28. sjednica 5$'6.29,-(ü$ Grada Ozlja...2016.-2020. godine 13. Zakljuaak o usvajanju Plana upravljanja imovinom Grada Ozlja za 2016. godinu 14. lzvedbeni plan ostvarivanja prava

28. sjednica

GRADSKOG VIJEĆA

Grada Ozlja

Ozalj, 19. prosinca 2016.

REPUBLIKA HRVATSKA

KARLOVAdK-A ZUPANIJA

GRAD OZALJ

GRADSKO VIJE6E

KLASA: 021 -05/1 6-01/08URBROJ: 2133/05-01-16-1Ozali, 12. ptosinca 2016.

Na temelju dlanka 64. Poslovnika Gradskog vijeca Grada Ozlja ("Sluzbeni glasnikcrada Ozlja b@t 5109, 1113, 213, 7/13 - proiisceni tekst, 5/15) i dl. 35- Statuta Grada Ozlja("Sluzbeni glasnik" G"ada Ozlia b.ot 7h3 - pro6i66eni tekst),

SAZIVAM

28. siednicu Gradskos viie6a Grada Ozlia

za dan 19. prosinca (ponedieliak) 20'15. qodine u {0.00 sati

koja ce se odrzati u Gradskoj vije6nici Grada Ozlla, Kutilovac 1.

Za sjednicu predlazem slijede6i:

DN EVN I RED

1. Usvajanje zapisnika sa 27. sjednice Gradskog vije6a2. lll. izmjene idopune Proraduna Grada Oz\a za 2016. god.3. Odluka o lll. izmjeni idopuni Programa javnih potreba u kulturiza 2016.4. Odluka o izmjeni i dopuni Programa javnih potreba u sportu Grada Ozlja za 2016.

godinu5. Odluka o lll. izmjeni i dopuni Programa odrZavanja komunalne infrastrukture u

2016. godini6. Odluka o lll. izmjeni idopuni Programa izgradnje gradevina i uredaja komunalne

infrastrukture u 2016. godini7. Odluka o ll. izmjeni Programa javnih potreba u vatrogastvu 2a2016. god.

8. Odluka o ll. izmjeni Programa utroska naknade za zadr:avanje nezakonito izgradenihzgrada u prostoru za 20'16. god.

L Odluka o izmjeniPrograma utroika sredstava Sumskog doprinosa u 2016. godini10. Odluka o ll. izmjeni i dopuni Programa potpora u poljoprivredi Grada Ozlja za 2016. g.

11. Zakljudak o usvajanju Strategije razvoja G"ada Ozlja za ezdoblje od 2016.do 2020. g.

12. Zakljua,ak o usvajanju Strategije upravljanja imovjnom Grada Ozlja za razdoblje od2016.-2020. godine

13. Zakljuaak o usvajanju Plana upravljanja imovinom Grada Ozlja za 2016. godinu14. lzvedbeni plan ostvarivanja prava i potreba djece u Gradu Ozlju za 2016. godinu15. a) Analiza stanja sustava civilne zastite na podrucju Grada Ozlja za 2016. godinu,

b) Godisnii plan razvoja sustava civilne zastite za 2017. godinu

16. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti

17. Odluka o izmjenama idopunama Odluke o soci.ialnoj skrbi18. Odluka o imenovaniu ulica na podrudju Grada Ozlja

19. Zakljudak o raspisivanju natjedaja za imenovanje ravnatelja/ravnatel.iice Gradskeknjiznice i ditaonice lvana Belostenca Ozalj

20. Odluka o davanju suglasnostiza provedbu ulaganja i prijavu na natje6aj Programa

ruralnog razvoja RH mjera 7.2.2. projekta "Rekonstrukcija nerazvrstane prometnice na

podrudju Grada Ozlja

PREDSJEDNIK

G VUECA:

{osrp

DOSTAVITI:I dlaioMma Gradskog vrleca svmae doslava, ctddonaaalnic. osobna dostava3 zamlenicagradonaaehi@,e-dostava4 Proaeln ca Jedlnstvenog upGvnog odjela osobna dosiava5 Vodle! ca Odsjeka za financile iproraaun osobna doslava6 Vodlellca Odsjeka za opae poslove idru$lvene djeatnosii. eloslava7 Vodlel Odslekaza gospodarstuo iproiekie e dosiavaI Vod ienca Odsjeka za u.banizam lkomufarne posove e-doslava9 zupani skl vi einrcr, osobna dostava (x3)10. Rawalellca DV Zvona a eiostavaI I Ravraleljrca Gradske knjiZ. @ lvana Belostenca i POU Kaiarina Zr fska e dosiava12 Ravnale! zaviaajnos muzej Oza!. e-dostava13 Dneklor Komuna.o Ozat d.o.o. e dosiava14 DirektorAzeljeEkod oo enosiava15 Savjet mlad h e-dostava16. sredst!alawog priopaavanla, svee-dostava11

Točka 1.

USVAJANJE ZAPISNIKA SA

27. SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA

PREDLAGATELJ: Predsjednik Gradskog vijeća

PRIJEDLOG ZAKLJUČKA: Usvaja se zapisnik sa 27. sjednice Gradskog vijeća

1

SKRAĆENI ZAPISNIK SA 27. SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA GRADA OZLJA

održane dana 05. prosinca 2016. godine s početkom u 16,30 sati

SJEDNICI NAZOČNI: Stjepan Basar, Branko Benković, Ivica Benković, Josip Broz, Ivan Čupor, Boris Guštin, Mirjana Marković, Ivana Tomak Marković, Zlatko Starešinčić, Dubravka Sučec, Irena Šimunić,

Jasminka Tkalac, Ivana Tomak Marković, Biserka Vranić, Branko Zoretić, Josip Žapčić

ODSUTNI: - NAZOČNI: Gradonačelnica Grada Ozlja, mr.sc Gordana Lipšinić, - Nada Diković – zamjenica gradonačelnice

- Lidija Bošnjak – pročelnica JUO - Sanja Mikšić – voditeljica Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti - Kristina Kožar Perez – voditeljica Odsjeka za proračun i financije

- Toni Šarić – voditelj Odsjeka za gospodarstvo i projekte - Vesna Cvijak – voditelj Odsjeka za urbanizam i komunalne poslove

- Zlatko Gojmerac - direktor Komunalno Ozalj d.o.o. - Miroslav Pilat – direktor Azelija Eko d.o.o. - Stjepan Bezjak – ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj

- Zdenka Stupić – ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj

- Vesna Novosel - ravnateljica Dječjeg vrtića Zvončić Ozalj - Novinari

ZAPISNIČAR: Erna Kranjčec

Početak sjednice: 16,40 sati

Sjednicu Gradskog vijeća Grada Ozlja otvorio je Josip Žapčić, predsjednik Gradskog vijeća. Pozdravio je sve prisutne, konstatirao da je prisutno 14 vijećnika, te da sjednica

može započeti. Ovakav Dnevni red daje se na usvajanje.

D N E V N I R E D

1. Aktualni sat 2. Usvajanje zapisnika sa 26. sjednice Gradskog vijeća

3. Proračun Grada Ozlja za 2017 . godinu s projekcijama za 2018. i 2019. godinu 4. Odluka o izvršenju Proračuna Grada Ozlja za 2017.g., 5. Odluka o utrošku sredstava od ostvarenih od prodaje, zakupa i davanja na korištenje

poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i sredstava naknade koja se plaća zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u 2017. godini

6. Program izgradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture u 2017.god., 7. Program održavanja komunalne infrastrukture u 2017.god., 8. Program javnih potreba u vatrogastvu za 2O17.god.,

9. Program javnih potreba u kulturi za 2017.god., 10. Program javnih potreba u sportu za 2017.god., 11. Program javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2017.god.,

12. Program utroška sredstava šumskog doprinosa u 2017.god., 13. Program utroška sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo

za 2017.god.,

2

14. Program utroška naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2017.god.,

15. Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Ozlja u 2017. godini, 16. Program potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja za 2017. godinu

17. Program potpora u turizmu na području Grada Ozlja za 2017 . godinu 18. Odluka o socijalnoj skrbi Grada Ozlja

19. Odluka o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike osnovnih škola s područja Grada Ozlja u školskoj godini 2017./2018. god.

20. Odluka o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike srednjih škola s područja Grada Ozlja u školskoj godini 2017./2018. god.

21. Odluka o stavljanju izvan snage DPU-12 Detaljnog plana uređenja ,,Sportskog centra u Ozlju"

22. Plan rada zimske službe za 2016.i 2017. godinu Dnevni red je dan na raspravu i na Usvajanje.

Dnevni red je prihvaćen JEDNOGLASNO sa 14 glasova ZA. Rad sjednice nastavlja se po utvrđenom dnevnom redu.

Točka 1.

AKTUALNI SAT

Ivica Benković je pozdravio nazočne. Naveo je da je na temu aktualnog klizišta u Ozlju održana tiskovna konferencija na koju su došli direktor Hrvatskih cesta i pomoćnik

ministra prometa kada je dano obećanje da će se na gradilištu raditi prekovremeno i vikendom, da će se pojačati ljudstvo i mehanizacija a sve kako bi se promet pustio do

Božića. Bilo je rečeno da će obilaznica biti sanirana, nasipane bankine i napravljena ugibališta, a to nije napravljeno. Nada se će se po završetku ovih radova sanirati narečena cesta.

Mirjana Marković je pozdravila nazočne i uputila pitanje direktoru Komunalnog u vezi

tijeka radova na vodovodu Opara - Vuksani. S obzirom da dolazi zima, neke rupe su još otvorene, vodovod još nije gotov, da li će se uspjeti dovršiti do roka. Vidjela je u Karlovcu da je obavezno ispiranje vodovoda te upitala da li će se to primijeniti i na našu cestu i u

kojem roku će biti gotovo. Kazala je gradonačelnici da se sada vidi kako cesta može biti proširena pa je predložila da se ŽUC-u uputiti poziv da dođu vidjeti kako bi se ta cesta mogla proširiti sa vrlo malo novaca.

Zlatko Gojmerac je pozdravio nazočne i kazao da su radovi u završnoj fazi. Računaju da

će do 15.prosinca sve biti napravljeno. U tijeku su prespajanja, još su ostala dva priključka za prespojiti, nakon toga će ići ispiranje i puštanje u pogon cjevovoda. Što se tiče ispiranja mišljenja je da to neće imati utjecaja na cestu. Voda se neće ispuštati po

cesti i u tom smislu se ne treba brinuti. Gradonačelnica je pozdravila nazočne. Odgovorila je vezano uz klizište jer je to sada

najgorljiviji problem u gradu. Plan da se radovi na klizištu završe do Božića je još uvijek realan i izvjestan a da li smo ga i sa konferencijom za tisak ubrzali ili usporili

razgovaramo u nekom budućem vremenu. Bez obzira što se događalo u dva protekla

3

mjeseca kad sve završi biti ćemo sretni da smo klizište imali. Dobit ćemo kvalitetnu cestu,

rješenje koje na nikakvoj redovnoj proceduri ne bi mogli dobiti. Zamolila je sve prisutne na još malo strpljenja.

Zlatko Starešinčić je pozdravio prisutne. Zahvalio je predsjedniku i stručnim službama grada koje su odgovorile na vijećničko pitanje vezano uz Nadzorni odbor i Skupštinu u

Komunalnom poduzeću Ozalj. Naveo je da je iz odgovora vidljivo da je NO Komunalnog u 2015 godini održao je 4 sjednice u ukupnom trajanju 7 sati i 10 minuta. NO Azelija Eko

održao je jednu sjednicu u trajanju 25 minuta. Skupština Komunalnog Ozalj održala je 5 sjednica u trajanju 3 sata i 30 minuta. Skupština Azelije Eko održala je 1 sjednicu u trajanju 25 minuta. Ukupno zbrojeno 11 sati 30 minuta pomnoženo sa brojem članova 58

sati. Za to je Komunalno poduzeće isplatilo naknade u iznosu od 170.000,00 kn. Ako 4 sjednice traju 7 sati možete misliti koliko se to kvalitetnih odluka donese. Radi toga je on i postavio pitanje i želi da se taj iznos plaća po održanoj sjednici a ne paušalno i to u visini

iznosa koji dobije vjećnik po održanoj sjednici Gradskog vijeća.

Ivan Čupor je pozdravio nazočne. Podržao je gospodina Starešinčića u svemu što je naveo. Primjetio je da u ovom odgovoru od tvrtke Azelije eko fale dva zapisnika. Upravo iz dobivenih zapisnika vidljivo je da je tražio da se smanje naknade, da se naknade isplaćuju

prema održanoj sjednici, da se smanje na pola i to isto tako za NO i Skupštinu. Postavio je pitanje direktoru Komunalnog Ozalj zašto se je povisila cijena vode i da li se to moglo na

neki način izbjeći. Zlatko Gojmerac je ispravio gospodina Starešinčića. Nisu održane samo dvije sjednice

NO, već je održano 5 sjednica NO. Ako su čitali Izvješće o radu tamo je navedeno da se u prilogu dostavljaju zapisnici Komunalnog Ozalj a za Azeliju su dostavljeni samo oni zapisnici sa sjednica na kojima se raspravljalo o visini naknade. Nisu dostavljeni svi

zapisnici. To nije ničija greška nego se u materijalu koje je on dobio tražilo za Komunalno poduzeće. Što se tiče cijene vode korekcija se nije mogla izbjeći. Ako želimo imati pozitivan

rezultat to se nije moglo ostvariti sa uštedama. Sva naknada koju su naplatili i fakturirali za odvodnju nije dovoljna da bi pokrili troškove amortizacije kolektora. Ako želimo imati nulu nisu imali drugog izbora u ovoj situaciji.

Ivana Tomak Marković se pridružila sjednici u 16,49 sati. Boris Guštin je pozdravio nazočne. Naveo je da je jučer bio u Dojutrovici jer je zamoljen od strane MO Dojutrovica, je obišao je trasu vodovoda koji se radi. Radovi na vodovodu iz

viđenog ne zna u kojoj su fazi. Započeto je na svim pozicijama i nigdje nije dovršeno. Pročitao je spisak koji su sastavili na terenu i zamoljen je od strane MO da ga na vijeću pročita. Hidrant u selu je maknut sa jedne pozicije i nije stavljen na drugu, Selo je

dugačko oko 500 metara a nema niti jednog hidranta osim kod vatrogasnog doma. Kompletna trasa vodovoda nije uređena, zatrpana, ljudi ne mogu na svoje parcele pa se

žale i bune. U selu kraj kuća ostavljene su velike hrpe zemlje pa ljudi ne mogu na svoja dvorišta. Šahtovi nisu zatrpani i nisu ograđeni i sada su to otvorene rupe promjera 2x2 metra. Put od Dojutrovice prema vinogradima je totalno uništen. Cjevovod se ne zatrpava

pijeskom kako je bilo propisano, već svim mogućim materijalom iskopanim na trasi. Mještani kažu da iz Komunalnog nitko ne dolazi u selo. Naveo je da je u selu čuo da je projektant sin a nadzor otac, pa ne zna da li se tu radi o sukobu interesa i da li to zakon

dozvoljava. Moli direktora Komunalnog kao investitora da ove navode pojasni.

4

Zlatko Gomerac je kazao da radovi na vodovodu Dojutrovica-Kašt još nisu završeni pa je

normalno da još nije sve zatrpani i uređeno. Krajnji rok do završetka radova je kraj 12. mjeseca. Trasa neće biti do kraja uređena već će neke stvari trebati još popravljati.

