27/20166. srpnja 2016.

Drugi iseljenièki kongres

Na trodnevnom meðunarodnom skupu u Šibeniku

okupilo se dvjestotinjak gospodarstvenika,

povjesnièara, demografa, književnika, pedagoga,

komunikologa te katolièkih teologa iz dijaspore i

Domovine koji su u izlaganjima i raspravama u

dvadeset i èetiri sekcije nastojali postaviti temelje

politici suradnje domovinske Hrvatske i hrvatskog

iseljeništva u trenutku ideološke razjedinjenosti i

gospodarske posustalosti hrvatskoga društva

Slavlje u ðakovaèkoj prvostolnici

Proslavljen Jubilej sveæenika Ðakovaèko-osjeèke

nadbiskupije koja je istoga dana i postala bogatija za

èetvoricu novih sveæenika

Pula: Proslavljena 70. obljetnica sveæeništva

biskupa Antuna Bogetiæa

"Naša je biskupija imala velikih znanstvenika,

graditelja i politièara te biskupa drugih profila, no

rijetki su posjedovali jednostavnost i poniznost koju ste

Vi, biskupe Antune u svome životu gajili i posjedovali",

rekao je biskup Kutleša slavljeniku

"Turizam za sve: promicati sveopæu dostupnost"

U rubrici Dokumenti donosimo cjeloviti tekst poruke

Papinskog vijeæa za pastoral selilaca i izbjeglica za

Svjetski dan turizma 2016.

Domovinske vijesti

Prvi susret èlanica svjetovnih instituta koji djeluju u Hrvatskoj

Zlatna misa o. Josipa Šimiæa

"Nove vještine za nove moguænosti"

Potpisan Memorandum o suradnji

Imenovanja i razrješenja u Sisaèkoj biskupiji

Susret nadbiskupa Barišiæa i eurozastupnice Petir

Konstituirajuæa sjednica novog saziva Prezbiterskog vijeæa

Zagrebaèke nadbiskupije

Teološki èetvrtak Kršæanske sadašnjosti

Polaganje vjeènih redovnièkih zavjeta s. Mirjam od Isusa Kovaèiæ

Polaznici programa Romske odgojne zajednice posjetili Požegu

Zlatna misa mons. Giuseppea Vosille

Biskup Slobodan Štambuk proslavio 50. obljetnicu sveæeništva

327. zavjetno hodoèašæe grada Varaždina Majci Božjoj Bistrièkoj

50. obljetnica pastoralnog rada u Dubrovaèkoj biskupiji don Joze

Njavre

Don Dinko Deželiæ proslavio 50. obljetnicu sveæeništva

Imenovanja i razrješenja u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji

Crkva u Hrvata

Sveæenièko reðenje u sarajevskoj katedrali

Prva misa u Bosanskom Petrovcu nakon 75 godina

Inozemne vijesti

Turska: Svetkovina apostolskih prvaka u Antiohiji

Kršæani uputili poruku iz Muenchena

Prilog dokumenti

Sveti Petar i Pavao - navjestitelji i svjedoci evanðelja

Svi smo pozvani naviještati poruku spasenja

Domovinske vijesti

Prvi susret èlanica svjetovnih instituta koji djeluju uHrvatskojZagreb, 22.6.2016. (IKA) - U zgradi Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu u srijedu 22. lipnja održan je prvisusret èlanica svjetovnih instituta koji djeluju u Hrvatskoj.Susretu je prisustvovao dubrovaèki biskup Mate Uziniæ,predsjednik Vijeæa HBK za ustanove posveæenog života idružbe apostolskog života. Okupile su se èlanice petsvjetovnih instituta koji djeluju u Hrvatskoj, od kojih su triinstituta nastala u Hrvatskoj, a dva u Italiji, a njihove èlanicedjeluju u Hrvatskoj. Mala franjevaèka Obitelj i MisionarkeKristova kraljevstva su ženski svjetovni instituti osnovani uItaliji, a danas, osim u Hrvatskoj, djeluju diljem svijeta, doksu Suradnice Krista Kralja, Obitelj Malih Marija i Malaobitelj Bezgrešnog Srca Marijina osnovani u Hrvatskoj adjeluju i u Hrvatskoj i izvan njezinih granica. Specifiènost pripadnica svih prisutnih zajednica je da djelujuu svijetu ne razlikujuæi se ni po djelovanju, ni po odjeæi oddrugih žena, te po posvemašnjoj diskreciji i ne spominjuæi dažive svoj posveæeni život kao laikinje, èije je poljeevanðeoskog djelovanja – svijet u kojem žive. Okupilo se pedesetak èlanica razlièitih zajednica i životnedobi, a došle su iz svih krajeva Hrvatske. Susret je poèeomolitvom Treæeg èasa iz èasoslova i pozdravom biskupaUziniæa. Na susretu su sudjelovali i sveæenici, duhovniasistenti pojedinog instituta, fra Mario Cifrak iz Zagreba, fraIvan Mikleniæ iz Rijeke, o. Petar Saboliæ, DI, iz Zagreba i o.Marko Matiæ, DI, iz Zagreba, a poslije podne se pridružio ifra Ljudevit Maraèiæ, franjevac konventualac, dugogodišnjiurednik katolièkog mjeseènika "Veritas", prijatelj i dobripoznavatelj karizme osoba posveæenog života u svijetu. Prvo predavanje "Posveæenje Bogu i svjetovnost" održala jejedna od sudionica susreta, te je premijerno prikazan kratkivideo uradak "Svjetovni instituti u RH" koji je u produkciji"Laudata" snimila novinarka Ana Dageliæ. U filmu je svakiinstitut predstavljen svjedoèenjem svojih èlanica, koje sugovorile što im je svrha i kako ju ostvaruju. Sve su èlaniceisticale važnost osobne molitve, sakramentalnog života, osvrsi svoje zajednice, njezinom poslanju i o naèinuformiranja èlanica za iznimno zahtijevan i odgovoran životposveæen Bogu. Sve zajednice imaju zajednièki temelj:prihvaæanje zavjeta èistoæe, poslušnosti i siromaštva. Premdasu prisutne zajednice nastajale u razlièitim mjestima irazlièitim vremenima, sve imaju zajednièki cilj: osobnoposveæenje i posveæenje svijeta. Kroz za njih svojstvenusintezu svjetovnosti i posveæenja kane unijeti u društvo noveslike Kristova kraljevstva, nastojeæi iznutra preobraziti svijetsnagom Blaženstava. U svjetovnim institutima izuzetno jevažno izgraditi vlastitu osobnost tako da osoba djeluje usuradnji s Duhom Svetim, u duhu slobode s kojim donosivažne odluke. Važna je inicijativa, kreativnost, mijenjanjesebe i svoje djelovanje u duhu crkvenog nauka, ali je u istovrijeme potrebno dobro poznavati suvremeni svijet i u tojsuvremenosti, svijetu koji joj je darovan svaka èlanica bilokojeg instituta treba donositi Boga. To znaèi – u svijetu bitikvasac koji se ne vidi, ali daje da cijelo tijesto raste, biti solkoje ne treba mnogo, ali daje okus svoj hrani, svom svijetu.Svrha postojanja svjetovnih instituta nije odgovoriti napitanje: "Što èinimo nego "Što jesmo".Misu, kojom je završen prijepodnevni program, predvodio jemons. Uziniæ u koncelebraciji s fra Marijom Cifrakom, fraIvanom Mikleniæem, o. Petrom Saboliæem i o. MarkomMatiæem, a liturgijsko pjevanje predvodile su sestre razlièitih

zajednica, koje su pjevale koralnu misu. U homiliji biskup Uziniæ ponovio je ono što je ranije rekao udiskusiji, govoreæi o tome gdje je mjesto èlanica svjetovnihinstituta u Crkvi danas. Izabrao je tekst iz Lukina Evanðelja,u kojem Isus govori o kvascu, o zrnu koje se baca u zemlju.Sjeme gorušièino je najmanje od svih sjemenki, ali – unjemu je princip života, u njemu je život koji može i hoæeizrasti u veliko drvo. Kvasac se ne vidi, ali se vidi tijesto, akvasac koji se vidi – veæ je pokvaren. Èlanovi svjetovnihinstituta upravo po toj svjetovnosti, po "bezliènosti" svogvanjskog lika (bez posebne odjeæe, bez ikakva javnaiskazivanja kao posveæene osobe) zapravo najviše izvršavajusvoje poslanje. "Vaš svjetovni identitet nije u èinjenju, negou življenju" evanðelja. Vi niste u svijetu uime Crkve, vi ste usvijetu kao graðani, kao osobe neprocjenjivog osobnogidentiteta koji proizlazi iz svoga profesionalnog života,življenja kršæanskih vrlina. "Uronjene ste u Krista i s njimslužite svijetu – i tako ga posveæujete." Zato neki svjetovniinstituti u svojim konstitucijama imaju apsolutnuanonimnost, tako da nikome ne govore o svom poslanju. "Vi niste u sukobu s èasnim sestrama, vi živite svojesluženje u skladu sa svojim konstitucijama i evanðeljem, alivaše djelovanje je u prvom redu djelovanje u svijetu, tamogdje sveæenik ne može doæi ili nije dobro došao", pojasnio jebiskup Uziniæ. Podsjetio je i na rijeèi pape Franje upuæene svjetovniminstitutima: "Želim vam da uvijek zadržite tu težnju, da idetedalje, i ne samo dalje, nego dalje i usred, tamo gdje je sve uigri: politika, gospodarstvo, odgoj, obitelj… tamo! Moždaæete biti u napasti da pomislite: "Ma što ja mogu uèiniti?"Kada vam doðe ta napast sjetite se da je Isus govorio osjemenu pšenice! Vaš je život poput sjemena pšenice…,poput kvasca. Èiniti sve moguæe da Kraljevstvo doðe, raste ibude veliko i da bude zaklon za puno ljudi, kao drvogorušice" (papa Franjo èlanovima talijanskih svjetovnihinstituta, na audijenciji 10. svibnja 2014.). Zakljuèio jepozivom pape Franje svim posveæenim osobama: "Probuditesvijet!" "Probudite Crkvu!" jer bez toga ni mi ne možemobiti ono što trebamo biti. Zahvalivši svim èlanicamasvjetovnih instituta što jesu upravo taj kvasac i zrno gorušiceusred svijeta, zaželio je da "iz tog zrna izraste stablo izkojega æe se moæi hraniti ovaj svijet; iz kojega i u kojemu æemoæi živjeti ovaj svijet ali i Crkva koje ste vi dio zajedno saovim svijetom."Nakon homilije, kao znak obnove saveza s Bogom ijedinstva u poslanju, slijedio je zajednièki èin obnoveZavjeta. Svaki institut sudjelovao je u misi: prinošenjedarova, molitva vjernika, èitanje biblijskih tekstova. Slijedioje zajednièki ruèak, gdje su se èlanice razlièitih zajednicadružile i meðusobno upoznavale i iskustvima obogaæivale.U poslijepodnevnim satima bilo je predstavljanje pojedinihinstituta i njihovih karizmi u kojem je izašlo na vidjelo kakoevanðeoska skrovitost i anonimnost svake pojedine èlanicedanas obogaæuje sva podruèja društva, djeluju u razlièitimdijelovima Hrvatske, i u inozemstvu. Došle su takoðer doizražaja èinjenice na koje rijetko nailazimo i u društvenom iu crkvenom tisku: svaka zajednica nastala je suradnjom"biblijski jake žene" proživljenog identiteta svoježenstvenosti, i svjesne odgovornosti svojoj savjesti, Bogu iCrkvi, te njezinom suradnjom s duhovnikom, s kojim jestvarala zajednicu. Zanimljivo je, takoðer, primijetiti da su tobili redovnici – isusovci i franjevci, koji i sada djeluju kaoduhovnici ili duhovni asistenti tih zajednica. Ipak, najljepše

Domovinske vijesti ika

2 6. srpnja 2016. broj 27/2016

je bilo shvatiti kolikom su poniznošæu, spremnošæu da zasvoje zvanje, za Crkvu i Isusa i pretrpe i muèeništvo,osnivateljice i èlanice Bogu po zavjetima predale svoježivote: svjetovni institut Suradnice Krista Kralja osnovala jeMarica Stankoviæ, hrvatska muèenica za vjeru, za koju jepoèeo postupak beatifikacije. Njen prvi suradnik, s kojim sesusrela u Rimu je blaženi dr. Ivan Merz.

Doktorirala s. Veronika Mila PopiæZagreb, 27.6.2016. (IKA) - Javna obrana doktorskoga radasestre Veronike Mile Popiæ pod naslovom "Odnosjugoslavenskoga komunistièkoga režima prema Družbisestara milosrdnica svetoga Vinka Paulskog – Zagreb od1945. do 1952. godine", pod mentorstvom prof. dr.Miroslava Akmadže, u okviru poslijediplomskogadoktorskoga studija povijesti, na Hrvatskim studijima,Sveuèilište u Zagrebu, održana je u ponedjeljak 27. lipnja udvorani Velika vijeænica. Doktorandica je uspješno obranila svoj doktorski rad testekla naziv doktorica znanosti iz znanstvenog podruèjahumanistièkih znanosti, znanstvenoga podruèja povijest,znanstvene grane hrvatska i svjetska moderna i suvremenapovijest. Povjerenstvo za obranu doktorskoga rada bilo je u sljedeæemsastavu: prof. dr. Mijo Korade, (predsjednik); dr. VladimirGeiger, znanstveni savjetnik, (èlan); dr. Mario Jareb,znanstveni savjetnik, (èlan).Sestra Veronika Mila Popiæ roðena je 24. svibnja 1976. uZagrebu, Republika Hrvatska, od oca Gorana i majke Vlaster. Rok. Godine 1994. završava Opæu gimnaziju u Puli tepotom upisuje Studij hrvatskog jezika i književnosti(kroatistiku) i Studij engleskog jezika i književnosti(anglistiku) na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.Diplomirala je 2001. godine s temom diplomskog rada"Služba u èast svetom Adalbertu u Beèkom fragmentuèasoslova (Code Slave 12)" (mentor, prof. dr. JosipBratuliæ). Godine 1998. zapoèinje trogodišnju redovnièku formaciju uDružbi sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog - Zagreb.Ulaskom u novicijat godine 1999. dobiva redovnièko imesestra Veronika. Polaže prve redovnièke zavjete u Rijeci2001. godine te doživotne 2006. godine, takoðer u Rijeci.Èlanica je Provincije Majke Dobrog Savjeta - Rijeka.Godine 2002. upisuje poslijediplomski Studij kršæanskeduhovnosti na Heythrop College Sveuèilišta u Londonu.Magistrira 2004. godine s temom magistarskog rada"Christian Community as a School of Love" (mentor mr.David Lonsdale).Od godine 2007. sustavno se bavi novijom hrvatskompoviješæu u kontekstu službenog prikupljanja i obradedokumentacije u vezi Postupka za proglašenje blaženomsestre Žarke Julijane Ivasiæ, milosrdnice. O navedenoj temiredovito izlaže na znanstvenim i struènim skupovima. Godine 2012. upisuje Poslijediplomski doktorski studijpovijesti na Hrvatskim studijima Sveuèilišta u Zagrebu te zatemu doktorskog rada odabire podruèje svog dotadašnjegistraživanja: "Odnos jugoslavenskog komunistièkog režimaprema Družbi sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog –Zagreb od 1945. do 1952. godine." Temu je obradila podvodstvom mentora prof. dr. Miroslava Akmadže te uspješnoobranila 27. lipnja.Uz èlanove njezine obitelji i prijatelje, obrani jeprisustvovalo i nekoliko sestara i pripravnica Družbepredvoðenih s. Miroslavom Bradicom, vrhovnomglavaricom.

Na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu predstavljenizavršni rezultati projekta WISEZagreb, 28.6.2016. (IKA) - Na Hrvatskom katolièkomsveuèilištu održalo se u utorak 28. lipnja završnopredstavljanje projekta: "Dobrobit za poboljšanje socijalnedimenzije izobrazbe" (Welfare for Improved Socialdimension of Education – WISE). "Welfare for ImprovedSocial Dimension of Education" (WISE) projekt je Europskeunije u kojem je Hrvatsko katolièko sveuèilište partnerzajedno s talijanskom organizacijom EDUCatt, Katolièkimsveuèilištem Ivana Pavla II. iz Lublina u Poljskoj,Sveuèilištem Abo Akademi iz Turkua u Finskoj tetalijanskim zakladama ANDISU i CRUI. Možemo doista bitizahvalni i ponosni da smo se našli u tom biranom društvu.Svrha današnjeg okupljanja je predstavljanje rezultata WISEprojekta koje smo proveli mi na Hrvatskom katolièkomsveuèilištu", rekao je koordinator projekta doc. dr. DarioSambunjak.Sve prisutne pozdravio je i rektor HKS-a prof. dr. ŽeljkoTanjiæ. "S nestrpljenjem išèekujem rezultate projekta èije jeistraživane trajalo dvije godine. U te dvije godine na našemSveuèilištu su se dogodile mnoge promjene kako uorganizacijskom smislu tako i prostornom, naime, zapoèelismo gradnju i obnovu zgrada èiji završetak planiramo usvibnju 2017. godine, gotovo smo s postupkomreakreditacije, poveæali smo broj zaposlenika uadministraciji i nastavi, ali poveæava nam se i broj novihstudenata. Istraživanje je pokazalo dobre strane, ali inedostatke koji se tièu studentskog standarda, no, mi veæradimo na poboljšanjima i na dobrom smo putu dastudentima pružimo odliène uvjete studija i boravka na HKS-u", rekao je rektor Tanjiæ. Za istraživanje korištene sumetode anketiranja i fokus grupa. Rezultate anketapredstavio je Damir Miloš, asistent na Odjelu za sociologiju,naglasivši da je u istraživanju izraðena WISE matrica koja jeprikazivala odnos potreba i zadovoljstva studenata HKS-a.Kao "crvene zone" (mjesta s natprosjeènim rezultatima naskali potreba i ispodprosjeènim na skali zadovoljstva),identificirana su polja: Izlazna faza - (Savjetovanje okarijeri, pružanje dodatnih vještina, izrada i razvoj CV-a,upoznavanje s kretanjima na tržištu rada, moguænostistažiranja ili rada na dio radnog vremena), Prehrana (uslugauopæe, sezonska hrana, lokalna hrana, zdrava hrana,nutricionistièki probrana hrana), Financiranje (stipendije,nagrade za studente, subvencije i bonovi za hranu, literaturu,smještaj, prijevoz i korištenje sportskih objekata). Rezultate fokus grupe predstavila je Valentina Šipuš koja jerekla: "Analiza fokus grupa provedenih sa studentima idjelatnicima o prehrani, izlaznim uslugama i financijskojpodršci studentima donijela je prikaz koliko i kako studentikoriste usluge navedenih podruèja, s kojim se problemimapri tome suoèavaju i koje preporuke daju za poboljšanjeistih. Iz analize proizlazi da se studenti u velikoj mjeri hranepekarskim proizvodima, s èime nisu zadovoljni. Istièuproblem kratkih pauza koje bi im omoguæile odlazak domenze (u kojima su èesto gužve) te dislokaciju i radnovrijeme studentskih menzi. Predlažu poveæanje dostupnostiusluga prehrane korištenjem kupona za subvencioniranuprehranu u restoranima ili èak moguænost cateringa teosiguravanjem prostorije za konzumiranje obroka u prostoruSveuèilišta. Podrška tijekom i pri završetku studija im jejako važna te se zalažu za uvoðenje programa na kojima bimogli steæi dodatna znanja i vještine koje æe im pomoæi upronalaženju posla." Rezultati fokus grupe važnim smatrajudostupnost psihološke i struène pomoæi oko odabira studija isvladavanju poteškoæa koje se javljaju prilikom studiranja teda sami profesori i djelatnici više prenose svoja znanja i

Domovinske vijestiika

36. srpnja 2016. broj 27/2016

iskustva iz prakse. U realizaciju projekta bili su ukljuèeniTajnik Sveuèilišta Darko Štaudinger, prof. i prorektor zaorganizaciju i poslovanje prof. dr. Gordan Èrpiæ. Prorektorje istaknuo da su ovakvi projekti i ispitivanja važna u smisluopæeg uvida u percepciju studenata u odnos na studentskistandard. Ne znajuæi rezultate ankete i fokus grupa,Sveuèilište je pokrenulo neke paralelne procese koji seodnose na poboljšanje studentskog standarda. Tako æe se naKampusu u novoj zgradi otvoriti studentska menza, a uiduæoj akademskoj godini otvorit æe se Psihološkosavjetovalište. Predstavljanje je završeno diskusijom publikei izlagaèa.

Zlatna misa o. Josipa ŠimiæaBol na Braèu, 28.6.2016. (IKA) - Na spomen sv. Ireneja, uutorak 28. lipnja, euharistijskim slavljem u samostanskojcrkvi Svete Marije Milosne u Bolu na Braèu o. Josip Šimiæproslavio je svoju zlatnu misu, 50. obljetnicu sveæenièkogareðenja. Suslavili su vojni biskup u BiH Tomo Vukšiæ,dominikanski provincijal o. Anto Gavriæ, braæa dominikancii sveæenici okupljeni na duhovnim vježbama te braèkisveæenici. U pozdravnim rijeèima dominikanski provincijal kratko jeprikazao zlatomisnikovo sveæenièko-pastoralno djelovanjekoje se protezalo na više zemalja i samostana, od Hrvatskemisije u Hannoveru u Njemaèkoj do Zenice u Bosni iHercegovini, od Bola i Zagreba do samostana u Rijeci ukojem sada živi i djeluje. U Bolu je proveo tri godine udominikanskom sjemeništu, a kasnije je tu bio župnikomdeset godina (1990.-2000.). Za sveæenika je zareðen uzagrebaèkoj katedrali 26. lipnja 1966., s drugom dvojicomdominikanaca o. Veselkom Begiæem i Marijom RokomMarinovim te je provincijal pozvao da u molitvu ukljuèe svutrojicu dominikanskih zlatomisnika u Godini jubileja 800.obljetnice Reda propovjednika. Propovijedao je biskupVukšiæ, koji se prisjetio da je, u vrijeme dok je o. JosipŠimiæ bio župnik u Bolu a o. Ivo Plenkoviæ starješinasamostana u Bolu cijela Bogoslovija iz Sarajeva provela uBolu èetiri godine. "Zahvaljujuæi njihovoj dobroti mogli smonastaviti važno poslanje te crkvene ustanove, na èemu im jošjednom izrièem veliku zahvalnost." Mons. Vukšiæ svoje je razmišljanje posvetio sveæeništvu kaocrkvenoj službi koja postoji radi posveæivanja braæe isestara, svijeta i vremena. Svoje je razmišljanje prožeomislima sv. Ireneja o Isusu kao spasenjskoj povezniciizmeðu nebeskog Oca i njegovih stvorenja te mislima sv.Ivana Zlatoustoga o sveæenièkom poslanju i služenju. Krist je lice Boga Oca, Stvoritelja i on je poveznica. TojKristovoj ulozi prispodobiv je položaj sveæenika u crkvenojzajednici, istaknuo je biskup Vukšiæ. Svojom sveæenièkomslužbom u Crkvi službenik Rijeèi Božje i sakramenata gradimost izmeðu Krista i èovjek, izmeðu Boga i ljudi. Sveæenikje "èimbenik milosne rose posveæenja". Njegova je "izvornazadaæa da cijeloga života na raznim mjestima podižemostove izmeðu Boga i njegovih stvorenja, a prije svegasedam sakramentalnih mostova", rekao je biskup. Sveæenikje svojim pozivom i u službi potrebe naviještanja evanðeljasvim narodima i svemu stvorenju. Sveæenik je misionar, uslužbi uglavljivanja svega u Krista, zidanja graðevine u kojojæe Krist postati zaglavni i nosivi kamen. A u toj graðevinisvaki je èovjek predviðen kao jedan od graðevinskihelemenata, istaknuo je mons. Vukšiæ i dodao da je stogasveæenik uvijek u službi te ne može "zatvoriti prilazne kapijei prolazne putove". Nakon euharistijskog slavlja druženje senastavilo u samostanskom vrtu te zatim u samostanskojblagovaonici.

