnosno osnivaem privatne prakse. DOSTOJANSTVEN RAD - rad koji omoguava dobar ivot. Dostojanstven rad, kao ideju i kao cilj, uvela je i u poetku promovisala Meunarodna organizavija rada, 1999. godine. On se sastoji iz etiri komponente: zapoljavanje, prava, zatita i dijalog. Dostojanstven rad zasniva se na uverenju da su sve ove etiri komponente potrebne za stvaranje najbolje perspektive za socijalni napredak i razvoj. Zapoljavanje znai: - pristojan prihod koji omoguava dostojanstven ivotni standard; - jednak tretman i jednake prilike za sve; - dobre uslove rada; - zdravstvena zatita i sigurnost na radnom mestu; - mogunost smislenog i produktivnog rada; - mogunost linog razvoja. Radnika prava u kontekstu zaposlenja podrazumevaju: - slobodu organizovanja ; - slobodu izraavanja; - da i ene i mukarci imaju mogunosti da uestvuju u donoenju odluka koje utiu na njihove ivote ; - pravo na kolektivno pregovaranje ; - slobodu od diskriminacije ; - slobodu od prisilnog rada ; - slobodu od deijeg rada ; - pravno priznanje i pristup pravnom sistemu ; - postojanje radnog zakonodavstva i opte vladavine zakona . Socijalna zatita naglaava: - vane veze izmeu produktivnog zaposlenja i sigurnosti za one koji iz bilo kog razloga nisu uopte zaposleni; - zatitu od gubitka ili smanjenja prihoda usled nezaposlenosti povrede, roditeljstva ili starosti; - pravedno i inkluzivno dtutvo. Socijalni dijalog istie: - da radnici i poslodavci imaju pravo i nain da budu predstavljeni kroz svoje organizacije; - da se najbolja i najtrajnija reenja postiu kroz saradnju koja je osnov socijalne stabilnosti, ravnomernog rasta i razvoja; - da postoje kanali kroz koje se konflikti diskutuju i reavaju. Izabran je 7. oktobar 2008. godine kao Svetski dan Dostojanstvenog rada. DRAVNA GARANCIJA, b.s. - instrument osiguranja kojim Republika Srbija garantuje ispunjenje obaveza za koje se daje garancija.37

D SINDIKALNI LEKSIKON

SINDIKALNI LEKSIKON D

DRAVNA POMO, b.s. - svaki stvarni ili potencijalni javni rashod ili umanjeno ostvarenje javnog prihoda, kojim se korisniku dravne pomoi, na selektivan nain, omoguava povoljniji poloaj na tritu u odnosu na konkurente, ime se naruava ili postoji opasnost od naruavanja konkurencije na tritu. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE STANOVNITVA - ostvaruje se na nivou Republike, autonomne pokrajine, optine, odnosno grada, poslodavca i pojedinca. U okviru drutvene brige za zdravlje obezbeuje se zdravstvena zatita koja obuhvata: 1) ouvanje i unapreenje zdravlja, otkrivanje i suzbijanje faktora ri