Problem postavljanja hidranata rade ljudi u naselju Dojutrovica i to ne samo što se tiče hidranata već i drugih stvari. Hidranti su napravljeni prema projektu. U dva navrata su bile intervencije jer je ljudima to smetalo pa su tražili da se hidrant izmjesti. Na njihovu

intervenciju je pomaknut ali ne može se uvažiti intervencija svakog čovjeka. U ruralnim sredinama pravilo je da su hidranti negdje na razmaku od 400-500 metara i to će se

ispoštovati. Što se tiče uređenja prilaza na parcele sve će to biti napravljeno. Kazao je da je bio na gradilištu prije dva tjedna. Nadzor vrši firma koja je izabrana javnim natječajem. To je Ka-projekt. Oni su projektirali vodovod i oni su pobijedili na natječaju za nadzor. Tu

nije ništa sporno, to je jedna od kvalitetnijih firmi koja se bavi i projektiranjem i ovlašteni su za nadzor. Koliko zna, glavni cjevovod je završen ide se na zatrpavanje šahtova, u toku ovog tjedna bi trebala biti napravljena dva priključka za struju i nakon toga se ide sa

tlačnim probama. Nakon toga ispiranje cjevovoda i onda slijedi izgradnja kućnih priključaka. Još će biti prekopavanja i blata po selima ali bez toga se ne može posao

napraviti. Ljudi moraju shvatiti da moraju pretrpjeti određenu inkomodaciju da bi se nešto napravilo.

Stjepan Basar je kazao da je ovo dokaz kako funkcionira jedna firma koja je totalno neuređena, koja radi bez svog poslovnika, koja radi prema društvenom ugovoru koji nije

usklađen sa Zakonom o radu trgovačkih društava. Ljudi obnašaju poslove za koje nisu educirani i školovani za taj posao pa onda sve rezultira ovim o čemu mi sada raspravljamo. Na tragu toga NO se sastajao toliko koliko se sastajao. Kazao je da je on

predsjednik NO i da nije forsirao sjednice jer je očekivao da to direktor saziva po potrebama. Sve odluke koje su donesene bile su u cilju da se ljudi ne opterete dodatno. Sve odluke od razdiobe novaca koji su bili predviđenu za diobu o kojoj smo tu razgovarali

raspodijeljeni drugačije pa je Skupština donesla odluku. Znaju svi da on nije potpisao plan financijskog izvješća gdje je planiran minus za ovu godinu. Nakon toga se je na

sjednicu Skupštine izlobiralo da se povisi cijena vode za 10 posto da se pokrije gubitak. Taj gubitak je stvar generalnog direktora. On ostvaruje gubitak. Već desetak godina unazad je poduzeće bilo u gubitku. Sada su izostale kapitalne donacije gdje je Ozalj bio

uvijek izdašan u doniranju sa kojima se pokrivao taj gubitak. Kad se sve sumira zauzet je slijedeći stav. Više ne mogu i ne žele podržavati takvo rukovodstvo u Komunalnom Ozalj

Komunalno poduzeće treba voditi drugačije, a ne način da se svake godine ljudi sve više opterećuju većom cijenom vode. To je samo jedan dokaz neučinkovitosti vođenja poduzeća.

Zlatko Starešinčić je kazao da nije korektno da direktor kaže da se nisu održale dvije sjednice. Održano je onoliko koliko piše u materijalima. Tražili smo zapisnike za

Komunalno. Zašto je ubačena Azelija ako za nju nismo tražili podatke.

Zlatko Gojmerac je naveo da je u materijalu koje je dobio od gradskog vijeća gdje se tražilo da za ovu sjednicu dostavi to izvješće je pisalo da se dostave zapisnici za prošlu godinu za Komunalno poduzeće. Bilo je pitanja na kojim sjednicama se raspravljalo o

naknadama. Zato je od Azelije dostavio te zapisnike na kojim sjednicama se raspravljalo o naknadama članovima NO i Skupštine.

Zlatko Starešinčić je kazao da je on tražio zapisnike sa svih sjednica NO i Skupštine bez obzira o čemu se raspravljalo.

5

Jasminka Tkalac je kazala da smo na prošloj sjednici prihvatili izvješće u nadi da tamo

što piše će tako i biti. Već na prvoj skupštini je povećana cijena vode. Ispada da su vijećnici obmanuti a nakon toga i Skupština. Misli da to nije u redu jer tada su svi

vjerovali da poskupljenja vode neće biti. Ako je Skupština sama to odlučila onda to ide i njima na dušu.

Zlatko Gojmerac je naveo da je dobio materijal potpisan od predsjednika gradskog vijeća gdje se traži da tako treba dostaviti. Ako treba dopunit će onim što gospodin Starešinčić

misli da treba dostaviti. Što se tiče izvješće on tamo nije govorio o nikakvim cijenama ni da se cijena neće korigirati. To nije spomenuo niti jednom riječju niti je napisao. Još jednom ponavlja da nisu imali mogućnosti sa uštedama dovesti do pozitivnog rezultata.

Biserka Vranić je pozdravila nazočne. Predložila je s obzirom da je ovo aktualni sat, a postoji potreba da se raspravi o radu Komunalnog poduzeća da ovakvu točku pripremimo

za sljedeću sjednicu. Ovdje ima dosta nelogičnosti. Ispada da imamo Komunalno poduzeće a vijeće nema nikakva prava nego netko tamo iz neke županije. To nije točno.

Sve odluke uprava poduzeća provodi od strane gradskog vijeća i vijeća Općine Žakanje i NO i Skupštine. Upitala je gradonačelnicu vezano za zgradu šumarije. Kakvi su daljnji pregovori sa Hrvatskim šumama i što se tamo događa.

Gradonačelnica se osvrnula na Komunalno Ozalj i vodovod Žumberak. Što se tiče

vodovoda Žumberak može biti samo tužna zbog ovakvih reakcija sa terena. Radovi još nisu gotovi, rokovi idu kraju ali trebalo bi ipak malo više uvažavati struku. Ove primjedbe koje je iznio gospodin Guštin su krenule odmah na početku. Prigovori zbog oštećenog

asfalta, zbog nezasipavanja. Ona je tada osobno izišla na teren i dobar dio trase je prehodala. Ispod Dojutrovice prema Stojavnicama. Pogledala je oštećenja na asfaltu i bilo ju je sram jer primjedbe nisu bile utemeljene. Što se tiče prigovora da se ne zatrpava

adekvatnim materijalom kako to troškovnik predviđa, upozorila je nadzor na to. Što se tiče cijene vode i suglasnosti skupštine da se cijena vode povisi, analiza cijene vode koju je

Skupština dobila bila je korektna i razumna na način da je neizbježno da se to povećanje dogodi, a drugi razlog je što ih je direktor obavijestio da postoji nadzor cijene vode koji ne dozvoljava da budu otkloni u cijeni vode preveliki da nam se ne dogodi da intervenira

Vijeće za vodne usluge i zato je Skupština dala suglasnost na to povećanje cijene vode. Za Zgradu šumarije je grad pokazao određeni interes na način da smo izrazili brigu o tome

da je zgrada jako zapuštena, da krovište propušta da su svi zidovi zarasli bršljanom, da se narušava statika zgrade. U tome je pozvala i nadležni konzervatorski odjel koji je stavio preventivnu zaštitu na zgradu i jedan od prijedloga Hrvatskim šumama je bio da ako sami

ne misle skrbiti o toj zgradi razgovarajmo o zamjeni. U to vrijeme nudili smo u staroj školi zamjenske kancelarije a da oni ustupe zgradu i okoliš gradu. S tim u vezi obavljeni su razgovori i u Karlovcu i u Zagrebu u dva navrata, ali ono što se pozitivno dogodilo da su

HŠ potaknute našim interesom vidjeli i shvatili da moraju voditi brigu o svojoj imovini i da su krenuli u sanaciju zgrade. HŠ obnavljaju krovište i statiku zgrade i grad više taj interes

za zamjenu zgrada više ne iskazuje. Interes je bio u tome da se ne dogodi da zgrada fizički ne propadne i da ne isele službu iz Ozlja. Oni ulažu u zgradu i za sad mi kao grad možemo biti zadovoljni. Kad će biti gotovo ne zna.

Stjepan Basar je konstatirao da su novci izdvojeni za rad NO bačen novac. Kako drugačije protumačiti da odluke odnosno smjernice koje da NO nakon što vrati na doradu

financijski plan Skupštini, da se ne ide u povećanje cijene vode i da se iskoriste unutarnje rezerve kojih ima, jer ne moraju plaće u Komunalnom Ozalj biti tako visoke. Ne misli da

treba smanjiti radnicima na terenu ali onima što sjede u kancelarijama da. Možda bi se tu

6

našle rezerve. Kako protumačiti da ima smisla neki nadzor kad se od tog nadzora skriva

odluka Skupštine do zadnje sjednice NO kad su slučajno doznali da je došlo do povećanja cijene vode od 10 posto odlukom Skupštine u 6. mjesecu. Predlaže da se nađe koncenzus.

Dobili smo odgovor od Općine Žakanje na naš upit. Treba zamoliti općinu Žakanje da još jednom preispita svoju odluku jer ukoliko ta odluka bude isto takva, mi možemo donesti odluku da mi svoj dio Komunalnog poduzeća izdvojimo i osnovat ćemo svoju firmu bez

Žakanja sa stopostotnim vlasništvom grada Ozlja. Stalno se ulaže i stalno se rastače, te tome treba jednom stati na kraj.

Vesna Novosel se pridružila sjednici u 17,28 sati. Stjepan Basar je predložio da vijećnici na kraju sjednice doniraju 50-100 kuna za djecu DV Zvončić Ozalj prigodom Sv. Nikole da im se nešto kupi.

Lidija Bošnjak je upoznala nazočne sa mišljenjem Ministarstva poljoprivrede jer smo zatražili mišljenje vezano za način prijenosa vlasništva na komunalnom vodnom

građevinom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Teme je bila na koji način prenijeti pročistač budući da sukladno Zakonu o vodama JLS ne može biti vlasnik uređaja. Dobili smo mišljenje da uz društveni ugovor vidljivo je da navedeni osnivači donose odluku o

izmjeni društvenog ugovora većinom glasova što pretpostavlja da bez pristanka Općine Žakanje nije moguće provesti naprijed navedenu odluku Gradskog vijeća Grada Ozlja o

prijenosu vlasništva povećanjem udijela Grada Ozlja u temeljnom kapitalu društva Komunalno Ozalj. Preostaje nam opcija ili povećanjem temeljnog uloga ili prijenosom bez naknade. U svakom slučaju uređaj moramo prenijeti i zato se slaže sa prijedlogom da

jedna točka na sljedećoj sjednici gradskog vijeća bude Komunalno Ozalj i to pripremamo za sljedeću sjednicu.

Točka 2. USVAJANJE ZAPISNIKA SA 26. SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA

Predlagatelj: Predsjednik Gradskog vijeća Rasprava: -

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Usvaja se zapisnik sa 26. sjednice Gradskog vijeća

Točka 3.

PRORAČUN GRADA OZLJA ZA 2017. GODINU S PROJEKCIJAMA

ZA 2018. I 2019. GODINU Predlagatelj: Gradonačelnica

Izvjestitelj: Lidija Bošnjak – pročelnica JUO Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Odbor za proračun se sastao i predlaže

Gradskom vijeću usvajanje proračuna kako je predloženo u materijalima. Prihodi proračuna Grada Ozlja za 2017. godinu planiraju se u iznosu od 22.514.000,00 kn što u odnosu na 2016. godinu (II izmjene i dopune) predstavlja smanjenje od 21,51%.

U 2018. godini prihodi proračuna projicirani su s međugodišnjim povećanjem od 0,03% i iznose 22.520.000,00 kn, a u 2019. godini prihodi proračuna projicirani su s međugodišnjim povećanjem od 0,44% i iznose 22.620.000,00 kn.

Prihodi poslovanja planiraju se za 2017. godinu u iznosu od 22.469.000,00 kn, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja umanjenje od 20,54%. Obzirom na vrste prihoda

poslovanja, u 2017. godini, u odnosu na 2016. godinu, planiraju se:

7

Prihodi od poreza u iznosu od 15.607.344,00 kn, smanjenje od 1,15%,

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna u iznosu od 3.422.206,00 kn, umanjenje od 59,42%,

Prihodi od imovine u iznosu od 451.200,00 kn, smanjenje od 33,18%, Prihodi od administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada u iznosu od 2.900.250,00 kn, umanjenje od 9,66%,

Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihoda od donacija u iznosu od 85.000,00 kn, smanjenje od 48,25% (umanjenje prihoda od donacija)

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi u iznosu od 3.000,00 kn, bez promjene u odnosu na 2016. godinu, Projekcija prihoda poslovanja za 2018. godinu iznosi 22.475.000,00 kn, što u odnosu na

2017. godinu čini međugodišnji rast od 0,03%. U 2019. godini su prihodi poslovanja projicirani su s međugodišnjim povećanjem od 0,44% u iznosu od 22.575.000,00 kn. Rashodi Proračuna Grada Ozlja za 2017. godinu planiraju se u iznosu od 22.364.000,00

kn, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja smanjenje od 3,74%. U 2018. godini rashodi proračuna projicirani su s međugodišnjim povećanjem od 0,03% i

iznose 22.370.000,00 kn, a rashodi za 2019. godinu projicirani su s međugodišnjim uvećanjem od 0,45% te iznose 22.470.000,00 kn. Rashodi poslovanja se u 2017. godini planiraju u iznosu od 16.036.240,00 kn, što

predstavlja smanjenje od 12,80% u odnosu na tekući plan za 2016. godinu. U 2018. godini rashodi poslovanja se planiraju s međugodišnjim povećanjem od 4,51% te

iznose 16.759.025,00 kn, a u 2019. godini isti se planiraju s međugodišnjim smanjenjem od 6,28% te su utvrđeni u iznosu od 15.705.813,00 kn. Rasprava: -

Biserka Vranić je kazala da podržava program za izgradnju komunalne infrastrukture (cesta u zoni, potok Curak, nerazvrstane ceste) no nije joj jasno da li će se novac u iznosu od 195.000,00 kn za parkiralište na Bikovom brdu uspjeti potrošiti ove godine jer radovi

još nisu počeli. Upitala je koliko vrijedi taj projekat. Upitala je vezano za javnu rasvjetu 85.000,00 kn na što se to odnosi s obzirom da se radi o malom iznosu. Znamo da već

dvije godine imamo 80.000,00 kn za Petruš Vrh, sada imamo 150.000,00 kn. Da li je to nastavak radova i postoji li za to građevinska dozvola. Podržava situaciju oko školstva i športa. Upitala je vezano uz kulturu 110.000,00 kn. Da li je to pretprostor u knjižnicu i

zar nismo već dobili novac za taj projekat. Vidjela je da je predviđeno 50.000,00 kn za poticaje u turizmu. Što je to i na koji način će se to poticati i koga. Na koji način se

predvidjelo dijeliti poticaje za poljoprivredu. Poticaje osjemenjivanja ili neke druge poticaje. Ono što se ovdje ne vidi, postoji nedostatak projekata koje bi mogli prijaviti na strukturne fondove. Da li je u sljedećoj godini predviđena izrada nekog konkretnog

projekta koji ima ozbiljnu cifru da ga možemo prijaviti i da možemo očekivati u naredne 4 godine da se on i realizira. Zanima ju na kojim se projektima sada radi.

Ivica Benković je naveo da se prije 4 godine napravio idejni projekt za proširenje vrtića. Da je bilo malo dobre volje već smo mogli ući u tu realizaciju. Bilo je riječi da bi bilo

neophodno riješiti popločavanje platoa ispred banke i pošte. Postavio je pitanje za otkup zgrade u gornjem Ozlju. Bilo bi dobro da vlasnik najprije iseli stanare da se ne desi da dobijemo stanare sa zgradom.