"Nove vještine za nove moguænosti"S ciljem podizanja svijesti o socijalnoj ukljuèenosti i radnojsposobnosti beskuænika, Zadarska nadbiskupija, odnosnožupa sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu, dodijelila jezemljište zadarskom Caritasu za sadnju povræa. Timplodovima æe se opskrbljivati puèke kuhinje u Zadru iBenkovcu te potrebe socijalne samoposluge u ZadruZadar, 28.6.2016. (IKA) - "Nove vještine za novemoguænosti" jedinstveni je projekt u Hrvatskoj CaritasaZadarske nadbiskupije koji je financiralo Ministarstvosocijalne politike i mladih RH. Predstavljen je nakonferenciji za medije u utorak 28. lipnja napoljoprivrednom dobru "Kod bunara Dolac" u predjeluBokanjac u Zadru. S ciljem podizanja svijesti o socijalnoj ukljuèenosti i radnojsposobnosti beskuænika, Zadarska nadbiskupija, odnosnožupa sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu, dodijelila jezemljište zadarskom Caritasu za sadnju povræa, što je velikaolakotna stavka u provoðenju projekta. Tim plodovima æe seopskrbljivati puèke kuhinje u Zadru i Benkovcu te potrebesocijalne samoposluge u Zadru. Projekt provode korisnici Prenoæišta sv. Vinko Paulskizadarskog Caritasa èime se pridonosi skidanju stigme s tepopulacije. U travnju su posijali 250 kg krumpira koje uvišestrukom urodu vade ovih dana iz zemlje. Plodovi æenahraniti potrebne, a rad na zemlji poveæati osjeæajkorisnosti i dostojanstvo beskuænika. Projekt je odobren na Pozivu za prijavu projekata usmjerenihborbi protiv siromaštva i socijalne iskljuèenosti. Zajednogodišnji projekt od 1. listopada 2015. do 30. rujna2016. g., Ministarstvo socijalne politike odobrilo je 140.000kn èime su kupljeni freza, pumpa za navodnjavanje i drugipotreban poljoprivredni alat. Uskoro æe kupiti prikljuèak zafrezu za vaðenje krumpira i pumpu za prskanje korova.Veæ od pet sati ujutro svakog dana pet korisnika Caritasovogprenoæišta marljivo radi na zemlji koja je bila ogromnozapušteno šipražje velikog i gustog zelenog raslinja. Od6300 èetvornih metara koje su im dane na korištenje, zasadje izorano 2500 kvadrata, od studenog protekle godine do 2.travnja, kada su posijani prvi krumpiri sorte liseta. "Bitno je podignuti svijest o sposobnosti beskuænika diljemHrvatske. Mislim da smo na pravom putu. Kad su našikorisnici došli raditi, prvih dana bilo je malo nevjericeokolnog stanovništva. Ali kad su zasukali rukave, poèeliraditi i kad se vidio plod njihovog rada, lijepo suprihvaæeni", rekla je Mirjana Tadiæ, zamjenica ravnateljazadarskog Caritasa, istièuæi da æe se projekt nastaviti i nakonjednogodišnjeg razdoblja odobrenog od Ministarstva. "Mi na tome neæemo stati. Iæi æemo i na sajmove uBenkovac i Supernovu te time poslati pozitivnu poruku iostalima kako su ovi divni ljudi korisni društvu. Nisu namargini, tu su, samo im treba dati priliku. Radit æemo i nadaljnjem krèenju okolne šikare. Sljedeæi mjesec æe se toizorati i pripremati za nove kulture koje æe se saditipoèetkom sljedeæe godine", rekla je Tadiæ. Veæ je zasaðeno irajèice i tikvica, u kolovozu æe se saditi kupus koji se osobitokoristi u puèkim kuhinjama. "To je svima nama novo iskustvo. Ima plodova i poticaj jeda dalje radimo. Bog nas je blagoslovio s kišom pa nismomorali zalijevati. Za kulture koje æemo saditi u kolovozu,kupus i drugo povræe morat æemo polijevati. Nadam se daæemo sljedeæu godinu dovršiti obradu preostalih 4000kvadrata zemljišta. Uz trud i rad korisnika prenoæišta imamoplodova. Oni žele raditi i aktivno sudjelovati u tome. Imamosvoju zemlju na kojoj možemo raditi i u blizini imamovodu", rekla je Tadiæ, istièuæi da beskuænici imaju svoj domu Caritasovom prenoæištu i dio su zajednice. "Oni mogu

Domovinske vijesti ika

4 6. srpnja 2016. broj 27/2016

aktivno sudjelovati u procesu smanjenja stope siromaštva.Javili su nam se i drugi koji žele biti aktivni, sudjelovati ipomoæi: udruga umirovljenika Jazine, udruga Svjetlost,korisnici iz puèke kuhinje i drugi koji mogu biti ukljuèeniradnim sposobnostima. Vjerujem da æe projekt imati velikuodrživost i biti za duže vrijeme, što nam je i cilj", rekla jeTadiæ. U zadarskom prenoæištu trenutaèno je jedanaest korisnika, akapacitet je dvanaest. U dvije puèke kuhinje, u Zadru iBenkovcu, više je od 400 korisnika, a u socijalnojsamoposluzi više od 500 korisnika prima pomoæ. Tadiæ jeistaknula kako je osobito važno da je od korisnika prenoæištakrenula inicijativa kako žele nešto raditi. "Mi smo poèašæeni s njihovim radom i zaista imzahvaljujemo što æe aktivno sudjelovati svojim radom ipomagati druge. Važno je da smo prihvaæeni od okoline. Svizajedno radimo za jednu stvar, da bude što manje potrebitihu puèkoj kuhinji i socijalnoj samoposluzi", rekla je Tadiæ.Njihov partner je Poljoprivredno-prehrambena i veterinarskaškola Stanka Ožaniæa iz Zadra koji su im pomogli savjetimai praksom. Prije poèetka provoðenja projekta beskuænici supouèeni i od struènjakinje sa Sveuèilišta u Zadru kada sudobili struène smjernice za rad. Uzorci zemlje poslani su naispitivanje nadležnoj ustanovi te je struka savjetovala koje jepovræe najboljeg izgleda za urod, s obzirom na sastavzemlje. U kamp kuæici na zemljištu korisnik prenoæišta Vili Vukiædežura cijeli dan i noæ, a izmjenjuju se i ostali beskuænicikoje rade na zemlji. Svi su izrazili veliko zadovoljstvo i kakoim puno znaèi baviti se tim poslom, da ne besposlièare cijelidan. Zadovoljniji su da im u radu proðe vrijeme te u cijelostiostvaruju cilj projekta, razvijanje vještina beskuænika zabavljenje poljoprivredom. "Da beskuænici traže posao, teško æe ga naæi, kao i svi ljudi smargine društva. Oni puno teže dolaze do posla, kao i bivšiovisnici, socijalno ugroženi. Ovo je inicijativa da ljudi videkako su oni sposobni raditi, da se mogu staviti naraspolaganje, da mogu raditi. Ako bi se projekt proširio,honorirali bismo ih, da sebi nešto priušte i mimo onoga štodobiju u prenoæištu i puèkoj kuhinji", rekao je mr. don IvicaJurišiæ, ravnatelj zadarskog Caritasa. Zrinko Mirèiæ, rodom iz BiH, dvadeset i dvije godine živi uZadru. Od prvog dana rado se ukljuèio u provedbu projekta."Prvi dan kad smo došli, uhvatio sam se za glavu. Izgledaloje kao džungla, nismo znali otkud poèeti. Nema predaje. Neodustajemo. Ovo je veliki gušt, kad vidimo plodove. Kadsmo sadili krumpire, bili su velièine kao frenja. A vidite sadlipote. Iz poèetka su nas mještani malo gledali sa skepsom.Sad se jave, pozdrave, vide da nismo tu za figuru nego da setrudimo", rekao je Zrinko kojem je to prvi i uspješan dodir sobradom zemlje. "Nauèio sam kako se sije krumpir. Toliko ga volim, da bihmu spomenik podigao. Kad poènete sanjati to nešto, znaèi daguštate u tome. Kad legnem spavati uveèer, umoran, i ondasanjaš, i kažeš, moram se ujutro diæi. Ne treba ukljuèivatinikakav alarm. Alarm je u glavi. Znaš da si obavezan,idemo, napravit æemo koliko možemo. Nitko ne stoji nadnama i ne tjera nas. Za danas dovoljno, idemo dalje, sutra jenovi dan. Bosanci bi rekli - Novi dan, nova nafaka! To znaèi,neka korist - vidjet æemo što æe Bog dati", poruèio je Zrinko,zadovoljno dijeleæi rezultate njihova rada s javnošæu na sadaoploðenoj bokanjaèkoj zemlji.

.

Poezija je umjetnost drugogaVerbumova Knjižara sv. Frane na "Susretu s autorom"ugostila akademika Jakšu Fiamenga, pjesnika i pisca,novinara i urednika, autora više od 40 knjigaSplit, 28.6.2016. (IKA) - Verbumova Knjižara sv. Frane 28.lipnja na još jednom "Susretu s autorom" ugostila jeakademika Jakšu Fiamenga, pjesnika i pisca, novinara iurednika, autora više od 40 knjiga. Posveæen pisanoj rijeèiod samih poèetaka Fiamengo je prvu pjesmu objavio kaokomiški osnovnoškolac u Djeèjem kutiæu SlobodneDalmacije. "Ja sam izabrao pjesmu, a onda je pjesmaizabrala mene", rekao je Fiamengo, prisjeæajuæi se svojihpoèetaka. Prve zapise bilježi upravo na stroju za pisanje koddon Mirka Kaèiæa, župnika u crkvi Sv. Nikole, gdje je duginiz godina bio ministrant. Kao jedan od trojice sinova nakonosnovne škole poslan je u tehnièku školu kako bi što prijedošao do svoga kruha, ali veæ nakon prve godine odluèujeprebaciti se u Split u humanistièko odjeljenje klasiènegimnazije "Natko Nodilo" gdje susreæe niz kolega s kojimaæe poslije i suraðivati. U tom krugu nastavlja razvijatisklonost pisanoj rijeèi, a po završetku škole poèinjehonorarno suraðivati na Radio Splitu, gdje suraðuje trigodine, a nakon toga na poziv glavnog urednika odlazi uSlobodnu Dalmaciju gdje je radio u rubrici kulture kaonovinar i urednik do umirovljenja 2009. godine. No, kako isam istièe, nije se umirovio ni umirio, jer mu to nije uprirodi. Do kraja ove godine trebale bi mu biti objavljene triknjige – izbor iz duhovne poezije prema izboru urednikaBožidara Petraèa, knjiga eseja te zbirka Homer u boriku –oda cvrèku kao autentiènom motivu Dalmacije èiji je pjevèista poezija, istièe Fiamengo. "Poezija je umjetnostdrugoga", govori Fiamengo ukazujuæi na njenu stvarateljskudimenziju. "Iza toèke dolazi zarez, jer poezija nastavljagovoriti u èitateljima." Od godine 1966. kada objavljuje prvu knjigu "Stepenište" pado danas objavio je nebrojeno pjesama u èetrdesetak knjiga,ali i tri knjige za djecu. Meðu ostalim, autor je tekstamjuzikla za djecu "Morsko more" u režiji Marina Cariæa,praizvedenog godine 1987. na Meðunarodnom djeèjemfestivalu u Šibeniku. S Cariæem i Hvarskim puèkimkazalištem poznatim po kultnoj predstavi "Prikazanje životasvetoga Lovrinca muèenika", koje æemo ove godine imatiprigodu po prvi put vidjeti na Splitskom ljetu, bio je naraznim kulturnim gostovanjima. Prouèavajuæi kazališniamaterizam došao je u suradnju s Hvarskim puèkimkazalištem za koje istièe da je meðu najboljima u Hrvatskoj.S ovom predstavom obišli su svijet, a Fiamengo ih je prationa tim putovanjima i svjedoèio izvrsnom prijemu kodpublike. Rijeè je o komadu postavljenom poèetkom 20.stoljeæa koji ima svoju nesumnjivu baštinsku vrijednostrekao je Fiamengo, jer postoje zapisi o izvoðenju još iz 15.stoljeæa, a pretpostavlja se da se predstava izvodila i dvastoljeæa prije toga. Navezan na baštinu, Komižu, ali i cijeluDalmaciju, istaknuo je kako se iz Komiže otisnuo u Splitkoji je najbliži tom ambijentu, ali da ne bi volio nigdjedrugdje živjeti. "Èovjek je plod ljubavi oca i majke, ali ispecifiènog ambijenta koji ga je iznjedrio", rekao je. "Ja samdoma gdje mogu slobodno govoriti svoj jezik. Jezik je našsubjekt, nešto što nas je iznjedrilo, a što æe nas i pokopati,ostat æe iza nas." Jakša Fiamengo napisao je i niz pjesama koje su uglazbljene,gotovo 450 njih, a oko 150 pjesama uglazbio je genijalac,kako ga je Fiamengo nazvao, Zdenko Runjiæ, èovjek koji jepjesmu osjeæao na osobit naèin i koji je znao èuti njenunutarnju melodiju. "Treba slušati duhom, a ne samo uhom",poruèio je Fiamengo. Zahvaljujuæi velikom prinosuglazbenoj umjetnosti primljen je i u Hrvatsko društvo

Domovinske vijestiika

56. srpnja 2016. broj 27/2016

skladatelja, a primio je i niz priznanja i nagrada upravo zapjesme koje su uglazbljene. Tu vrstu stvaranja nazivaprimijenjenom poezijom, a najradije piše za klape, kojesmatra autentiènim govorom kroz pjesmu ovoga podneblja, ao znaèaju klapske pjesme svjedoèi i zaštita UNESCO-arekao je. Na osobit naèin vezan je uz Omiški festival za kojikaže da se prirodno smjestio na križanju brze vode smorskom, podno Biokova, gdje se susreæu arhetipski motivivode, vatre, zemlje i zraka, jer poezija jest težnja k izricanjuarhetipskog, svevremenog. Vezan je i uz druge festivale,pjesnièke manifestacije i kulturna dogaðanja, a njegovdoprinos hrvatskoj kulturi odlikovan je brojnim priznanjimai nagradama, poput Ordena Danice hrvatske s likom MarkaMaruliæa, nagrada "Vladimir Nazor" i "Tin Ujeviæ". Odgodine 2014. redovni je èlan Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti. Istaknuo je kako su nagrade dolazile same,posebna su priznanja, ali nisu motiv za rad, jer i daljepoeziju piše radi same poezije, a na srcu mu je posebnopjesma o svetom Jeronimu, dalmatinskom svecu, "Parcemihi, Domine, quia Dalmata sum!" Na "Susretu s autorom",kojim je moderirala Jelena Hrgoviæ, kazivao je stihovesvojih pjesama, na osobito oduševljenje publike.

Potpisan Memorandum o suradnjiBiskup Uziniæ i Beniæ potpisali memorandum s ciljemobnove, oèuvanja i promoviranja kulturne baštine koja senalazi na podruèju župe Velike Gospe na otoku KoloèepuDubrovnik, 28.6.2016. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ i Marinko Beniæ, èlan uprave Karisma HotelsAdriatic i direktor Hotela Koloèep d.d. potpisali su 28. lipnjaMemorandum o suradnji s ciljem obnove, oèuvanja ipromoviranja kulturne baštine koja se nalazi na podruèjužupe Velike Gospe na otoku Koloèepu. Ovom suradnjom Hoteli Koloèep d.d. obvezali su sefinancijski poduprijeti oèuvanje, obnovu i prezentacijukulturne baštine na podruèju župe Velike Gospe na otokuKoloèepu. Istovremeno s obzirom na neprocjenjivupovijesnu i kulturnu vrijednost baštine, Hoteli Koloèep æeprvi puta svojim gostima putem organiziranih obilazakapredstaviti navedenu baštinu. "Suradnja s Dubrovaèkom biskupijom predstavlja novikorak stvaranju što jaèe sinergije našeg hotela s lokalnomzajednicom, te dodatni zamah unapreðenju javne turistièkeinfrastrukture Koloèepa. Želim istaknuti važnost suradnje slokalnom zajednicom, te èinjenicu da Hoteli Koloèep d.d veæaktivno suraðuju s lokalnom zajednicom", istaknuo je Beniæ. Bogata kulturna baština kojom upravlja župa Velike Gospesastoji se od župne zbirke u èijem inventaru se nalazekameni ulomci i mnogi drugi vrijedni predmeti koji govore obogatoj povijesti otoka. Nadalje tu se nalaze i brojne crkve,meðu kojima su župna crkva posveæena Uznesenju BlaženeDjevice Marije (puèki Velikoj Gospi) iz 12. ili 13. st., crkvaSv. Antuna Opata iz 14. stoljeæa, crkva Sv. Nikole koja jeizvorno starohrvatska crkva iz 9. stoljeæa s vrijednimfreskama, crkva Sv. Antun Padovanskog. "Na otoku se nalaze i drugi vrijedni arheološki lokaliteti,ostaci iz doba rimske vladavine, ostaci predromanièkihcrkava, Napoleonova baterija, koji bi se nevelikimulaganjima mogli popularizirati i uèiniti dostupnima zaturistièko razgledavanje. Slijedeæi ideju NedjeljkeBobanoviæ o 'arheološkom parku' na Koloèepu, Dubrovaèkabiskupija pokrenula je inicijativu i pozvala na suradnju HotelKoloèep, Grad Dubrovnik, Konzervatorski odjel uDubrovniku i TZ Dubrovnik, da svi u skladu sa svojimmoguænostima i u okviru svojih nadležnosti podržeinicijativu oživljavanja i popularizacije kulturnih dobara

otoka Koloèep", istaknuo je predstavnik biskupije TihomirOreè. Prezentacija ovih vrijednih objekata, lokacija i predmetaposjetiteljima i gostima otoka Koloèepa sigurno predstavljakorak dalje u njihovoj popularizaciji, obnovi i oèuvanju. "Premda je Karisma Hotels Adriatic od 2013. godine dodanas uložilo više od 100 milijuna kuna u akviziciju iobnovu Hotela Koloèep svjesni smo da samo ulaganjem ucjelokupnu destinaciju i suradnju s okruženjem možemoostvariti kvalitativne iskorake kakve svi zajedno želimo.Upravo zato nam je suradnja s Dubrovaèkom biskupijomkao jednim od bastiona oèuvanja tradicije i kulture našegkraja izuzetno bitna", dodao je Beniæ.

Obljetnica smrti nadbiskupa TamarutaRijeka, 28.6.2016. (IKA) – U utorak 28. lipnja navršilo sešesnaest godina od smrti rijeèko-senjskoga nadbiskupa imetropolita Antona Tamaruta. Tim povodom rijeèkinadbiskup i metropolit Devèiæ predvodio je misu zadušnicuu katedrali Sv. Vida. Tim misnim slavljem ujedno je zapoèela proslava blagdanasv. Petra i Pavla te se nadbiskup na poèetku osvrnuo nasvetopisamski tekst toga dana i živote te dvojice apostola.Kazao je kako svojim životom "nisu zaslužili" biti apostoli, aosobito stijene na kojima æe Isus sagraditi Crkvu. Petar jebio vrlo nestabilan i u najkritiènijim trenucima Isusovauhiæenja tri puta je zatajio Krista. Kad bismo ljudski sudili,Petar ne bi bio izabran za apostola, ali ne kaže se uzalud uBibliji: "Jer misli vaše nisu moje misli i puti moji nisu vašiputi!" (Iz 55, 6).U nastavku je kazao kako je, ljudski gledano, Pavao jošmanje zaslužio biti apostol. Sve je poduzimao kako biuništio Isusove sljedbenike. Organizirao je progone kršæana ina putu u Damask doživio obraæenje, rekao je nadbiskup. Tièudesni putovi Gospodnji nas opominju kako trebamopostupati pred onima koji nas osuðuju ili su nas osuðivali.Bog može èiniti èuda i nevjernike uèiniti svojimsuradnicima. Govoreæi o doprinosu Crkve svijetu, vjernike je uputio natekstove iz 3. poglavlja Djela apostolskih u kojima Petarhromog diže na noge pojasnivši da to Crkva daje svijetu -duhovno hrome podiže na noge, osobito one koji su ostalibez nade i od kojih su svi okrenuli leða. To Crkvaneprestano èini. Ona vraæa dostojanstvo, vjeru i nadu uvjeèni život. Takoðer, u toj dvojici apostola vidljivo je Božje milosrðe.Bog strpljivo èini èuda i zato kad poènemo oèajavati zbogsvojih grijeha i slabosti, trebamo imati na umu da Bog možeèudo uèiniti. Osvræuæi se na obljetnicu smrti nadbiskupa Tamaruta,nadbiskup je kazao kako nam njegova iznenadna smrt usvijest doziva Isusove rijeèi da "ne znamo ni dana ni èasa"kada æe nas Gospodin pozvati i tražiti "raèun". NadbiskupTamarut budno je pazio na èistoæu srca i vjernost Bogu ivjerujemo da je spreman pristupio pred Gospodina. Bio je naèelu nadbiskupije u ratno vrijeme i kao dobar pastir bio uzljude i hrabrio ih. Trebamo biti Bogu zahvalni što smo u takoteškim vremenima za pastira mjesne Crkve imali nadbiskupaTamaruta. Njegovo srce krvarilo je s narodom i vjerujemo daje sada u Oèevoj slavi, rekao je nadbiskup Devèiæ. Po završetku misnoga slavlja sveæenici i vjernici, predvoðeninadbiskupom Devèiæem pomolili su se kod grobanadbiskupa Tamaruta koji se nalazi u rijeèkoj katedrali.

Domovinske vijesti ika

6 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Imenovanja i razrješenja u Sisaèkoj biskupijiSisak, 29.6.2016. (IKA) - Odlukom sisaèkog biskupa VladeKošiæa došlo je do sljedeæih imenovanja, premještaja irazrješenja u Sisaèkoj biskupiji. Milan Begiæ razriješen je službe župnika u župi PresvetogTrojstva u Hrvatskoj Dubici i imenovan je subsidijarom ukatedralnoj župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku. Mr. JankoLuliæ razriješen je službe subsidijara u župi Pohoda BDM uSisku i imenovan je subsidijarom u župi sv. Kvirina biskupau Sisku. Robert Jakica, mladomisnik, imenovan je župnimvikarom u katedralnoj župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku.Željko Jurkoviæ razriješen je službe župnika župe UznesenjaBDM u Pokupskom i službe privremenog upravitelja župesv. Antuna Padovanskog u Buèici i imenovan je župnikomžupe Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici. Tomislav Kolarrazriješen je službe župnog vikara u Kutini i privremenogupravitelja župe Preèistog Srca Marijina u Ilovi i imenovanje upraviteljem župe Preèistog Srca Marijina u Ilovi. JakobMarkoviæ, radi dobi, razriješen je službe župnika u župi sv.Petra apostola u Veleševcu i poslan je u zasluženu mirovinu.Antun Peæar, sveæenik Zadarske nadbiskupije, imenovan ježupnikom župe Uznesenja BDM u Pokupskom. Mr. IvanPetroviæ, mladomisnik, imenovan je upraviteljem župe sv.Antuna Padovanskog u Buèici. Fra Juro Stipiæ, OFM,razriješen je službe upravitelja župe sv. Franje Ksaverskog uViduševcu. Mario Šagolj razriješen je službe župnog vikarau katedralnoj župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku i imenovan jeupraviteljem župe sv. Petra apostola u Veleševcu. MarijanŠtingl, mladomisnik, imenovan je upraviteljem župe sv.Franje Ksaverskog u Viduševcu.

Proslava sv. Petra i Pavla u OsijekuOsijek, 29.6.2016. (IKA/TU) - Na svetkovinu sv. Petra iPavla, nebeskih zaštitnika osjeèke konkatedrale i gradaOsijeka, 29. lipnja u osjeèkoj konkatedrali sveèano misnoslavlje predvodio je krèki biskup Ivica Petanjak, akoncelebrirali su ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ,umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ,srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, požeški biskup AntunŠkvorèeviæ te sveæenici gradskih i prigradskih župa teredovnièkih crkava grada Osijeka. "Bog nas je sve u Kristu uzljubio, izabrao i posvetio. Onljubi sve nas okupljene i sve graðane ovoga grada. On, našStvoritelj i Otac, ima povjerenja èak i u slomljeneegzistencije, u one koji su griješili, zatajili i zakazali. O tomenam danas svjedoèe i naši nebeski zaštitnici: sv. Petar iPavao. Bog je obratio i apostolskom zboru pridružionekadašnjeg progonitelja Pavla, koji je na svojoj savjestinosio neke vjerne Isusove uèenike. Unatoè njegovenepostojanosti i zatajenja, apostolskim je prvakom uèinionepromišljenog Šimuna Petra te baš njega postavio na èelosvoje svete Crkve", rekao je nadbiskup Hraniæ te pozdraviopredvoditelja mons. Petanjka, biskupe i sveæenike, redovnicei sabrane vjernike te predstavnike lokalne Gradske èetvrtiGornji grad, osjeèkog gradonaèelnika Ivana Vrkiæa i županaosjeèko-baranjskog Vladimira Šišljagiæa sa suradnicima. Zapoèinjuæi homiliju biskup Petanjak podsjetio je na rijeèikoje je Isus uputio Petru: Ti si Petar-Stijena i na toj stijenisagradit æu Crkvu svoju i vrata paklena neæe je nadvladati."Svatko bi od nas mogao graditi na svojim temeljima, svojucrkvu, ali onda to više ne bi bila Isusova Crkva, nego mojacrkva. Temelj na kojemu ja želim izgraditi svoj ego, svojusebiènost, da se pokaže kako i ja mogu nešto uèiniti i neštostvoriti. Isus nije htio da svatko gradi svoju Crkvu, nego dabude jedna Crkva, sagraðena na jednom temelju. Temelj jesam Isus Krist, koji želi graditi na Petru i time što gradi na

jednom èovjeku – saèuvati jedinstvo i zajedništvo, da mirazlièiti, budemo jedno", pojasnio je krèki biskup. "Crkva jeorganizam koji služi. U velikoj smo napasti graditi svojuCrkvu jer nam smetaju drugi oko nas. Vjernik može bititakav, ali taj nije Crkva, nije kršæanin, to nije Crkva jer ježeliš graditi tako da ti nitko ne dosaðuje, nitko nema ništa stobom, nitko ti nije nikakav teret, nikakav križ. Takve Crkvenema jer Isus je za svoju Crkvu išao na križ", kazao je mons.Petanjak. Upuæujuæi kako su Petar i Pavao djelovali u razlièitosti,biskup Petanjak poruèio je: "Nemojte bježati od ljudi. Nesmijete bježati jedni od drugih jer tako neæete graditi CrkvuBožju, neæete izgraditi Kraljevstvo Nebesko. Istina je da suljudi pored mene veliki križ, ali i ja sam njima križ. Svi miimamo svoje križeve, imamo trnje, neke svoje bièeve i'lupamo' jedni po drugima, ali tako se meðusobnoizgraðujemo, dozrijevamo da budemo bolji, svetiji." Sv.pismo bilježi kako su se dvojica apostolskih prvaka isvaðala, a mons. Petanjak je rekao: "Hvala Ti Bože da su sesvaðali i da je to zapisano u Sv. Pismu jer bismo mislili da sesveci ne smiju svaðati. I sveci se smiju svaðati. Ali sv. Pavaona jednom mjestu kaže: Srdite se, ali ne griješite! Sunce nek'ne zaðe nad vašom srdžbom. Smiješ reæi ono što nije dobro,ono što misliš, ali nemojmo proklinjati jedni druge,nemojmo mrziti, nemojmo se osveæivati. Treba reæi svakomeonome što ga ide, ali u ljubavi, da budemo bolji, da drugaèiježivimo. Ova dvojica apostola razlièiti su i svaðali su se, aslavimo ih danas zajedno jer nisu gradili svoju, negoKristovu Crkvu. To je zadatak Crkve za sva vremena."Liturgijsko pjevanje animirao je Mješoviti konkatedralnizbor pod vodstvom s. Branke Èutura, uz orguljsku pratnjuDalibora Ratiæa. Domaæi župnik Bernatoviæ zahvalio jekrèkom biskupu prigodnim darom, monografijom o graduOsijeku, a mons. Petanjak misno slavlje zakljuèio jesveèanim blagoslovom te je podsjetio na Godinu milosrðaporuèujuæi: Budite milosrdni kao Otac.

Biskup Mrzljak posvetio novi oltar župne crkve uCvetlinuCvetlin, 29.6.2016. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak pohodio je u srijedu 29. lipnja, na svetkovinuapostolskih prvaka svetih Petra i Pavla, župu Cvetlin uBednjanskom dekanatu te je u prigodi proslave župnesvetkovine tijekom misnog slavlja posvetio novi oltar u kojije pohranio moæi blaženog Alojzija Stepinca, suzaštitnikaVaraždinske biskupije. Sveèanu euharistiju u župnoj crkviSv. Petra i Pavla na samoj granici s Republikom Slovenijoms biskupom su suslavili župnici Bednjanskog dekanata idrugi sveæenici. Sve okupljene pozdravio je domaæi župnikIvan Hruško koji je izrazio radost i zahvalnost zbog pohodabiskupa koji je u njihovu crkvu na brijegu donio moæimuèenika blaženog Alojzija, dodavši da vjeruje da æe im onebiti dodatni poticaj da se još više okupljaju kao župnazajednica. Predstavnik župne zajednice iznio je povijest župe Cvetlin, apovelju o posveti oltara proèitao je dekan mons. AndrijaKišièek. Župa Cvetlin osnovana je 1792. godine, a godine1965. mjesto Macelj pripalo je novoj župi Ðurmanec.Polovica župe, u koju spadaju naselja Cvetlin, JazbinaCvetlinska, Jamno, Brezova Gora i Trakošæan, granièi sMariborskom nadbiskupijom u Sloveniji kamo je velik brojžupljana otišao raditi i mnogi se nisu više vratili. Stoga jestanovnika sve manje, pa je tako 1961. godine župa imala2374 vjernika, a danas njih tek oko 800. U župi su dosaddjelovala 24 župnika, meðu kojima je posljednji župnikmeðu njima veæ 21 godinu. Stara župna crkva bila je derutna

Domovinske vijestiika

76. srpnja 2016. broj 27/2016

i u trošnom stanju pa je 1911. godine izgraðena nova, aposveæena je 1925. godine kada je podignut i novi kamenioltar koji je zamijenio stari. Na dvodnevnoj sveèanostibiskup posvetitelj tada je nakon 30 godina krizmao 1140župljana. U prigodi 100. obljetnice izgradnje crkva je 2011.godine cjelovito obnovljena izvana. Ove je godine uzsvesrdnu pomoæ Varaždinske biskupije i doprinosimavjernika ureðeno svetište s novom oltarnom menzom iliturgijskim žarištima (ambonom i krstionicom) po nacrtupreè. dr. Marija Kopjara, predstojnika biskupijskog Ureda zaliturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu. U propovijedi je biskup Mrzljak istaknuo da su se sabrali uzajedništvu na izvoru kršæanske vjere i izvoru života,spominjuæi se svoje povijesti, ali okupljeni kao velika obiteljBožjeg naroda oko živoga Krista kojeg se slavi u euharistijiza crkvenim oltarom. Kao prvi kršæani, koji su se okupljalina grobovima kršæanskih muèenika koji su bili najveæisvjedoci vjere, tako i mi potaknuti njihovim primjerom,dolazimo za oltar u koji ovdje pohranjujemo moæi blaženogAlojzija koji nije samo najsvjetliji lik i važan dio našehrvatske povijesti, nego je on i danas živ govor Božjemnarodu. On nam je i danas svjetionik kršæanske vjere i istineo hrvatskom narodu koji je kroz prošlost prolazio kroz razneteškoæe, ali je uvijek uz sebe imao Crkvu koja ga jeokupljala u zajedništvu i hrabrila da živi u slobodi isamostalnosti, istaknuo je biskup, pozvavši da slaveæi ovusvetkovinu apostolskih prvaka svetih Petra i Pavla budusvjesni da je slavi Crkva u cijelom svijetu. Oni nas potièu dai mi budemo apostoli – svjedoci kako bi trajno svjedoèilikršæansku vjeru, poruèio je biskup.Župnik Hruško na kraju mise zahvalio je biskupu na posvetioltara i svima koji su pridonijeli i sudjelovali u slavlju.Biskup Mrzljak zahvalio je župniku na trudu kojim vodižupnu zajednicu te je u prigodi Petrova èestitao 45.obljetnicu sveæenièkog reðenja nazoènim sveæenicimaDragutinu Bubnjaru, domaæem sinu, te mons. AndrijiKišièeku i preè. Stjepanu Vorihu. Pozvao je župnu zajednicuda ih ta sveèanost potakne da još više mole za nova duhovnazvanja, ali i za nove živote buduæi da je u mnogim župamaVaraždinske biskupije, pa tako i u njihovoj, župljana svemanje, odnosno svake godine na podruèju biskupije tisuæuosoba više umre nego ih se rodi.