Zlatko Starešinčić je naveo da nije jednostavno napraviti ovaj proračun. Nije ulazio u detalje jer nije previše stručan ali ima mišljenje da gledajući prihode u proračunu prošle

godine smo imali donacija 700.000,00 kn od EU fondova, a ove godine 8,5. U iduće tri godine se planira po 3miliona i 300.000,00 kn. Interesira ga da li nema projekata ili su

nam dovoljna 3miliona kuna. Trebamo planirati više pa se poslije smanji ako vidimo da se

8

neće moći izrealizirati. On se ne bi zadovoljio sa jednim kolektorom koji smo napravili za

8,5 miliona kuna a riješili smo samo jedan dio grada s time. Ima drugih naselja koja nemaju riješenu odvodnju pa predlaže da se rade mali kolektori po naseljima.

Irena Šimunić je pozdravila nazočne. Kazala je da ju žalosti podatak da se proračun i financijski plan smanjuje. Zanima ju zašto se sa 26 miliona kuna smanjuje na 22 miliona

kuna. Bilo bi lijepo da je svaki idući financijski plan razvojni plan. Kroz nekoliko godina se provlači rad turističke zajednice pa bi htjela kratko pojašnjenje financiranje rada TZ jer ne

zna da li je to privatno poduzeće ili što je sa time. Pozdravlja ulaganje u školstvo i to je zaista lijepo. Zanima ju situacija, odnosno ulaganje u darovite učenike. U školi je bilo lijepih rezultata pa bi djecu koja su državni prvaci treba motivirati. Prošle godine nije bilo

predviđenih sredstava iako su oni nagrađeni i postigli su određene rezultate i nje samo oni nego i njihovi mentori jer su i oni zaslužni za nagrade. Za gradske vrtove je predviđen iznos od 5000 kn. Da li to znači da je taj projekat bio neuspješan ili nešto drugo. Na kraju

se moramo prisjetiti onog izvanrednog neplaniranog prihoda u prošloj godini od poreza na dohodak od kapitala koji je bio više od 5 miliona kuna pa ne zna kako bi ova naša

ozaljska gradska priča uopće izgledala da nije bilo tih sredstava koja su došla iznenada, neplanirano, jednostavno kao jack pot.

Stjepan Basar je kazao da je ovaj proračun dobar i uravnotežen, izbalansiran za ovo vrijeme u kojem živimo. Sve potrebe u gradu su pokrivene s određenim predviđenim

novčanim sredstvima. Treba ulagati u komunalnu infrastrukturu, u nove projekte, kulturu i turizam. U ime koalicije vijećnika HDZ-a, HSS-a i HSP-a izjavio je da će oni podržati ovakav proračun.

Gradonačelnica je navela da je proračun za 2017. godinu mogao biti značajno veći ali smo se odlučili da budemo realni i da vrtić za koji je apsolutno sve gotovo ne stavljamo u

plan zato jer smo pred kraj godine saznali da se natječaj za vrtić mjera 7.4 odgađa ali ne znamo do kada. Sigurno na taj natječaj idemo kad se otvori. Kad bude najavljen mi ćemo

paziti da budemo među prvima koji će se javiti. Predračunska vrijednost je oko 10 milijuna kuna. Od kapitalnih projekata koji u sljedećoj godini idu je poslovna zona i cesta u poslovnoj zoni koja podrazumijeva i prijelaz preko pruge. Cestu smo podijelili u tri faze.

Bez obzira što imamo više prihoda trudit ćemo se dobiti novac iz tuđih izvora. Pripremljena je javna rasvjeta šireg centra Ozlja i opet rascjepkano u puno faza ne bi li

kao cjelovit projekt ako mjera 7.4 bude omogućavala prijavili ili pak kao integralne dijelove nekih drugih projekata jednako jedna faza javne rasvjete. Sanitarna odvodnja ostalih naselja. U toku je sa Vodoprivredom Karlovac i rade na tome da nam daju

koncepcijsko rješenje za kompletnu odvodnju ostatka našeg područja sa naglaskom na ona naselja koja gravitiraju vodotocima. Planirana je oborinska odvodnja sela Trg. Projekt kupališta ispod stare hidrocentrale započet je sa Hrvatskim vodama gdje su napravili

sanaciju obale koja na žalost nije sretno završila jer je voda napravila štetu. Oni su iznenađeni silinom Kupe usprkos svom iskustvu koje imaju. Napravljena je zaista velika

šteta i to ide odmah na proljeće u sanaciju. Kontinuirano se radi na projektu Stare škole. Ne čekamo da to sredi županija kao osnivač škola, krenuli smo sami u to. Prva je PŠ Lović Prekriški, Obrež, Svetičko Hrašće i PŠ Radatović. Sve te škole ćemo staviti u neku

funkciju i ne dati da propadnu. Što se tiče gornjeg kupališta, obavljen je razgovor sa vlasnikom i očekujemo povratnu informaciju. Zahtjev grada je da se to aktivira. Ista stvar je i sa Ozljankom. Bilo je interesa da se taj objekat stavi parcijalno u funkciju ali to ne

podržava. Što se tiče gradskih vrtova s iznosom 5000 kn je minimum za pokriti troškove oranja i kupovine sjemena. Zgotovljen je projekt Etno sela, obavljen je razgovor sa

ribičima koji su zadovoljni s projektom kao zajedničkom cjelnom. Škopa je čisti

9

materijalni dobitak koji je neusporediv s onim što smo dobili. Zgrada stare škole u Ozlju i

projekt energetske učinkovitosti. Moći ćemo konkurirati za obnovu zgrade. Reciklažno dvorište i sortirnica, novi susustav zbrinjavanja otpada. Što se tiče Turističke zajednice

Grada Ozlja na turističkom vijeću smo obećali da će se sa početkom godine zaposliti stručni suradnik. Osoba će imati zadatak da odradi puno stvari koje do sada nismo odrađivali. Financiranje darovitih učenika ići će kroz program stipendija.

Biserka Vranić zahvaljuje na iscrpnom obrazloženju. Ima dva prijedloga. Već duže vrijeme

imamo sa cestom prema Ilsadu. Kad se napravi nogostup u Trškoj cesti trebat će riješiti raskrižje prema Ilsadu. Predložila je da se etno selo u narednom periodu premjesti na područje gradskih vrtova a na području etno sela proširi prometnica i napravi parkiralište.

Autobusima kojima dolaze turisti u obilazak je tamo nezgodno za parkirati. Trebalo bi napraviti projekat preseljenja etno sela koje bi moglo raditi i živjeti da se sutra nekoga tamo stavi da ubire naknadu kroz ulaznice. Što se tiče Turističke zajednice predložila je

da se gospodina Tonija Šarića bez natječaja prerasporedi u TZ na mjesto stručnog suradnika jer je vidljivo iz ove tri godine njegovog rada da on radi pretežno na projektima

iz turizma. Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Proračun Grada Ozlja za 2017. godinu s projekcijama za 2018. i 2019. godinu

Pauza 15 minuta Rad sjednice nastavlja se u 18,40 sati.

Točka 4.

ODLUKA O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADA OZLJA ZA 2017. GODINU

Predlagatelj: Gradonačelnica

Izvjestitelj: Lidija Bošnjak – pročelnica JUO Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Rasprava: -

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Odluka o izvršenju Proračuna Grada Ozlja za 2017.g.

Točka 5.

ODLUKA O UTROŠKU SREDSTAVA OSTVARENIH OD PRODAJE, ZAKUPA I DAVANJA

NA KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE I SREDSTAVA NAKNADE KOJA SE PLAĆA ZBOG PROMJENE NAMJENE

POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U 2017. GODINI


Izvjestitelj: Lidija Bošnjak, pročelnica JUO Lidija Bošnjak pojasnila je točku dnevnog reda. Sredstva koja su prihod proračuna Grada Ozlja, a ostvarena su od prodaje, zakupa i

davanja na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, udružiti će se sa sredstvima naknade koja se plaća zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljišta i koja su prihod proračuna Grada Ozlja.

Prihod od prodaje, zakupa i davanja na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, te prihod od naknade koja se plaća zbog promjene namjene

10

poljoprivrednog zemljišta, planira se u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu u

ukupnom iznosu od 15.000,00 kn. Sredstva će se koristiti za sređivanje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja

poljoprivrednog zemljišta te katastarsko-geodetske izmjere zemljišta. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Odluka o utrošku sredstava od ostvarenih od prodaje, zakupa i davanja na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike

Hrvatske i sredstava naknade koja se plaća zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u 2017. godini

Točka 6.

PROGRAM IZGRADNJE GRAĐEVINA U UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

U 2017. GODINI


Izvjestitelj: Lidija Bošnjak, pročelnica JUO Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Ovim se Programom utvrđuju građevine i uređaji komunalne infrastrukture koji će se

graditi u 2017. godini. Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukture iz ovog Programa financirati će se iz sredstava: naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada, komunalnog doprinosa, vodnog doprinosa, naknade za koncesije, šumskog

doprinosa, kapitalnih pomoći, drugih prihoda i primitaka Proračuna grada Ozlja. Građevine i uređaji komunalne infrastrukture koje će u svojstvu investitora graditi,

rekonstruirati i nabavljati Grad Ozalj u 2017. godini, te iznosi planiranih financijskih sredstava su: Projekt izgradnje poduzetničke zone Lug, Cesta 1.323.485,00 kn

Izgradnja javnih površina, Zacjevljenje potoka Curak 446.000,00 kn Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta 2.045.000,00 kn

Izgradnja i uređenje parkirališta Kurilovac 3-7 374.000,00 kn Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete 85.000,00 kn Uređenje parkirališta na Petruš vrhu, Parkiralište 150.000,00 kn

Ukupno: 4.423.485,00 kn Građevine i uređaji komunalne infrastrukture koje će u svojstvu investitora graditi Komunalno Ozalj d.o.o. u 2017. godini, te iznosi planiranih financijskih sredstava su:

Izgradnja vodovodnog sustava, Vodovod Galin 50.000,00 kn Ukupno: 50.000,00 kn

Sveukupno (A+B): 4.473.485,00 kn

Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz točke V ovog Programa financirati će se iz: naknade za koncesije 1.200,00 kn

naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada 120.000,00 kn komunalnog doprinosa 300.000,00 kn vodnog doprinosa 80.000,00 kn

šumskog doprinosa 50.000,00 kn kapitalnih pomoći 2.082.000,00 kn drugih prihoda i primitaka Proračuna Grada Ozlja 1.840.285,00 kn

Ukupno 4.473.485,00 kn Rasprava: -

11

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Program izgradnje građevina i uređaja komunalne

infrastrukture u 2017.g.

Točka 7. PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2017. GODINI

Predlagatelj: Gradonačelnica Izvjestitelj: Lidija Bošnjak, pročelnica JUO Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda.

Ovim programom se utvrđuje opseg i troškovi održavanja komunalne infrastrukture u 2017. godini za:

1. održavanje čistoće javnih površina

2. održavanje javnih površina u zimskim uvjetima 3. održavanje nerazvrstanih cesta

4. investicijsko održavanje javnih površina 5. održavanje javne rasvjete 6. održavanje groblja

7. održavanje odvodnje atmosferskih voda 8. održavanje prometnica ŽUC-a.

Radove na uklanjanju snijega i leda te radove posipanja javnih prometnih površina iz

točke III 1. ovog programa u zimskim uvjetima vršiti će Obrt «GMTT Lešćanec», vl. Marijan Lešćanec iz Vivodine sukladno Planu održavanja javnih prometnih površina u zimskim

uvjetima. Financijska sredstva za održavanje javnih prometnih površina u zimskim uvjetima u 2017. godini planirana su u iznosu od 450.000,00 kn. Tekuće i investicijsko održavanje javnih površina obuhvaća hitne popravke javnih

prometnih površina potrebne radi sigurnosti građana, redovito održavanje javnih površina te sadnju višegodišnjih nasada na javnim površinama. Financijska sredstva za

investicijsko održavanje javnih površina u 2016. godini planirana su u ukupnom iznosu od 196.000,00 kn. Nerazvrstane ceste su prometnice definirane Odlukom o nerazvrstanim cestama na

području Grada Ozlja, donesenom od Gradskog Vijeća Grada Ozlja 22. prosinca 2014. godine. Održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća radove redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta. Financijska sredstva za održavanje nerazvrstanih cesta

planirana su u iznosu od 1.423.000,00 kuna. Poslove održavanja asfaltnih površina obavljat će temeljem dvogodišnjeg ugovora tvrtka

Ceste Karlovac d.o.o., Poslovni park Karlovac 1/A, Belajske Poljice, Duga Resa. Odražavanje makadamskih cesta, što uključuje uslugu nabave i prijevoza kamenog materijala, te rad strojeva (kombinirke, gredera i sl.), obavljat će društvo GM-PRIJEVOZ,

Obrt za javni cestovni prijevoz i zemljane radove, Trška cesta 22, Ozalj, na temelju dvogodišnjeg ugovora.

Održavanje javne rasvjete odnosi se na redovno, investicijsko, i pojačano održavanje kompletne infrastrukture javne rasvjete na području Grada Ozlja. U redovno održavanje javne rasvjete ulaze svi radovi koji se tijekom godine javljaju kao

neophodni za osiguravanje kvalitetne usluge javne rasvjete, u investicijsko održavanje ulaze svi radovi koji se odnose na povećanje kapaciteta javne rasvjete, a na pojačano održavanje javne rasvjete odnose se usluge kićenja grada uoči blagdana i nabava nakita u

svrhu istog. Rashodi za održavanje javne rasvjete, planirani su u iznosu od 909.000,00 kn, od toga na

rashode za utrošak električne energije za javnu rasvjetu 740.000,00 kn i Tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture javne rasvjete u iznosu od 169.000,00 kn.

12

Održavanje javne rasvjete na području Grada Ozlja obavljat će tvrtka Venera d.o.o.,

Barilović bb, Barilović. Za održavanje prostora i zgrada na grobljima na poziciji 1226 Proračuna grada Ozlja za

2017. godinu planirana su sredstva u iznosu od 22.500,00 kn, koja će se utrošiti za nabavu usluga tekućeg i investicijskog održavanja predmetnih objekata temeljem javnog natječaja/javnog poziva sukladno odredbama Zakona o udrugama. U cilju obavljanja

komunalne djelatnosti održavanja odvodnje atmosferskih voda u Proračunu grada Ozlja za 2017. godinu, planirana su sredstva na poziciji 1163 u iznosu od 300.000,00 kn. U

cilju održavanja razine prohodnosti i nužnih sanacija cesta u nadležnosti Županijske uprave za ceste o u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu, planirana su sredstva na poziciji 1260 u iznosu od 50.000,00 kn.

Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Program održavanja komunalne infrastrukture u 2017.g.