Prezbitersko reðenje i Jubilej sveæenika u ðakovaèkojprvostolniciÐakovo, 29.6.2016. (IKA/TU) - Na svetkovinu Sv. Petra iPavla apostola, 29. lipnja, sveèanim misnim slavljem uðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra, polaganjem ruku iposvetnom molitvom ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa ÐureHraniæa, sveti red prezbiterata primili su Robert Almaši izZmajevca, Ivan Lovriæ iz Babine Grede, Stjepan Matezoviæiz Mrzoviæa te Marin Putilin iz Donjeg Miholjca, èime jeÐakovaèko-osjeèka nadbiskupija postala bogatija zaèetvoricu novih sveæenika. Takoðer, prigodom izvanrednogJubileja milosrða, istoga je dana proslavljen Jubilejsveæenika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Uz pjevane psalme, procesija u kojoj su bili nadbiskupi, oko130 sveæenika, reðenici i bogoslovi protezala se odBiskupskog doma do ulaza u ðakovaèku prvostolnicu, gdjeje prigodnu molitvu i blagoslov predvodio nadbiskup Hraniæ.Uslijedio je prolaz kroz Vrata milosrða te sveèanoeuharistijsko slavlje. U homiliji mons. Hraniæ tumaèio je ulomak Evanðelja kojigovori o Isusovom pitanju uèenicima i Petrovoj ispovijestivjere kod Cezareje Filipove, gdje se naglašava posebanpoložaj Šimuna Petra u crkvenoj zajednici od njezina samog

poèetka, položaj na kojega ga je postavio sam Isus – što je"nezasluženo milosno izabranje koje uvijek ostaje Božjatajna i njegov milosni dar". "Bog nas je po službi Crkvipozvao, izgovorio naše ime, i mi smo se odazvali. Bog jetako u svojoj providonosnoj milosrdnoj ljubavi izabrao nasslabe i grešne, kao i Petra, i on nam podjeljuje pastirskuslužbu da u njegovo ime, uime Isusa Krista koji je GlavaCrkve, naviještamo njegovu rijeè, posveæujemosakramentima i da njegovu svetom narodu služimo u ljubavi– 'ne kao gospodari baštine, nego kao uzori stada'", rekao jenadbiskup.Nadalje, nadbiskup je istaknuo kako kao sveæenici ne mogupropovijedati neki svoj nauk, da ne mogu prekrajati teoblikovati neke svoje liturgijske obrede, voditi zajednicu nanaèin privatnih poduzetnika – po svojoj mjeri, nego oniprihvaæaju, propovijedaju i slave ono što su od Krista primili– u skladu s konkretnom mjesnom te sveopæom Crkvom iukorak s njom. "Crkva je zadana od Boga – institucija kojase u povijesti i u svijetu pojavljuje kao ureðeno društvo. Bogu njoj neprestano podiže nove ljude, nas na koje izlijeva ikoje pokreæe darovima svoga Svetog Duha, da u tijekupovijesne dinamike mi navijestimo i ponudimo evanðeoskuporuku ljudima ovoga našega vremena i prostora. Dakle,moramo se držati i onoga što je kontinuiranimpropovijedanjem i svjedoèenjem došlo do nas od apostolašto ih je odabrao i poslao Isus. Naša nastojanja, odluke ikoraci trebaju se držati institucionalne crkvene komponente,Tradicije i discipline Crkve! To je nit koja povezuje našpovijesni trenutak s poèetkom u Isusu Kristu, nit koja pružasigurnost i nama danas", naglasio je nadbiskup upropovijedi. Obraæajuæi se reðenicima i ostalim sveæenicima, nadbiskupje istaknuo kako apostolske prvake Petra i Pavla povezujeljubav prema Kristu Gospodinu, odanost njegovoj poruci ivelika požrtvovnost u njezinu širenju. "Samo ljubav imavrijednost i trajnost, samo se na njoj može graditi autoritet,samo ona ima neprolaznu buduænost. Rijeè je o ljubavi kojase daje, koja se potvrðuje, koja ne pita za cijenu; koja ne pitašto æe, gdje æe i kako æe meni biti bolje, lakše, komotnije,unosnije; koja ne pita ima li župa filijala, je li u gradu ili naselu... Rijeè je o ljubavi koja se napaja na onoj koju je Kristoèitovao svojom smræu na križu, kakvu su posvjedoèili iPetar i Pavao svojim muèeništvom", rekao je nadbiskup tezakljuèio homiliju govoreæi kako se po toj i takvoj ljubavi –koja je usvojila Isusovu logiku pšeniènog zrna – potvrðujukao istinski pastiri stada te da od takve ljubavi i predanjaIsusovo stado treba živjeti.Nakon homilije reðenici su predstavljeni zajednici, anadbiskup ih je osobno pitao o njihovoj nakani. Na reðenike,prostrte pred oltarom, zazvan je zagovor svih svetih.Uslijedilo je polaganje ruku, prvo nadbiskupa, a potom svihprisutnih sveæenika, izricanje molitve reðenja, zatimodijevanje novozareðenih sveæenika u misno ruho,pomazivanje njihovih dlanova, predavanje euharistijskihdarova i izmjena poljupca mira s nadbiskupom i svimsveæenicima. Novozareðeni sveæenici potom su uznadbiskupa te veliki broj prisutnih koncelebranata po prviputa slavili euharistiju, a misno je slavlje završilomladomisnièkim blagoslovom. Potpomognut Zborombogoslova, misno slavlje animirao je Pjevaèki zborsveæenika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, pod vodstvommo Ivana Andriæa te uz orguljsku pratnju mo Vinka Sitariæa.

.

Domovinske vijesti ika

8 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Održana donatorska veèer SKAC-aZagreb, 29.6.2016. (IKA) - Donatorska veèer udrugeStudenskoga katolièkog centra Palma, u sklopu koje jeaukcijom sportskih predmeta proslavljenih hrvatskih isvjetskih sportaša prikupljeno više od polovice iznosapotrebnog za kupnju kombija, održana je 29. lipnja u MatisAbsolut Lougeu u Zagrebu.Stotinjak uzvanika tako je kupnjom ulaznice podržalo radudruge koja zajedno s o. Ivanom Manduriæem, veæ 15godina okuplja mlade na brojim projektima i programima,kao i ljetnim kampovima. Uz bogati glazbeni programSKAC zbora i Klape Palma najatraktivniji dio veèeri bilo jesportsko nadmetanje za sprinterice Usaina Bolta, tenisiceBlanke Vlašiæ, dres Danijela Subašiæa, rukometnu loptu idres s potpisima predstavnika u Riju, kacigu Janice Kosteliækao i majicu Ivice Kosteliæa, košarkašku loptu uz potpisTonèija Kukoèa, trenirku Gordana Kožulja kao i kimonoAna Marije Bujas-Èelan, koje je vodio legendarni novinarIvica Blažièko. Uz klapske pjesame, gastro delicije cateringa Kvatriæ i vinavinarije Trapan gosti su se do kraja veèeri družili na terasiMatis Absolut Lounge.Za kupnju kombija za potrebe udruge SKAC na toj veèeri jeprikupljeno više od polovice potrebnog iznosa te je zapreostali dio moguæe uplatiti sredstva na žiro raèun: Studentski katolièki centar Palma, Raiffeisenbank AustriaIBAN: HR0324840081100323384, uz opis: za kombi.

Pula: Proslavljena 70. obljetnica sveæeništva biskupaAntuna Bogetiæa"Naša je biskupija imala velikih znanstvenika, graditelja ipolitièara te biskupa drugih profila, no rijetki su posjedovalijednostavnost i poniznost koju ste Vi, biskupe Antune usvome životu gajili i posjedovali", rekao je biskup KutlešaslavljenikuPula, 29.6.2016. (IKA) - Pulska župa sv. Pavla ove jegodine svetkovinu sv. Petra i Pavla apostola, u srijedu 29.lipnja, proslavila posebno sveèano. Toga je dana, naime,proslavljena i 70. obljetnica sveæeništva umirovljenogaporeèkog i pulskog biskupa Antuna Bogetiæa. BiskupBogetiæ svoj sveæenièki jubilej proslavlja u 94. godini životai 32. godini biskupstva, od èega je 14 godina bio ordinarij.Veæi dio od dosadašnjih 18 godina biskupstva u miru proveoje aktivno radeæi na Njivi Gospodnjoj, doslovno - diljemsvijeta. Sveèano koncelebrirano misno slavlje predvodio je rijeèkinadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ, a propovijedao poreèki ipulski ordinarij Dražen Kutleša. Uz sveèara su koncelebriraliumirovljeni poreèki i pulski biskup Ivan Milovan, rektorpulskoga Biskupijskog misijskog sjemeništa preè.Piergiorgio De Angelis te drugi sveæenici. Nakon pozdravažupnika domaæina pulskoga dekana preè. Milana Mužine,predslavitelj nadbiskup Devèiæ je iznio sveèarov životopis iizrekao mu nadahnute èestitke. Posebno je spomenuonjegovu desetogodišnju službu duhovnika u Pazinskomsjemeništu, od 1952. do 1962., kada je sjemenište imalo svojnajveæi uzlet, istaknuvši da je tada mnogim mladiæimapomogao raspoznati zove li ih Gospodin u sveæenièkuslužbu, a pozvanima je bio pouzdan pratitelj i uzor. "Za to suVam i danas brojni sveæenici, kao i njihovi biskupi, širomIstre i cijele naše Rijeèke metropolije, kao i u mnogimdrugim biskupijama nekadašnje Jugoslavije, posebnozahvalni i nose Vas u svojim sjeæanjima i molitvama", rekaoje nadbiskup Devèiæ, obraæajuæi se sveèaru. Nadalje jespomenuo odluku biskupa Bogetiæa o osnivanju pulskog

sjemeništa Redemptoris Mater, kao i njegovu uloguduhovnika, i nakon umirovljenja, u tim sjemeništima. "U svaku ste službu, koja Vam je kao sveæeniku i biskupubila povjerena, ulagali èitavog sebe, ne oèekujuæi nikakvenagrade ili bilo kakva priznanja, nego imajuæi uvijek na umusamo Isusove rijeèi: "Kad izvršite sve što Vam je nareðeno,recite: 'Sluge smo beskorisne! Uèinismo što smo bili dužniuèiniti!", rekao je mons. Devèiæ. "Dragi biskupe Antune,svojim crkvenim i rodoljubnim radom uvrstili ste se u redvelikih biskupa koje je Crkvi i narodu podarila naša Istra.Sjetimo se Dobrile, Ujèiæa, Pavlišiæa, pa Saina i Santina,dvojice prvih rijeèkih biskupa. A tu je i Vaš èasni nasljednikmons. Ivan Milovan. Dok se svih njih sa zahvalnošæusjeæamo, Vama èestitamo i zahvaljujemo za sav Vaš uzornisveæenièki život i djelovanje", rekao je mons. Devèiæ,izrazivši èestitke uime cijele Rijeèke metropolije. Biskup Kutleša je u homiliji, temeljem rijeèi apostola Pavlaiz 2. Poslanice Timoteju, istaknuo èinjenice prema kojima setvrdnje iz Poslanice mogu primijeniti i na život mons.Bogetiæa. "Èitajuæi autobiografsku knjigu slavljenika, "OdAnda do Tihog oceana" primijetio sam da je jedan odnjegovih glavnih ideala bio i sv. Pavao", rekao je biskupKutleša. Sagledavajuæi životni put slavljenika opisanog uknjizi, gotovo da se može reæi da je želio slijediti sv. Pavlakoji je po Mediteranu naviještao evanðelje, a mons. Bogetiæje poèeo od Europe, nastavio do Latinske Amerike, pa svedo dalekog Tajvana, do Azije. Sv. Pavao piše Poslanicu uzatvoru, kada je veæ svjestan da se bliži kraj njegovaovozemaljskog života. Govoreæi da se prinosi kao žrtvaljevanica sv. Pavao želi reæi da je cijeli njegov život biožrtva koju prinosi Bogu. Jednako je tako i biskup Bogetiæsve svoje znanje i imanje i sve što je imao posvetio drugimljudima i naviještanju Radosne vijesti do nakraj zemlje.Govoreæi o vremenu svoga odlaska, sv. Pavao koristiznakovitu rijeè, na grèkom jeziku 'analuzis' koja imanekoliko specifiènih tumaèenja. Ona može znaèiti odlazakna poèinak životinje kojoj je nakon rada skinut jaram iliteret, zatim može znaèiti popuštanje, skidanje šatora koji seseli na drugo mjesto; no, ima i znaèenje popuštanja mrtvogveza kada je plovilo trebalo otiæi na daleku puèinu. SvetiPavao to govori jer je svjestan da je nakon što je cijelogaživota nosio svoj križ spreman za odlazak na put premaVjeènosti. I biskup Antun je kroz život proputovao cijelisvijet naviještajuæi radosnu vijest i šireæi kraljevstvo Božje,rekao je biskup Kutleša. Citiravši nadalje iz poslanice rijeèi "Dobar sam boj bio",koja je tada nadasve izražavala èvrstu odluku sportaša nakorektan stav u natjecanju, mons. Kutleša istaknuo jekonstantnost i odluènost biskupa Bogetiæa u èinjenju dobra inasljedovanju Krista u svemu tijekom cijeloga života.Možda nekada, kao mnogi veliki ljudi, nije bio shvaæen usvojim nakanama. Kroz 70 godina sveæeništva uvijek je biokonstantan, znajuæi da je samo nasljedovati Krista pravi put,nikada se nije, primivši plug, okretao unatrag, veæ je išaonaprijed da bi ta brazda bila uvijek prava i vodila pravomecilju. Pavlovu tvrdnju o saèuvanoj vjeri, mons. Kutlešaprepoznao je i u životnom putu biskupa Bogetiæa, istaknuvšida može doista biti zadovoljan jer je održao obeæanja danana sveæenièkom reðenju. Napose je u njegovu djelovanjuznaèajno što je imao osjet za potrebite. Sve ono što je èinionije èinio za pohvalu i zahvalnost ljudi, veæ jednostavno izdobrote i s poniznošæu, rekao je biskup. "Naša je biskupijaimala velikih znanstvenika, graditelja i politièara te biskupadrugih profila, no rijetki su posjedovali jednostavnost iponiznost koju ste Vi, biskupe Antune, u svome životu gajilii posjedovali", rekao je biskup Kutleša, obraæajuæi seslavljeniku. "Upravo taj misionarski duh navodio Vas je na

Domovinske vijestiika

96. srpnja 2016. broj 27/2016

to da uèinite sve da ono što je Vama bilo dragocjeno i drugiupoznaju", rekao je takoðer biskup Kutleša. Kao što sv. Pavao u Poslanici govori Timoteju da muostavlja sve ono za što se je zalagao, a Bog æe prosuditikoliko je to bilo vrijedno, i mi želimo iæi putem biskupaBogetiæa, gledati u njemu uzor, da budemo ustrajni ikonstantni u svome zvanju. Napose je to bitno u današnjevrijeme kada nas sa svih stana napadaju razlièite ideologije inije jednostavno biti pravi voða, kako u politièkom tako i ucrkvenom životu. Zato danas želimo zahvaliti biskupuAntunu za njegov život, želimo zahvaliti Bogu što nam ga jepodario, što je mogao biti tolike godine s nama èineæi dobrodrugima, i Crkvi u kojoj je živio. Po uzoru na rijeèi sv.Pavla, 'ako je Bog s nama tko æe protiv nas', želimo da taBožja prisutnost preko biskupa Antuna bude s nama, i danam on bude onaj svijetli primjer, onaj svjetionik koji æe nasupuæivati prema onim morima koje je on proplovio. Molimoza sveæenièka zvanja i misionarski žar kojim je bio voðen ibiskup Antun, zakljuèio je biskup Kutleša. Na kraju misnogslavlja biskupu Bogetiæu uruèeni su darovi uime prezbiterijaistarske Crkve i uime njegova rodnog mjesta Premanture.Misno slavlje završeno je sveèanom izvedbom "Tebe Bogahvalimo". Mons. Antun Bogetiæ roðen je 24. travnja 1922. uPremanturi, na krajnjem jugu Istarskog poluotoka.Gimnaziju je završio u Kopru, filozofiju na Papinskomlateranskom sveuèilištu u Rimu, a teologiju u Gorici. Zasveæenika je zareðen 29. lipnja 1946. u Poreèu. Nakonžupnikovanja na Labinštini, bio je tajnik biskupa DragutinaNežiæa. Godine 1952. zapoèeo je desetogodišnju službuduhovnika u Pazinskom sjemeništu, potom je imenovanžupnikom u Pazinu, te 1967. generalni vikarom biskupije.Godine 1980. zapoèinje svoje misionarsko djelovanje uArgentini. Poreèkim i pulskim biskupom imenovan je 27.veljaèe 1984. godine. Za biskupa je zareðen u Poreèu 28.travnja 1984., a umirovljen je 10. sijeènja 1998. godine. Poumirovljenju, nakon više godina službe duhovnika usjemeništu "Redemptoris Mater" na Tajvanu, nastanio se uSveæenièkom domu Betanija u Puli gdje živi i danas.

Proslava svetkovine sv. Petra i Pavla u Velom IžuNadbiskup Puljiæ blagoslovio obnovljeni župni dvorVeli Iž, 29.6.2016. (IKA) – Na svetkovinu sv. Petra i Pavlau srijedu 29. lipnja, kada se u Velom Ižu na otoku Ižu slavi"fešta", tj. naslovnici i zaštitnici istoimene župne crkve, kojuod davnine zovu "Petrova", mjesto je pohodio zadarskinadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeŽelimir Puljiæ u pratnji sveæenika don Marina Batura.Nadbiskup je sveèano doèekan na obali uz sveèanu zvonjavuzvona, a doèekali su ga župnik don Slavko Ivoš, podðakonLivio Marijan, Siniša Kulišiæ, predsjednik Mjesnog odboraVeli Iž, èlanovi crkvenog odbora, ministrantski zbor, mladi unošnjama s barjakom sv. Petra i Pavla te župljani. U župnoj crkvi nadbiskup je predvodio sveèanu misu,dijelovi koje su se pjevali "na glagolici", tj. nastaroslavenskom, na drevnim i autentiènim veloiškimnapjevima. U homiliji je nadbiskup Puljiæ govorio oposebnoj karizmi dvojice svetaca i apostola Petra i Pavla,koji su svaki na svoj jedinstveni naèin pružili izvanrednosvjedoèanstvo vjere i ljubavi prema Kristu, do prolijevanjakrvi. Nadbiskup se osobito osvrnuo na Pavlovu poslanicuTimoteju, koju bi svi kršæani trebali nasljedovati kada je upitanju prenošenje vjere i kulture u odgoju mladihgeneracija. Nadbiskup Puljiæ je pohvali skladno i živodomaæe tradicionalno glagoljaško pjevanje koje se u ovojcrkvi gaji. Tijekom mise podijelio je i sakrament krizme

djevojci Miji Baniæ. Nakon mise uslijedio je blagoslovnovoobnovljene župne kuæe gdje se ostalo u veselom iraspjevanom druženju s nadbiskupom, uz nazoènostpredstavnika i susjedne župe Mali Iž. Naveèer je u župnojcrkvi otpjevana po starinskom sveèana Veèernja za sve živei preminule, nazoène i nenazoène mještane, iseljenike imornare. Veèernju su pjevali mladi u nošnjama, i na njoj jesudjelovao "iški kralj" u svojoj kraljevskoj odori, MilivojŠvoriniæ. U Velom Ižu se još èuva obièaj godišnjeg biranjaseoskoga kralja. Nakon Veèernje gotovo cijelo mjesto ibrojni gosti okupili su se oko kralja pod velikom murvom"na Špini" gdje je uslijedila "brašæina" – bratska gozba svegapuka, uz narodno veselje i pjesmu do kasnih sati.

Proslava svetkovine sv. Petra i Pavla u župi KašinaŽupa se priprema za veliki jubilej, 800 godina postojanja,koji æe proslaviti 2017. godine – Biskup Gorski blagoslovionovoobnovljene prostorije na prvom katu župne kuæeKašina, 29.6.2016. (IKA) – Župa Kašina proslavila je 29.lipnja svetkovinu nebeskih zaštitnika, apostolskih prvaka sv.Petra i Pavla. Sveèano euharistijsko slavlje predvodio jezagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski. U koncelebraciji subili preè. Mario Migles, dekan Sesvetsko-vugroveèkogdekanata i župnik u Sesvetama; fra Sebastijan Goleniæ,OFM, domaæi sin župe; preè. mr. Marko Kovaè, moderatorNadbiskupskoga duhovnog stola; preè. mr. Mladen Škvorc,vicekancelar NDS-a; Antun Sente st., župnik u SesvetskimSelima; Vlado Letinèiæ, upravitelj župe Zagreb/Utrina; LukaSlijepèeviæ, upravitelj župe Zagreb/Vrapèe; VladimirKereèeni, župni vikar župe sv. Blaža u Zagrebu; Filip Luciæ,župnik u Vugrovcu; Ivan Filipèiæ, župnik u Brestju; BožidarHadaš, trajni ðakon u Sesvetskoj Sopnici te MatijaPavlakoviæ, upravitelj župe Kašina. Prije poèetka euharistijskog slavlja upravitelj župePavlakoviæ pozdravio je sve nazoène te im zaželiodobrodošlicu. Istaknuo je kako se župa Kašina priprema zaveliki jubilej, 800 godina svoga postojanja, koji æe proslaviti2017. godine. Upravo zbog toga je, kako smatra upraviteljžupe, biskupov dolazak prigoda da sve župljane dodatnouèvrsti u vjeri. U homiliji biskup Gorski, izmeðu ostalog,govorio je o sv. Petru i Pavlu, kao o svecima koji su daliizuzetno važne temelje našoj vjeri. "Da nije bilo prenošenjavjere, tog apostolskog predanja od Petra i Pavla ne bismo sedanas našli u njihovoj crkvi", rekao je biskup Gorski. Nakraju misnog slavlja vlè. Pavlakoviæ zahvalio je mons.Gorskom na njegovom pohodu župi. Upravitelj župezahvalio je i svima ostalima koji su na bilo kakav naèinpridonijeli kako bi proslava zaštitnika župe protekladostojanstveno i lijepo. Nakon mise mons. Gorskiblagoslovio je novoobnovljene prostorije na prvom katužupne kuæe. Na dan svetkovine župa je ugostila i katolièku televizijuLaudato TV koja je napravila reportažu o župnom blagdanu. Ovogodišnjoj proslavi sv. Petra i Pavla, zaštitnika župe uKašini, prethodila je trodnevna duhovna priprema koju jevodio fra Ivan Matiæ, OFM, voditelj kuæe susreta Tabor kodSamobora. Duhovna priprema bila je bazirana, kao i svakegodine, na trojakoj osnovi. Prvi dan trodnevnice bio jeposveæen mladima koji su buduænost župne zajednice. Drugidan trodnevnice u središtu pozornosti bile su obitelji, pokretii razne udruge koje djeluju na podruèju župne zajednice iokolice. Treæi dan bio je usmjeren prema starijim župljanimakojima je bio podijeljen i sakrament bolesnièkog pomazanja.

Domovinske vijesti ika

10 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Susret nadbiskupa Barišiæa i eurozastupnice PetirSplit, 30.6.2016. (IKA) - Hrvatska zastupnica u Europskomparlamentu Marijana Petir susrela se u èetvrtak 30. lipnja sasplitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišiæem.Susretu u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitunazoèili su i generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ tepastoralni vikar mons. Nedjeljko Ante Anèiæ. Tijekomrazgovora dotaknute su aktualne politièke teme u Hrvatskoj iu Europi, a govorilo se i o važnosti oèuvanja tradicionalnihkršæanskih vrijednosti u cijeloj Europi i u Europskomparlamentu, o genocidu nad kršæanima diljem svijeta te onedavnoj izložbi o bl. Alojziju Stepincu u Europskomparlamentu. Mons. Barišiæ zastupnici Petir èestitao je nasvim uspješnim aktivnostima do sada i zahvalio joj na trudu izalaganju koje ulaže u promicanju domovine Hrvatske ikatolièke vjere. Zaželio joj je blagoslovljen i plodonosandaljnji rad.

Konstituirajuæa sjednica novog saziva Prezbiterskogvijeæa Zagrebaèke nadbiskupijeOtvorenje zasjedanja Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije zapoèet æe na svetkovinu Bezgrešnoga zaèeæaBDM 8. prosinca 2016.Zagreb, 30.6.2016. (IKA) - Konstituirajuæa sjednica novogsaziva Prezbiterskog vijeæa Zagrebaèke nadbiskupijeodržana je u èetvrtak 30. lipnja u Nadbiskupskomebogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Na sjednici je, podpredsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala JosipaBozaniæa, sudjelovalo èetrdeset i osam èlanova Vijeæa. Nakon molitve Treæega èasa i nadbiskupovih pozdravnihrijeèi, u prvom dijelu sjednice konstituirana su tijelaPrezbiterskog vijeæa. Za tajnika Vijeæa imenovan je dr.Denis Bariæ, a izabrani su sljedeæi èlanovi Poslovnog odboraPrezbiterskog vijeæa: mons. Stjepan Kožul, mons. ZlatkoKoren, dr. Josip Šalkoviæ i dr. Željko Tanjiæ. U nastavku sjednice središnja tema bila je Druga sinodaZagrebaèke nadbiskupije. Buduæi da se priprema prvosinodsko zasjedanje, zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaškogovorio je o znaèenju Sinode za Zagrebaèku nadbiskupiju,istaknuvši da je Sinoda dar i zadatak za snažnije življenjecrkvenosti te, buduæi da je ona slavlje cijele Crkvezagrebaèke, potrebno je uložiti duhovnu i pastoralnu snagu usamo odvijanje Sinode. Nadovezujuæi se na izloženu temu,dr. Denis Bariæ, tajnik Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije, iznio je osvrt na samu pripremu Sinode uZagrebaèkoj nadbiskupiji, upuæujuæi pritom na važnostnadbiskupijskoga savjetovanja u kojemu su svoj doprinosdale razlièite skupine vjernika u Nadbiskupiji iznoseæi svojeprijedloge i mišljenja, a ujedno je naveo najznaèajnijedogaðaje koji su obilježili neposrednu pripravu Sinode:izradu Radnog dokumenta Sinode (Instrumentum laboris) iPravilnika Sinode. Èlanovi Prezbiterskoga vijeæa potom su odluèili da otvorenjezasjedanja Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije zapoènena svetkovinu Bezgrešnoga zaèeæa Blažene Djevice Marije8. prosinca 2016. godine sveèanim euharistijskim slavljem uzagrebaèkoj katedrali, a da prvo sinodsko zasjedanje na temu"Crkva zagrebaèka u djelu evangelizacije" bude 9. i 10.prosinca 2016. godine u Nadbiskupijskome pastoralnominstitutu. Na završetku sjednice Prezbiterskoga vijeæa,upuæujuæi na plodove Sinode koji su veæ vidljivi u mjesnojCrkvi, kardinal Bozaniæ pozvao je sve nazoène na molitvu zauspjeh Sinode, povjeravajuæi buduæa pastoralna nastojanja idjelovanje Crkve zagrebaèke zagovoru blaženog AlojzijaStepinca, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Prvi dan devetnice bl. Mariji Propetog Isusa PetkoviæNakon mise otvorena izložba prigodom jubilarnog 50. brojaglasila "Tebi Majko"Blato, 30.6.2016. (IKA) - Devetnica u èast bl. MarijePropetog Isusa Petkoviæ, pred njezin blagdan koji se slavi 9.srpnja, zapoèela je 30. lipnja u Blatu na otoku Korèuli.Euharistijskom slavlju u svetištu bl. Marije Propetog Isusa,koje je predslavio don Željko Kovaèeviæ, župnik župe Svihsvetih u Blatu, prethodila je molitva Krunice Božjegamilosrða, te obred otvaranja Vrata milosrða. Na zamolbudon Željka, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ odobrio je da seu svetištu bl. Marije Propetoga tijekom devetnice i na samblagdan može zadobiti milost potpunog oprosta uz propisaneuvjete. U propovijedi, nakon pojašnjenja otvaranja Vrata milosrða,te èitanja pisma mons. Uziniæa, don Željko osvrnuo se namisna èitanja dana. "Blaženu Mariju Bog poziva iz našegaBlata, ne da bude u skrivenosti samostana, kako je to onaosobno željela, nego da bude na raspolaganju naviještatiBožju Rijeè, pa i u dalekoj Americi. Naviještati Božju Rijeè,biti misionar, pozvani smo svi. Bog nas je uzeo kako bi bilisvjedoci u svom vremenu Božje prisutnosti. Zato, neotimajmo se. Papa, u ovoj godini milosrða naglašava kakonam je potrebna ruka Božja koju možemo jedino susresti idoživjeti u sakramentu svete ispovijedi. Taj sakrament jetako važan jer se susreæemo s Bogom da bi nu prinijeli svojživot, da bi prinijeli ono jedino što imamo, a to smo mi samisa svojim slabostima. Ova godina Božanskog milosrða pozivje svima nama da posebno doživimo taj susret. Životblaženice pokazuje što joj je znaèilo to milosrðe Božje. Onaje bila svjesna da i u svom imenu nosi Krista Raspetoga. Onanam pokazuje da je moguæe živjeti Božanske vrednote". Euharistijsko slavlje uzvelièao je svojim pjevanjem Djeèjizbor Stope.Po završetku mise u dvorani samostana održan je prigodniprogram. Nakon pozdravnih rijeèi naèelnika Opæine BlatoAnte Šeparoviæa i provincijalne predstojnice s. M. EmileBarbariæ, koja je otvorila izložbu glasila "Tebi Majko",postavljenu prigodom izlaska jubilarnog 50. broja, uslijedioje koncert klapa. Nastupile su klape: "Koraja", "Marina","Rikordo" i "Prinèipese. Kroz program je vodilavjerouèiteljica Slavica Boškoviæ, a vjerna suradnica glasila"Tebi Majko", Jela Protiæ proèitala je jednu svoju pjesmu.Druženje je nastavljeno uz razgledavanje izložbe glasilapostavljene u dvorištu samostana.