Točka 8. PROGRAM JAVNIH POTREBA U VATROGASTVU ZA 2017. GODINU

Predlagatelj: Gradonačelnica Izvjestitelj: Lidija Bošnjak, pročelnica JUO

Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Svrha Programa javnih potreba u vatrogastvu je osiguranje provedbe preventivnih mjera

zaštite od požara i eksplozija, osiguranje uvjeta za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama, opasnim situacijama te ekološkim i drugim nesrećama. Ovim programom utvrđuju se programski zadaci Grada

Ozlja i Vatrogasne zajednice Grada Ozlja koji se odnose na: - Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) i Plan zaštite od požara i tehnološke eksplozije (u daljnjem tekstu: Plan

zaštite od požara) - praćenje i unapređenje rada Vatrogasne zajednice i DVD-a s područja Grada Ozlja

- organiziranje promicanja i unapređenja stručno tehničkih poslova - informativno izvještajnu djelatnost Za potrebe provođenja programskih zadataka u 2017. godini, u Proračunu Grada Ozlja,

na pozicijama 1125 i 1235, planiraju se sredstva u ukupnom iznosu od 517.000,00 kn Sredstva za redovitu djelatnost Vatrogasne zajednice Grada Ozlja u iznosu od 216.383,25

kn, isplaćivati će se na žiro račun Vatrogasne zajednice Grada Ozlja u dvanaest mjesečnih akontacija. Sredstva u iznosu od 49.500,00 kn za obavljanje redovne djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca, isplaćivati će se na žiro račun

Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca, sukladno Ugovoru između Grada Ozlja i Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca. Sredstva za troškove osposobljavanja vatrogasnih kadrova i troškove novčane naknade dobrovoljnim vatrogascima te kapitalna

ulaganja u ukupnom iznosu od 251.116,75 kuna isplatiti će se temeljem zaključaka Gradonačelnice u skladu sa proračunskim mogućnostima ovisno o pritjecanju

proračunskih sredstava u Proračun Grada Ozlja u 2017. godini. Ukoliko se proračunski prihodi u 2017. godini neće ostvarivati u planiranim iznosima, planirani rashodi za potrebe vatrogastva uskladiti će se u odnosu na stvarno ostvarene prihode, postupkom

uravnoteženja proračuna putem izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2017. godinu. Ukupna sredstva za financiranje javnih potreba u vatrogastvu, koja će se isplatiti u 2017. godini, ne mogu biti veća od ukupno planiranih sredstava na pozicijama 1125 i

1235 Proračuna Grada Ozlja za 2017. godinu, niti manja od zakonske obveze propisane člankom 45. stavak 1. točka 1. Zakona o vatrogastvu. Ukoliko visina sredstava za

13

financiranje javnih potreba u vatrogastvu, obračunata prema zakonskim propisima, bude

viša od planiranih sredstva u proračunu, iznos planiranih sredstava uskladiti će se sa visinom sredstava prema zakonskoj obvezi putem izmjena i dopuna Proračuna Grada

Ozlja za 2017. godinu. Vatrogasna zajednica Grada Ozlja obvezna je do 30.06.2018. godine podnijeti Gradskom vijeću Grada Ozlja Izvješće o radu i financijsko izvješće za razdoblje 01.01.-31.12.2017.

godine. Rasprava: -

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Program javnih potreba u vatrogastvu za 2017.g.

Točka 9. PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2017. GODINU

Predlagatelj: Gradonačelnica Izvjestitelj: Lidija Bošnjak – pročelnica JUO

Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Programom javnih potreba u kulturi za 2017. godinu utvrđuju se aktivnosti, poslovi, djelatnosti, akcije i manifestacije u kulturi od značenja za Grad Ozalj kao i njegovu

promociju na svim razinama suradnje. Programom se posebice podržava i potiče kulturno-umjetničko stvaralaštvo, programi ustanova kulture, nabava te investicijsko

održavanje i opremanje objekata za kulturu, te akcije i manifestacije koje doprinose promicanju kulture. Sredstva koja se planiraju u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu za pokriće rashoda javnih potreba u kulturi, a izvori financiranja su opći prihodi i primitci

proračuna Grada Ozlja, iznose 1.210.875,00 kuna. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Program javnih potreba u kulturi za 2017.g.

Točka 10. PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU ZA 2017. GODINU


Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Za podmirenje troškova svih programskih područja u 2017. godini u Proračunu Grada Ozlja osigurano je 260.000,00 kuna. Grad Ozalj će doznačiti sredstva u iznosu od

260.000,00 kuna Zajednici sportskih udruga Grada Ozlja. Pravo na korištenje sredstava doznačenih iz Proračuna grada Ozlja na račun Zajednice sportskih udruga ostvarivat će se sukladno odredbama Zakona o udrugama.

Zajednica sportskih udruga dužna je, u svrhu pravdanja utroška doznačenih proračunskih sredstava, dostaviti Gradu Ozlju opisno i financijsko izvješće u rokovima i

na način utvrđen ugovorom o dodjeli financijskih sredstava. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Program javnih potreba u sportu za 2017.g.

Točka 11.

PROGRAM JAVNIH POTREBA U TEHNIČKOJ KULTURI ZA 2017. GODINU


14

Izvjestitelj: Lidija Bošnjak, pročelnica JUO

Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Za poticanje rada Udruga iz područja tehničke kulture, u Proračunu Grada Ozlja za 2017.

godinu planiraju se sredstva u iznosu od 30.000,00 kn. Sredstva će se dodjeljivati temeljem potpisanog ugovora i zahtjeva za isplatu sredstava kojima prethodi raspisani javni natječaj/javni poziv za dodjelu sredstava iz proračuna Grada Ozlja te postupak

ocjene i odabira programa ili projekta. Udruge su dužne, u svrhu pravdanja utroška doznačenih proračunskih sredstava, dostaviti Gradu Ozlju opisno i financijsko izvješće u

rokovima i na način utvrđen ugovorom o dodjeli financijskih sredstava. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Program javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2017.g.

Točka 12.

PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA ŠUMSKOG DOPRINOSA U 2017. GODINI


Programom utroška sredstava šumskog doprinosa za 2017. godinu utvrđuje se namjena korištenja i kontrola utroška sredstava šumskog doprinosa kojeg plaćaju pravne osobe

koje obavljaju prodaju proizvoda iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) u visini od 3,5% od prodajne cijene proizvoda na panju. U Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu planirani su prihodi po osnovi šumskog

doprinosa u ukupnom iznosu od 50.000,00 kn. Sredstva šumskog doprinosa koristiti će se za financiranje izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture sukladno Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu.

Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Program utroška sredstava šumskog doprinosa u 2017.g.

Točka 13.

PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA OD PRODAJE STANOVA NA KOJIMA POSTOJI STANARSKO PRAVO ZA 2017. GODINU


Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda. Prihod od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo planira se u Proračunu Grada Ozlja u 2017. godini u iznosu od 30.000,00 kn. Sredstva će se utrošiti za rješavanje

stambenih pitanja socijalno ugroženih kategorija stanovništva s područja Grada Ozlja, kroz izdvajanja temeljem Socijalnog programa Grada Ozlja za 2017. godinu.

Rasprava: - Usvajanje. JEDNOGLASNO, 15 za Zaključak: Donosi se Program utroška sredstava od prodaje stanova na kojima

postoji stanarsko pravo za 2017. g.

Točka 14.

PROGRAM UTROŠKA NAKNADE ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA U PROSTORU ZA 2017. GODINU

15


Izvjestitelj: Lidija Bošnjak, pročelnica JUO Lidija Bošnjak je pojasnila točku dnevnog reda.

Prihod od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru planira se u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu u iznosu od 120.000,00 kn. Sredstva će se utrošiti u okviru Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za

2017. godinu. Rasprava: -

Usvajanje. JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Program utroška naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2017.g.

Točka 15.

PROGRAM RAZVOJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU GRADA

OZLJA U 2017. GODINI


U svrhu podizanja konkurentnosti poduzetnika i obrtnika kroz razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, i olakšavanja poslovanja poduzetnicima i obrtnicima s područja

Grada Ozlja, a temeljem pristiglih upita i zahtjeva poduzetnika, te zaključaka sa sjednice Odbora za godpodarski razvoj i poduzetništvo, u Programu razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Ozlja za 2017.godinu predlažu se sljedeće mjere

razvoja malog i srednjeg poduzetništva Grada Ozlja: subvencioniranje kamata po kreditima poduzetnika, promidžba poduzetništva i obrtništva te subvencija edukacija poduzetnika. U čl. 6. navedeni su uvjeti po kojima će potpora biti isplaćena, te potrebna

dokumentacija. U Proračunu Grada Ozlja predviđena su sredstva za navedeni Program u ukupnom iznosu od 50.000,00 kn. Najviši dozvoljeni ukupno isplaćeni iznos po korisniku

iznosi 10.000,00 kn godišnje, za sve mjere ukupno. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Grada Ozlja u 2017. godini

Točka 16.

PROGRAM POTPORA POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU GRADA OZLJA

ZA 2017. GODINU Predlagatelj: Gradonačelnica


Nakon obavljenih konzultacija sa lokalnim proizvođačima, Savjetodavnom poljoprivrednom službom Karlovačke županije i Upravnim odjelom za poljoprivredu, šumarstvo i turizam Karlovačke županije u Program unosimo nove mjeru, namijenjene

unapređenju biljne proizvodnje. To su sufinanciranje nabavke mehanizacije, sufinanciranje analize i sufinanciranje prelaska na ekološku proizvodnju. U čl.6 navedeni su uvjeti po kojima će potpora biti isplaćena, te potrebna dokumentacija.

Zbog sve većeg uključivanja u promotivne i turističke aktivnosti, te povećane trgovačke aktivnosti OPG-a, predlažemo novu mjeru potpore razvoju gospodarstva –

subvencioniranje odlazaka na sajmove i manifestacije izvan Grada Ozlja.

16

Kao najtraženije potpore i subvencije koje su ocijenjene kao velika pomoć korisnicima, u

2017.godini predloženo je ukidanje gornjeg ograničenja iznosa namijenjenog za ostavljanje bređih junica, kao i nabavku ovaca i koza. Iznos namijenjen sufinanciranju nabave ovaca

i koza smanjen je i sada iznosi 400 kn po ovci ili kozi. Također, u odnosu na 2016. godinu povećan je iznos namijenjen subvencioniranju troškova postupka osjemenjivanja – u iznosu 200,00 kn po kravi i 150,00 kn po krmači.

Unosi se nova mjera sufinanciranja sjenaže za mliječne krave. U čl.9 navedeni su uvjeti po kojima će potpora biti isplaćena i potrebna dokumentacija.

Najviši dozvoljeni ukupno isplaćeni iznos po korisniku iznosi 15.000,00 kn godišnje, za sve mjere ukupno. Rasprava: -

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Program potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja za 2017. godinu

Točka 17.

PROGRAM POTPORA U TURIZMU NA PODRUČJU GRADA OZLJA ZA 2017. GODINU Predlagatelj: Gradonačelnica


U svrhu razvoja konkurentnog i održivog turizma na području Grada Ozlja, posebno poticanja razvoja smještajnih kapaciteta, a temeljem pristiglih upita i zaključaka sa održanih sastanaka sa dionicima u turizmu, u Programu potpora u turizmu na području

Grada Ozlja za 2017.godinu predlažu se sljedeće mjere razvoja: subvencioniranje otvaranja novih smještajnih kapaciteta te promidžbenih aktivnosti namijenjenih povećavanju vidljivosti. U čl. 5. i 6. navedeni su uvjeti po kojima će potpora biti isplaćena,

te potrebna dokumentacija. U Proračunu Grada Ozlja predviđena su sredstva za navedeni Program u ukupnom iznosu

od 50.000,00 kn. Najviši dozvoljeni ukupno isplaćeni iznos po korisniku iznosi 5.000,00 kn godišnje. Rasprava: -

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Program potpora u turizmu na području Grada Ozlja

za 2017. godinu

Točka 18.

ODLUKA O SOCIJALNOJ SKRBI Predlagatelj: Gradonačelnica

Izvjestitelj: Sanja Mikšić, voditeljica Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti Sanja Mikšić je pojasnila točku dnevnog reda.

Člankom 117. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, u skladu sa socijalnim

planom i mrežom socijalnih usluga na svojem području (za troškove stanovanja), a st. 5. da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osigurati sredstva za ostvarivanje

novčanih naknada i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego što je utvrđeno ovim Zakonom, na način propisan njihovim općim aktom, ako u

svom proračunu imaju za to osigurana sredstva.

17

Nacrtom prijedloga Odluke o socijalnoj skrbi Grada Ozlja utvrđuju se prava iz socijalne

skrbi koje osigurava Grad Ozalj propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, te prava iznad standarda propisanih Zakonom, uvjeti i način njihova ostvarivanja, korisnici socijalne

skrbi i postupak ostvarivanja slijedećih prava: - pravo na naknadu za troškove stanovanja, - pravo na troškove ogrjeva,

- pravo na financiranje troškova prehrane učenika osnovnih škola, - pravo na naknadu za opremu novorođenog djeteta,

- pravo na naknadu za pogrebne troškove, - pravo na financiranje nabave udžbenika za učenike osnovnih škola, - pravo na boravak djeteta u predškolskoj ustanovi bez naknade,

- pravo na sufinanciranje troškova prijevoza djece s teškoćama u razvoju i/ili invaliditetom, - ostali oblici pomoći.

Nacrtom Odluke predviđeni su opći uvjeti koje moraju ispunjavati svi korisnici socijalne skrbi, kao i ostali uvjeti za pojedini oblik prava (socijalni uvjet, imovinski uvjet, posebni

uvjet). Opći uvjet ispunjavaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište na području Grada te stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom na području Grada, time da se prava utvrđena ovom Odlukom ne odnose se na osobe koji iste ili slične oblike

socijalne skrbi ostvaruju po drugoj osnovi, osobe koje nisu uredno prijavljene kod Zavoda za zapošljavanje ili su u razdoblju šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva odbile ponuđeno

zaposlenje, osobe koje se mogu uzdržavati ili ostvariti prihode prodajom imovine, davanjem u zakup ili najam imovinu koja niti njemu niti članovima domaćinstva ne služi za stanovanje ili na kućanstva u kojem netko od članova obavlja samostalnu djelatnost ili

je suvlasnik više od 50% udjela u trgovačkom društvu, o čemu daju izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću. Također se predviđaju ostali uvjeti koji, uz opći uvjet, trebaju biti ispunjeni za

ostvarivanje pojedini oblik prava: socijalni uvjet (korisnici zajamčene minimalne naknade – čl.7.), imovinski uvjet (korisnik čiji prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog

kućanstva u zadnja tri mjeseca ne prelazi iznos od 1.100,00 kn - čl. 8.) ili poseban uvjet (korisnici koji zbog izvanrednih okolnosti na koje nisu mogli utjecati nisu u mogućnosti u cijelosti ili djelomično zadovoljiti svoje osnovne životne

potrebe ili životne potrebe članova domaćinstva; roditelji, staratelji ili udomitelji djeteta sa teškoćama u razvoju ili osobe sa invaliditetom ili punoljetne osobe kojima je utvrđena

potpuna ili djelomična nesposobnost za rad – čl. 9). Nacrtom Odluke predviđaju se uvjeti, rokovi i dokumentacija koja mora biti priložena

zahtjevu za svako od pojedinih socijalnih prava. Zahtjevi za financiranje troškova prehrane i nabavu udžbenika osnovnih škola podnose od 1. kolovoza do 30. rujna 2017. godine te će se proteku roka odbaciti.

U odnosu na važeću Odluku o socijalnoj skrbi, predviđa se udvostručenje iznosa za naknadu za opremu novorođenog djeteta za djecu koja imaju prebivalište na području

Grada Ozlja rođenu u 2017. godini, od kojih barem jedan roditelj ima prebivalište na području Grada, neovisno o ispunjavanju ostalih uvjeta iz ove Odluke. Pravo na naknadu troškova stanovanja priznaje se isključivo korisnicima zajamčene minimalne naknade, na

način propisan Zakonom o socijalnoj skrbi, ali se predviđa da gradonačelnik može zaključkom u izuzetnim slučajevima odobriti i ostale oblike pomoći kao što su: naknada za podmirenje osnovnih životnih potreba, naknada za troškove liječenja, podmirenje

računa za adaptaciju stambenog prostora, prilagođavanje stambenog prostora osobama s invaliditetom, privremeni smještaj beskućnika, naknadu za tuđu pomoć i njegu osobama

koje se zbog zdravstvenih razloga ili životne dobi nisu u mogućnosti brinuti sami o sebi, te

18

druge oblike pomoći socijalno ugroženim građanima, ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 5 i čl. 9.

podtoč. 1) ili 2), te uvjet iz čl. 7. ili 8. ove Odluke, i to samcu najviše do 1.500,00 kn godišnje, a kućanstvu do 5.000,00 kn godišnje.

Predloženom Odlukom predviđeno je financiranje nabave udžbenika u obliku novčane naknade i to za učenike čiji su članovi kućanstva korisnici zajamčene minimalne naknade u visini do 100%, a za učenike čiji članovi kućanstva ispunjavaju imovinski cenzus iz čl.

8. Odluke u visini do 80% od ukupnog iznosa cijene potrebnih udžbenika i pripadajućih obveznih nastavnih sredstava za obvezne nastavne predmete za određeni razred s

Konačne liste odabranih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava za svaku pojedinu školu, a prema odabiru iz Kataloga obveznih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava koje je objavilo nadležno Ministarstvo. Navedeno pravo ne bi mogli ostvariti

učenici koji isto ili slično pravo ostvaruju po drugoj osnovi i učenici koji ponavljaju razred, a ukoliko isti ostvare pravo na sufinanciranje udžbenika po drugoj osnovi, priznala bi im se razlika iznosa za nabavu udžbenika.

Pravo na boravak djeteta u predškolskoj ustanovi bez naknade, može ostvariti roditelj, osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili udomitelj za treće i svako slijedeće

dijete ako ima dvoje ili više djece koji pohađaju predškolski odgoj te ako ima prebivalište na području Grada, neovisno o ispunjavanju ostalih uvjeta predviđenih ovom Odlukom. Isto pravo može ostvariti i roditelj, odnosno osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i

odgoj ili udomitelj za dijete s teškoćama u razvoju, ukoliko to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi, ako ispunjava uvjet iz čl. 5., te socijalni ili imovinski uvjet i poseban uvjet iz čl. 9.

podtoč. 2) ove Odluke (medicinska dokumentacija kojoj se dokazuje da se radi o djetetu s teškoćama u razvoju), sve dok postoje opravdani razlozi. Rasprava: -

Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Odluka o socijalnoj skrbi Grada Ozlja

Točka 19. ODLUKA O SUFINANCIRANJU NABAVE UDŽBENIKA I PRIPADAJUĆIH DOPUNSKIH

NASTAVNIH SREDSTAVA ZA UČENIKE OSNOVNIH ŠKOLA S PODRUČJA GRADA OZLJA U ŠKOLSKOJ GODINI 2017./2018.

Predlagatelj: Gradonačelnica Izvjestitelj: Sanja Mikšić, voditeljica Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti

Sanja Mikšić je pojasnila točku dnevnog reda. S obzirom na sredstva predviđena u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu, u prijedlogu Odluke o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava

za učenike osnovnih škola s područja Grada Ozlja u školskoj godini 2017./18. utvrđeni su kriteriji i način sufinanciranja nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za obvezne nastavne predmete učenika osnovnih škola s prebivalištem na

području Grada Ozlja i učenika koji pohađaju osnovnu školu na području Grada Ozlja u školskoj godini 2017./18.

Predloženom odlukom predviđeno je sufinanciranje nabave udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za sve učenike osnovnih škola koji imaju prebivalište na području Grada Ozlja, bez obzira na čijem području pohađaju osnovnu školu, pa i za učenike koji

nemaju prebivalište na području Grada, ali pohađaju Osnovnu školu Slava Raškaj, pod uvjetom da ne ponavljaju razred i da isto ili slično pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi. U prijedlogu Odluke predviđeno je da se pravo na financiranje ostvaruje u obliku novčane

naknade u visini do maksimalno 50% od ukupnog iznosa cijene potrebnih udžbenika i pripadajućih obveznih nastavnih sredstava za obvezne nastavne predmete za određeni

razred s Konačne liste odabranih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava za svaku

19

pojedinu školu, a prema odabiru iz Kataloga obveznih udžbenika i pripadajućih nastavnih

sredstava, kojeg će u 2017. godini objaviti nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za ostvarivanje navedenog prava roditelj djeteta, odnosno djetetov skrbnik ili zakonski

zastupnik dužan podnijeti ispunjen zahtjev, koji sadrži vlastoručno potpisanu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da navedeno pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi, presliku osobnih iskaznica roditelja ili skrbnika, račun za kupljene udžbenike i

pripadajuća dopunska nastavna sredstva i broj IBAN računa, dok će potvrde o redovitom pohađanju osnovne škole i podatke o obveznim nastavnim predmetima pojedinih učenika

Grad pribaviti po službenoj dužnosti. Fizičke osobe koje imaju dospjelu nepodmirenu obvezu prema Gradu ne mogu biti korisnici navedenog prava, osim ako je istima sukladno posebnim propisima odobrena

odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se pridržavaju rokova plaćanja. Rasprava: Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Odluka o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike osnovnih škola s područja

Grada Ozlja u školskoj godini 2017./2018.

Točka 20.

ODLUKA O SUFINANCIRANJU NABAVE UDŽBENIKA I PRIPADAJUĆIH DOPUNSKIH NASTAVNIH SREDSTAVA ZA UČENIKE SREDNJIH ŠKOLA S PODRUČJA GRADA

OZLJA U ŠKOLSKOJ GODINI 2017./2018. Predlagatelj: Gradonačelnica

Izvjestitelj: Sanja Mikšić, voditeljica Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti Sanja Mikšić je pojasnila točku dnevnog reda. S obzirom na sredstva predviđena u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu, u prijedlogu

Odluke o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike srednjih škola s područja Grada Ozlja u školskoj godini 2017./18. utvrđeni su

kriteriji i način sufinanciranja nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za obvezne nastavne predmete učenika srednjih škola s prebivalištem na području Grada Ozlja.

Predloženom odlukom predviđeno je sufinanciranje nabave udžbenika i dopunskih

nastavnih sredstava za sve učenike srednjih škola koji imaju prebivalište na području Grada Ozlja, pod uvjetom da ne ponavljaju razred i da isto ili slično pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.

U prijedlogu Odluke predviđeno je da se pravo na sufinanciranje ostvaruje u obliku novčane naknade u visini do maksimalno 500,00 kn, a prema dostavljenom računu za kupljene udžbenike za obvezne nastavne predmete za određeni razred s Konačne liste

odabranih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava za svaku pojedinu školu, a prema odabiru iz Kataloga obveznih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava, kojeg

će objaviti nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Za ostvarivanje navedenog prava roditelj djeteta, odnosno djetetov skrbnik ili zakonski zastupnik dužan je podnijeti ispunjen zahtjev, koji sadrži vlastoručno potpisanu izjavu

danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da isto ili slično pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi, te priložiti presliku osobnih iskaznica roditelja ili skrbnika, potvrdu o redovitom pohađanju srednje škole, račun za kupljene udžbenike i pripadajuća dopunska

nastavna sredstva i broj IBAN računa.

20

Fizičke osobe koje imaju dospjelu nepodmirenu obvezu prema Gradu ne mogu biti

korisnici navedenog prava, osim ako je istima sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se pridržavaju rokova plaćanja.

Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA Zaključak: Donosi se Odluka o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih

dopunskih nastavnih sredstava za učenike srednjih škola s područja Grada Ozlja u školskoj godini 2017./18.

Točka 21.

ODLUKA O STAVLJANJU IZVAN SNAGE DPU-12 DETALJNOG PLANA UREĐENJA

„SPORTSKOG CENTRA U OZLJU“ Predlagatelj: Gradonačelnica

Izvjestitelj: Vesna Cvijak – Voditeljica Odsjeka za urbanizam i komunalne poslove Vesna Cvijak je pojasnila točku dnevnog reda.

Na temelju članka 109., članka 113., članka 198. i članka 200. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13) te Odluke o provođenju postupka stavljanja van snage DPU-12 Detaljnog plana uređenja „Sportskog centra u Ozlju“ održana je Javna

rasprava o stavljanju van snage Detaljnog plana uređenja „Sportskog centra u Ozlju“ od 03.10.2016. do 13.10.2016. godine.

Tijekom javne rasprave organizirano je jedno javno izlaganje koje je održano 11.10.2016. godine u 09.00 sati u prostoru Vijećnice Grada Ozlja, Kurilovac 1 u Ozlju. Objava javne rasprave tiskana je u „Večernjem listu“ od 25.09.2016. godine, objavljena je

na službenim web stranicama Grada Ozlja, 25.09.2016., i sukladno Zakonu na web stranici Ministarstva 23.09.2016. godine. Za vrijeme trajanja javne rasprave Detaljni plan uređenja „Sportskog centra u Ozlju“ bio je

izložen na javni uvid u prostorijama Grada Ozlja, Kurilovac 1, Ozalj (Vijećnica), te na mrežnim stranicama Grada Ozlja (www.ozalj.hr).

Tijekom javne rasprave na prijedlog stavljanja izvan snage Detaljnog plana uređenja „Sportskog centra u Ozlju“ nije upućena niti jedna primjedba niti prijedlog, a pristigla je jedna sugestija od strane HEP - ODS d.o.o.

Zaključkom konačni prijedlog o stavljanju izvan snage DPU-12 Detaljnog plana uređenja „Sportskog centra u Ozlju“ gradonačelnica Grada Ozlja upućuje Gradskom vijeću Grada

Ozlja na donošenje. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Odluka o stavljanju izvan snage DPU-12 Detaljnog plana uređenja „Sportskog centra u Ozlju“

Točka 22. PLAN RADA ZIMSKE SLUŽBE ZA 2016./2017.

Predlagatelj: Gradonačelnica Izvjestitelj: Vesna Cvijak – Voditeljica Odsjeka za urbanizam i komunalne poslove Vesna Cvijak je pojasnila točku dnevnog reda. Rasprava: - Usvajanje: JEDNOGLASNO, 15 ZA

Zaključak: Donosi se Plan rada zimske službe za 2016./2017. godinu

http://www.ozalj.hr/

21

Budući je dnevni red iscrpljen, predsjednik Gradskog vijeća zahvalio se vijećnicima, te je rad sjednice završen u 19,10 sati.

KLASA: 021-05/16-01/07 URBROJ: 2133/05-01-16-2

ZAPISNIČAR: Erna Kranjčec

_______________________

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Josip Žapčić

_____________________________

Točka 2.

III. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA GRADA OZLJA

ZA 2016. GOD.

PREDLAGATELJ: Gradonačelnica

IZVJESTITELJ: Lidija Bošnjak – pročelnica JUO

PRIJEDLOG:

Donose se III. izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. god.

Plan proračuna R2.2016.


Primici od financijske imovine i zaduživanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

A. RAČUNA PRIHODA I RASHODA

C. RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA

B. RAČUNA FINANCIRANJA

28.275.690,82 kn

408.400,00 kn

18.390.139,35 kn

4.841.733,93 kn

5.452.217,54 kn

Prihodi poslovanja

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Rashodi poslovanja

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

I. OPĆI DIO

RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA

0,00 kn

NASLOVNICA

Temeljem članka 7. Zakona o proračunu (Narodne novine broj 87/08, 136/12, 15/15) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (Službeni glasnik Grada Ozlja broj 7/13-pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Ozlja, na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je:

U Proračunu Grada Ozlja za 2016. godinu (Službeni glasnik Grada Ozlja broj 5/15) u članku 1. mijenja se: A. Račun prihoda i rashoda kako slijedi:

Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđeniu Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja, mijenjaju se kako slijedi:

Članak 1.

Članak 2.

29.077.833,82 kn

97.000,00 kn

19.752.337,90 kn

3.967.530,81 kn

5.454.965,11 kn

-1.078.217,54 kn -1.080.965,11 kn

0,00 kn

4.374.000,00 kn

0,00 kn

4.374.000,00 kn

-4.374.000,00 kn -4.374.000,00 knNETO FINANCIRANJE

0,00 kn

28.684.090,82 kn 29.174.833,82 kn

23.231.873,28 kn 23.719.868,71 kn

UKUPNO PRIHODA

UKUPNO RASHODA

VIŠAK/MANJAK + NETO FINANCIRANJE + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

RAZLIKA VIŠAK/MANJAK

Povećanje / smanjenje

802.143,00 kn

-311.400,00 kn

1.362.198,55 kn

-874.203,12 kn

2.747,57 kn

0,00 kn

-2.747,57 kn

0,00 kn

0,00 kn

0,00 kn

490.743,00 kn

487.995,43 kn

III IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA GRADA OZLJA ZA

2016. GODINU

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD OZALJ

Str.1

3

Račun/ Pozicija Opis

21

III IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - PRIHODI


4

Povećanje/smanjenje

Indeks5/3

65


6 28.275.690,82 802.143,00 29.077.833,82 102,84%Prihodi poslovanja

61 15.789.450,00 2.340.930,00 18.130.380,00 114,83%Prihodi od poreza

611 14.754.450,00 2.553.550,00 17.308.000,00 117,31%Porez i prirez na dohodak

613 675.000,00 -170.000,00 505.000,00 74,81%Porezi na imovinu

614 360.000,00 -42.620,00 317.380,00 88,16%Porezi na robu i usluge

63 8.433.217,87 -1.548.862,00 6.884.355,87 81,63%Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna

632 0,00 13.763,00 13.763,00Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU

633 2.032.625,00 -1.482.625,00 550.000,00 27,06%Pomoći proračunu iz drugih proračuna

634 1.880.794,80 -80.000,00 1.800.794,80 95,75%Pomoći od izvanproračunskih korisnika

636 219.798,07 0,00 219.798,07 100,00%Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

638 4.300.000,00 0,00 4.300.000,00 100,00%Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava

64 675.250,00 -169.050,00 506.200,00 74,96%Prihodi od imovine

641 20.250,00 -10.250,00 10.000,00 49,38%Prihodi od financijske imovine

642 655.000,00 -158.800,00 496.200,00 75,76%Prihodi od nefinancijske imovine

65 3.210.531,00 -64.000,00 3.146.531,00 98,01%Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

651 102.000,00 0,00 102.000,00 100,00%Upravne i administrativne pristojbe

652 1.848.531,00 -164.000,00 1.684.531,00 91,13%Prihodi po posebnim propisima

653 1.260.000,00 100.000,00 1.360.000,00 107,94%Komunalni doprinosi i naknade

66 164.241,95 241.125,00 405.366,95 246,81%Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija

661 91.241,95 0,00 91.241,95 100,00%Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga

663 73.000,00 241.125,00 314.125,00 430,31%Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države

68 3.000,00 2.000,00 5.000,00 166,67%Kazne, upravne mjere i ostali prihodi

681 3.000,00 2.000,00 5.000,00 166,67%Kazne i upravne mjere

7 408.400,00 -311.400,00 97.000,00 23,75%Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

71 378.400,00 -311.400,00 67.000,00 17,71%Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine

711 378.400,00 -311.400,00 67.000,00 17,71%Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava

72 30.000,00 0,00 30.000,00 100,00%Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