Teološki èetvrtak Kršæanske sadašnjostiO temi "Sveæeništvo i žene - Je li Crkva spremna zaðakonise"Zagreb, 30.6.2016. (IKA) - Posljednji Teološki èetvrtak uovoj radnoj godini održan je 30. lipnja o temi "Sveæeništvo ižene - Je li Crkva spremna za ðakonise", a uvodna izlaganjaodržali su prof. dr. Ivica Raguž, dekan KBF u ÐakovuSveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i prof. dr.Lidija Matoševiæ, prodekanica na Teološkome fakultetuMatija Vlaèiæ Ilirik - s pravom javnosti u Zagrebu.Prof. Raguž iznio je niz novozavjetnih i ranocrkvenihprimjera kojima je pokazao kakva je bila služba žena teustvrdio da se u Prvoj Crkvi nije radilo o ðakonisama spuninom ðakonskoga reda veæ o tome da su one pomagale iposluživale zareðenim sveæenicima, odnosno biskupima. Tuje praksu poznavao i Novi zavjet, a na primjerima iz SirijskeCrkve istaknuo je da se sveæeništvo oduvijek vezivalo uzmuškarce.Prof. Matoševiæ dala je opširniji biblijski prikaz teme izkojega je jasno naglašeno da je u Isusu Kristu Bog porušio

Domovinske vijestiika

116. srpnja 2016. broj 27/2016

razlièite naše, pa i sociologijske granice, da je Isus snažnovrednovao žene, njihovu posebnost i službu te da je njimabio okružen.Iz izlaganja je posve bilo jasno da prof. Matoševiæ, veæ i natemelju iskustava iz protestantizma, ne vidi zapreku da ženei danas primaju svete redove, dok je prof. Raguž ostao nastanovištu da je reðenje pridržano muškarcima.U vrlo bogatoj i živoj diskusiji koja se razvila nakonizlaganja do izraza su došli stavovi koji su s jedne strane biliza zadržavanje tradicije, ali s druge strane i oni koji ne videnièeg razložnog i teološki obrazloženog u negiranju ženamada budu pripuštene svetim redovima.Rasprava bi bila još potrajala, no zbog putovanja gostiju-predavaèa kao i kasnog termina završena je uz izvoðenjepjesme Arsena Dediæa "Majka Marija" koju je izveo voditeljTeološkog èetvrtka don Anton Šuljiæ. Zahvalivši svima narelativno brojnom odazivu zakazao je sljedeæi susret ulistopadu, izvijestila je mrežna stranica Kršæanskesadašnjosti.

Polaganje vjeènih redovnièkih zavjeta s. Mirjam od IsusaKovaèiæLasinja, 1.7.2016. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je u petak 1. srpnja u samostanskoj kapeli kæeriSrca Isusova u Lasinji, sveèano misno slavlje tijekom kojegje vjeène redovnièke zavjete položila s. Mirjam od IsusaKovaèiæ. Sestra Mirjam je jedna od prvih redovnica koja jeušla u samostan u Lasinji, a rodom je iz župe Jakšiæ(Požeška biskupija). U koncelebraciji bilo je desetak sveæenika izmeðu kojih ižupnik iz Donje Kupèine mons. Franjo Æuk, domaæi župnikpreè. Stjepan Bradica, župnik iz Jakšiæa Tihomir Bilešiæ teduhovnik redovnica Stjepan Raèiæ koji je na poèetkupozdravio sve okupljene. Uz redovnice iz samostana predvoðene poglavaricom s.Marijom Rafaelom od Isusa, slavlju je nazoèila i rodbinazavjetovanice, domaæi župljani te hodoèasnici župa Jakšiæ iDavor koji su pjesmom animirali misu. U homiliji biskup je istaknuo kako je to polaganje vjeènihzavjeta velika milost za sestru Mirjam, ali još veæa za ovuzajednicu redovnica u Lasinji, Sisaèku biskupiju, domovinuHrvatsku i najveæa za Katolièku Crkvu i èitav svijet. "Našasu srca pozorna i danas osobito osjetljiva, kao list na daškuvjetra, kao struna na tamburi, kao dodir djeteta. Mi dobroosjeæamo da se nešto veliko dogaða kada se jedna osoba,mlada žena, djevojka posveæuje za èitav život živjeti kaoredovnica. Sama ta èinjenica ispunja nas radošæu izahvalnošæu Bogu koji poziva ljude na takav naèin života ikoji daje pozvanima milost i snagu da se odazovu, da otkrijuu tom naèinu kršæanskog života svoju sreæu i zadovoljstvo,svoj smisao i cilj. Ipak, redovništvo, pa ni ono strogoklauzurno, nije samo sebi cilj. Cilj redovništva je izgradnjaCrkve. Možda se to nekome može èiniti nelogièno: poæi uzatvoren samostan da bi se gradilo Crkvu, jer – nije lidjelovanje Crkve potrebno u svijetu, da Crkva prihvati i vršisvoje misijsko poslanje, da poðe svakom èovjeku, da sepribliži svijetu, da – kako to voli reæi današnji papa Franjo –poðe na periferije, da iziðe iz svoje zatvorenosti? Doista, iæiu svijet ili iæi iz svijeta – to jest dilema, to je vjeènopreispitivanje, potrebno da bismo mogli biti potpuni kršæani.Ako znamo to dvoje spajati, otkrili smo pravi put. Nekada jepotrebno više se znati povuæi i sam s Bogom razgovarati, anekad je potrebno ono što smo shvatili u razgovoru s Bogompoæi svima reæi, svima objaviti i zato se približiti èak inajgrešnijima i najnemoænijima. Ove bijele haljine, dragesestre, kao da žele reæi da se vi ne želite zamazati

neèistoæama ovoga svijeta. No, je li to moguæe? Je li moguæeu svijetu koji je prljav, èesto blatan izvana i iznutra, ostatièistih haljina? Možda æe netko prigovoriti da je ovozavjetovanje znak da s. Mirjam i njezine susestre ne želeništa èiniti jer - jedino tako moguæe je ne zaprljati svojebijele haljine koje smo na krštenju primili. Prema onoj: tkospava, ne griješi. Što bi znaèilo: ako ništa ne radiš, ne možešni pogriješiti. No, nije li bolje i pogriješiti, nego spavati tj.ništa ne poduzimati, praviti se da se nas kršæana bol, bijeda,neznanje, mržnja, nasilje, grijeh – ne tièe?! Meðutim, našekæeri Srca Isusova nisu pobjegle od svijeta, nego su s Isusomodijeljene od svijeta da bi više molile upravo za Crkvu i zasvijet. Tako je vaša misija, drage sestre, biti svjetlo svijeta,sol zemlje i kvasac našeg društva", poruèio je biskup tedodao kako "upravo klauzurne redovnice, još više negoli naskoji se kreæemo neprestano u svijetu, zabrinjavaju neprilikeu kojima živimo, naše nemoæi, slabosti, nasilje i tolika zla,neznanja i malodušnosti", pozvavši sestre na molitvu kako bise to stanje promijenilo. U nastavku propovijedi biskup je podsjetio na èitanje izKnjige pjesme nad pjesmama koje govori o ljubavi koja jenajuzvišenija jer ju ništa ne može slomiti ni zaustaviti, oljubavi koja je ozbiljna – "jaka kao smrt". "Bog je ljubav,kaže sv. Ivan apostol i zato je ta pohvala ljubavi pohvalaizreèena Bogu. On zahvaæa èovjeka i toliko ga usreæuje da seèovjek koji ga upozna ne može i ne želi od njega odijeliti niza što na svijetu. Kad bi se moglo usporediti Boga i bilo štovrijedno na ovom svijetu, bila bi to prezira vrijednausporedba buduæi da je Bog toliko veæi i toliko više usreæujeèovjeka da je u usporedbi s njime sve prah i pepeo, svetoliko nevrijedno i beznaèajno da se to ne može ni izreæi.Zato Bog ima pravo biti prvi, on ima pravo na èovjekovživot i èovjekov je život najvrjedniji upravo ako se posvetisav Bogu i uroni u Boga. Solo Dios basta – samo Bogdostaje, govorila je sveta Terezija Avilska. Neka Bog-ljubavi Tebe, draga sestro zavjetovanice, svu obuzme da Ti budedovoljan, da u njemu naðeš svu sreæu svoga života i da unjemu budeš ispunjena svakim dobrom, da bi to dobro mogladijeliti i svojim bližnjima, u žrtvi i molitvi za Crkvu, našesveæenike – mladomisnike, za sve èlanove naše Biskupije, zanašu domovinu", zakljuèio je biskup nakon èega je s. Mirjampoložila svoje vjeène redovnièe zavjete. Kæeri Srca Isusova u Hrvatsku su došle prije devet godinazaslugom župnika preè. Stjepana Bradice, kojega su sestreupoznale u svojoj generalnoj kuæi u Rimu i koji se zauzeo zanjihov dolazak u Hrvatsku. U ovom "bijelom Karmelu" kakoga neki zovu danas djeluje šesnaest redovnica kojesvakodnevno pred izloženim Presvetim OltarskimSakramentom mole posebno za duhovna zvanja, hrvatskinarod i sveopæu Crkvu.

Vlè. Josip Šimatoviæ novi èuvar nacionalnog svetištaCrkve hrvatskih muèenika na UdbiniGospiæ, 1.7.2016. (IKA) - Vlè. Josip Šimatoviæ, dosadašnjikapelan u Gospiæu, razriješen je te službe imenovanžupnikom župa sv. Nikole na Udbini i sv. Jurja u Podlapaèi.Ovim dekretom je imenovan i èuvarom nacionalnog svetištaCrkve hrvatskih muèenika na Udbini.Župe Sv. Nikole na Udbini i Sv. Jurja u Podlapaèi primit æeod dosadašnjeg upravitelja mons. Tomislava Rogiæa do 10.srpnja 2016. Vlè. Šimatoviæ i dalje æe vršiti službupovjerenika za mlade u Gospiæko-senjskoj biskupiji.

.

Domovinske vijesti ika

12 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Ljetni oratorij "Djeèje ljeto" u salezijanskoj župi GospeLoretske u ArbanasimaU sedmodnevnom boravku u župnom prostoru djeca su nanjima prilagoðen i prigodan naèin razmatrala djelamilosrða. Uz zajednièku molitvu, tri sata prijepodne i trisata poslijepodne sudjelovala su u šest radionica:rukotvorine, gluma, gitara, ples, košarka i odbojkaZadar, 1.7.2016. (IKA) - Ljetni oratorij "Djeèje ljeto" usalezijanskoj župi Gospe Loretske u Arbanasima u Zadruzavršen je u srijedu 29. lipnja pod vodstvom salezijanskihanimatora za mlade. U sedmodnevnom boravku u župnomprostoru djeca su na njima prilagoðen i prigodan naèinrazmatrala djela milosrða. Uz zajednièku molitvu, tri sataprijepodne i tri sata poslijepodne sudjelovala su u šestradionica: rukotvorine, gluma, gitara, ples, košarka iodbojka. Svako dijete odabralo je po dvije radionice, tako dasu se izmjenjivala u skupinama i više pobliže upoznavala.Organiziran je i izlet. "Don Bosco je govorio da je ljetonajvarljivije vrijeme za djecu i mlade. Tada ðavao imanajviše prostora za raditi što želi. Djeca su besposlena, pa sesalezijanci za vrijeme ljeta trude korisnim sadržajem ispunitito vrijeme. Kroz razlièite aktivnosti od jutra do naveèerkreativnim i sportskim sadržajima, kroz igre i turnire kad seuèe zajedništvu i natjeèu za bodove, djeca razvijaju vještine italente. Netko se zaljubi u neku aktivnost, otkrije svoj talenti nastavlja ga razvijati. To ne radimo jer nemamo što raditi,nama je kroz sve to cilj odgoj i evangelizacija", rekao jeanimator Danijel Dragièeviæ, ðakon rodom iz Žepèa koji jezavršio studij teologije na salezijanskom sveuèilištu u Rimu.Preko ljeta veæina bogoslova doðe pomoæi Hrvatskojsalezijanskoj provinciji sv. Ivana Bosca i po njihovimkuæama u Hrvatskoj i BiH nastavljaju raditi s mladima onošto su njihova subraæa sveæenici radili s djecom kroz godinu. Svaki dan imao je poruku koju je djeci kroz molitvu iigrokaz prenijela 'Fantastièna èetvorka'. Animatori Stela izZagreba, Duje iz Splita, Vid iz Rijeke i Janja iz Žepèasvakog dana izveli su skeè i obradili djela milosrða. Poticalisu djecu kako biti dobar obraðujuæi teme molitve, poštenja,prijateljstva, velikodušnosti. "Djecu smo senzibilizirali za tevrline. U igrama smo im pokazali zašto ne biti nepošten. Udjeci je nagon za pobjedom, ali mi im pomažemo uvidjetigdje se pogriješi, što ne treba èiniti, treba priznati pogrešku.Korisno je kad djeca razgovaraju s animatorima. IgrokazÈetvorke je pokazao da je svaka osoba razlièita, ali i kroznjihove razlièitosti kažemo da je moguæa ujedinjenost. Krozigrokaze smo pokazali da ne treba svatko vuæi na svojustranu i varati nego biti pošten", rekao je ðakon Danijel.Posebnost oratorija u Zadru je da su animatori bili studenti izdrugih gradova. "Našli su se i rekli 'Ajmo pokušati pomoæi iuèiniti nešto za djecu'. Tijekom cijele godine su radili, bili ukontaktu s nama i s pastoralom mladih naše provincije.Suraðivali smo i pokrenuli ovaj projekt, uz manju domaæuskupinu srednjoškolaca animatora koji su dragocjeni i punopomažu", rekao je Danijel, istaknuvši da su animatori bilistudenti koji imaju svoje obveze, vrijeme je ispita, ali oni suodvojili svoje vrijeme da bi za nekoga uèinili dobro. "Htiobih potaknuti mlade da ne ugase svoje snove. Ako vide damogu nešto uèiniti, neka se daju i uèine taj korak. Nijeuzalud, plodonosno je dati sebe za druge", ohrabrio jeDanijel. Taj oratorij u Arbanasima pokrenula je Iva Paviæ, splitskastudentica u Zadru. Djeca su bila podijeljena u grupe crvene,plave, žute i zelene boje, a na igrama i turnirima bodovalo sei lijepo ponašanje, da se ne psuje, da u natjecanju potièujedni druge. Posljednju tzv. veselu veèer bili su pozvaniroditelji kojima su djeca predstavila rezultate rada izradionica, glumu, rukotvorine, pjesmu i ples. Meðu

animatorima bio je i Dubrovèanin Vlaho Bender,salezijanski bogoslov. U Torinu studira teologiju. "Uoratoriju na salezijanski naèin kroz igru, radionice, molitvu idruženje djecu zajedno odgajamo i privodimo bliže Kristu.To je lijepo za djecu, ali i vrijedno iskustvo za animatorekoji sudjeluju, za njihovu izgradnju, da stvore grupu djecekoja æe živjeti u tom duhu, prenositi vrijednosti na zanimljiv,jednostavan i privlaèan naèin. Da djeca rastu kao osobe usvim dimenzijama, jer tu je svjedoèanstvo vjere, javni govor,ples. Djecu se potièe da razvijaju razne sposobnosti", rekaoje Vlaho. Arbanaški župnik don Tunjo Blaževiæ istaknuo je kako suanimatori svoje slobodno vrijeme koristili u dobre svrhe, uzajedništvu i druženju govoreæi o Božjem milosrðu,prijateljstvu. "Pokušavamo i roditelje pridobiti, neki nisuredoviti u crkvi, ali na ovakve susrete doðu. Djeca prenose tojedni drugima i meðusobno se pozivaju. Želimo im pomoæida rastu u ljubavi prema Bogu i bližnjemu", rekao je donTunjo, zahvalivši animatorima što su izdvojili svoje vrijeme,osobito studentima koji su ga mogli koristiti za kupanje ilidrugdje, ali oni su htjeli pomoæi bližnjima, djeci, koja su nataj naèin i manje vremena provela u igricama za raèunalom.U petak 1. srpnja župu Arbanasi pohodila je i skupina 150djece iz oratorija Marije Pomoænice iz Splita koji su zajednodnevnog izleta obišli Zadar.

Polaznici programa Romske odgojne zajednice posjetiliPožeguPožega, 1.7.2016. (IKA) - U organizaciji Odbora Hrvatskebiskupske konferencije za pastoral Roma, u Orahovici se od27. lipnja do 4. srpnja održava program dopunskog oblikaodgoja i obrazovanja za djecu Roma pod nazivom "Romskaodgojna zajednica". Voditeljica programa je s. KarolinaMiljak, nacionalna ravnateljica za pastoral Roma. Rijeè je ospecifiènom obliku odgojne, vjerske i obrazovne djelatnostikoji se organizira za djecu romske nacionalne manjine uRepublici Hrvatskoj. Cilj projekta je promicati meðukulturniodgoj i obrazovanje, koji uvažava kulturne posebnosti Romau pastoralnom djelovanju, i na taj naèin pridonosi oèuvanjunacionalnog identiteta Roma u Hrvatskoj. U sklopu programa u petak 1. srpnja djeca polaznici, njihoviuèitelji i animatori posjetili su Požegu, susreli se s požeškimbiskupom Antunom Škvorèeviæem u Biskupskom domu irazgledali gradske kulturne znamenitosti i sakralne objekte. Pozdravljajuæi sve nazoène, biskup se zanimao za dosadašnjitijek njihova programa u Orahovici, zahvalivši sestriKarolini i njezinim suradnicima koji ostvaruju tu lijepu ivrijednu ideju dopunskog školovanja romske djece.Podsjetio je djecu da im školovanje pomaže razumjetistvarnost oko njih, kako bi se što bolje snašli u društvu ukojem žive. Meðutim, istaknuo je da pritom trebaju uvijekpolaziti od èinjenica da oni postoje zahvaljujuæi Bogu koji ihje smislio baš takve kakvi jesu u njihovoj razlièitosti, i kojiim pomaže da mogu rasti, ne samo kroz fizièki razvoj tijela,nego kroz duhovno izgraðivanje njihova biæa. Jer, upozorioje biskup, u dubini našeg biæa može se nastaniti pokvarenost,sebiènost i zloæa te tako postanemo iznutra mraèni i nakoncu propadnemo. Da se to ne dogodi, nastavio je biskup,pomažu nam uèitelji i odgojitelji svojim nastojanjem da unas uðe Božja prisutnost, svjetlo, dobrota, plemenitost,ljubav, radost i mir. Istaknuo je da najbolje rastu oni kojiraèunaju s time da ih je Bog pozvao u život, i da njegovompomoæu mogu biti jaèi od zla. Rekao je da su stoljeæimamnogi ljudi u Požegi u povezanosti s Bogom nastojali rasti udubini svoga biæa i bili veliki, da su tragovi njihove dobrote iplemenitosti vidljivi u crkvenim ustanovama i sakralnim

Domovinske vijestiika

136. srpnja 2016. broj 27/2016

objektima koje æe ovaj dan pohoditi. Poželio im je radostanboravak u Požegi, i sretan nastavak putovanja u Voæin.Svakom sudioniku biskup poklonio je svoju knjižicu"Obnovljena crkva i svetište Gospe Voæinske", a oni sunjemu darovali prigodnu majicu i kapu. Susretu je nazoèio iGoran Lukiæ, ravnatelj Biskupijskog Caritasa, koji je za svesudionike ovog odgojno-obrazovnog projekta darovaoodjeæu. Nakon odmora i okrepe sudionici su pod vodstvomkancelara Josipa Krpeljeviæa pohodili i razgledali crkvu Sv.Lovre te katedralu Sv. Terezije Avilske. Usput su se kratkozaustavili pred samostanom milosrdnica te pred zgradomOdgojno-obrazovnog centra Požeške biskupije u sklopukojeg se nalaze Katolièka gimnazija i Katolièka osnovnaškola. Po izlasku iz kripte katedrale sudionici su se kratkozaustavili pred Domom Sv. Ivana Pavla II. u sklopu kojeg senalazi Kolegij Požeške biskupije.

55. obljetnica župe Krista Kralja u Brodskom VarošuSveèano misno slavlje predvodio Tomislav KaravidoviæSlavonski Brod, 1.7.2016. (IKA) - Svoju 55. obljetnicupostojanja proslavila je u petak 1. srpnja župa Krista Kralja uBrodskom Varošu u Slavonskom Brodu. Euharistijskoslavlje uz domaæeg župnika Davorina Anðiæa i prijašnjegžupnika Antu Pavloviæa predvodio je Tomislav Karavidoviæ,sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, sada na studijumoralne teologije u Rimu. U homiliji vlè. Karavidoviægovorio je o socijalnom stanju društva i zajednice,posvijestio važnost zajednice i uputio na opasnosti zbogkojih se dogaða da ona danas gubi na svojoj važnosti.Potaknuvši župljane da više promišljaju koliko svojimživotom pridonose dobrobiti zajednice, kako zajedniciobitelji, tako i župnoj zajednici i ostalim zajednicama ukojima na razne naèine sudjeluju, istaknuo je kako sezajednica mijenja poèevši od pojedinca. "Èovjek se mijenjaako èuje što mu Bog govori. Bog govori èovjeku po svojimprorocima, po svome Pismu, govori mu u srcu, u župnojzajednici, prvotno dolazi k nama po svojoj rijeèi, podprilikama kruha i vina na oltaru, po drugome u zajednici.Župna zajednica je ono što nas èini drukèijim od drugih, jerona je stvarnost koja nam daje snagu za život", istaknuo jeKaravidoviæ. U zahvalnom govoru župnik Anðiæ je istaknuo kako je ta,premda mala obljetnica za župu, koja je izvor zajedništvažupljana, itekako važna, jer je u svojih 55 godina djelovanjatoliko puno toga dala, ne samo duhovnoga nego imaterijalnog. "Samo zdrava zajednica, cjelovita u ljubavi uprijateljstvu može opstati", ustvrdio je te posvijestivši dažupa nije samo institucija nego je èine svi župljani, svima jezaželio sretan 55. roðendan. Župa je osnovana 1. srpnja 1961. godine iz tada jedine župeGospe Brze Pomoæi. Prvi naslovnik bio je sv. Rok, koji je isada suzaštitnik župe. Prvi upravitelj kratko je bio VidMihaljek, župnik župe Gospe Brze Pomoæi, a potom BoškoRadijeloviæ. Na njegovu zamolbu i suglasnost tadašnjegbiskupa Stjepana Bauerleina župi je 13. prosinca 1961.godine promijenjen titular u Krista Kralja te je jedina uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji posveæena Kristu Kralju.Daljnji život zajednice odvijao se u sadašnjoj vjeronauènojdvorani sve do 10. listopada 1971. kada je sagraðena iposveæena nova crkva Krista Kralja. Sadašnji župnik Anðiædeseti je župnik. Župa ima 1900 vjernika, a uz redoviteèlanove župnih vijeæa ponosna je na svojih tridesetakministranata, veliki zbor i zbor mladih. Posebnost župe je da uz dan sv. Roka vežu i dane proslave"Luke Lukiæa", domaæeg sina, dugogodišnjeg orguljaša iuèitelja u Klakaru.

Misa zahvalnica za studente i profesore Sveuèilišta uSplituBez obzira koju životnu ulogu je Gospodin za menenamijenio važno je da budem pošten, da budem èovjek.Nigdje se neæemo u potpunosti ostvariti bez Krsta, istaknuonadbiskup BarišiæSplit, 1.7.2016. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoralmladih Splitsko-makarske nadbiskupije studenti i profesoriSveuèilišta u Splitu slavili su "Te Deum" - misu zahvalnicuza proteklu akademsku godinu u petak 1. srpnja u crkviGospe od Zdravlja u Splitu. Misu je predvodio veliki kancelar Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Splitu splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ. U koncelebraciji je bilo nekoliko sveæenikameðu kojima i povjerenik za pastoral mladih dr. don MihaelProviæ i dekan splitskoga KBF-a prof. dr. fra AnðelkoDomazet. Mons. Barišiæ u homiliji je rekao kako je "dobro što svojuosobnu i zajednièku zahvalu za proteklu akademsku godinu isve što je u njoj proživljeno iskazujemo slaveæi euharistiju –èin zahvale Bogu". Istaknuo je kako je "obrazovanje i znanjevažno no da moramo zapamtiti da više znanja ne znaèi i višeljudskosti i pravednosti". Kao primjer naveo je dva carinikaiz Svetog pisma. Prvo Mateja koji je u svoje vrijeme biovisoko obrazovan i imao je važnu društvenu poziciju, noupravo to ga je dovelo do nepoštenja i gubitka ljudskosti.Krist ga pogleda i pozove da ga slijedi. Isti stupanjobrazovanja i ugleda imao je i carinik Zakej, takoðernepošten i omražen èovjek kojeg susret s Isusom mijenja.No, Isus njega ne poziva da ga slijedi veæ da ostane u svojojprofesiji, ali da bude pošten, da bude èovjek. "Krist je došaotražiti izgubljene i vraæati ih svome Ocu. I sam je rekao dane treba zdravima lijeènik nego bolesnima. Isus nas lijeèisvojom milosrdnom ljubavlju. Primjer Mateja i Zakeja namto svjedoèi, ali iz njihovih razlièitih životnih putova možemozakljuèiti da bez obzira koju životnu ulogu je Gospodin zamene namijenio važno je da budem pošten, da budemèovjek. Nigdje se neæemo u potpunosti ostvariti bez Krsta",istaknuo je nadbiskup. Nadodao je da primjere ne trebamotražiti u biblijskim vremenima jer je isto i danas. Toliko jebogatih koji su puni nekretnina, pokretnina i gotovine iuživaju brojne visoke društvene uloge, a u sebi su nesretni iprazni, gladni i žedni. "Gladni su i žedni Boga u svojimživotima. Njegova rijeè unosi puninu u naša srca. Stari su zaèitanje upotrebljavali rijeè 'štenje'. Ono je bilo toliko važnoda je po njoj, po 'štenju', po Božjoj rijeèi, nastala rijeèpoštenje. Ono nam je potrebno. Potrebno je da u naše odnosei sustav unesemo poštenje, ljudskost, odgovornost i iznadsvega milosrðe". Pozvao je studente da se propitaju i videjesu li iz ove akademske godine crpili samo znanje ili su usvoj život ugraðivali one trajne vrijednosti te tražili èovjekau sebi. "Gospodine, hvala ti što èiniš da u meni raste èovjek.Pomozi mi da ga i ja otkrijem u sebi i drugima", zakljuèio jemolitvom mons. Barišiæ. Povjerenik za pastoral mladih Proviæ zahvalio je svimokupljenima profesorima i studentima na zalaganju isuradnji u protekloj akademskoj godini te poželio studentimaplodonosno vrijeme ispitnih rokova koje je pred njima.Prigodnu rijeè studentima su uputili i prorektor splitskogSveuèilišta prof. dr. Alen Soldo te novi ravnatelj splitskogaStudentskog centra Stanko Dell'orco. Na kraju sveèano je otpjevan himan "Tebe Boga hvalimo", amisu je pjevanjem animirao slavljenièki tim mladihmolitvene zajednice "Dobri Pastir" iz Kaštel Gomilice.

Domovinske vijesti ika

14 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Zlatna misa mons. Giuseppea VosilleBakar, 2.7.2016. (IKA) - U crkvi Sv. Andrije apostola uBakru 2. srpnja župnik Bakra mons. Giuseppe Vosillaproslavio je zlatomisnièki jubilej, 50 godina sveæeništva,sveèanom misom zahvalnicom na kojoj su koncelebriralisveæenici Rijeèke nadbiskupije, njih tridesetak. Vjernika jebilo iz Bakra, ostalih župa Bakarskoga dekanata i župa ukojima je mons. Vosilla u tih pedeset godina sveæeništvaslužbovao kao i njegovih Cresana. Bili su nazoèni i rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ; general Mladen Markaè, posebniizaslanik predsjednice RH; generalni konzul RepublikeItalije Paolo Palminteri; bakarski gradonaèelnik i njegovisuradnici. Propovijedao je Marko Šariæ, župnik Kukuljanova iŠkrljeva, prošlogodišnji mladomisnik iz Bakra, kojem jemons. Vosilla bio uzor i poticaj za sveæenièko zvanje.Propovjednik je istaknuo slavljenikovu jednostavnost iskromnost, ljubav prema svakom èovjeku i osobitu brigu zaministrante koje je kroz pedeset godina odgajao a koji su,veæ kao odrasli ljudi, došli uljepšati slavlje èovjeka,sveæenika koji im je pokazao put prema Bogu: "Teško jesažeti u nekoliko rijeèi sve ono na èemu bi trebalo zahvalitinašem sveèaru. Zamislimo samo koliko je u ovih pedesetgodina slavljeno misa za žive i pokojne, koliko je djece iodraslih nanovo roðeno po sakramentu krštenja, koliko djecei mladih pripravljeno za sakramente, koliko grijehaotpušteno u Kristovo ime, koliko starih i nemoænihokrijepljeno svetim bolesnièkim pomazanjem, koliko samoduša ispraæeno Gospodinu uz utjehu onima koji tuguju.Koliko se puta naš sveèar rukovao s radosnima, a plakao sazaplakanima. Koliko je puta i sam osjetio samoæu, koliko jeputa poput Gospodina zaplakao nad povjerenim mu župama,želeæi da pošto-poto svatko osjeti radost Evanðelja. Alinikada, baš nikada nije posustajao. Uvijek je pred oèimaimao isti cilj: 'Uzet æu èašu spasenja i zazvati imeGospodnje!' Želimo se prisjetiti i Bogu zahvaliti na darunekadašnjega creskog župnika pokojnog mons. MarijaHaglicha koji je ostavio poseban dojam na don Vosillu.Potaknut primjerom života svoga župnika i sam se odluèiona sveæeništvo govoreæi: 'Sveæenik je, doista, uspio u svomeživotu ukoliko je iza sebe ostavio novo duhovno zvanje'. Neželeæi biti subjektivan, ipak želim istaknuti kako je u svomesveæeništvu naš don Vosilla posebno vodio brigu oko novihduhovnih zvanja, nastojeæi uvijek više životom negorijeèima svjedoèiti: 'Predivno je biti sveæenik'. Na taj naèinoduševio je i potaknuo mene da i ja krenem tim putem.Nikada nije gubio nadu da æu uz Božju pomoæ i uz njegovemolitve postati sveæenik, mogu slobodno reæi, nadao se ivjerovao više od mene", rekao je vlè. Šariæ, te pozvaookupljene da budu Bogu zahvalni što su sveèar i toliki drugisveæenici ostavili sve, te svjedoèe svakim danom, u zgodno inezgodno vrijeme, èinjenicu da je Isus Krist živ. Mons. Vosilla roðen je 1939. godine u Cresu, a Teološkistudij završio je u Rijeci. Bio je najprije župnik Šapjana,Muna i Vodica, zatim 14 godina Jelenja, a od 1990. godinežupnik je Bakra. Neko vrijeme bio je župnik Drenove. Bio jedekan Bakarskoga dekanata i povjerenik za ministrantedekanata. Ove godine o svetkovini sv. Vida rijeèkinadbiskup Ivan Devèiæ uveo ga je u službu kanonikaRijeèkog kaptola. Sveèaru je papa Franjo poslao pastirskiblagoslov za njegovu veliku obljetnicu, a uz brojne brzojaveèestitke istièu se ona zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa i predsjednice Republike Hrvatske KolindeGrabar-Kitaroviæ. Usmene èestitke izrekli su nadbiskupDevèiæ i general Markaè. Župljani i Grad Bakar prigodno sudarivali svoga dragoga dugogodišnjeg župnika mons.Vosillu.

Oproštaj od preè. Ivana Rakariæa, umirovljenogsveæenika Varaždinske biskupijeBiškupec, 2.7.2016. (IKA) - Preè. Ivan Rakariæ, umirovljenisveæenik Varaždinske biskupije, koji je preminuo u utorak28. lipnja u Sveæenièkom domu u Varaždinu nakon duge iteške bolesti u 75. godini života i 51. godini sveæeništva,pokopan je u petak 1. srpnja u Biškupcu, mjestu svojeposljednje službe. Sprovodne obrede na mjesnom groblju i misu zadušnicu ubiškupeèkoj župnoj crkvi Uznesenja BDM predvodio jevaraždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s 40-taksveæenika te uz sudjelovanje brojnih ožalošæenih èlanovaobitelji, brata Valentina i bratiæa sveæenika Ilije Žugaja,rodbine, djelatnika Sveæenièkog doma, te vjernika Biškupcai drugih župa grada Varaždina i okolice, meðu kojima su bilei uršulinke koje pastoralno pomažu u varaždinskim župama. U propovijedi je biskup rekao kako je pokojni Ivan biopredan sveæenik koji je zauzeto obavljao sveæenièku službu,i to ne samo u prostorima crkve nego svugdje gdje je bio i usvim susretima koje je imao nosio je sa sobom prvotnuzadaæu svoje službe, a to je svjedoèenje i navješæivanjeKristova evanðelja. U cijelosti je ispunio svoju zadaæu kojuje posvetio služenju drugima, rekao je biskup, dodavši da jesvaki sveæenik osoba Crkve, ali i osoba javnog i društvenogživota koja živi u narodu i živi za narod. Spominjemo seživota pokojnog Ivana svjesni da je pri kraju svoga životanosio i križ bolesti i križ trpljenja, rekao je biskup. Nakonmise upuæene su oproštajne rijeèi te je proèitan brzojavsuæuti sisaèkog biskupa Vlade Košiæa buduæi da je pokojniRakariæ roðen na podruèju te biskupije u župi Topusko,mladu misu proslavio je u Petrinji i potom službovao unekim župama te mjesne Crkve. Domaæi župnik Tomislav Dodlek iznio je njegov životopis temu zahvalio na svemu što je uèinio za župnu zajednicu uBiškupcu, rekavši kako æe njegov rad, trud i zalaganje naduhovnom podruèju ostati upamæeni i utkani u buduænostbiškupeèke župe. Uime župnog pastoralnog vijeæa i župljanarijeèi oproštaja uputio je Josip Dreven koji je istaknuo kakoje njihov bivši župnik bio uvijek srdaèna i pristupaèna osobakojoj nijedan posao nije bio težak ni stran. Bio je predan ipravedan u svom duhovnom zvanju, pun ljubavi premabližnjima, osobito starijima i bolesnima, koju je crpio uljubavi prema Blaženoj Djevici na što je poticao i svežupljane. Oproštajne rijeèi uputili su i Jasmina Martinèeviæ-Lazar uime zvonara obitelji Fotak, Tomislav Bogoviæ uimevatrogasaca Biškupca koji su izgubili svoga poèasnog èlana,te dugogodišnji dekan preè. Mijo Horvat. Ivan Rakariæ roðen je 8. kolovoza 1941. godine uPonikvarima u župi Topusko od oca Ðure i majke Jele, roð.Žugaj. Kad je imao pet godina obitelj se s dvojicom sinovapreselila u Petrinju, a 1955. godine zadesila ju je nasilnasmrt oca od strane tadašnjih vlasti. Odazvao se Božjempozivu u duhovno zvanje te ga je za sveæenika u zagrebaèkojkatedrali 29. lipnja 1965. godine zaredio nadbiskup FranjoŠeper. Bio je kapelan u župi Kutjevo od 1966. do 1968.,potom upravitelj župe Stari Farkašiæ i privremeni upraviteljžupe Šišinec do 1970., upravitelj župe Lužani do 1979., teupravitelj župe Novo Selo na Dravi do 1980., kada jeimenovan subsidijarom, a ubrzo potom i župnikom u župiBiškupec u Varaždinu, mjestu svoje posljednje službe kaožupnika. Godine 1990. imenovan je prebendarom Zbornogkaptola èazmansko-varaždinskog, a 1997. èlanomSveæenièkog vijeæa Varaždinske biskupije. Živio je smajkom Jelom, koja ga je pratila u svim župama u kojima jedjelovao, sve do njezine smrti 2008. godine. Nakon 30godina župnièke službe u Biškupcu iznenadna bolest, dvamoždana udara u nekoliko mjeseci, privela je kraju njegovo

Domovinske vijestiika

156. srpnja 2016. broj 27/2016

pastoralno djelovanje u toj župi. Godine 2011. umirovljen jesa službe župnika u Biškupcu te je posljednje životno dobaproveo u Sveæenièkom domu u Varaždinu. Tijekom tri desetljeæa službe u Biškupcu ostavio je dubokitrag. Od samog poèetka posvetio se duhovnoj obnovi župnezajednice te je brinuo i o crkvenim dobrima. Prionuo jeobnovi župne kuæe i crkve koji su bili u trošnom stanju te jeizgradio župnu dvoranu i obnovio kapelu Sv. Florijana ufilijali Èrnec. Pred kraj župnièke službe podignuo je novukapelu Sv. Ane u Jalkovcu koju je smatrao draguljem svogarada. Preminuo je samo dan prije 51. obljetnice sveæenièkogreðenja, i to nakon višegodišnje bolesti koja mu jeposljednjih mjeseci sve više pogoršavala zdravstveno stanje.

Biskup Slobodan Štambuk proslavio 50. obljetnicusveæeništvaHvar, 3.7.2016. (IKA) - Hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk u nedjelju 3. srpnja sveèanim misnimslavljem u hvarskoj katedrali proslavio je 50. obljetnicusveæeništva. Za sveæenika je zareðen u rodnom selu Selcimana otoku Braèu 1966. godine. Dok nije imenovan zahvarskoga biskupa djelovao je kao župnik u desetak župa naotocima Braèu i Hvaru. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga jehvarsko-braèko-viškim biskupom godine 1989. Glavnizareditelj bio je apostolski pronuncij nadbiskup GabrielMontalvo, a suzareditelji bili su tadašnji splitsko-makarskinadbiskup i metropolit Ante Juriæ i dotadašnji hvarski biskupCelestin Bezmalinoviæ. Osim zahtjevnih biskupskih poslovamons. Štambuk vrlo je djelatan i u hvarskoj župi, te èestovrši ulogu kapelana pomažuæi župnicima u ispovijedanju,katehizaciji krizmanika, u režiranju božiænih i uskrsnihpriredaba, kao i u zamjenjivanju župnika u sluèajevimanjihove zauzetosti ili odsutnosti. U prigodi pedesetgodišnjegjubileja mons. Štambuka hvarski župnik don Mili Plenkoviæizjavljuje da zahvaljuje Gospodinu za njegovo dugo služenjeCrkvi (vjernicima) te istodobno zahvaljuje i samom biskupuza silne godine darivanja sebe. Prije poèetka misnog slavlja u katedrali biskup Štambuk je,obraæajuæi se vjernicima, istaknuo da mu je u povodusveèane proslave jubileja prvenstveni cilj zamoliti Boga zaoproštenje za sve ono što je propustio uèiniti za dobro Crkvei svojih vjernika, ali i od srca zahvaliti Bogu za sve blagodatikoje mu je udijelio i za pomoæ koju mu je obilno darivaokako bi zahtjevno sveæenièko poslanje mogao dostojnoobavljati. Sveèanu misu s biskupom Štambukomkoncelebrirali su hvarski župnik don Mili Plenkoviæ, temnogi sveæenici i redovnici Hvarsko-braèko-viške biskupije.Propovijed je održao don Ivan Jurin, župnik Veloga Grablja iBrusja. Na poèetku se osvrnuo na nedjeljno evanðelje (Lk10,1-12) u kojemu Gospodin kaže svojim uèenicima: "Žetvaje velika, ali radnika je malo". Propovjednik je misleæi naživotni put hvarskog biskupa istaknuo: "Zato nas je Kristodabrao i rekao: Idite, ulazite u gradove, putujte od Selacapreko tolikih župa sve do Hvara i neprestano govorite kolikoje blizu Kraljevstvo Božje. Ali ne nosite sa sobom ni kese, nitorbe, ni obuæe, jer vi niste bankari, niste menadžeri nizabavljaèi. Vi ste sluge svima i zato budite svjesni, vi nistegospodari vjere, niste vlasnici svetih otajstava. Vaš autoritetbit æe samo: ta mala, tako ljudska dobrota i taj test istinitostikroz vjernost Bogu koji sam sebe iz ljubavi oplijeni, uzevšilik sluge, ponizan do sramotne smrti na križu". U nastavkupropovijedi don Ivan je istaknuo da su sveæenici zapravoslabi, grešni ljudi koje je milosrdni Bog odabrao daprednjaèe ljubavlju i vjernike hrane njegovom rijeèju isvetim otajstvima, da posveæuju život Bogu i spasenju braæe,da nastoje postati slika samoga Krista i postojano svjedoèiti

dobrotu koja ih je izabrala. S tim u vezi istaknuo je misliteologa Rahnera koji je rekao: "Ako sam u svom životumogao kojem èovjeku sasvim neznatno pomoæi da smognesnage govoriti s Bogom, na njega misliti, u njega vjerovati,nadati se i ljubiti, mislim da je moj život bio vrijedan truda".Govoreæi o mnoštvu poteškoæa i prepreka koje se u našemvremenu javljaju u pastoralnom djelovanju suvremenihsveæenika, don Ivan je rekao da bi netko mogao pomisliti daje najbolje povuæi se i odustati. Meðutim, uza sve našepogreške moramo reæi: Nije nam dopušteno povuæi se spozornice svijeta i to je potkrijepio rijeèima ŽeljkaMardešiæa koji je istaknuo da Crkva nikada u svojojpovijesti nije bila bliže evanðeoskim uzorima nego danas.Siromašna je ili je na putu da to postane, nemoæna je usvjetovnosti, optužena za mnoge grijehe, potisnuta na samrub društva. Zato njezini predstavnici danas manje sjede uprvim klupama, a više u zadnjim. Postaju svjesni da ih ljudiprepoznaju po služenju, dok ih po zapovijedanju odbacuju.U mnogim državama su kršæani bliži potlaèenima negopovlaštenima. Preostaje joj samo dobrota kao ponuda svijetui vjerodostojnost kao test istinitosti. Po tome je onda najbližasudbini svoga Utemeljitelja, jer ni Isus Krist nije bio uboljem položaju. Zakljuèujuæi propovijed, don Ivan jehvarskom biskupu-slavljeniku zahvalio za sve što je svojimsveæenièkim i biskupskim djelovanjem uèinio za Crkvu ivjernike koji su u crkvenoj zajednici uz njegovu nesebiènupomoæ i zalaganje pronašli ono od èega Crkva i živi –milosrðe Boga prepoznato kroz dobrotu i vjerodostojnostnjegovih slugu. Nakon misnog slavlja proèitane su mnogeèestitke hvarskom biskupu, meðu kojima su posebnozapažene èestitke i dobre želje pape Franje i zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa. Liturgijsko pjevanje za misnog slavlja izvodio je katedralnizbor kojim je ravnala maestra Klara Milatiæ uz pratnju naorguljama maestre Jasne Fistoniæ.

Održan Drugi iseljenièki kongres u ŠibenikuPosebna tema je bila pastoralna skrb za iseljenikeŠibenik, 3.7.2016. (IKA) - U Šibeniku je od 1. do 3. srpnjaodržan drugi po redu Hrvatski iseljenièki kongres. Natrodnevnom meðunarodnom skupu okupilo se dvjestotinjaksudionika - gospodarstvenika, povjesnièara, demografa,književnika, pedagoga, komunikologa te katolièkih teologaiz dijaspore i Domovine. U izlaganjima i raspravama udvadeset i èetiri sekcije nastojalo se postaviti temelje politicisuradnje domovinske Hrvatske i hrvatskog iseljeništva utrenutku ideološke razjedinjenosti i gospodarske posustalostihrvatskoga društva. Kongres je otvoren pod visokim pokroviteljstvompredsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitaroviæ,prigodnom sveèanošæu u Hrvatskome narodnom kazalištu uŠibeniku. Na otvaranju predsjednicu je zastupao predstojnikDržavnog ureda za Hrvate izvan Republike HrvatskeZvonko Milas. On je istaknuo nužnost potrebe ponovneuspostave povjerenja i zajedništva izmeðu iseljene idomovinske Hrvatske. "Hrvatski iseljenièki kongres snaži tozajedništvo nacije i otvara nove moguænosti za hrvatskinapredak. U proteklom razdoblju nestalo je povjerenjaizmeðu iseljene i domovinske Hrvatske i treba ga vratiti.Domovina je stvorena u teškoj patnji i ne smijemo dopustitida uništimo sve dobro što je naèinjeno u posljednjih 25godina", poruèio je Milas.Skupu u Hrvatskom narodnom kazalištu obratili su se uimepredsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera saborskazastupnica Margareta Maðeriæ, zastupnik u Europskomeparlamentu Davor Stier, i Željko Buriæ, gradonaèelnik

Domovinske vijesti ika

16 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Šibenika, grada koji ove godine slavi 950. obljetnicupostojanja i koji je materijalno i financijsko pomogaokongresu, te apostolski administrator Šibenske biskupijebiskup Ante Ivas. Predsjednik Programsko-organizacijskogodbora Drugoga hrvatskog iseljenièkog kongresa MarinSopta takoðer je uputio pozdravne rijeèi.Na rad prvoga iseljenièkoga kongresa osvrnuo se tadašnjiravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra Josip Bebiæ. Prvogdana kongresa meðu brojnim izlagaèima vlè. dr. TomislavMarkiæ govorio je o temi "Pastoralni izazovi i perspektivahrvatske inozemne pastve". Istaknuo kako se meðupastoralnim izazovima osobito istièe proces prenošenja vjerebuduæim naraštajima, koji je otežan asimilacijskimprocesima kojima su izloženi naši sunarodnjaci uinozemstvu. Neki pastoralni izazovi vezani su pak uzspecifiènu situaciju Crkve u zemljama kamo su našiiseljenici doselili, kao i društvene, kulturne, gospodarske ipolitièke situacije u odredišnoj zemlji. Obzirom na novi valiseljavanja iz Domovine, hrvatska inozemna pastva dobivanovo znaèenje i zadaæu u pružanju pomoæi oko snalaženja unovoj sredini kao i u pronalaženju novoga duhovnog krovanad glavom. Potrebno je, osim toga, jaèe povezati pastoralnaših iseljenika kako s mjesnom Crkvom u inozemstvu, takoi s Crkvom u Domovini, naglasio je dr. Markiæ. Drugog dana kongresa pod skupnim naslovom "Pastoralnaskrb u hrvatskom iseljeništvu" održana su èetiri izlaganja. Otemi "Selilaštvo u svijetlu socijalnog nauka Crkve. Migracijenovi prostor evangelizacije i solidarnosti" govorila je dr.Dubravka Petroviæ Štefanac. Selilaštvo, promatrano oèimavjere, za Crkvu postaje važan izazov kojim se mora otkriti, sjedne strane Božji naum koji se po iseljenicima ostvarujedok je, s druge strane, pojavu selilaca nužno primjerenostaviti u službu izgradnje istinskoga èovjeèanstva inaviještanja evanðelja mira. Da bi se to postiglo èini seneophodnim iznova promisliti i produbiti temeljnevrijednosti bez kojih nije moguæ skladni suživot ljudi ikulturi, kao što su promicanje i obrana èovjekovadostojanstva te njegova prava i slobode. Crkveno uèiteljstvoslužbenim dokumentima na poseban naèin iskazuje svojublizinu, povezanost i suodgovornost s iseljenicima,ukazujuæi na njihove "radosti i nade, tuge i tjeskobe".Govoreæi o konkretnim naèinima dušobrižništva za svijet upokretu, Crkva, a osobito papa Franjo danas, jasno upuæujena preuzimanje obveze odgovornosti i solidarnostistavljajuæi naglasak na poštovanje ljudske osobe, kulturususreta i potrebu istinskoga dijaloga, naglasila je dr.Dubravka Petroviæ Štefanac.Gvardijan samostana svetog Frane u Šibeniku fra IvanBradariæ izlagao je o temi "Doprinos Hrvatske provincije sv.Jeronima franjevaca konventualaca dušobrižništvu meðuhrvatskim iseljenicima. Dr. vlè. Nediljko Ante Anèiægovorio je o temi "Identitet u dijaspori. Hrvatski katoliciizmeðu stare domovine i novoga prebivališta". Izlaganje sebavilo perspektivama Hrvatskih katolièkih misija uNjemaèkoj osobito pod vidom njihova rada na oèuvanjuvjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskihdoseljenika u današnjim promijenjenim okolnostima. O temi"Slika hrvatskoga Iseljeništva u hrvatskim katolièkimglasilima" izlaganje je priredila dr. Suzana Vrhovski Peran.Osvrnula se na naèin kako hrvatska katolièka glasila pratehrvatske iseljenièke teme te istaknula da se ta tematika pratiredovito, ali prigodno i slavljenièki, bez dubljega ulaženja uproblematiku iseljenika. Nedostaje tematskih promišljanjastruènjaka, razgovora s povratnicima kao i reportaža o životuiseljenika. Postavila je pitanje kako poboljšati komunikacijui mogu li i kako katolièki mediji danas biti mjesto i forum zapovezivanje hrvatskih iseljenika i Crkve u Domovini.

Treæega dana kongresa, u nedjelju 3. srpnja, misno slavlje zasve sudionike u katedrali Svetog Jakova u Šibenikupredvodio je biskup Ivas. U homiliji istaknuo je kako seHrvati danas trebaju vezati uz križ Kristov i živjeti krozprizmu križa. Hrvati kad su dobili državu poèeli su vjerovatida se sve može lako, brzo, bez križa, bez žrtve, bezspremnosti služenja svome narodu i domovini, bez odricanjai nesebiènosti, bez opraštanja i pomirenja. Da, brzo smopoèeli mislili da æe sve doæi tako reæi "samo od sebe." Pasmo èak poèeli, kako se dogodilo i narodu izraelskom, vrlobrzo "plakati za egipatskim loncima", i govoriti kako nam jebilo bolje prije, kad smo bili u ropstvu, jugoslavenskom ipartijskom. Pa nikako da se oslobodimo toga ropskogmentaliteta da bismo mogli graditi i živjeti istinsku slobodu,koja ima svoj križ koji obvezuje svakoga. Biskup je istaknuoda se Hrvati trebaju vratiti Rijeèi Božjoj. Život nije put krozravnicu, nego najèešæe uspon na Kalvarije i Golgote.Pobjeðuje onaj tko ustraje do kraja, "taj æe se spasiti", kažeIsus, a potvrðuje svekolika povijest i našega naroda. Ostajuæivjerni rijeèima sv. Evanðelja, molimo danas i za naš narodhrvatski, u domovini i u iseljeništvu, da u nama ne ugasnesvijest da je svatko od nas, po svetom krštenju, kao i po sv.Euharistiji, pozvan i poslan da u svakom gradu i mjestu ukojem živimo naviještamo i donosimo mir Božji koji sesastoji u svekolikom skladu života s Božjim zakonom, kojije najveæi i najvažniji a glasi: "Ljubi Boga iznad svega abližnjega svoga, svoju obitelj, svoju djecu, svoj narod, svojudomovinu, kao sebe samoga... Da bismo se svi mogliradovati u sretnoj nam i blagoslovljenoj domovini. Tomolimo zajedno sa Gospom našom Marijom, koju nazivamoKraljicom Hrvata", zakljuèio je homiliju biskup Ivas.Kongres su organizirali Centar za istraživanje hrvatskogiseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir,Zagreb, a meðu mnogobrojnim suorganizatorima izmeðuostaloga su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate uinozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenihznanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti teCroatian Studies Centre – Macquarie University iz Sydneya,Australija.