3


21


A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - PRIHODI


4


Indeks5/3

65


721 30.000,00 0,00 30.000,00 100,00%Prihodi od prodaje građevinskih objekata

UKUPNO 28.684.090,82 490.743,00 29.174.833,82 101,71%

3


21


A. RAČUN PRIHODA I RASHODA-RASHODI


4


Indeks5/3

65


3 18.390.139,35 1.362.198,55 19.752.337,90 107,41%Rashodi poslovanja

31 4.677.910,82 14.148,00 4.692.058,82 100,30%Rashodi za zaposlene

311 3.836.310,82 5.186,00 3.841.496,82 100,14%Plaće

312 205.500,00 10.900,00 216.400,00 105,30%Ostali rashodi za zaposlene

313 636.100,00 -1.938,00 634.162,00 99,70%Doprinosi na plaće

32 8.053.159,77 1.323.750,55 9.376.910,32 116,44%Materijalni rashodi

321 345.800,00 2.925,00 348.725,00 100,85%Naknade troškova zaposlenima

322 1.875.969,94 -5.000,00 1.870.969,94 99,73%Rashodi za materijal i energiju

323 5.215.256,00 1.231.720,00 6.446.976,00 123,62%Rashodi za usluge

324 100.000,00 -16.236,45 83.763,55 83,76%Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa

329 516.133,83 110.342,00 626.475,83 121,38%Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

34 201.768,76 0,00 201.768,76 100,00%Financijski rashodi

342 80.000,00 0,00 80.000,00 100,00%Kamate za primljene zajmove

343 121.768,76 0,00 121.768,76 100,00%Ostali financijski rashodi

35 351.100,00 -20.000,00 331.100,00 94,30%Subvencije

351 131.100,00 0,00 131.100,00 100,00%Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru

352 220.000,00 -20.000,00 200.000,00 90,91%Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

36 78.000,00 22.000,00 100.000,00 128,21%Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

363 0,00 5.000,00 5.000,00Pomoći unutar opće države

366 78.000,00 17.000,00 95.000,00 121,79%Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

37 849.100,00 5.000,00 854.100,00 100,59%Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

372 849.100,00 5.000,00 854.100,00 100,59%Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna

38 4.179.100,00 17.300,00 4.196.400,00 100,41%Ostali rashodi

381 1.209.200,00 157.300,00 1.366.500,00 113,01%Tekuće donacije

382 5.000,00 0,00 5.000,00 100,00%Kapitalne donacije

383 0,00 70.000,00 70.000,00Kazne, penali i naknade štete

386 2.964.900,00 -210.000,00 2.754.900,00 92,92%Kapitalne pomoći

3


21


A. RAČUN PRIHODA I RASHODA-RASHODI


4


Indeks5/3

65


4 4.841.733,93 -874.203,12 3.967.530,81 81,94%Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

41 592.300,00 28.596,88 620.896,88 104,83%Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

411 469.400,00 -108.400,00 361.000,00 76,91%Materijalna imovina - prirodna bogatstva

412 122.900,00 136.996,88 259.896,88 211,47%Nematerijalna imovina

42 3.842.433,93 -779.200,00 3.063.233,93 79,72%Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

421 2.672.625,00 -665.950,00 2.006.675,00 75,08%Građevinski objekti

422 257.269,00 57.100,00 314.369,00 122,19%Postrojenja i oprema

424 85.789,93 46.050,00 131.839,93 153,68%Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti

425 25.000,00 0,00 25.000,00 100,00%Višegodišnji nasadi i osnovno stado

426 801.750,00 -216.400,00 585.350,00 73,01%Nematerijalna proizvedena imovina

45 407.000,00 -123.600,00 283.400,00 69,63%Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

451 389.000,00 -110.200,00 278.800,00 71,67%Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

452 0,00 0,00 0,00Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi

454 18.000,00 -13.400,00 4.600,00 25,56%Dodatna ulaganja za ostalu nefinancijsku imovinu

UKUPNO 23.231.873,28 487.995,43 23.719.868,71 102,10%

3


21


B. RAČUN FINANCIRANJA


4


Indeks5/3

65


5 -4.374.000,00 0,00 -4.374.000,00 100,00%Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

54 -4.374.000,00 0,00 -4.374.000,00 100,00%Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova

542 -4.374.000,00 0,00 -4.374.000,00 100,00%Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

UKUPNO -4.374.000,00 0,00 -4.374.000,00 100,00%

GRAD OZALJ

Text Box

POSEBNI DIO Članak 3. U Proračunu Grada Ozlja za 2016. godinu, članak 3. mijenja se i glasi: Rashodi poslovanja, rashodi za nabavu nefinancijske imovine te izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova u ukupnom iznosu od 28.093.868,71 kn raspoređuju se u III izmjenama i dopunama Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu, po korisnicima i programima kako slijedi:

Račun/Pozicija

Opis

21

III IZMJENE I DOPUNE PRORAČUN GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU

POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

001

RAZDJEL GRADSKO VIJEĆE, URED GRADONAČELNIKA

349.000,00 444.500,0095.500,00 127,36%

00101

GLAVA GRADSKO VIJEĆE, URED GRADONAČELNIKA

349.000,00 444.500,0095.500,00 127,36%

Program

1011REDOVNA DJELATNOST GRADSKOG VIJEĆA I UREDA GRADONAČELNIKA

349.000,00 444.500,0095.500,00 127,36%

A100110 POSLOVANJE GRADSKOG VIJEĆAAkt.

1Izv.

115.000,00 135.000,0020.000,00 117,39%

Funkcija: 0111 Izvršna i zakonodavna tijela

32 115.000,00 135.000,0020.000,00 117,39%Materijalni rashodi

329 115.000,00 135.000,0020.000,00 117,39%Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

A100111 POSLOVANJE UREDA GRADONAČELNIKA

Akt.

1Izv.

203.000,00 273.500,0070.500,00 134,73%



323 35.000,00 35.000,000,00 100,00%Rashodi za usluge


A100113 DONACIJE POLITIČKIM STRANKAMAAkt.

1Izv.

31.000,00 31.000,000,00 100,00%


38 31.000,00 31.000,000,00 100,00%Ostali rashodi

381 31.000,00 31.000,000,00 100,00%Tekuće donacije

A100117 POMOĆ OPĆINI SABORSKOAkt.

1Izv.

0,00 5.000,005.000,00


36 0,00 5.000,005.000,00Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

363 0,00 5.000,005.000,00Pomoći unutar opće države

002

RAZDJEL JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 27.256.873,28 27.649.368,71392.495,43 101,44%

00201

GLAVA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 22.917.564,91 23.309.560,34391.995,43 101,71%

Program

2011JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA

3.425.739,91 3.635.595,46209.855,55 106,13%

A301310 RASHODI ZA ZAPOSLENEAkt.

1 3 4Izv.

2.477.979,58 2.463.935,13-14.044,45 99,43%


31 2.032.910,82 2.022.610,82-10.300,00 99,49%Rashodi za zaposlene

311 1.675.310,82 1.662.310,82-13.000,00 99,22%Plaće

312 76.000,00 83.900,007.900,00 110,39%Ostali rashodi za zaposlene

313 281.600,00 276.400,00-5.200,00 98,15%Doprinosi na plaće

32 327.300,00 323.555,55-3.744,45 98,86%Materijalni rashodi

321 152.700,00 154.700,002.000,00 101,31%Naknade troškova zaposlenima

323 45.000,00 42.000,00-3.000,00 93,33%Rashodi za usluge

324 40.000,00 37.255,55-2.744,45 93,14%Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa

329 89.600,00 89.600,000,00 100,00%Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

34 117.768,76 117.768,760,00 100,00%Financijski rashodi

343 117.768,76 117.768,760,00 100,00%Ostali financijski rashodi

A301311 NABAVA SREDSTAVA, PROIZVODA I USLUGA ZA RAD UPRAVE

Akt.

1 3Izv.

821.760,33 990.160,33168.400,00 120,49%



322 330.629,33 336.629,336.000,00 101,81%Rashodi za materijal i energiju

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

323 448.131,00 520.131,0072.000,00 116,07%Rashodi za usluge

324 2.000,00 2.400,00400,00 120,00%Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa


38 0,00 70.000,0070.000,00Ostali rashodi

383 0,00 70.000,0070.000,00Kazne, penali i naknade štete

K301312 OPREMANJE JAVNE UPRAVE I ADMINISTRACIJE

Akt.

1Izv.

126.000,00 181.500,0055.500,00 144,05%


42 126.000,00 181.500,0055.500,00 144,05%Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

422 61.000,00 116.500,0055.500,00 190,98%Postrojenja i oprema

426 65.000,00 65.000,000,00 100,00%Nematerijalna proizvedena imovina

Program

2016PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI

196.000,00 196.000,000,00 100,00%

A201612 ZAKUP PROSTORA ZA RAD USTANOVA U KULTURI

Akt.

1Izv.

96.000,00 96.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0820 Službe kulture

32 96.000,00 96.000,000,00 100,00%Materijalni rashodi


A201613 FINANCIRANJE PROJEKATA U KULTURI

Akt.

1Izv.

100.000,00 100.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0820 Pružanje kulturnih usluga

32 0,00 0,000,00Materijalni rashodi

329 0,00 0,000,00Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

38 100.000,00 100.000,000,00 100,00%Ostali rashodi

381 100.000,00 100.000,000,00 100,00%Tekuće donacije

Program

2017PROGRAM JAVNIH POTREBA U ŠKOLSTVU

506.000,00 528.000,0022.000,00 104,35%

A201710 FINANCIRANJE AKTIVNOSTI ŠKOLAAkt.

1Izv.

83.000,00 105.000,0022.000,00 126,51%

Funkcija: 0912 Osnovno obrazovanje

36 48.000,00 65.000,0017.000,00 135,42%Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

366 48.000,00 65.000,0017.000,00 135,42%Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

37 35.000,00 40.000,005.000,00 114,29%Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

372 35.000,00 40.000,005.000,00 114,29%Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna

A201711 STIPENDIRANJE UČENIKA I STUDENATA

Akt.

1Izv.

112.000,00 112.000,000,00 100,00%

Funkcija: 1070 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima

37 112.000,00 112.000,000,00 100,00%Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

372 112.000,00 112.000,000,00 100,00%Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna

A201712 FINANCIRANJE PRIJEVOZA ZA SREDNJE ŠKOLE

Akt.

1Izv.

111.000,00 111.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0920 Srednjoškolsko obrazovanje



A201713 SUFINANCIRANJE UDŽBENIKAAkt.

1Izv.

200.000,00 200.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0912 Osnovno obrazovanje

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3



Program

2018PROGRAM SOCIJALNE SKRBI 391.100,00 391.100,000,00 100,00%

A201810 POMOĆ SOCIJALNO UGROŽENIM KATEGORIJAMA STANOVNIŠTVA

Akt.

1 3 4Izv.

391.100,00 391.100,000,00 100,00%

Funkcija: 1070 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima



Program

2019RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA 310.700,00 330.000,0019.300,00 106,21%

A201910 FINANCIRANJE UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA I OSTALIH ORGANIZACIJA

Akt.

1Izv.

310.700,00 330.000,0019.300,00 106,21%

Funkcija: 1090 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane



36 30.000,00 30.000,000,00 100,00%Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

366 30.000,00 30.000,000,00 100,00%Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

38 280.700,00 300.000,0019.300,00 106,88%Ostali rashodi

381 280.700,00 300.000,0019.300,00 106,88%Tekuće donacije

Program

2020PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU

200.000,00 204.000,004.000,00 102,00%

A202010 FINANCIRANJE ZAJEDNICE SPORTSKIH UDRUGA I ŠPORTSKIH DRUŠTAVA

Akt.

1Izv.

200.000,00 204.000,004.000,00 102,00%

Funkcija: 0810 Službe rekreacije i športa

38 200.000,00 204.000,004.000,00 102,00%Ostali rashodi

381 200.000,00 204.000,004.000,00 102,00%Tekuće donacije

Program

3011PROGRAM POTICANJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

235.000,00 205.000,00-30.000,00 87,23%

A301110 SUBVENCIJE POLJOPRIVREDNICIMAAkt.

1 4Izv.

200.000,00 200.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0421 Poljoprivreda

35 200.000,00 200.000,000,00 100,00%Subvencije

352 200.000,00 200.000,000,00 100,00%Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

A301111 PODUZETNIČKI IMPULSI ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE

Akt.

1Izv.

10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%


35 10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%Subvencije

352 10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

A301112 EDUKACIJE U POLJOPRIVREDIAkt.

1Izv.

10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%


35 10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%Subvencije

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

352 10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

K301112 PROJEKT GRADSKIH VRTOVAAkt.

1 4Izv.

15.000,00 5.000,00-10.000,00 33,33%




42 10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

422 10.000,00 0,00-10.000,00 0,00%Postrojenja i oprema

Program

3012PROGRAM ORGANIZIRANJA I PROVOĐENJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

25.000,00 25.000,000,00 100,00%

A301211 GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJAAkt.

1Izv.

25.000,00 25.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0220 Civilna obrana

38 25.000,00 25.000,000,00 100,00%Ostali rashodi

381 25.000,00 25.000,000,00 100,00%Tekuće donacije

Program

3014PROGRAM POTICANJA RAZVOJA TURIZMA

210.900,00 254.839,8843.939,88 120,83%

A301410 FINANCIRANJE RADA TURISTIČKE ZAJEDNICE

Akt.

1Izv.

100.000,00 100.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0473 Turizam

38 100.000,00 100.000,000,00 100,00%Ostali rashodi

381 100.000,00 100.000,000,00 100,00%Tekuće donacije

A301412 PRIPREMA PROJEKTA "KRABAT U OZLJU"

Akt.

1Izv.

10.000,00 2.500,00-7.500,00 25,00%



321 2.500,00 2.500,000,00 100,00%Naknade troškova zaposlenima

323 7.500,00 0,00-7.500,00 0,00%Rashodi za usluge

A301422 GENERAL - TV SERIJA I FILMAkt.

1Izv.

0,00 5.000,005.000,00


38 0,00 5.000,005.000,00Ostali rashodi

381 0,00 5.000,005.000,00Tekuće donacije

K301414 UREĐENJE VIDIKOVACAAkt.

1Izv.

15.900,00 15.900,000,00 100,00%




41 12.900,00 12.900,000,00 100,00%Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

412 12.900,00 12.900,000,00 100,00%Nematerijalna imovina

T301415 PROJEKT TURISTIČKA STAZA VIVODINE

Akt.

5Izv.

50.000,00 49.996,88-3,12 99,99%


41 50.000,00 49.996,88-3,12 99,99%Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

412 50.000,00 49.996,88-3,12 99,99%Nematerijalna imovina

T301416 PROJEKT PARK ZNANOSTIAkt.

1Izv.

20.000,00 20.000,000,00 100,00%


42 20.000,00 20.000,000,00 100,00%Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

422 20.000,00 20.000,000,00 100,00%Postrojenja i oprema

T301417 PROJEKT TRABANTAkt.

1Izv.

15.000,00 35.000,0020.000,00 233,33%


Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3


424 15.000,00 35.000,0020.000,00 233,33%Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti

T301418 SAJMOVI I MANIFESTACIJEAkt.

1 4Izv.

0,00 0,000,00


42 0,00 0,000,00Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

422 0,00 0,000,00Postrojenja i oprema

T301421 PROJEKT ENJOYHERITAGEAkt.

1 4Izv.

0,00 26.443,0026.443,00


31 0,00 21.448,0021.448,00Rashodi za zaposlene

311 0,00 18.186,0018.186,00Plaće

313 0,00 3.262,003.262,00Doprinosi na plaće

32 0,00 4.995,004.995,00Materijalni rashodi

321 0,00 1.125,001.125,00Naknade troškova zaposlenima

322 0,00 1.100,001.100,00Rashodi za materijal i energiju

323 0,00 2.770,002.770,00Rashodi za usluge

Program

3015PROGRAM KREDITNOG ZADUŽENJA

4.457.000,00 4.457.000,000,00 100,00%

A301510 OTPLATA KREDITAAkt.