327. zavjetno hodoèašæe grada Varaždina Majci BožjojBistrièkojMarija Bistrica, 3.7.2016. (IKA) - Sveèano misno slavlje327. zavjetnog hodoèašæa vjernika grada Varaždina MajciBožjoj Bistrièkoj održano je u nedjelju 3. srpnja. Hodoèašæuvaraždinskih vjernika, koje se od godine 1689. organiziraprve nedjelje nakon svetkovine sv. Petra i Pavla, i ove su segodine pridružile i druge župe iz svih krajeva Varaždinskebiskupije. Sadržaje dvodnevnog hodoèašæa vodio je varaždinski biskupJosip Mrzljak, koji je u Crkvi blaženog Alojzija Stepinca naotvorenom predslavio i sveèanu euharistiju u zajedništvu s20-tak sveæenika. Hodoèasnicima, koji su dan ranije premaMariji Bistrici krenuli pješice kako bi sudjelovali upobožnostima prvoga dana, u nedjelju su se na zavjetnojmisi pridružili mnogobrojni vjernici pristigli osobnim iliorganiziranim prijevozom.U sveèanoj procesiji sudjelovalo je i 50-tak mladih, èlanovaZdruga katolièkih skauta Varaždinske biskupije, osnovanogprije èetiri godine, koji su postali redovit sudionik zavjetnoghodoèašæa. Okupljene iz "grada baroka, glazbe i cvijeæa"pozdravio je rektor svetišta mons. Zlatko Koren, koji jepozdravio u izravnom prijenosu i sve slušatelje katolièkihradija, osobito stare i nemoæne, nekoæ bistrièke hodoèasnike.Biskup Mrzljak predslavio je misu u misnici koju su izradilelepoglavske èipkarice ukrasivši je likom Majke Božje

Domovinske vijestiika

176. srpnja 2016. broj 27/2016

izvezenim od glasovite èipke i koja je znakovito još jaèepovezala sve bistrièke hodoèasnike s blaženim AlojzijemStepincem, beatificiranim u Mariji Bistrici 1998. godine. Biskup Mrzljak u uvodu mise istaknuo je kako po 327. putkatolici grada Varaždina sudjeluju u hodoèašæu koje sve višepostaje i hodoèašæe Varaždinske biskupije, dodavši da seono s razlogom povezuje s obljetnicom ustanovljenjabiskupije koja je osnovana 5. srpnja 1997. te je pozvaookupljene da mole za mjesnu Crkvu koja ovih dana navršava19 godina postojanja. U homiliji je biskup rekao kako èesto vjernici nakon nekoghodoèašæa ili samo nakon nedjeljne mise osjete u dušineopisivi mir i životno zadovoljstvo, dodavši da je to onajmir o kojem govori Isus kada šalje svoje uèenike i pouèavaih kako moraju biti nositelji mira. Pritom se upitao je lisuvremeni svijet znanosti i silnog napretka 21. stoljeæanapredovao u stvaranju ozraèja mira, jer se može reæi daživimo kao u kameno doba. Može se reæi da smonapredovali u tome da se ne moramo ubijati kamenom negosmo izmislili modernija sredstva ubijanja, pa i onih koji sejoš nisu ni rodili i èak se donose zakoni po kojima se tosmije èiniti, upozorio je biskup te se priupitao o kakvoj jeljubavi rijeè kada muškarac izvrši nasilje ili èak ubije ženuzbog ljubavnih problema. Nije li to ipak najobiènijasebiènost i egoizam, nije li to sasvim pogrešno shvaæanjeljubavi? Mi kršæani možemo pokazati na križ i reæi: "Ovo jeljubav! Ovo je ljubav koja ne govori rijeèima, ovo je ljubavkoja ne èini nasilje, ovo je ljubav koja se žrtvuje, to je pravaljubav. Iz te ljubavi izvire mir", naglasio je biskup, poruèivšikako se mir i nemir nalaze u dubini ljudske duše i ljudskogsrca. Upitavši se kako pronaæi mir u vlastitoj duši, obitelji,društvu, narodu i svijetu, biskup je istaknuo kako takav mirmože samo Isus dati, ali ga mi èesto odbacujemo i tražimomir tamo gdje ga nema jer mir kojega svijet daje uspostavljase oružjem, nasiljem i lažima. Podsjetivši na aktualnuGodinu Božjeg milosrða, biskup je istaknuo kako su mir imilosrðe zajedno dodavši da vrata Božjeg milosrða i Božjegopraštanja i nas pozivaju da i mi otvorimo u svojoj duši vratapraštanja i milosrða, da budemo "novo stvorenje", novièovjek, koji se gradi na Bogoèovjeku - Isusu Kristu injegovoj zapovijedi ljubavi prema Bogu i èovjeku. To jetemelj na kojem se gradi novi èovjek. Ako se makne tajtemelj - na èemu æemo graditi, upitao se biskupnapomenuvši da se urušava sve što se gradi bez temelja. Nedogaða li se slièno s današnjim èovjekom koji želi graditisvoj život bez Boga? Kuæa može lijepo izgledati, graðevinaje lijepa, fasada blješti od ljepote, ali temelja nema. Njezinaje sudbina urušavanje. Tijekom povijesti uvijek je bilotakvih pokušaja i uvijek je neslavno završilo. To na posebannaèin možemo pratiti kroz povijest izraelskog naroda koji jelutao, ali je bio i utješen, kazao je biskup, dodavši da je iMajka Božja Bistrièka stoljetni svjedok mnogih naraštajakoji su dolazili po utjehu i ohrabrenje. Ove godine naposeban naèin želimo zahvaliti za 25 godina slobodne nam ineovisne Domovine. Teško se raðala ta sloboda i još uvijeksmo u poroðajnim mukama. Danas želimo na poseban naèinmoliti za mir i slogu u našoj Domovini, za mir u srcimapojedinaca koji se onda širi u obiteljima, u pojedinimzajednicama, ali i u cijelom narodu, istaknuo je biskupMrzljak, pozvavši okupljene da se na tom mjestu, u Crkvi naotvorenom bl. Alojzija Stepinca, posebno prisjete rijeèi kojeje 3. listopada 1998. izrekao papa sada sveti Ivan Pavao II:"Svima vama, hrvatskom narodu i Crkvi, stavljam pred vasuzor bl. Alojzija Stepinca. On neka vam bude kompas."Kompas je sprava koja nam pokazuje put, a bl. AlojzijeStepinac to sve više postaje. Bez obzira koliko se i u ovo

naše vrijeme na njega nabacuju blatom, on sve više sjaji, aoni koji su to èinili ili još uvijek èine sve više odlaze uropotarnicu povijesti kao zloèinci i lažljivci, upozorio jebiskup te zakljuèio kako je blaženik bio veliki štovatelj ihodoèasnik Majci Božjoj Bistrièkoj, kojeg valja slijediti itada se sigurno neæe zalutati.U zavjetnoj misi molilo se za sve sudionike hodoèašæa ièlanove njihovih obitelji, te za sve vjernike grada Varaždinai svih drugih župa Varaždinske biskupije kako bi bilineumorni u èinjenju djela ljubavi i dosljedni poput MajkeBožje u èiji zagovor stavljaju svoje molitve u tom drevnomsvetištu u kojem je beatificiran Alojzije Stepinac, suzaštitnikVaraždinske biskupije. Osobito se molilo za mlade gradaVaraždina kako bi poput Marije bili svjedoci Božje ljubavi.Na kraju slavlja èlanovi Zdruga katolièkih skautaVaraždinske biskupije dali su skautsko obeæanje kako bisavršenije njegovali kršæanski život kroz katolièki skautizamte time svjedoèili bogatstvo vjere, druženja i novih saznanjate ljubav prema Bogu, Crkvi i domovini. Skautima su seobratili rektor Koren, predsjednik Zdruga DominikKlemenèiæ i biskup Mrzljak koji je izrazio radost što suposvjedoèili kako je živa Crkva živih mladih i što njihovZdrug raste sve više u ovoj mjesnoj Crkvi kao i u drugimbiskupijama. Uime varaždinske župe sv. Josipa, koja je ovegodine bila organizator hodoèašæa, župnik Ivan Žmegaèzahvalio je svim hodoèasnicima na sudjelovanju te pozvaoda svi zajedno Bogu zahvale i veèernjom misomzahvalnicom iduæega dana u varaždinskoj katedrali.

50. obljetnica pastoralnog rada u Dubrovaèkoj biskupijidon Joze NjavreBiskup Uziniæ skrenuo pozornost na goruæi problemnedostatka domicilnih sveæenikaDubrovnik, 3.7.2016. (IKA) - Umirovljeni sveæenikDubrovaèke biskupije don Jozo Njavro proslavio je unedjelju 3. srpnja u crkvi Sv. Andrije na Pilama 50.obljetnicu pastoralnog rada u Dubrovaèkoj biskupiji i 25godina djelovanja u župi sv. Andrije, gdje provodi i svojeumirovljenièke dane. Misno slavlje u crkvi Sv. Andrije predvodio je dubrovaèkibiskup Mate Uziniæ, a na kraju slavlja biskup je blagoslovioi novoureðeni Pastoralni centar župe sv. Andrije koji senalazi u kuæi blizu župne crkve, i na èijem prvom katu i upotkrovlju æe se sada moæi održavati razlièiti sadržajipotrebni župnoj zajednici. Veèer uoèi slavlja u subotu 2.srpnja predstavljena je knjiga don Joze Njavre "Puteviživota", objavljena u vlastitoj nakladi. Na misi su se, uz brojne vjernike i slavljenikovu rodbinu,okupili svi sveæenici župe, upravitelj don Stanko Lasiæ ižupni vikari don David Pahor i don Marin Luèiæ, akoncelebrirao je i don Mirko Maslaæ, sveæenik istegeneracije sveæenika iz koje je i slavljenik Njavro. Zahvalivši slavljeniku za njegov pastoralni rad uDubrovaèkoj biskupiji i posebno župi sv. Andrije, biskupUziniæ je skrenuo pozornost na èinjenicu kako je don Jozo,poput dvanaestorice apostola u proèitanom evanðeoskomulomku, došao u taj grad i župu koji su ga primili inavješæivao Isusovu poruku o dolasku Kraljevstva Božjega.Sada je prigoda i da mu se za to dugogodišnje djelovanjezahvali, rekao je. "Što je drugo naše sveæenièko djelovanjenego djelovanje u korist onih kojima smo od Gospodinaposlani kako bi njihova imena bila upisana u Gospodinovuknjigu, bila upisana na nebesima", istaknuo je biskup. Kroz primjer don Joze, koji nije roðen i izrastao u ovojbiskupiji nego je pozvan i poslan iz druge biskupije dadjeluje uime Gospodnje u Dubrovaèkoj biskupiji, a još ima

Domovinske vijesti ika

18 6. srpnja 2016. broj 27/2016

takvih sveæenika, biskup je skrenuo pozornost na goruæiproblem nedostatka domicilnih sveæenika. "Primjer don Jozepokazuje ono što je trajno prisutno u ovoj biskupiji, a to jeda uvijek ponovno imamo potrebu da nam dolaze drugi dabismo bili 'dvanaestorica'. Godinama veæ, pa i od don Jozinavremena, nismo imali dovoljno onih koji bi iz naših redovabili ukljuèeni u tu 'dvanaestoricu'. Zahvalni smo svimaonima koji su dolazili! Ali istovremeno dok njimazahvaljujemo dužni smo se propitati što je to s nama. ZaštoGospodin u ovoj biskupiji nije uspijevao i ne uspijeva naæidovoljan broj onih koji æe biti poslani kao njegovadvanestorica u ovu biskupiju? I ne samo u ovu biskupijunego i u misije ad gentes, drugim narodima, poput misionarakoji æe se sljedeæeg tjedna okupiti iz svih krajeva svijeta uDubrovniku. Zašto mi nemamo onih koji bi iz naše biskupijepošli u Isusovo ime u druge biskupije, krajeve, u drugenarode", upitao se biskup. Citirajuæi Isusove rijeèi: "Žetva je velika, a radnika je malo",dubrovaèki biskup rekao je kako je problem u biskupiji i utome što "nema meðu nama dovoljno onih koji bi mu sestavili na raspolaganje kao radnici". Kao razloge za to naveoje moguænosti da "mi u našoj biskupiji ne molimo dovoljno"Gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju ili da, akoi molimo, onda molimo da nam doðu iz drugih biskupija, anismo spremni staviti sebe na raspolaganje. "Nismo spremnisebi posvijestiti da se ono Gospodinovo 'Idite!' ne odnosi nanekog drugog, nego da se odnosi na nas! Problem je s nama,s onim našim biti svjesni. Nas, našu djecu, osobe meðu namaGospodin takoðer šalje s onim 'Idite!'", rekao je. Možda jeproblem i s nama koji smo došli u ovu biskupiju poput'dvanaestorice', nastavio je biskup, to što nismo na dovoljannaèin ušli u vaš mentalitet, što se nismo na dovoljan naèinukljuèili u život ove biskupijske Crkve, što se nismosuživjeli s vama. U don Jozinu sluèaju, dodao je biskup, to ipak nije tako.Kroz svoje djelovanje on se suživio s ovom zajednicom injezinim mentalitetom te je s vremenom postao jedan od vas.Don Jozo je jedan od takvih primjera, a ima i drugih. Potomje biskup Isusovo poslanje 'dvanaestorice' povezao snjegovim poslanjem sedamdeset i dvojice uèenika, koje Isustakoðer šalje, a koje pokazuje da nisu samo sveæenici ibiskupi poslani, nego da su svi kršæani poslani. Poslanje'dvanaestorice' je više svojstveno sveæenièkom iredovnièkom pozivu, dok je poslanje 'sedamdeset i dvojice'univerzalno. "Svi smo poslani, nema kršæanina koji nijeposlan. I svima smo poslani. Nema èovjeka na kuglizemaljskoj kojemu mi kršæani, baš zato što smo kršæani,nismo poslani navješæivati radosnu vijest Evanðelja",ustvrdio je dubrovaèki biskup. Ponovivši Isusove rijeèi kakoje žetva velika, a radnika malo, biskup Uziniæ upitao se"kako je moguæe da je to tako ako se u našem gradu gotovo90% stanovništva deklarira katolicima i ako smo svi kaokršæani pozvani". Moleæi Gospodara žetve da pošaljeradnike u žetvu svoju treba i sebi posvješæivati "da smo mi tiradnici, na svom mjestu i ulozi poslani u njegovo imenavješæivati Radosnu vijest svakom èovjeku, bez obzirahoæemo li biti odbaèeni ili neæemo". Isusovo "Idite" seodnosi na sve. Objašnjavajuæi moguæe razloge zašto u Dubrovaèkojbiskupiji nije bilo ni one 'sedamdeset i dvojice' svjesnih ispremnih za vršenje svoga poslanja, biskup je spomenuo inedostatak prikladnog prostora u biskupiji "u kojima bi se'dvanaestorica' družila s onom 'sedamdeset i dvojicom' ipripremali ih da bi mogli izvršiti svoje poslanje", u kojima bise mogla odvijati meðusobna interakcija kroz vjeronauk,susrete, djelovanje razlièitih župnih skupina. Nije Gospodinovu 'sedamdeset i dvojicu' prvi put susreo i rekao im "Idite",

ne, on ih je kroz dvije-tri godine pripremao, ustvrdio jebiskup Uziniæ. Spomenuo je i specifiènost ove župnezajednice koja, premda nije imala prikladnog prostora,"imala je ovu 'sedamdeset i dvojicu' u razlièitim molitvenimzajednicama, meðu neokatekumenima, u obiteljskojzajednici", koji su se okupljali i nešto radili. Izrazio je naduda æe im novi prostori pomoæi u njihovom poslanju. Župnik Lasiæ je na kraju zahvalio slavljeniku na svemu što jeèinio, istaknuvši želju da ta župa i ubuduæe bude okupljalištemladih i mladih obitelji, koji veæ tu imaju svoje programe.Prigodne recitacije slavljeniku u povodu njegovih jubilejarecitirala su djeca iz obitelji koje se redovito okupljaju uovoj crkvi. Uime cijele zajednice župnik Lasiæ predao jeslavljeniku Papin blagoslov, pristigao za tu prigodu izVatikana, a dugotrajnim pljeskom vjernici su izrazilizahvalnost dugogodišnjem župniku. Darove su mu uruèile ivjernièke skupine, a uime Grada Dubrovnika dubrovaèkigradonaèelnik Andro Vlahušiæ. A slavljenik Njavro zahvalio je Bogu, svojim roditeljima,odgojiteljima i svima s kojima je tijekom svog dugogsveæenièkog djelovanja suraðivao na Božju slavu i dobrobitljudi. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor, a mladioèevi i majke èitali su èitanja i molitvu vjernika. Radove naPastoralnom centu župe sv. Andrija je izvela tvrtka "CONTEH d.o.o" po nacrtu Stijepa Butijera.

Don Dinko Deželiæ proslavio 50. obljetnicu sveæeništvaCres, 3.7.2016. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Antuna opata uOrlecu na otoku Cresu u nedjelju 3. srpnja sveèanim misnimslavljem župnik Orleca i Vrane don Dinko Deželiæ zahvalioje Bogu za 50 godina svoga misništva. Koncelebrirali sumons. Giuseppe Vosilla, ovogodišnji zlatomisnik iz Rijeèkenadbiskupije, rodom iz Cresa, dr. Franjo Velèiæ, kancelarKrèke biskupje, te još desetak sveæenika. Orleèka crkva bilaje potpuno ispunjena vjernicima koji su na slavlje pristigli izraznih krajeva svijeta, a prikljuèila im se i skupinaaustrijskih turista èiji je sveæenik proèitao Evanðelje i nanjemaèkom jeziku. Nazoèni su bili i predstavnici mjesnih iregionalnih vlasti.Propovijedao je dr. Velèiæ, koji se na poèetku prisjetio kakomu je u sjemeništu upravo don Dinko bio odgajatelj i to nejako strog. Tumaèeæi Evanðelje, dr. Velèiæ je rekao: "Kaošto u današnjem Evanðelju Isus kaže 'molite Gospodaražetve da pošalje radnike' tako je i ova župa molila zaduhovna zvanja i rodilo se zvanje don Dinka. Odazvao sepozivu i slijedio Krista iako nije znao što ga èeka".Propovjednik je naglasio kako su to bila teška vremena kadsu mnogi nagovarali don Dinkovog oca da ne dozvoli sinuodlazak u sjemenište i nudili mu najbolje škole ako se neodluèi za sveæeništvo. "Ali vjera je bila jaèa od pritisaka",rekao je dr. Velèiæ i izrazio uvjerenje da æe don Dinko i daljeraditi na Gospodnjoj njivi i služiti svojim vjernicima, samomožda u drukèijim okolnostima jer je najavio svoj odlazak umirovinu. Nakon poprièesne molitve èestitke su svomežupniku uputili predstavnici župa Orlec i Vrana, ElizabetaMužiæ i Aleks Flego, gosti iz Beèa darovali su slavljenikuprigodnu svijeæu, a fra Zdravko Tuba, koji je tijekom slavljavršio službu ceremonijara, proèitao je neke od pristiglihpisanih èestitki. Posebno je izdvojio blagoslov Svetog Oca,te u cijelosti proèitao poruke krèkog biskupa Ivice Petanjka iumirovljenoga biskupa Valtera Župana. Mons. Petanjakistaknuo je znakovitost èinjenice što don Dinko svoj jubilejproslavlja u Godini milosrða, a sam je bio svjestan kako jenjegovo sveæeništvo Božji milosni dar i uvijek je tonaglašavao. "Ta ista Milost po kojoj ste postali Kristovsveæenik, po Vašem služenju se pretoèila u Njegovo

Domovinske vijestiika

196. srpnja 2016. broj 27/2016

Milosrðe koje ste dijelili u sakramentima Crkve", napisao jebiskup Petanjak te poželio don Dinku da u Božjem milosrðuspokojno provede dane zasluženog umirovljenja. Biskup Župan prisjetio se u svojoj èestitki slavljenikovemlade mise na kojoj je i sam prisustvovao, te mu zahvalio napožrtvovnom i mukotrpnom ulaganju svih svojih duhovnih itjelesnih snaga u savjesnom izvršavanju sveæenièkogposlanja. "Koliko si samo ljubavi uložio i pokazao svih ovihgodina prema ljudima, ne samo onima koji su ti dekretomCrkve bili povjereni, nego prema svima koje si susretao!Mnogo sam puta osjetio toplinu tvoga prijateljstva. Hvala tina tolikoj dobroti", napisao je biskup Župan. Slavljenika iokupljene vjernike razveselila je i èestitka pristigla iz Afrike,od tajnika nuncijature u Gani Cresanina mons. RenataKuèiæa. U svojoj zahvalnoj rijeèi don Dinko poželio je daorleèka crkva, posebno ukrašena za tu sveèanu prigodu, budeslika orleèkog srca koje nije tvrdo kako se smatra nego jemeko i puno ljubavi. "Pred 50 godina na kuænim vratimaotac i majka su mi dali blagoslov i odletio sam iz jednoggnijezda u drugo. Bogu hvala, od tada uvijek idem izgnijezda u gnijezdo što je dokaz da nas Bog nikad nezaboravlja", rekao je Deželiæ. Slavlje je zakljuèeno himnomTebe Boga hvalimo, a nakon mise slavljenikova rodbinapoèastila je sve goste na trgu ispred crkve.Dinko Deželiæ roðen je u Orlecu 21. veljaèe 1940. Teološkistudij polazio u Pazinu, Zadru i završio u Rijeci. Za ðakonaga je zaredio zadarski pomoæni biskup Marijan Oblak uBiogradu na moru, a za sveæenika 3. srpnja 1966. u Cresukrèki biskup Karmelo Zazinoviæ. Nakon toga obnaša službuduhovnog pomoænika u Cresu i Velom Lošinju, odgojitelja uPazinskom sjemeništu, upravitelja župe Ilovik, te župnika uBeleju, Ustrinama, Osoru, Lubenicama, a sada u Vrani iOrlecu.

Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalogèestitao Ramazanski bajramŽelim Vam da Vas Bog obdari osjeæajem solidarnosti sasvim ljudima, vjerama i narodima, danas kada vladaju tolikepodjele i nasiljaSisak, 4.7.2016. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK zaekumenizam i dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je uponedjeljak 4. srpnja èestitku predsjedniku MešihataIslamske zajednice u Hrvatskoj muftiji Azizu Hasanoviæu tevjernicima islamske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj upovodu Ramazanskog bajrama. "Molim Vas primite mojeiskrene èestitke za islamski blagdan Ramazanski bajram snajboljim željama Vama i svim Vašim vjernicima! Ovajblagdan vi, islamski vjernici, slavite na kraju ramazanskogposta koji se prikazuje u èast Bogu, Uzvišenom. Takovjernici proèišæena duha mogu Božje rijeèi bolje èuti iposlušati. Neka Vaš primjer izdržavanja ramazanskog posta iproslava bajrama bude nadahnuæe i za èitavo društvo, danakon pokore i trpljenja dolaze dani slavlja i radosti. ŽelimVam da Vas Bog obdari osjeæajem solidarnosti sa svimljudima, vjerama i narodima, danas kada vladaju tolikepodjele i nasilja. Za nekoliko dana, toènije 11. srpnja,sjeæamo se i genocida poèinjenog nad muslimanima uSrebrenici uz koji dan i mi katolici s vama podižemo molitveBogu za duše stradalih i molimo se dobrom Bogu da setakvo zlo nikada više nikome ne dogodi. Želeæi Vam svakodobro od Boga prijateljski Vas pozdravljam", zaželio je uèestitki sisaèki biskup. Biskup Košiæ èestitku je poslao i ministru kulture ZlatkuHasanbegoviæu, umirovljenom muftiji Ševku Omerbašiæu,sisaèkom imamu Alemu Crnkiæu te umirovljenom sisaèkomimamu Fuadu Karagi.

Kardinal Bozaniæ èestitao Ramazanski bajramvjernicima islamske vjeroispovijestiZagreb, 4.7.2016. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je èestitke za Ramazanski bajrampredsjedniku Mešihata Islamske zajednice muftiji AzizuHasanoviæu i vjernicima islamske vjeroispovijesti uRepublici Hrvatskoj. "Prigodom blagdana Ramazanskog bajrama, upuæujemsrdaène èestitke Vama i svim vjernicima islamske vjere uRepublici Hrvatskoj. Neka molitve, žrtve i odricanja tijekommjeseca Ramazana svemoguæi Bog obilato nagradi te namsvima pomogne da pridonosimo izgradnji razumijevanja,meðusobnog poštovanja i toliko potrebnog mira meðuljudima", istièe se u èestitki kardinala Bozaniæa, prenio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Imenovanja i razrješenja u Bjelovarsko-križevaèkojbiskupijiBjelovar, 4.7.2016. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskupVjekoslav Huzjak imenovao je i razriješio sveæenikeBjelovarsko-križevaèke biskupije na sljedeæe pastoralneslužbe: Preè. Stjepan Matoiæ, dosadašnji župnik župe UznesenjaBlažene Djevice Marije u Novoj Raèi razriješen je te službe iimenovan je župnikom župe Ranjenog Isusa u Gradecu.Preè. Josip Starèeviæ, dosadašnji odgojitelj sjemeništaraca uMeðubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu razriješen je teslužbe i imenovan je župnikom župe Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Novoj Raèi i župnikom župe sveteKatarine djevice i muèenice u Nevincu. Zvonimir Martinez,dosadašnji župnik župe Ranjenog Isusa u Gradecu, izzdravstvenih razloga podnio je molbu za odreknuæe odslužbe koju je biskup Huzjak prihvatio i uputio ga umirovinu. Mladen Benko, dosadašnji župnik župe DuhaSvetoga u Velikom Grðevcu i župe Presvetog Srca Isusova uVelikoj Pisanici razriješen je te službe i upuæen narehabilitaciju u župu Presvetog Trojstva u Rovišæu. MarkoPrinc, dosadašnji župnik župe svete Katarine djevice imuèenice u Nevincu razriješen je te službe na vlastiti zahtjevi suspendiran. Mijo Posavec, dosadašnji župni vikar župesvetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini razriješen je teslužbe i imenovan je župnikom župe Duha Svetoga uVelikom Grðevcu i župe Presvetog Srca Isusova u VelikojPisanici. Goran Bužak, dosadašnji biskupov tajnik razriješenje te službe i upuæen za odgojitelja sjemeništaraca uMeðubiskupijsko sjemenište u Zagrebu. Dejan Tot,dosadašnji župni vikar župe svete Terezije Avilske uBjelovaru, razriješen je te službe i upuæen na službu tajnikabjelovarsko-križevaèkog biskupa u Bjelovaru. Saša Šargaè,dosadašnji župni vikar župe svetoga Vida muèenika uVrbovcu razriješen je te službe i imenovan je župnimvikarom župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini.Marijo Brezak, mladomisnik, imenovan je župnim vikaromžupe svetoga Vida muèenika u Vrbovcu. Damir Burliæ,mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe sveteTerezije Avilske u Bjelovaru.

Domovinske vijesti ika

20 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Crkva u Hrvata

Sveæenièko reðenje u sarajevskoj katedraliSarajevo, 29.6.2016. (IKA/KTA) - Na svetkovinu sv. Petra iPavla, 29. lipnja, u katedrali Presvetog Srca Isusova uSarajevu vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal VinkoPuljiæ zaredio je osmoricu ðakona za sveæenike tijekomsveèanoga misnog slavlja. Petorica su reðeni zaVrhbosansku nadbiskupiju i trojica za Franjevaèkuprovinciju Bosnu Srebrenu. Koncelebrirao je veæi brojsveæenika uz sudjelovanje brojnih redovnica, bogoslova idrugih vjernika.Nakon što su rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništapreè. Josip Kneževiæ i meštar Franjevaèke bogoslovije fraDanimir Pezer predstavili kandidate za sveæenièko reðenje,kardinal Puljiæ u propovijedi je reðenike potaknuo da uprvom redu zahvale Bogu za dar života, kao i za darsveæenièkog zvanja. Podsjetio ih je da je do ovog trenutkanjihov život protkan nastojanjima i svih onih koji su premanjima iskazivali ljubav te ih pouèavali i odgajali, bilo da seradi o èlanovima obitelji ili drugima, te ih potaknuo da ih nezaborave i da im ujedno iskažu zahvalnost. Osvræuæi se na primjer iz prvoga misnog èitanja, u kojemBog preko Anðela Gospodnjeg izbavlja Petra od okova iizvodi ga iz jeruzalemskoga zatvora u koji ga je dao zatvoritikralj Herod, kazao je da nam i danas treba Anðeo Gospodnjikako bi se oslobodili novih okova: sekularizacije,relativizma, konzumerizma, utilitarizma koji "sputavajunavjestitelje evanðelja". Naglasio je da materijalizam ipotrošaèki mentalitet "prodiru u pore i zasljepljuju", te jestoga potaknuo reðenike i zareðene, bez obzira kolikogodina imali, da nutarnju slobodu traže ispovijedajuæi vjeruu Isusa Krista dodavši da sva kriza u Crkvi nastaje s krizomvjere. Podsjetivši da je ovo 25. generacija sveæenika koje onzareðuje, kazao je da svaki puta kada polaže ruke na glavureðenika iskreno moli Boga da ga saèuva "u ovom vremenukoje nameæe toliko okova, da budu slobodni da se istinski neboje trèati za Kraljevstvom Božjem".Potaknuo je reðenike da se oslobode svih okova koji ihmogu smetati pri ostvarivanju trostruke službe sveæenika kaopastira, navjestitelja i posvetitelja. Poželio je da za njih èinreðenja ne bude samo vanjski znak veæ izraz njihovespremnosti da budu pouèljivi u poniznosti, trajnoispovijedaju da je Krist sin Boga života te da saèuvaju vjeruu toj trci života.Misnike je potaknuo da iskreno i bratski prihvate svojumlaðu braæu. "Nemojmo ih trovati. Jedan od vrlo teškihokova naših dana jeste ogorèenje koje znaju ljudi nositi usvome srcu jer su uzeli druga mjerila, ljudska, a neBožanska", upozorio je kardinal Puljiæ pozvavši ih da impomognu da se ostvare kao pravi sveæenici. Okupljenevjernike potaknuo je da, kao što su molili za reðenike dapostanu sveæenici, i dalje nastave moliti da to i ostanu, ali"ne po samo svetom redu nego po životnom opredjeljenju idarivanju Bogu". Nakon propovijedi uslijedio je obredreðenja.Na kraju mise kardinal Puljiæ proèitao je imena sveæenikainkardiniranih u Vrhbosansku nadbiskupiju koji slave zlatni isrebrni jubilej sveæeništva te nazoènima podijelio prigodneuspomene. Na misi je pjevao zbor bogoslova Vrhbosanskogabogoslovnog sjemeništa "Stjepan Hadroviæ" pod ravnanjemvlè. Marka Stanušiæa. Po završetku euharistijskog slavljanastavljeno je druženje oko obiteljskog stola u dvjemaBogoslovijama.

Prva misa u Bosanskom Petrovcu nakon 75 godinaBosanski Petrovac, 29.6.2016. (IKA/TABB) - Nasvetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja banjoluèki biskupFranjo Komarica slavio je sveèanu misu na novoograðenomkatolièkom groblju u Bosanskom Petrovcu. To je ujedno bilaprva misa slavljena u tom gradu nakon punih 75 godina,toènije nakon 1941. kada u nedaæama II. svjetskog rata bivaubijen drvarsko-petrovaèki župnik don WaldemarMaximilian Nestor, a katolika i Katolièke Crkveiskorjenjivanjem nestaje iz Bosanskog Petrovca i okolice.To je bila i 110. obljetnica osnutka župe Bosanski Petrovac-Drvar (1906.-2106.), 105. obljetnica osnutka katolièkoggroblja u Bos. Petrovcu (1911.-2016.), te 75. obljetnicastradanja katolika tih krajeva (1941.-2016.)Uime odsutnoga naèelnika opæine Bosanski Petrovac ZlatkaHujiæa bilo je nazoèno èetveroèlano izaslanstvo, a došlo je inekoliko sugraðana pravoslavne i muslimanskevjeroispovijesti.Na poèetku misnog slavlja župnik Davor Kleèina dao jepovijesni prikaz prisutnosti Katolièke Crkve na podruèjuBosanskog Petrovca od najranijih kršæanskih vremena dodanas, s posebnim osvrtom na srednjovjekovno razdoblje izkojeg postoje vidljivi ostatci crkve Sv. Jurja u Koluniæu kojinosi ime po hrvatskom plemenu Koluniæa. Biskup Komarica u propovijedi je istaknuo da je dužnostkršæana èuvati èistim spomen na svoju prošlost, bezpoticanja na mržnju i osvetu, nego promièuæi praštanje, mir isuživot. Pozvao je sve vjernike na nasljedovanje Kristovaputa, te na izgradnju civilizacije ljubavi i života.Biskup je zahvalio i svim sugraðanima Bosanskoga Petrovcanekatolicima na njihovim poticajima da se nakon tolikogodina uredi i ogradi katolièko groblje u tome gradu, izamolio je opæinske predstavnike da naèelniku Hujiæuprenesu zahvalu i želju da se katolicima BosanskogaPetrovca omoguæi izgradnja manje crkve u kojoj bi obavljalivjerske obrede.Potom je biskup izmolio molitvu odrješenja za sve pokojnikekoji poèivaju na tom groblju, ali i na obližnjem tzv.Šeledskom groblju gdje su se katolici u poèetku pokapalizajedno s pravoslavnima.Nakon misnog slavlja nastavljeno je zajednièko bratskodruženje svih nazoènih pod obližnjim šatorom, a objedom jeèastio naèelnik Hujiæ.Katolièko groblje u Bosanskom Petrovcu destljeæima je bilodevastirano i zapušteno, a veæina nadgrobnih spomenikaporušena. Uz svesrdnu pomoæ naèelnika opæine groblje jeprošle godine temeljito ureðeno i oèišæeno, a ovih dana iograðeno. U bliskoj buduænosti planirano je i podizanjespomen-križa na mjestu gdje je nekad stajao križ, srušen uposljednjem ratu. Planirana je i restauracija nekih starihošteæenih spomenika, kao npr. spomenik uglednomupetrovaèkom ljekarniku Nikoli Turiæu, koji je živio od 1808.do 1921., punih 113 godina.Na podruèju Bosanskoga Petrovca do poèetka II. svjetskograta živjelo je oko 1500 katolika, a danas ih ondje živi tedesetak.

.

Crkva u Hrvataika

216. srpnja 2016. broj 27/2016

Misno slavlje uz Divin grob na Vran planini i ove godineprivuklo tisuæe vjernikaMisno slavlje predvodio rektor HKS-a Željko TanjiæRama, 3.7.2016. (IKA) - Tisuæe hodoèasnika izHercegovine, Bosne, Dalmacije, ali i iz drugih dijelovaHrvatske i svijeta hodoèastilo je 3. srpnja na grob DiveGrabovèeve na lokalitetu Kedžara, na Vran planini u BiH.Sudjelujuæi u misi koju je predslavio prof. dr. Željko Tanjiæ,rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u Zagrebu,duhovno su se osvježili, ali i tjelesno buduæi da se Divingrob nalazi na gotovo 1600 m nadmorske visine. U suslavljusu uz mjesnog župnika Doljana (kod Jablanice) fra AndrijuJoziæa sudjelovali i brojni drugi sveæenici provincije BosneSrebrene, ali i iz Hrvatske. Euharistijsko slavlje pjevanjem isviranjem pratila je etno skupina "Èuvarice" iz Rame podravnanjem prof. Biljane Glibo.Mnogi su oko groba Dive Grabovèeve obilazili na koljenimas krunicom u ruci, ali i pješaèili, na zavjet, buduæi da je Divaubijena èuvajuæi svoju djevojaèku èast i katolièku vjeru, abila je izmoljeno dijete Luke i Luce Grabovac.Pored mnoštva vjernika i politièara u misnom slavlju naVran planini sudjelovali su rektori i prorektori veæinehrvatskih sveuèilišta na èelu s predsjednikom rektorskogzbora te dvojicom pomoænika ministra znanosti, obrazovanjai sporta Republike Hrvatske kao i rektorica Sveuèilišta uMostaru, a nazoèan je bio i akademski kipar KuzmaKovaèiæ, autor Divina spomenika.Diva Grabovèeva, koja je danas nadahnuæe mnogimpjesnicima i umjetnicima, bila je katolkinja, Hrvatica, premalegendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Svidjela seTahir-begu Kopèiæu s Kupresa, ali je ona odbila njegovuprošnju. No, on je mladu pastiricu Divu pronašao na Vranplanini. Kad ga je Diva još jednom odbila, Tahir-beg ju je ubijesu usmrtio. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije.Danas se na grobu uz križ nalazi veliki kameni steæak, apored njega i bronèani kip koji prikazuje Divu u kleèeæempoložaju s glavom uzdignutom prema nebu.Misa pored Divina groba, na oltaru, koji je velika prirodnoravna kamena ploèa, slavi se svakog ljeta na prvu nedjeljunakon Petrovdana.

Proslavljen Dan misije u Offenbachu na MajniOffenbach, 3.7.2016. (IKA) - Sveèanim zahvalnim misnimslavljem u punoj crkvi Sv. Josipa u Offenbachu na Majni unedjelju 3. srpnja Hrvatska katolièka misija Offenbachproslavila je svoj dan. Ujedno je toga dana bila i zahvalaBogu za završetak vjeronauène i školske godine. Misnoslavlje predvodio je voditelj misije fra Tomislav Dukiæ, kojije ujedno toga dana, na blagdan sv. Tome apostola, proslavioimendan. Fra Tomislav je u propovijedi istaknuo kako djeca Božja usvom srcu njeguju mir, te darom toga mira donose radost idobro jedni drugima. Milodari su bili namijeni školovanjunovih duhovnih zvanja. Misno slavlje uvelièao je misijskizbor pod vodstvom pastoralnog referenta Zvonka Orloviæa, auz pratnju na orguljama Ivana Orloviæa i na gitari DanijelaŽivkoviæa. Nakon misnog slavlja svi su pozvani na ruèak umisijske prostorije, gdje je izveden i prigodni kulturniprogram. Nastupila je odrasla i djeèja misijska folklornaskupina "DiasKorak" iz Offenbacha i Neu Isenburga, a djecasu pokazala i svoje umijeæe na glasoviru, flauti, u pjesmi iplesu. Sve to nije bilo moguæe organizirati bez èlanovamisijskog vijeæa i veæeg broja vjernika dragovoljaca, kojimaje, kao i svim vjernicima zahvalio fra Tomislav.

Vlè. Dario Paviša imenovan tajnikom nuncijature uTajlanduVatikan, 4.7.2016. (IKA) - U Državnom tajništvu SveteStolice 1. srpnja vlè. Dario Paviša, sveæenik Varaždinskebiskupije, rodom iz župe Kalinovac i pitomac Papinskecrkvene akademije, imenovan je tajnikom nuncijature uTajlandu.Aktualni apostolski nuncij u Tajlandu je mons. Paul TschangIn-Nam, rodom iz Koreje koji je tamo na službi od 2012.godine. Vlè. Paviša dolazi na mjesto mons. GermanaPenemotea rodom iz Angole koji je obnašao službusavjetnika nuncijature od 2013., a sada odlazi u nuncijaturuu Maðarsku. Vlè. Paviša æe stupiti na službu tajnikanuncijature u Tajlandu za mjesec dana. Tajland ima oko 67 milijuna stanovnika od èega je samo oko300 tisuæa katolika. Veæina stanovništva su budisti, oko 4%ispovijeda islam a katolika je svega oko 0,70%. KatolièkaCrkva je organizirana u 8 biskupija i 2 nadbiskupije.Apostolska delegatura u Tajlandu osnovana je 1957. i poslanje u Tajland apostolski delegat koji je bio akreditiran samokod mjesne Crkve. Nakon uspostave diplomatskih odnosaizmeðu Svete Stolice i Tajlanda, 1969. uspostavljena jeapostolska nuncijatura koja preko nuncija zastupa papu kodmjesne Crkve i državnih institucija. Važno je napomenuti danuncijatura u Tajlandu pokriva takoðer Kambodžu na razininuncijature, te Mjanmar i Laos na razini apostolskedelegature. Kambodža ima oko 15 milijuna stanovnika odkojih su svega 21 tisuæa katolici, dok Mjanmar ima oko 50milijuna stanovnika od kojih su 500 tisuæa katolici i Laosbroji oko 7 milijuna stanovnika od kojih su oko 42 tisuæekatolici.Spomenimo još da se u Aziji na službi u diplomaciji SveteStolice od Hrvata nalazi mons. Ante Joziæ koji je voditeljstudijske misije Svete Stolice u Hong Kongu te mons.Slaðan Æosiæ voditelj misije Svete Stolice u Tajvanu.Novoimenovani tajnik Apostolske nuncijature u Tajlanduvlè. Dario Paviša roðen je u Koprivnici. Sin je oca Mate imajke Slavice roð. Haraminec. Kršten je u župi Sv. Luke,ev. u Kalinovcu gdje je i odrastao. Po završetku srednješkole ulazi u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište uZagrebu i upisuje Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta uZagrebu na kojem je diplomirao 2010. godine. Za ðakona jezareðen 28. studenoga 2010. u varaždinskoj katedrali, aðakonsku službu vršio je u župi Lepoglava. Za sveæenikaVaraždinske biskupije zareðen je 26. lipnja 2011. Godinudana je obavljao službu župnog vikara u Kutini i KutinskojSlatini u Sisaèkoj biskupiji. Godine 2012. njegov ordinarijvaraždinski biskup Josip Mrzljak šalje ga na studij u Rimgdje postaje pitomac Papinske crkvene akademije i studirakanonsko pravo na Papinskom lateranskom sveuèilištu uRimu, gdje je magistrirao 24. lipnja 2015. radnjom"Nastanak Hrvatske i ponovna uspostava diplomatskihodnosa sa Svetom Stolicom". Radnju je izradio podvodstvom prof. Vincenza Buonoma, redovitog profesorameðunarodnog prava. Na Fakultetu kanonskoga pravaPapinskoga lateranskog sveuèilišta 25. svibnja vlè. Paviša jeobranio doktorsku disertaciju pod nazivom "Odnosiunutarnjeg prava i meðunarodnog prava na primjeru Vojnogordinarijata u Hrvatskoj" (Relazioni tra diritto interno ediritto internazionale: Il caso dell'Ordinariato militare inCroazia) koju je izradio pod mentorstvom prof. VincenzaBuonoma te uz pratnju korelatora prof. Natale Lode i prof.Antonia Iaccarina.

Crkva u Hrvata ika

22 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Inozemne vijesti

Petrovo u VatikanuMolitva je glavni izlaz iz zatvorenosti pojedinca i zajednice,poruèio papa FranjoVatikan, 29.6.2016. (IKA) – U tijeku sveèanoga misnogslavlja u bazilici Sv. Petra u Vatikanu, na svetkovinuapostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, papa Franjopredao je palije nadbiskupima metropolitima imenovanimaposljednjih godinu dana. Prema obièaju na misnom slavljusvetkovine nebeskih zaštitnika Rima bilo je nazoènoizaslanstvo Carigradskoga ekumenskog patrijarhatapredvoðeno bostonskim metropolitom Metodijem.Božja rijeè u ovoj liturgiji u sebi ima jedan središnji binom:"zatvorenost" i "otvorenost". Ovoj slici možemo pridružiti isimbol "kljuèeva", koje Isus obeæava Šimunu Petru, kako biotvorio vrata kraljevstva nebeskoga, a sigurno ne da ih predljudima zatvori, kao što su èinili neki pismoznanci i farizeji,licemjeri koje Isus kori. Èitanje Djela apostolskih predstavljanam tri "zatvorenosti": ona Petrova u zatvoru, ona zajedniceokupljene na molitvu i – u kontekstu sljedeæega odlomka –ona koja se odnosi na kuæu Marije, majke Ivana koji se zvaoMarko, gdje je Petar, nakon što je osloboðen, kucao,istaknuo je Papa u propovijedi.U pogledu "zatvorenosti", molitva se èini kao glavni izlaz:kao izlaz, za Zajednicu, koja riskira da se zatvori u samusebe zbog progona i straha; izlaz za Petra, koji je veæ napoèetku svoga poslanja, povjerenog mu od Gospodina, biobaèen od Heroda u tamnicu te tako riskira smrtnu osudu.Dok je Petar bio u zatvoru, Crkva je za njega neprestanoBogu uzdizala svoje molitve. I Gospodin odgovara na tumolitvu i šalje svojega Anðela da ga oslobodi, istrgnuvši gaiz Herodove ruke. Molitva, kao ponizno pouzdanje u Boga iu njegovu svetu volju; uvijek je put izlaska iz našihzatvorenosti osobnih i zajednièarskih, rekao je Papa, prenosiRadio Vatikan. Èak je i Pavao, pišuæi Timoteju, govorio o svom iskustvuosloboðenja, o izlasku iz opasnosti da i on sam bude osuðenna smrt; Gospodin mu je umjesto da se to dogodi, bio blizu idao mu snagu, kako bi ispunio svoje djelo evangelizacijenaroda. Ali Pavao govori i o puno veæoj otvorenosti, ootvorenosti prema obzorju koje je beskrajno prostranije: oobzoru vjeènog života, koji ga èeka nakon što završi svojuzemaljsku trku. Lijepo je, zahvaljujuæi Evanðelju, vidjeti tajApostolov život potpuno "u izlasku": èitav "zacrtan premanaprijed". Prvo kako bi ponesen od Krista – on i koji gapoznaju – a zatim kako bi se "bacio" – da tako kažem – unjegove ruke i od Njega bio ponesem u nebeske visine, unjegovo kraljevstvo, istaknuo je Sveti Otac.Ponovno se osvrnuo na Petra, kazavši kako evanðeoskiizvještaj o njegovoj ispovijesti vjere i poslanja koje mu jeIsus povjerio, pokazuje da se život Šimuna, Galilejskogribara – kao i život svakog od nas – potpuno otvara kada odBoga Oca prihvaæa milost vjere. Tada Šimun stupa na putkoji je dug i tvrd, a koji æe ga dovesti do toga da iziðe izsamoga sebe iz svojih ljudskih "sigurnosti", a posebno izsvoga ponosa pomiješana s hrabrošæu i velikodušnimaltruizmom. Na tom svom putu osloboðenja, odluèujuæa jeIsusova molitva: "Ja sam molio za te, da ne malakše tvojavjera. Isto tako odluèan je i Gospodinov pogled punsamilosti, nakon što ga je Petar triput zatajio: pogled je tokoji dira srce i izaziva suze kajanja. Tada je Šimun Petar bioosloboðen iz "zatvora" svojega ponosnoga "ja", svojeguplašenog "ja", i nadišao je napast da se zatvori Isusovupozivu da ga slijedi na putu križa.

Papa je napomenuo da u bližem kontekstu odlomka Djelaapostolskih postoji jedna posebnost: Kada se Petar èudesnonašao osloboðen izvan Herodova zatvora, uputio se premakuæi majke Ivana, zvanoga Marko. Kuca na vrata, a iznutraodgovara jedna žena po imenu Ruža, koja je Petrov glasprepoznala; meðutim, umjesto da mu otvori vrata, ona unevjerici i puna radosti, otrèi kako bi o tome izvijestila svojugospodaricu. Prièa koja može izgledati smiješna i može senazvati i "Ružinim kompleksom", omoguæuje nam daprimijetimo ozraèje straha u kojem se nalazila kršæanskazajednica, ostajuæi zatvorenom u kuæi; zatvorenom takoðer iBožjim iznenaðenjima. Strah nas može zaustaviti, uvijek naszaustavlja i èini da se zatvorimo; zatvara nas za Božjaiznenaðenja. Ova posebnost govori nam o napasti kojauvijek postoji u Crkvi, a to je da se, pred opasnostima,zatvori u sebe samu. Ali i tu je jedna pukotina kroz koju seBožje djelovanje moglo provuæi, istaknuo je Papa. Lukakaže kako se kako su u onoj kuæi "mnogi bili sjedinjeni umolitvi". Molitva milosti dopušta da otvori izlaz: odzatvorenosti prema otvorenosti; od straha prema hrabrosti;od tuge prema radosti… A mogli bismo dodati i: izpodijeljenosti u prema jedinstvu. Da, recimo to spouzdanjem zajedno s našom braæom iz Izaslanstva dragogabrata, patrijarha Bartolomeja, kako bi sudjelovali na proslavisvetkovine svetih Zaštitnika Rima. Svetkovina zajedništvaza èitavu Crkvu, kao oèitovanje nazoènosti biskupametropolita, koji su došli na blagoslov palija, a koje æe nanjih položiti mojih predstavnici u svojim sjedištima. SvetiPetar i Pavao neka nas zagovaraju, kako bismo mogli sradošæu ispuniti ovo putovanje, iskusiti oslobaðajuæe Božjedjelovanje i svjedoèiti ga svima, zakljuèio je Sveti Otac.

Promicati sport za mir i bratstvo u svijetu,proèišæavajuæi ga od gospodarskih interesaŽeneva, 29.6.2016. (IKA) - Valja promicati sport za mir ibratstvo u svijetu, proèišæavajuæi ga od brojnih gospodarskihinteresa, istaknuo je nadbiskup Ivan Jurkoviè, stalnipromatraè Svete Stolice pri uredu Ujedinjenih naroda uŽenevi, tijekom 32. redovnog zasjedanja Vijeæa za ljudskaprava, prenosi Radio Vatikan. Nadbiskup je istaknuo stalnozauzimanje Svete Stolice u promicanju sporta kao opæegajezika, sposobnoga ohrabriti pozitivne vrijednosti. Zbog togaæe se, na poticaj Papinskoga vijeæa za kulturu, u listopadu uVatikanu održati prva svjetska konferencija o vjeri i sportu.Posebno je važno, kako je kazao i papa Franjo, podsjetiti navrijednost Olimpijske povelje za skladan razvoj ljudskogaroda i odgoj mladih kroz sport, koji valja prakticirati bezdiskriminacije bilo koje vrste. Predstavnik Svete Stoliceosim toga istaknuo je da su sljedeæe Olimpijske igre u Rijude Janeiru važna prigoda za jaèanje "etièkih naèela" sportakoji se danas još uvijek preèesto povezuje s gospodarskimvidikom, s pretjeranim natjecanjem i nasiljem. U tom smisluParaolimpijske igre pokazuju da je sport izraz darovitosti iza osobe s invaliditetom. Sveta Stolica potièe države èlanice,Meðunarodni olimpijski odbor i Meðunarodni paraolimpijskiodbor da nastave sa svojim zauzimanjem u promicanjuolimpijskoga ideala i poštovanja ljudskoga dostojanstva ucijelom svijetu i u svakom sportu.

.

Inozemne vijestiika

236. srpnja 2016. broj 27/2016

Mons. dr. Georg Bätzing novi limburški biskupU biskupiji Limburg djeluju hrvatske katolièke misije uFrankfurt am Main, Wiesbaden i Main-Taunus/Hochtaunussa sjedištem u KelkheimuVatikan, 1.7.2016. (IKA) - Mons. dr. Georg Bätzing (55)imenovan je novim limburškim biskupom. Papa Franjo jedosadašnjeg generalnog vikara biskupije Trier mons. dr.Georga Bätzinga u petak 1. srpnja imenovao 13. po redulimburškim biskupom. Imenovanje je istodobno obznanjenou Rimu, Limburgu i Trieru. Georg Batzing je nasljedniklimburškog biskupa dr. Franz-Peter Tebartz-van Elsta (56),kojemu je papa Franjo 26. ožujka 2014. prihvatio odreknuæeod službe. Nakon toga je pomoæni biskup Manfred Grothe(77) vodio biskupiju kao apostolski administrator. Ubiskupiji Limburg djeluju hrvatske katolièke misije uFrankfurt am Main, Wiesbaden i Main-Taunus/Hochtaunussa sjedištem u Kelkheimu.

Pomirenje – put EuropeÈetvrti po redu Susret kršæana Europe "Zajedno za Europu"u MünchenuMuenchen, 1.7.2016. (IKA) – Èetvrti po redu Susretkršæana Europe "Zajedno za Europu" zapoèeo je 30. lipnja uCircus-Krone-Bau u Muenchenu. Prva dva dana susretaodržan je kongres na kojem se pod geslom "Susret –Pomirenje – Buduænost" okupilo više od 1700 predstavnikatristotinjak kršæanskih udruga, pokreta i zajednica iz Europe.U tom je duhu, otvarajuæi radni dio, Martin Wagner(München CVJM) rekao: "Pomirenje je naša kljuèna rijeè.Želimo biti glasnici pomirenja, jer smo to iskusili susretom.To je naša buduænost. Naš je cilj djelovati zajedno zajedinstvo, a povrh svega dati naš odgovor kao kršæana naizazove s kojima se susreæe Europa danas".Gerhard Pross (ICVJM Esslingen) posvijestio je kako "Bogželi da zajedno hodimo prema jedinstvu". Kardinal WalterKasper je u osvrtu na podjele meðu kršæanima istaknuo:"500 godina podjele je dovoljno: imamo obvezu premajedinstvu, inaèe æemo izdati Isusa. Jedinstvo naših Crkava jesada još važnije s obzirom da je europsko jedinstvo uopasnosti." Biskup Christian Krause (Evangelièka Crkva)podsjetio je kako su se kršæanski pokreti, udruge i zajednicena skupu održanom u Stuttgartu odluèno založili za "7 DA".Imali smo san, molili, a Bog nas èuje, poruèio je. O potrebigradnje kulture saveza govorila je s. Lioba Ruprecht(Šenštatska obitelj). Hartmud Steeb (Evangelièki savezNjemaèke) ukazao je na rijeèi koje æe oznaèiti dane skupa:susret, nada i buduænost. Na plenarnom dijelu izneseno jeviše osobnih iskustava, meðu kojima je i ono kardinalaMiloslava Vlka koji je posvjedoèio o teškim vremenima zaCrkvu u ondašnjoj Èehoslovaèkoj, kada je i sam morao kaosveæenik deset godina raditi kao peraè prozora. U popodnevnom dijelu rad se odvijao u forumima koji suobradili teme "Društveno odgovorni – postoji li moguænostmirnog suživota na rubnim podruèjima društva","Ukljuèivanje i pomirenje – Bijah stranac… Mt 25,35b)","Pozvani smo i ekonomiju živjeti kršæanski – kako?","Iskustvo pomirenja u 'Dijalogu životom'", "Iskustvo mladihu Akciji ZzE – dosadašnja i kako ohrabriti i potaknutidruge", "Solidarni s najslabijima, sposobnost i kulturapomirenja u braku i obitelji", "Cijena i nagrada za jedinstvo– svladati sukobe i nerazumijevanje", "Nastojati uvijekrazvijati i gajiti ono 'zajedno'", "Hodoèastiti zajedno nazemlji – moliti i hodati putovima pomirenja", "Dati dušuEuropi – vidljivo bratstvo", "'Okrugli stolovi' – modelipomirenja", "Živjeti pomireni. Smjernice, rezultati i iskustvau gradskim okruženjima", "Put k radosti – iskustvo

pomirenja na podruèju pastorala", "Suvremenaevangelizacija – iskustvo zajedništva", "Èuti i progovoriti onovim medijima", "Duhovna obnova Crkve", "Živjetipomireni – ohrabriti se i zajedno pobijediti sukob", "SlavitiIsusa zajedno s našom braæom Židovima?! Želimo izlijeèitinašu povijest" i "Duhovni pokreti i institucionalne Crkve –putovi koji uzajamno obogaæuju".Prvi dan kongresa završen je prigodnim kulturnimprogramom u kojem je sudjelovalo više od èetrdesetumjetnika glazbenika, glumaca, akrobata i plesaèa koji suprogram temeljili na geslu Susreta.Drugi dan kongresa, u petak 1. srpnja, promišljalo se oizazovima za Europu danas. Pokušalo se odgovoriti napitanja o društvenoj odgovornosti, te koji je konkretandoprinos kršæanskih udruga i pokreta Europi danas.Predsjednik Zajednice sv. Egidija Marco Impagliazzo takoje, istièuæi odgovornost današnjih Europljana premanasljeðu, rekao da Europa mora postati Europa oèeva i djece.Posvijestio je da ne možemo živjeti sami, veæ moramokršæanstvo živjeti za druge i s drugima. Vrijeme je zaduhovni humanizam, život u Crkvama i zajednicama moradati vidljiv doprinos zajedništvu, rekao je. Gerard Testard izZajednice Efesia istaknuo je važnim djelovanje kršæana ujavnom prostoru. Dr. Michael Hochschild dao je doprinosraspravi sa struène strane, tj. kao sociolog. Istaknuo je kakokršæanski pokreti i zajednice mogu imati kljuènu ulogu ukrizi društvenog sustava. Vjera i svjedoèenje moraju datiimpuls društvu danas. K tomu su, prema njegovu mišljenju,duhovni pokreti odgovor na potrebu pomirenja. HerbertLaurenroth iz Djela Marijina rekao je kako jedinstvo raste iziskustva uzajamnog povjerenja i bratstva. Drugi dio plenarnog zasjedanja usredotoèio se na misijukršæanskih udruga, pokreta i zajednica u današnjoj Europi.Predsjednica Djela Marijina Maria Emmaus Voce istaknulaje potrebu svijesti i odgovornosti za buduænost kreativnihintegracija u kojima identitet ne nestaje, veæ se u zajedništvuobogaæuje. U nastojanju za pravedniji i pošteniji svijet"Zajedno za Europu" može nadahnuti pojedince i povezati ihu njihovoj slobodnoj predanosti za Europu. Steffen Kern izEvangelièke federacije Württemberg istaknuo je kako jeEuropa odraz nas. "Imamo li nadu? Trebamo osjeæatiodgovornost i uvidjeti boli i tame naših gradova". ThomasRomer, YMCA, istaknuo je da je današnjom Europomzavladao strah. U tom je kontekstu Europu usporedio sèamcem apostola, te je rekao "da moramo imati vjeru, jersnagu našem kontinentu daje Isus i njegovo evanðelje". Popodnevni dio rada kongresa odvijao se u 17 okruglihstolova koji su bili otvoreni za sve zainteresirane.

Turska: Svetkovina apostolskih prvaka u AntiohijiAnkara, 1.7.2016. (IKA) – Katolièki i pravoslavni vjernici iove godine zajedno su slavili blagdan sv. Petra u Antiohiji, unazoènosti apostolskog nuncija u Turskoj, apostolskogvikara Anatolije i izaslanika grèke Pravoslavne patrijarhije uAntiohiji. Drevna Petrova crkva u stijeni, smještena na brduSilpius, nakon dugotrajne obnove prošle je godine ponovnootvorena za posjetitelje. No, unatoè obnovi svetišta, Antiohija bilježi znatan pad broja posjetitelja koji je sa 80tisuæa koliko ih je zabilježeno 2011., pao na manje od 10tisuæa u 2015. godini, izvijestio je Radio Vatikan.

.