1 4Izv.

4.457.000,00 4.457.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0620 Razvoj zajednice


342 80.000,00 80.000,000,00 100,00%Kamate za primljene zajmove


54 4.374.000,00 4.374.000,000,00 100,00%Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova

542 4.374.000,00 4.374.000,000,00 100,00%Otplata glavnice primljenih zajmova od banaka i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

Program

3016PROGRAM JAVNIH POTREBA U VATROGASTVU

500.000,00 579.500,0079.500,00 115,90%

A301610 PREVENTIVNO DJELOVANJE NA ZAŠTITU OD POŽARA

Akt.

1Izv.

500.000,00 579.500,0079.500,00 115,90%

Funkcija: 0320 Usluge protupožarne zaštite

32 50.000,00 49.500,00-500,00 99,00%Materijalni rashodi

323 50.000,00 49.500,00-500,00 99,00%Rashodi za usluge

38 450.000,00 530.000,0080.000,00 117,78%Ostali rashodi

381 450.000,00 530.000,0080.000,00 117,78%Tekuće donacije

Program

3018PROGRAM UPRAVLJANJA IMOVINOM

784.500,00 988.000,00203.500,00 125,94%

A301814 FINANCIRANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA S UDJELIMA GRADA OZLJA U GLAVNICI

Akt.

1Izv.

78.500,00 78.500,000,00 100,00%


35 78.500,00 78.500,000,00 100,00%Subvencije

351 78.500,00 78.500,000,00 100,00%Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru

A301815 UREĐENJE SPOMEN SOBE BRANITELJA

Akt.

1Izv.

80.000,00 177.500,0097.500,00 221,88%

Funkcija: 0621 Razvoj zajednice (KS)


322 0,00 0,000,00Rashodi za materijal i energiju


Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3


421 20.000,00 126.000,00106.000,00 630,00%Građevinski objekti

K301812 PROŠIRENJE DJEČJEG VRTIĆA ZVONČIĆ

Akt.

1 4Izv.

355.000,00 355.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0911 Predškolsko obrazovanje




421 0,00 0,000,00Građevinski objekti


45 242.000,00 250.000,008.000,00 103,31%Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

451 242.000,00 250.000,008.000,00 103,31%Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

K301813 SANACIJA OBJEKATA U ETNO SELUAkt.

1 3 4Izv.

127.000,00 127.000,000,00 100,00%


41 0,00 127.000,00127.000,00Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

412 0,00 127.000,00127.000,00Nematerijalna imovina

45 127.000,00 0,00-127.000,00 0,00%Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

451 127.000,00 0,00-127.000,00 0,00%Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

K301816 REKONSTRUKCIJA KOTLOVNICEAkt.

1 4Izv.

0,00 0,000,00


45 0,00 0,000,00Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

452 0,00 0,000,00Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi

T301810 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE STAMBENIH I POSLOVNIH OBJEKATA

Akt.

1 3Izv.

139.000,00 245.000,00106.000,00 176,26%




T301818 PROJEKT VODOTORANJAkt.

1Izv.

5.000,00 5.000,000,00 100,00%


38 5.000,00 5.000,000,00 100,00%Ostali rashodi

382 5.000,00 5.000,000,00 100,00%Kapitalne donacije

Program

3019IZRADA PLANSKE DOKUMENTACIJE

61.750,00 61.750,000,00 100,00%

A301910 IZRADA STRATEŠKIH DOKUMENATAAkt.

1Izv.

18.000,00 18.000,000,00 100,00%




K301911 AŽURIRANJE PROSTORNOG PLANA GRADA OZLJA

Akt.

1Izv.

43.750,00 43.750,000,00 100,00%

Funkcija: 0620 Planiranje poboljšanja i razvoja objekata (stambenih, industrijskih, komunalnih....)



Program

4011PROGRAM IZGRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

5.534.075,00 4.559.075,00-975.000,00 82,38%

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

K401111 PROJEKT IZGRADNJE PODUZETNIČKE ZONE LUG

Akt.

1 3 4 5Izv.

314.625,00 314.625,000,00 100,00%




41 0,00 0,000,00Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

412 0,00 0,000,00Nematerijalna imovina



K401115 IZGRADNJA JAVNIH POVRŠINAAkt.

1 3 4Izv.

708.050,00 708.050,000,00 100,00%

Funkcija: 0451 Cestovni promet

32 18.050,00 0,00-18.050,00 0,00%Materijalni rashodi


41 60.000,00 70.000,0010.000,00 116,67%Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

412 60.000,00 70.000,0010.000,00 116,67%Nematerijalna imovina



K401117 IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANIH CESTA

Akt.

1 3 4Izv.

1.150.000,00 300.000,00-850.000,00 26,09%




42 1.000.000,00 100.000,00-900.000,00 10,00%Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

421 1.000.000,00 100.000,00-900.000,00 10,00%Građevinski objekti

K401126 PROŠIRENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OZALJ

Akt.

1 3 6Izv.

581.400,00 581.400,000,00 100,00%

Funkcija: 0631 Vodoopskrba (KS)

38 581.400,00 581.400,000,00 100,00%Ostali rashodi

386 581.400,00 581.400,000,00 100,00%Kapitalne pomoći

K401127 IZGRADNJA NOGOSTUPA NA TRŠKOJ CESTI

Akt.

1Izv.

374.000,00 374.000,000,00 100,00%






K401128 IZGRADNJA I UREĐENJE PARKIRALIŠTA-KURILOVAC 3-7

Akt.

1 4Izv.

197.000,00 197.000,000,00 100,00%






K401129 IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETE

Akt.

1Izv.

0,00 85.000,0085.000,00

Funkcija: 0641 Javna rasvjeta (KS)

42 0,00 85.000,0085.000,00Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

421 0,00 85.000,0085.000,00Građevinski objekti

T401111 IZGRADNJA RECIKLAŽNOG DVORIŠTAAkt.

3 4Izv.

1.760.000,00 1.650.000,00-110.000,00 93,75%

Funkcija: 0511 Upravljanje otpadom (KS)

38 1.760.000,00 1.650.000,00-110.000,00 93,75%Ostali rashodi

386 1.760.000,00 1.650.000,00-110.000,00 93,75%Kapitalne pomoći

T401112 IZGRADNJA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA

Akt.

1 3 4Izv.

79.000,00 79.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0521 Upravljanje otpadnim vodama (KS)

38 79.000,00 79.000,000,00 100,00%Ostali rashodi


T401113 IZGRADNJA VODOVODNOG SUSTAVAAkt.

3 4Izv.

290.000,00 190.000,00-100.000,00 65,52%

Funkcija: 0631 Vodoopskrba (KS)

38 290.000,00 190.000,00-100.000,00 65,52%Ostali rashodi

386 290.000,00 190.000,00-100.000,00 65,52%Kapitalne pomoći

T401125 UREĐENJE PARKIRALIŠTA NA PETRUŠ VRHU

Akt.

3Izv.

80.000,00 80.000,000,00 100,00%



421 80.000,00 80.000,000,00 100,00%Građevinski objekti

Program

4012PROGRAM PROSTORNOG PLANIRANJA I UREĐANJA GRADA

1.435.400,00 1.161.000,00-274.400,00 80,88%

A401210 PRIPREMA I PROVOĐENJE PROJEKATA

Akt.

1 3Izv.

430.000,00 470.000,0040.000,00 109,30%




K401211 NABAVA IMOVINE I IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Akt.

1 4 6Izv.

1.005.400,00 691.000,00-314.400,00 68,73%


38 0,00 10.000,0010.000,00Ostali rashodi

381 0,00 10.000,0010.000,00Tekuće donacije

41 469.400,00 361.000,00-108.400,00 76,91%Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

411 469.400,00 361.000,00-108.400,00 76,91%Materijalna imovina - prirodna bogatstva

42 536.000,00 320.000,00-216.000,00 59,70%Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

421 0,00 0,000,00Građevinski objekti

426 536.000,00 320.000,00-216.000,00 59,70%Nematerijalna proizvedena imovina

Program

4013PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

4.017.300,00 5.146.600,001.129.300,00 128,11%

A401310 ODRŽAVANJE JAVNE RASVJETEAkt.

1 3Izv.

909.000,00 909.000,000,00 100,00%

Funkcija: 0641 Javna rasvjeta (KS)


322 740.000,00 740.000,000,00 100,00%Rashodi za materijal i energiju


A401311 ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTAAkt.

1 3Izv.

1.861.500,00 2.786.800,00925.300,00 149,71%


32 1.861.500,00 2.786.800,00925.300,00 149,71%Materijalni rashodi


323 1.807.700,00 2.733.000,00925.300,00 151,19%Rashodi za usluge

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

A401312 ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINAAkt.

1 3 4Izv.

1.174.300,00 1.339.300,00165.000,00 114,05%


31 197.500,00 197.500,000,00 100,00%Rashodi za zaposlene

311 170.000,00 170.000,000,00 100,00%Plaće

313 27.500,00 27.500,000,00 100,00%Doprinosi na plaće

32 916.800,00 1.081.800,00165.000,00 118,00%Materijalni rashodi


322 45.000,00 80.000,0035.000,00 177,78%Rashodi za materijal i energiju





425 25.000,00 25.000,000,00 100,00%Višegodišnji nasadi i osnovno stado

A401313 ODRŽAVANJE GROBLJAAkt.

1Izv.

72.500,00 111.500,0039.000,00 153,79%




38 22.500,00 61.500,0039.000,00 273,33%Ostali rashodi

381 22.500,00 61.500,0039.000,00 273,33%Tekuće donacije

A401314 ODVODNJA ATMOSFERSKIH VODAAkt.

1Izv.

0,00 0,000,00

Funkcija: 0521 Upravljanje otpadnim vodama (KS)


323 0,00 0,000,00Rashodi za usluge

Program

4014PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA 627.100,00 587.100,00-40.000,00 93,62%

A401410 ZAŠTITA OKOLIŠAAkt.

1Izv.

220.000,00 220.000,000,00 100,00%




A401412 UPRAVLJANJE CENTROM ZA GOSPODARENJE OTPADOM KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Akt.

1Izv.

63.100,00 63.100,000,00 100,00%


35 52.600,00 52.600,000,00 100,00%Subvencije

351 52.600,00 52.600,000,00 100,00%Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru

38 10.500,00 10.500,000,00 100,00%Ostali rashodi


A401416 DERATIZACIJAAkt.

1Izv.

100.000,00 60.000,00-40.000,00 60,00%

Funkcija: 0500 Zaštita okoliša



K401413 NABAVA KAMIONA ZA ODVOZ KOMUNALNOG OTPADA

Akt.

4Izv.

244.000,00 244.000,000,00 100,00%


38 244.000,00 244.000,000,00 100,00%Ostali rashodi


00202

GLAVA PRORAČUNSKI KORISNIK: 27476- PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

55.927,83 55.927,830,00 100,00%

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

Program

2012POSLOVANJE PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA KATARINA ZRINSKA

55.927,83 55.927,830,00 100,00%

A201210 OBAVLJANJE REDOVNE DJELATNOSTI POU

Akt.

1 2 5Izv.

55.927,83 55.927,830,00 100,00%






00203

GLAVA PRORAČUNSKI KORISNIK: 42694-GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA I.BELOSTENAC

610.939,93 610.939,930,00 100,00%

Program

2013POSLOVANJE GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE IVAN BELOSTENAC

610.939,93 610.939,930,00 100,00%

A201310 OBAVLJANJE REDOVNE DJELATNOSTI GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE

Akt.

1 3 4 5Izv.

346.600,00 337.300,00-9.300,00 97,32%



311 146.000,00 146.000,000,00 100,00%Plaće

312 12.500,00 12.500,000,00 100,00%Ostali rashodi za zaposlene



321 2.600,00 2.400,00-200,00 92,31%Naknade troškova zaposlenima

322 33.400,00 23.400,00-10.000,00 70,06%Rashodi za materijal i energiju



329 10.800,00 10.000,00-800,00 92,59%Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

K201311 OPREMANJE KNJIŽNICE I ČITAONICEAkt.

1 3 4 5Izv.

264.339,93 273.639,939.300,00 103,52%





421 100.000,00 100.000,000,00 100,00%Građevinski objekti



426 57.000,00 56.600,00-400,00 99,30%Nematerijalna proizvedena imovina

00204

GLAVA PRORAČUNSKI KORISNIK: 42686- ZAVIČAJNI MUZEJ OZALJ

698.400,59 698.400,590,00 100,00%

Program

2014POSLOVANJE ZAVIČAJNOG MUZEJA OZALJ

698.400,59 698.400,590,00 100,00%

A201410 OBAVLJANJE REDOVNE DJELATNOSTI ZAVIČAJNOG MUZEJA

Akt.

1 2 3 4Izv.

488.206,59 477.856,59-10.350,00 97,88%



311 175.000,00 175.000,000,00 100,00%Plaće

312 19.000,00 19.000,000,00 100,00%Ostali rashodi za zaposlene

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3




322 83.100,59 82.500,59-600,00 99,28%Rashodi za materijal i energiju



329 24.406,00 24.298,00-108,00 99,56%Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

A201411 PROJEKT MAMUT FESTAkt.

3 4Izv.

0,00 0,000,00



322 0,00 0,000,00Rashodi za materijal i energiju




A201412 PROJEKT KNJIŽEVNO ZNANSTVENI SKUP

Akt.

1 3 4Izv.

55.000,00 55.000,000,00 100,00%




324 14.000,00 0,00-14.000,00 0,00%Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa


A201413 PROJEKT VEČERA SA ZRINSKIMAkt.

1 4 5Izv.

0,00 0,000,00




A201414 PROJEKT DVORSKI BALAkt.

1 3 4Izv.

28.475,00 28.475,000,00 100,00%




329 0,00 1.750,001.750,00Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

A201415 PROJEKT MONOGRAFIJAAkt.

1 4Izv.

0,00 0,000,00




K201411 PROVOĐENJE PROJEKATA ZAVIČAJNOG MUZEJA OZALJ

Akt.

3Izv.

20.000,00 28.800,008.800,00 144,00%


45 20.000,00 28.800,008.800,00 144,00%Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

451 20.000,00 28.800,008.800,00 144,00%Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

K201412 OPREMANJE ZAVIČAJNOG MUZEJA OZALJ

Akt.

3Izv.

41.050,00 42.600,001.550,00 103,78%



422 8.800,00 0,00-8.800,00 0,00%Postrojenja i oprema


45 18.000,00 4.600,00-13.400,00 25,56%Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini

Račun/Pozicija

Opis

21


POSEBNI DIO

3



54


6

Indeks5/3

454 18.000,00 4.600,00-13.400,00 25,56%Dodatna ulaganja za ostalu nefinancijsku imovinu

K201416 PROJEKT PUTEVIMA SAKRALNE BAŠTINE

Akt.

1 3 4Izv.

0,00 0,000,00




K201417 PROJEKT OVLAŽIVAČIAkt.

1 3 4Izv.

65.669,00 65.669,000,00 100,00%




00205

GLAVA PRORAČUNSKI KORISNIK: 27484-DJEČJI VRTIĆ ZVONČIĆ

2.974.040,02 2.974.540,02500,00 100,02%

Program

2015FINANCIRANJE DJEČJEG VRTIĆA ZVONČIĆ

2.974.040,02 2.974.540,02500,00 100,02%

A201510 OBAVLJANJE REDOVNE DJELATNOSTI DJEČJEG VRTIĆA

Akt.

1 2 3 4 5Izv.