Inozemne vijesti ika

24 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Kršæani uputili poruku iz Muenchena"Imamo viziju zajedništva u Europi koje je snažnije odsvakog straha i egoizma. Polažemo svoje povjerenje u DuhaSvetoga koji neprekidno obnavlja i oživljava svijet"Muenchen, 2.7.2016. (IKA) - Na kraju 4. susreta "Zajednoza Europu" koji je u Muenchenu od 30. lipnja do 2. srpnjaokupilo više do 1700 predstavnika tristotinjak kršæanskihudruga, pokreta i zajednica u subotu 2. srpnja iz središtaMuenchena upuæena je poruka "Susret - Pomirenje –Buduænost". Meðu sudionica bilo je i desetero predstavnikaiz Hrvatske - pokreta Djela Marijina, Obnove u DuhuSvetome, Šenštatske obitelji, te Meðunarodne udrugekatolika esperantista-ogranak u Hrvatskoj. U poruci se istièe da zajedništvo nema alternative, te daEuropa ne smije postati utvrdom i graditi nove zidove.Nadalje se podsjeæa na evanðeoske korijene europskekulture i istièe da je Evanðelje – izvor nade. Isus Krist uèinas bezgraniènoj ljubavi prema svim ljudima. Usmjerava naska putu milosrða i pomirenja: možemo moliti oprost iuzajamno si opraštati. Evanðelje Isusa Krista snažni je izvoriz kojega možemo crpsti nadu za buduænost. Upozoravajuæina kulturu poštovanja, u poruci se istièe da su nas strašnaiskustva svjetskih ratova nauèila da je mir dragocjeni darkoji moramo èuvati. naša buduænost mora biti obilježenakulturom poštovanja prema drugome, èak i prema strancima.Pozivamo sve kršæane, a osobito poglavare Crkava daprevladaju podjele. One su uzrok patnji, nasilja, nepravdi islabe vjeru u evanðelje. Kao kršæani želimo živjeti zajednopomireni i u punom zajedništvu, istièe se u poruci, te sekršæane potièe da žive evanðelje Isusa Krista i svjedoèe garijeèima i djelima. Hodimo putem pomirenja i èinimo to nanaèin da naše zajednice, Crkve, narodi i kulture mogu živjeti"jedinstvo u razlièitosti". Poðimo ususret osobama razlièitihvjera i uvjerenja s poštovanjem i nastojimo uspostavitidijalog s njima. Nastojmo da u svijetu poraste ljudskost imir. Imamo viziju zajedništva u Europi koje je snažnije odsvakog straha i egoizma. Polažemo svoje povjerenje u DuhaSvetoga koji neprekidno obnavlja i oživljava svijet", istièe seu poruci objavljenoj na kraju 4. susreta "Zajedno za Europu".Završni dio skupa održan je kao javna manifestacija naKarlsplatzu (Stachus). Na pozornici su se izmjenjivaliglazbenici i govornici. Sudionicima dvodnevnog kongresapridružilo se i 1500 mladih koji su sudjelovali namanifestaciji "Holy Spirit Night", kao i graðani Münchena.U toj prigodi proèitane su poruke èelnih ljudi europskihinstitucija, kao i UNESCO-a, a prisutni su imali priliku èuti ivideo-poruke pape Franje i patrijarha Bartolomeja I.Papa Franjo poruèio je kako je danas potreba zazajedništvom oèitija više nego ikada, jer osim onih vidljivih,postoji i niz nevidljivih zidova koji nastoje podijeliti tajkontinent. "Zidovi su to koji nastaju u srcima ljudi. Zidoviizraðeni od straha i agresije, nedostatka razumijevanja zaljude razlièitog porijekla ili vjera. Zidovi politièke iekonomske sebiènosti, nepoštovanja života i dostojanstvasvake osobe", pojasnio je Papa, te dodao: "Ukoliko smosvjesni važnih pitanja, moramo imati hrabrosti reæi: trebamopromjenu! Pitam se: je li ogromnom bogatstvu Europeprožetom kršæanstvom mjesto u muzeju, ili je ono još uvijeksposobno poticati kulturu davanja i dijeliti svoje bogatstvoèovjeèanstvu". Vaše zajednice i pokreti roðeni u Europi,nositelji su mnogih karizmi, a Božji darovi su naraspolaganju. "Zajedno za Europu" snaga je kohezije sjasnim ciljem prevoðenja temeljnih vrijednosti kršæanstva upraktiène odgovore na izazove kontinenta u krizi. U Europimnogih naroda, vi ste svjedoci da smo djeca jednoga Oca ibraæa i sestre meðu sobom. To je sjeme dragocjene nade,kako bi Europa ponovno otkrila svoj poziv da sudjeluje u

jedinstvu svih, poruèio je Papa.Patrijarh Bartolomej I. u svojoj poruci istaknuo je kako sukršæani pozvani svjedoèiti temeljno naèelo Crkve, a ono jezajedništvo. Kardinal Reinhard Marx poruèio je pak da"nitko više ne može razdvojiti kršæane, jer su oni zajedno".Metropolit Serafim Joanta, kardinal Kurt Koch i luteranskibiskup Frank Otfried govorili su o radosti, boli i nadi udjelovanju za ekumenizam. Zajedno su proèitali molitvu ukojoj su tražili oproštenje i blagoslov za nove naèinepostizanja zajedništva. Maria Voce, predsjednica Pokretafokolara, naglasila je kako kršæani žele dati aktivan doprinosu društvu u cjelini, te upitala "Je li to san, utopija? Ne, to jenaše iskustvo, jer na Božja ljubav ujedinjuje. Ona otvara oèii srca da prihvatimo strahove, suze i nadu ovoga kontinenta".Predsjednik Zajednice sv. Egidija Marco Impagliazzopozvao je na predanost kako Europa ne bi ostala samo"Europa oèeva, veæ uistinu postala Europa naše djece".Nakon iznesenih svjedoèanstva i poticajnih rijeèi, otvorila suse "vrata u buduænost", a svaki sudionik je kao sjeæanje nataj dogaðaj dobio "kljuè pomirenja". Program na Stachusuzakljuèen je velikim duhovnim koncertom na kojem jeunatoè kiši sudjelovao veliki broj mladih.

O. Lombardi o MeðugorjuVatikan, 4.7.2016. (IKA) - Slijedom pisanja nekih medija inovinarskih pitanja o Meðugorju, o. Federico Lombardi,ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, objavio je kratakodgovor. Posljednjih su se dana èule glasine o moguæemimenovanju apostolskoga administratora za svetište uMeðugorju, koji bi njime upravljao odgovarajuæi izravnoSvetoj Stolici. Rijeè je o jednoj od moguænosti koje serazmatraju, ali još nije donesena nikakva odluka. Stoga jeprerano govoriti o tomu kao o veæ odluèenom smjeru ili kaoo skoroj odluci, istièe se u odgovoru o. Lombardija kojiprenosi Radio Vatikan.

Inozemne vijestiika

256. srpnja 2016. broj 27/2016

Prilog dokumenti

"Turizam za sve: promicati sveopæu dostupnost"Papinsko vijeæe za pastoral selilaca i izbjeglica, Poruka zaSvjetski dan turizma 2016. (27. rujna)1. "Turizam za sve: promicati sveopæu dostupnost" tema jekoju je Svjetska turistièka organizacija (UNWTO) izabralaza Svjetski dan turizma 2016., koji æe se, po obièaju, slaviti27. rujna. Sveta Stolica prikljuèila se toj inicijativi od samogpoèetka, svjesna velike važnosti tog sektora, kao i izazovakoje pred nas stavlja i moguænosti koje pruža zaevangelizaciju.U posljednjih nekoliko desetljeæa, broj osoba koje imajumoguænost korištenja odmora uvelike se poveæao. Premaposljednjim statistièkim podacima Svjetske turistièkeorganizacije iz 2015. godine, broj dolazaka stranih turista usvijetu iznosi milijardu i 184 milijuna. Taj broj æe, premapredviðanjima, do 2030. dosegnuti dvije milijarde. Tomutreba pridodati podatke o još veæem broju turista koji sebilježi u turizmu na lokalnoj razini.

2. Uz taj brojidbeni porast, porasla je takoðer svijest opozitivnom utjecaju turizma na razlièita podruèja života, snjegovim brojnim koristima i potencijalima. Nezanemarujuæi neke njegove negativne ili dvoznaène aspekte,uvjereni smo da turizam humanizira jer – da spomenemosamo nekoliko pozitivnih obilježja – predstavlja priliku zaodmor, moguænost za meðusobno razumijevanje izmeðunaroda i kultura, sredstvo za ekonomski razvoj, promièe miri dijalog, pruža moguænost za obrazovanje i osobni rast kao iprigodu za susret s prirodom te je ambijent za duhovni rast.

3. Na temelju te pozitivne ocjene i svjesni da su turizam, naposeban naèin, i slobodno vrijeme opæenito "potreba ljudskenaravi koja oèituje u samoj sebi neospornu vrijednost"(1),moramo zakljuèiti, oslanjajuæi se na crkveno Uèiteljstvo(2),da turizam nije samo prilika, veæ mora biti pravo sviju i nemože se ogranièiti na odreðene društvene slojeve iliodreðena zemljopisna podruèja. Svjetska turistièkaorganizacija istièe da turizam "predstavlja pravo jednakootvoreno svim stanovnicima svijeta [...], i nikakve seprepreke ne smije stavljati na njegovu putu"(3).Dakle, moguæe je govoriti o "pravu na turizam", koje jezasigurno konkretan izraz prava "na odmor i slobodnovrijeme, što ukljuèuje razumno ogranièenje radnih sati ipovremene plaæene praznike" priznato èl. 24 Opæedeklaracije o ljudskim pravima, usvojene 1948. godine.

4. Meðutim, stvarnost pokazuje da ono danas nije dostupnosvima i da postoji još uvijek mnogo ljudi koji su i daljeiskljuèeni iz ostvarivanja toga prava.Prije svega, u mnogim zemljama u razvoju, gdje još nisuosigurane osnovne potrebe, pravo na turizam èini se neèimvrlo dalekim. Govoriti o toj temi može èak izgledati ineozbiljno, premda ta djelatnost može takoðer biti resurs uborbi protiv siromaštva. Ali i u ekonomski najrazvijenijimzemljama postoje znaèajni dijelovi društva koji nemaju lakpristup turizmu.Zato se na meðunarodnoj razini promièe takozvani "turizamza sve" koji može uživati bilo tko i koji u sebi objedinjujeideje "dostupnog turizma", "održivog turizma" i "socijalnogturizma".

5. Pod pojmom "dostupan turizam" podrazumijeva se naporekoji se ulažu kako bi se zajamèilo da turistièke destinacije i

usluge budu dostupne svima, neovisno o kulturnom profilu,trajnim ili privremenim ogranièenjima (fizièkim, mentalnimili osjetilnim), ili posebnim potrebama koje zahtijevaju,primjerice, djeca ili starije osobe.

6. Pojam "održivi turizam" ukljuèuje nastojanje da ta ljudskadjelatnost što je više moguæe poštuje kulturne i ekološkeraznolikosti mjesta na kojem se provodi, uzimajuæi u obzir isadašnje i buduæe posljedice. Enciklika pape Franje Laudatosi' može biti od velike pomoæi u dobrom upravljanjustvorenim svijetom koji je Bog povjerio èovjeku(4).

7. Pojam "socijalni turizam", pak, traži da nitko ne budeiskljuèen na temelju razlièite kulture, manjka sredstava ilizato što živi u manje razvijenim regijama. Meðu ciljnimskupinama intervencija u tome sektoru su mladi ljudi,obitelji s veæim brojem djece, osobe s posebnim potrebama istarije osobe, kao što se navodi u Globalnom etièkomkodeksu za turizam(5).

8. Potrebno je, dakle, promicati "turizam za sve" koji jeetièki i održiv, u kojem se jamèi stvarna fizièka, ekonomskai društvena dostupnost i izbjegava sve oblike diskriminacije.Takav jedan cilj moguæe je postiæi jedino suradnjom svih:politièara, poduzetnika, korisnika kao i udruga koje djelujuna tome podruèju.Crkva pozitivno ocjenjuje dosadašnje napore poduzete uprilog "turizma za sve", te inicijative "koja stvarno stavljajuturizam u službu osobnog ostvarenja i društvenograzvoja"(6). Crkva veæ duže vrijeme nudi svoj doprinos ikroz teorijsko razmišljanje i kroz konkretne inicijative, odkojih su mnoge pionirske, ostvarene unatoè ogranièenimmaterijalnim resursima i s mnogo predanosti, poluèivšidobre rezultate.

Neka se zauzimanje Crkve za "turizam za sve" živi i shvaæakao "svjedoèanstvo posebne Božje posebne naklonostiprema najmanjima" (7).Vatikan, 24. lipnja 2016.

Antonio Maria kard. VeglioPredsjednik

Joseph KalathiparambilTajnik

___________________________________________(1) Papinsko vijeæe za pastoral selilaca i izbjeglica,Smjernice za pastoral turizma, 29. lipnja 2001., br. 6.(2) Usp. Drugi vatikanski koncil, pastoralna konstitucijaGaudium et spes, 7. prosinca 1965., 61 i 67; Papinsko vijeæeza pastoral selilaca i izbjeglica, Smjernice za pastoralturizma, 6.(3) Svjetska turistièka organizacija, Globalni etièki kodeksza turizam, 1. listopada 1999., èl. 7 § 1.(4) Usp. Franjo, enciklika Laudato si' o brizi za zajednièkidom, 24. svibnja 2015.(5) Usp. Svjetska turistièka organizacija, Globalni etièkikodeks za turizam, èl. 7 § 4.(6) Usp. Papinsko vijeæe za pastoral selilaca i izbjeglica,Smjernice za pastoral turizma, 24.(7) Isto.

Prilog dokumenti ika

26 6. srpnja 2016. broj 27/2016

Sveti Petar i Pavao - navjestitelji i svjedoci evanðeljaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, svetkovina sv.Petra i Pavla 29. lipnja 2016.Draga braæo i sestre, dobar dan!Danas slavimo svetkovinu svetih apostola Petra i Pavla,uzdižuæi hvalu Bogu za njihovo propovijedanje i njihovosvjedoèanstvo. Na vjeri te dvojice apostola temelji se Crkvau Rimu, koja ih oduvijek èasti kao zaštitnike. Meðutim,cijela sveopæa Crkva gleda ih s divljenjem, smatrajuæi ihdvama stupovima i dvama svjetlima koja svijetle ne samo narimskom nebu, veæ i u srcu vjernikâ Istoka i Zapada.U izvješæu o slanju apostolâ, Evanðelje nam kaže da ih jeIsus slao po dvojicu (Mt 10, 1; Lk 10, 1). U odreðenomsmislu i Petar i Pavao, iz Svete zemlje, poslani su sve doRima propovijedati evanðelje. Bile su dvije vrlo razlièiteosobe: Petar "skromni ribar", Pavao pak "uèitelj i nauèitelj",kao što se kaže u današnjoj liturgiji. No, to što ovdje u Rimupoznajemo Isusa i što je kršæanska vjera živi i temeljni dioduhovne baštine i kulture ovog kraja, možemo zahvalitiapostolskoj hrabrosti tih dvaju sinova s Bliskog istoka. Onisu, iz ljubavi prema Kristu, napustili svoju domovinu i, nemareæi za teškoæe dugog putovanja i opasnosti i sumnje nakoje æe nailaziti, otisnuli se do Rima. Ovdje su postalinavjestitelji i svjedoci evanðelja meðu ljudima, i zapeèatilimuèeništvom svoje poslanje vjere i ljubavi.Petar i Pavao danas se u duhovnom smislu vraæaju meðunas, kroèe putovima ovoga grada, kucaju na vrata našihdomova, ali prije svega naših srca. Još jednom žele donijetiIsusa, njegovu milosrdnu ljubav, njegovu utjehu, njegov mir.To nam je toliko potrebno! Prihvatimo njihovu poruku!Okoristimo se njihovim svjedoèanstvom! Èvrsta i iskrenaPetrova vjera, veliko i univerzalno Pavlovo srce æe nampomoæi da budemo radosni kršæani, vjerni evanðelju iotvoreni susretu sa svima.Tijekom svete mise u bazilici svetog Petra jutros samblagoslovio palije nadbiskupa metropolita imenovanih uposljednjih godinu dana, koji dolaze iz razlièitih zemalja. Jošjednom upuæujem pozdrav i èestitku njima, njihovimobiteljima i svima koji su ih pratili na ovome putu; potièemih da nastave svoju misiju s radošæu u službi evanðelja, uzajedništvu s cijelom Crkvom, a osobito s PetrovomStolicom, kao što to izražava upravo znak palija.Na istom slavlju sam primio s radošæu i ljubavlju èlanovedelegacije koja je došla u Rim u ime ekumenskog patrijarha,predragog brata Bartolomeja. I ta prisutnost je znak bratskihveza izmeðu naših Crkava. Molimo da sve više jaèaju vezezajedništva i zajednièkog svjedoèenja.Djevici Mariji, Salus Populi Romani, povjeravamo danasèitav svijet, a pogotovo ovaj grad Rim, da uvijek može naæiu svojim bogatim duhovnim i moralnim vrijednostima temeljsvoga društvenog života i svoga poslanja u Italiji, Europi isvijetu.Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, juèer je u Istanbulu poèinjen okrutni teroristièki napad ukojem je ubijeno mnogo ljudi. Molimo za žrtve, njihoveobitelji i za dragi turski narod. Neka Gospodin obrati srcanasilnika i podupre naše korake na putovima mira. Svi sezajedno pomolimo u tišini. [Kratka šutnja] Zdravo Marijo…U Rimu je upravo završena Meðunarodna konferencija oodgovornim ulaganjima s društvenim uèinkom, podnazivom: "Uèiniti od Godine milosrða godinu utjecaja zasiromašne". Neka privatna ulaganja, zajedno s javnima,potpomognu prevladavanje siromaštva tolikihmarginaliziranih osoba.

Milosrðe bez djela u sebi je mrtvoPapina kateheza na jubilejskoj audijenciji u èetvrtak 30.lipnja 2016.Draga braæo i sestre, dobar dan!Koliko smo puta, tijekom ovih prvih mjeseci Jubileja, èuli dase govori o djelima milosrða! Danas nas Gospodin poziva naozbiljan ispit savjesti. Dobro je, naime, nikada ne zaboravitida milosrðe nije apstraktna rijeè, veæ je to naèin života: nekaosoba može biti milosrdna i može to ne biti; to je naèinživota. Biram živjeti kao milosrdan ili izabirem živjeti kaoonaj koji nije milosrdan. Jedno je govoriti o milosrðu, adrugo živjeti milosrðe. Parafrazirajuæi rijeèi svetog Jakovaapostola (usp. 2, 14-17) mogli bismo reæi: milosrðe bez djelau sebi je mrtvo. Upravo tako! Ono što milosrðe èini živimjest njegov stalni dinamizam kojim se ide ususret potrebamaonih koji su u duhovnoj ili materijalnoj nevolji. Milosrðeima oèi da vidi, uši da èuje, ruke da pridigne pale…Svakodnevni život omoguæuje nam gotovo rukom dotaæitolike potrebe najsiromašnijih i onih koji su izloženinajtežim kušnjama. Od nas se traži ona posebna pozornostkoja æe nas dovesti do toga da zamjeæujemo stanje patnje ipotrebe u kojem se nalaze mnoga braæa i sestre. Ponekadprolazimo pored situacija dramatiènog siromaštva kao da nasne dotièu; ide se dalje kao da ništa nije bilo, u jednojravnodušnosti koja nas na kraju èini licemjerima. To se, a datoga nismo ni svjesni, pretvara u jedan oblik duhovnogmrtvila koje otupljuje duh i èini život besplodnim. Oni kojiprolaze, koji idu dalje a da ne zamjeæuju potrebi drugih, a dane vide tolike duhovne i materijalne potrebe, su ljudi kojiprolaze a da ne žive, to su ljudi koji ne služe drugima.Zapamtite dobro: tko ne živi da bi služio, ne služi da bi živio.Koliko su samo brojni vidici Božjega milosrða prema nama!Isto tako, koliki se samo obraæaju nama kako bi zadobilimilosrðe! Onaj tko je iskusio Oèevo milosrðe u vlastitomživotu, ne može ostati neosjetljiv pred potrebama braæe.Nema bježanja od Isusova uèenja koje smo èuli: bio samgladan i nahranili ste me; bio sam žedan i napojili ste me,bio sam gol, izbjeglica, bolestan, u zatvoru i vi ste mipomogli (usp. Mt 25, 35-36). Ne smijemo se izmotavati predosobom koja je gladna: treba joj dati jesti. Isus nam to kaže!Djela milosrða nisu teorijske teme, veæ konkretnasvjedoèanstva. Obvezuju nas da zasuèemo rukave i ublažimopatnju.Zbog promjena u našem globaliziranom svijetu, neka su sematerijalna i duhovna siromaštva umnožila: dajmo dakleprostora maštovitosti ljubavi, kako bismo otkrili nove naèinedjelovanja. Tako æe put milosrða uvijek postajati svekonkretniji. Od nas se, dakle, traži da ostanemo budni poputnoæne straže, kako se ne bi dogodilo da, pred siromaštvimakoja su posljedica kulture blagostanja, oslabi kršæanskipogled i postane tako nesposoban stremiti onom bitnom.Stremiti bitnom. Što to znaèi? To znaèi stremiti Isusu,gledati Isusa u gladnome, u zatvoreniku, u bolesniku, ugolom, u onome koji nema posla a mora prehranjivatiobitelj. Gledati Isusa u toj našoj braæi i sestrama; gledatiIsusa u onome koji je sam, žalostan, u onome koji griješi itreba savjet, u onome tko Isusa treba za tihog suputnika daosjeti da nije sam veæ da ima društvo. Koliko je samo djelakoja Isus traži od nas! Gledati Isusa u njima, u tim ljudima.Zašto? Zato jer Isus gleda mene, gleda sve nas.***A sad prelazimo na nešto drugo.Prošlih dana Gospodin mi je dao posjetiti Armeniju, prvinarod koji je prigrlio kršæanstvo, na poèetku èetvrtogstoljeæa, narod koji je, tijekom svoje duge povijesti,posvjedoèio kršæansku vjeru muèeništvom. ZahvaljujemBogu za to putovanje i iskreno sam zahvalan Predsjedniku

Prilog dokumentiika

276. srpnja 2016. broj 27/2016

Republike Armenije, katolikosu Karekinu II., Patrijarhu ikatolièkim biskupima kao i èitavom armenskom narodu štosu me primili kao hodoèasnika bratstva i mira.Ako se Bogu svidi, za tri mjeseca æu posjetiti Gruziju iAzerbajdžan, druge dvije zemlje s kavkaskoga podruèja.Prihvatio sam poziv da posjetim te dvije zemlje iz dvarazloga: s jedne strane da time pokažem koliko cijenimdrevne kršæanske korijene tih zemalja – uvijek u duhudijaloga s drugim religijama i kulturama – te potaknem nadui putove mira. Povijest nas uèi da put mira iziskuje velikuustrajnost i stalni hod, poèevši od onih malih koraka kojimalo po malo postaju sve veæi, iduæi jedni drugima ususret.Upravo zbog toga izražavam želju da svi zajedno i svatkozasebno dadne svoj doprinos miru i pomirenju.Kao kršæani pozvani smo jaèati meðu nama bratskozajedništvo kako bismo dali svjedoèanstvo za Kristovoevanðelje i bili kvasac pravednijeg i solidarnijega društva.Zato je èitav pohod bio u zajedništvu s vrhovnimpatrijarhom Armenske Apostolske Crkve koji mi je ukazaobratsko gostoprimstvo tijekom tri dana u svome domu.Ponovno upuæujem zagrljaj biskupima, sveæenicima,redovnicama i redovnicima te svim armenskim vjernicima.Neka im Djevica Marija, naša Majka, pomogne da ostanupostojani vjeri, otvoreni za susret i velikodušni u djelimamilosrða.

Svi smo pozvani naviještati poruku spasenjaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 3.srpnja 2016.Draga braæo i sestre, dobar dan!Današnji evanðeoski tekst, preuzet iz desetog poglavljaLukina Evanðelja (rr. 1-12.17-20), daje nam shvatiti kolikoje potrebno moliti Boga "Gospodara žetve, da pošalje višeradnika u svoju žetvu" (r. 2). "Radnici" o kojima Isus govorisu misionari Božjeg kraljevstva, koje je on sam pozvao i slaoih "po dva pred sobom u svaki grad i u svako mjesto kamo jekanio doæi" (r. 1). Zadaæa im je naviještati poruku spasenjaupuæenu svima. Misionari uvijek naviještaju poruku spasenjasvima; ali ne samo misionari koji odlaze u daleke krajeve,veæ i mi, kršæanski misionari, koji izgovaramo kakvu lijepurijeè spasenja. To je dar koji nam Isus daje s Duhom Svetim.Taj navještaj glasi: "Približilo vam se kraljevstvo Božje" (r.9), jer Isus nam je "približio" Boga; Bog je postao jedan odnas; u Isusu meðu nama vlada Bog, njegova milosrdnaljubav pobjeðuje grijeh i ljudsku bijedu.To je blagovijest koju "radnici" trebaju donositi svima: to jeporuka nade i utjehe, mira i ljubavi. Isus, kad šalje svojeuèenike pred sobom u sela, preporuèuje im: "Najprije recite:'Mir kuæi ovoj!' […] i lijeèite bolesnike koji su u njemu".Sve to znaèi da se Božje kraljevstvo izgraðuje dan za danomi veæ na ovoj zemlji nudi svoje plodove obraæenja, oèišæenja,ljubavi i utjehe meðu ljudima. Lijepo je to! Izgraðivati izdana u dan Božje kraljevstvo da raste. Ne razarati, negoizgraðivati!S kakvim duhom Isusov uèenik treba vršiti to poslanje? Prijesvega treba biti svjestan teške, a katkad i neprijateljskestvarnosti koja ga oèekuje. Isus ne štedi rijeèî kad govori otome! Isus kaže: "Šaljem vas kao ovce meðu vukove" (r. 3).Jasno da jasnije ne može biti! Neprijateljstvo je uvijek ukorijenu progonâ kršæanâ, jer Isus zna da zloduh svojimdjelovanjem ometa to poslanje. Zbog toga, evanðeoski seradnik trudi osloboditi svih vrsta ljudskih uvjetovanosti, nenoseæi sa sobom ni torbe, ni vreæe, ni sandala (usp. r. 4), kaošto je Isus preporuèio, kako bi se pouzdao jedino u snaguKristova križa. To znaèi odbaciti svaki motiv osobnoghvastanja, karijerizma i gladi za moæi i ponizno postati

sredstvima spasenja koje je Isus ostvario svojom žrtvom.Poslanje kršæanina u svijetu je predivno; to je poslanjeupuæeno svima, to je poslanje služenja; nitko nije iskljuèen;ono zahtijeva mnogo velikodušnosti i iznad svega pogled isrce uzdignuti k nebu, moleæi pomoæ od Gospodina. Tolikosu potrebni kršæani koji s radošæu svjedoèe evanðelje usvakodnevnom životu. Uèenici, koje Isus šalje, "vratiše se…radosni" (r. 17). Kad mi to èinimo, srce nam se ispunjaradošæu. Taj mi izraz doziva u pamet koliko se Crkva radujei veseli kad njezina djeca primaju Radosnu vijestzahvaljujuæi predanosti tolikih muškaraca i žena kojisvakodnevno naviještaju evanðelje: sveæenici – oni sjajnižupnici koje svi poznajemo –, redovnice, Bogu posveæenežene, misionarke i misionari… I pitam se – poslušajte mojepitanje –: koliko vas mladih, koji ste danas prisutni na trgu,èujete Gospodinov poziv da ga slijedite? Ne bojte se! Buditehrabri i drugima nosite baklju apostolske gorljivosti kojusmo primili po ovim uzornim uèenicima.Molimo Gospodina, po zagovoru djevice Marije, da u Crkvinikad ne uzmanjka velikodušnih srca koja rade na tome dasvima donesu ljubav i nježnost nebeskog Oca.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre,želim izraziti svoju blizinu obiteljima žrtava i ranjenih ujuèerašnjem atentatu u Dhaki, kao i u onome u Bagdadu.Pomolimo se zajedno. Molimo zajedno za njih, za pokojne imolimo Gospodina da obrati srce nasilnika, zaslijepljenihmržnjom. Zdravo Marijo…[…]U Svetoj godini milosrða drago mi je podsjetiti da æemosljedeæe srijede proslaviti spomendan svete Marije Goretti,djevojke muèenice koja je prije svoje smrti oprostila svojemubojici. Ta hrabra djevojka zaslužuje pljesak èitavog Trga!Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas, ne zaboravitemoliti za mene. Dobar tek i do viðenja!

Prilog dokumenti ika

28 6. srpnja 2016. broj 27/2016