2.956.040,02 2.936.540,02-19.500,00 99,34%


31 2.039.000,00 2.042.000,003.000,00 100,15%Rashodi za zaposlene

311 1.670.000,00 1.670.000,000,00 100,00%Plaće

312 98.000,00 101.000,003.000,00 103,06%Ostali rashodi za zaposlene




322 587.040,02 550.540,02-36.500,00 93,78%Rashodi za materijal i energiju



329 42.400,00 41.400,00-1.000,00 97,64%Ostali nespomenuti rashodi poslovanja



K201511 OPREMANJE DJEČJEG VRTIĆA ZVONČIĆ

Akt.

3Izv.

18.000,00 38.000,0020.000,00 211,11%



422 18.000,00 38.000,0020.000,00 211,11%Postrojenja i oprema

UKUPNO 27.605.873,28 28.093.868,71487.995,43 101,77%

GRAD OZALJ

Text Box

Članak 4. Ova Odluka o III izmjenama i dopunama Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu stupa na snagu osam dana od dana objave, a objavit će se u "Službenom glasniku Grada Ozlja". PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA: Josip Žapčić DOSTAVITI: 1.Ministarstvo financija, Katančićeva 5, Zagreb 2. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, Vraniczanyeva ul.4, Karlovac 3. Službeni glasnik Grada Ozlja 4. Dokumentacija 5. Pismohrana

1

O B R A Z L O Ž E N J E Prijedloga III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. g.

Gradsko vijeće Grada Ozlja na 19. sjednici održanoj dana 10.12.2015. godine

donijelo je Proračun Grada Ozlja za 2016. godinu s projekcijom za 2017. i 2018. godinu («Službeni glasnik Grada Ozlja 5/15).

Prema članku 7. stavak 1. Zakona o proračunu («Narodne novine» broj 87/08, 136/12, 15/15), proračun mora biti uravnotežen što znači da svi rashodi i izdaci moraju biti pokriveni prihodima i primicima. Tijekom godine se može vršiti novo uravnoteženje proračuna putem izmjena i dopuna proračuna, a po postupku za donošenje proračuna.

Godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna za 2015. godinu, ostvaren je

manjak prihoda u iznosu od 1.081.487,42 kn. Kako sredstava Pučkog otvorenog učilišta ulaskom u riznicu Grada Ozlja nisu bila uključena u sredstva prijenosa viška prihoda u 2015. godini u iznosu od 3.269,88 kn (te za navedeni iznos je potrebno uvećati iznos od 607.243,26 kn - iznos nije bio uključen u I izmjene i dopune proračuna Grada Ozlja za 2015. godinu, pa će biti uključen u I izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu) iznos manjka prihoda koji je potrebno pokriti u 2016. godini iznosi 1.078.217,54 kn.

Tijekom 2016. godine, zbog prekida stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa M. Novosela, temeljem zahtjeva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izvršen je povrat 2.744,45 kn kao i povrat neutrošenog dijela donacije dobivene od Heiniken Hrvatska u iznosu od 3,12 kn (ukupno 2.747,57 kn ) za iznos kojih je potrebno uvećati preneseni manjak poslovanja iz 2015. godine (budući da su isti iznosi priznati u prihod 2015. godine). Uz manjak prihoda iskazan na dan 31.12.2015.

godine u iznosu 1.078.217,54 kn te povrat sredstava u iznosu od 2.747,57 kn, III izmjenama i dopunama Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu pokriva se manjak prihoda u iznosu od 1.080.965,11 kn.

Osim navedenog, tijekom 2016. godine ukazala se potreba drugačijeg rasporeda

prihoda i rashoda za pojedine namjene od planiranog, te potreba uvođenja novih aktivnosti i projekata, stoga se predlažu III izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu.

Prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu,

planirani iznos prihoda se uvećava se za 1,71% odnosno za iznos od 490.743,00 kn, te se ukupni prihodi predlažu u iznosu od 29.174.833,82 kn. Primici od zaduživanja na financijskom tržištu ne planiraju se u 2016. godini.

Iznos rashoda i izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova planiran III izmjenama i dopunama Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu uvećava se za iznos od 487.995,43 kn, te se ukupni iznos rashoda predlaže u iznosu od 28.093.868,71 kn.

Razlika između ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, u iznosu od 1.080.965,11 kn, predstavlja manjak prihoda ostvaren u 2015. godini (uvažavajući unos sredstava Pučkog otvorenog učilišta) i povrat sredstava za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i neutrošenih sredstava donacije te je prenesen u 2016. godinu čime se uravnotežuje proračun.

2

Tabela 1: Struktura III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu u odnosu na II izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja prema ekonomskoj klasifikaciji:

- u kunama i lipama Red broj

OPIS II izmjene i dopune za

2016. godinu, preraspodjela

Povećanje/ Smanjenje

III izmjene i dopune za

2016. godinu

Indeks (5/3)

1 2 5 4 5 6

A. UKUPNI PRIHODI 28.684.090,82 490.743,00 29.174.833,82 101,71

1. Prihodi poslovanja 28.275.690,82 802.143,00 29.077.833,82 102,84

2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 408.400,00 -311.400,00 97.000,00 23,75

B. UKUPNI RASHODI 23.231.873,28 487.995,43 23.719.868,71 102,10

1. Rashodi poslovanja 18.390.139,35 1.362.198,55 19.752.337,90 107,41

2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

4.841.733,93

-874.203,12

3.967.530,81

81,94

C. PRIMICI OD ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00 0,00

D. IZDACI ZA FINANC. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

4.374.000,00

0,00

4.374.000,00

100,00

E MANJAK PRIHODA -1.078.217,54 -2.747,57 -1.080.965,11 100,25

F. VIŠAK/MANJAK PRIHODA 0,00 0,00 0,00 0,00

A.1. PRIHODI POSLOVANJA Prihode poslovanja čine prihodi od poreza, pomoći, prihodi od imovine, prihodi

od administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, prihodi od prodaje roba, proizvoda i pružanja usluga, prihodi od kazni, prihodi od donacija te prihodi od nefinancijske imovine.

Prihodi od poreza – imaju najznačajniji udio u ukupnim prihodima proračuna

Grada Ozlja. Iznos prihoda od poreza uvećava se za 2.340.930,00 kn i planira se u iznosu od 18.130.380,00 kn (porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada uvećava se za 2.553.550,00 kn; porez na imovinu umanjuje se za 170.000,00 kn, porezi na robu i usluge umanjuju se za 42.620,00 kn).

Pomoći – u odnosu na II izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu, III izmjenama i dopunama Proračuna, prihodi od pomoći se umanjuju se za 1.548.862,00 kn te se planiraju u iznosu od 6.884.355,87 kn.

Struktura prijedloga prihoda od pomoći u odnosu na II izmjene i dopune proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu je slijedeća:

PRORAČUNSKI KORISNIK II izmjene i

dopune za 2016.,

preraspodjela

Povećanje/ smanjenje


2016.

Grad Ozalj 8.175.684,48 1.548.862,00 6.626.822,48

Zavičajni muzej 63.735,32 0,00 63.735,32

Dječji vrtić Zvončić Ozalj 35.798,07 0,00 35.798,07

Gradska knjižnica i čitaonica 158.000,00 0,00 158.000,00

UKUPNO: 8.433.217,87 1.548.862,00 6.884.355,87

Prihodi od imovine – sastoje se od prihoda od financijske imovine i prihoda od

nefinancijske imovine. U III izmjenama i dopunama Proračuna za 2016. godinu iznos planiranih prihoda umanjuje se za 169.050,00 kn (prihodi financijske imovine umanjuju se za 10.250,00 kn, dok se prihodi od nefinancijske imovine umanjuju za 158.800,00 kn). Iznos planiranih prihoda od imovine utvrđuje se u iznosu od 506.200,00 kn.

3

Prihodi od administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i

naknada – sastoje se od prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, prihoda po posebnim propisima i prihoda od komunalnih doprinosa i naknada.

Prijedlogom III izmjena i dopuna proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu, prihodi po posebnim propisima umanjuju se za 164.000,00 kn (prihodi od vodnog gospodarstva 10.000,00 kn, doprinosi za šume 30.000,00 kn, ostali nespomenuti rashodi 244.000,00 kn dok se prihodi od mjesnog samodoprinosa uvećavaju za 120.000,00 kn). Komunalna naknada uvećava se za 100.000,00 kn.

Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga te prihoda od

donacija, koji se odnose na vlastite prihode proračunskih korisnika i sredstva donacija, uvećavaju se prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna za 2016. godinu za 241.125,00 kn, a odnosi se sredstva primljenih donacija.

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi, prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu iznos planiranih prihoda uvećava se za 2.000,00 kn i utvrđuje u iznosu od 5.000,00 kn.

A.2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE Prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu ova

vrsta prihoda se umanjuje se za iznos od 311.400,00 kn (prihodi od prodaje zemljišta). Navedeni prihod planira se u iznosu od 97.000,00 kn.

C. PRIMICI OD ZADUŽIVANJA Primici od zaduživanja, ovim izmjenama i dopunama Proračuna kao niti

izvornim Proračunom, se ne planiraju. B. RASHODI PRORAČUNA III izmjenama i dopunama Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu predlaže se

uvećanje rashoda u iznosu od 487.995,43 kn, odnosno za 2,10%.

1) RASHODI POSLOVANJA

Prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna iznosi uvećanja/umanjenja te obrazloženja promjene iznosa pojedinih vrsta rashoda su slijedeća:

Rashodi za zaposlene se uvećavaju se za iznos od 14.148,00 kn te se planiraju

u iznosu od 4.692.058,82 kn. Sredstva za plaće uvećavaju se za 5.186,00 kn, ostali rashodi za zaposlene za 10.900,00 kn, a doprinosi za plaće umanjuju se za 1.938,00 kn).

Materijalni rashodi se u ukupnom iznosu uvećavaju za iznos od 1.323.750,55

kn (16,44%) te se planiraju u iznosu od 9.376.910,32 kn; - naknade troškova zaposlenima - uvećavaju se za 2.925,00 kn i planiraju u iznosu

od 348.725,00 kn (uvećavaju se rashodi za službena putovanja za 3.925,00 kn, a rashodi za stručno usavršavanje zaposlenika umanjuju se za 1.000,00 kn)

4

- rashodi za materijal i energiju - umanjuju se za 5.000,00 kn i planiraju se u iznosu od 1.870.969,94 kn (umanjuje se rashod za uredski materijal i ostale materijalne rashode za 4.900,00 kn, energiju za 43.000,00 kn, službenu, radnu i zaštitnu odjeću i obuću za 1.000,00 kn, dok se uvećavaju rashodi za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje za 35.000,00 kn te sitni inventar i auto gume za 8.900,00 kn);

- rashodi za usluge – uvećavaju se za 1.231.720,00 kn i planiraju u iznosu od 6.446.976,00 kn (umanjuju se rashodi za usluge telefona, pošte i prijevoza za 4.787,50 kn, komunalne usluge za 34.630,00 kn, zdravstvene i veterinarske usluge za 3.000,00 kn, dok se rashodi za tekuće i investicijsko održavanje uvećavaju za 1.118.550,00 kn, usluge promidžbe i informiranja za 64.250,00 kn, zakupnine i najamnine za 1.000,00 kn, intelektualne i osobne usluge za 81.650,00 kn te ostale usluge za 8.687,50 kn);

- naknade troškova osobama izvan radnog odnosa – stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa – sredstva se umanjuju se za 16.236,45 kn i planiraju

u iznosu od 83.763,55 kn; - ostali nespomenuti rashodi poslovanja – uvećavaju se za 110.342,00 kn i planiraju u iznosu od 626.475,83 kn.

Financijski rashodi se III izmjenama i dopunama Proračuna ne mijenjaju u odnosu na II izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu.

Subvencije se umanjuju za 20.000,00 kn i planiraju u iznosu od 331.100,00

kn. Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države uvećavaju se za 22.000,00

kn (28,21%) te se planiraju se u ukupnom iznosu od 100.000,00 kn. Uvećanje se odnosi na sredstva pomoći Općini Saborsko 5.000,00 kn te osnovnoj školi 17.000,00 kn.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

uvećavaju se za 5.000,00 kn te se planiraju se u ukupnom iznosu od 854.100,00 kn. Ostali rashodi se uvećavaju za 17.300,00 kn te se planiraju u ukupnom iznosu

od 4.196.400,00 kn. Tekuće donacije u novcu uvećavaju se za 157.300,00 kn, naknade štete za 70.000,00 kn, dok se kapitalne pomoći umanjuju za 210.000,00 kn.

2) RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine se prema prijedlogu III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu umanjuju za 874.203,12 kn te se planiraju u iznosu od 3.967.530,81 kn. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine uvećavaju se za 28.596,88 kn i planiraju u iznosu od 620.896,88 kn.

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine umanjuju se za 779.200,00 kn i planiraju u iznosu od 3.063.233,93 kn. U dijelu građevinskih objekata sredstva se umanjuju za 665.950,00 kn (sredstva za ceste umanjuju se za 856.950,00 kn (nisu ostvarena sredstva pomoći za nerazvrstane ceste) dok se uvećavaju sredstva za ostale građevinske objekte za 191.000,00 kn). Sredstva planirana za nabavu postrojenja i opreme uvećavaju se za 57.100,00 kn (sredstva za uredsku opremu i namještaj uvećavaju se za 35.400,00 kn; za komunikacijsku opremu za 500,00 kn, za opremu za održavanje i zaštitu 31.200,00 kn, dok se sredstva za uređaje i strojeve

5

umanjuju za 10.000,00 kn). Sredstva planirana za nabavu knjiga uvećavaju se za 2.300,00 kn dok se sredstva za nabavu djela likovnih umjetnika za Zavičajni muzej Ozalj uvećavaju za 23.750,00 kn. Sredstva za muzejske izloške uvećavaju se za 20.000,00 kn (trabant). Nabava nematerijalne proizvedene imovine umanjuje se za 216.400,00 kn (projektna dokumentacija za Etno selo). Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini umanjuju se za 123.600,00 kn odnosno sredstva predviđena za dodatna ulaganja u građevinske objekte 110.200,00 kn i 13.400,00 kn za dodatna ulaganja u ostalu nefinancijsku imovinu (Zavičajni muzej Ozalj).

D. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA III izmjenama i dopunama Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu nema

izmjena vezanih uz izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u odnosu na ranije izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu i planiraju se u

visini 4.374.000,00 kn.

OBRAZLOŽENJE POSEBNOG DIJELA III IZMJENA I DOPUNA PRORAČUNA GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU

Usporedni prikaz plana rashoda, obzirom na nosioce/korisnike proračuna, te

programe je slijedeći:

Razdjel/Glava Program

Nositelj/Korisnik II izmjene i dopune za

2016. preraspodjela

Uvećanje/ smanjenje


2016.

Indeks (5/3)

1 2 5 4 5 6

001 00101

Gradsko vijeće, Ured gradonačelnika 349.000,00 95.500,00 444.500,00 127,36

10011 Redovna djelatnost Gradskog vijeća, Ureda gradonačelnika

349.000,00 95.500,00 444.500,00 127,36

002 00201

Jedinstveni upravni odjel 27.256.873,28 22.917.564,91

392.495,43 391.995,43

27.649.368,71 23.309.560,34

101,44 101,71

2011 Program javne uprave i administracije 3.425.739,91 209.855,55 3.635.595,46 106,13

2016 Program javnih potreba u kulturi 196.000,00 0,00 196.00,00 100,00

2017 Program javnih potreba u školstvu 506.000,00 22.000,00 528.000,00 104,35

2018 Program socijalne skrbi 391.100,00 0,00 391.100,00 100,00

2019 Program razvoja civilnog društva 310.700,00 19.300,00 330.000,00 106,21

2020 Program javnih potreba u sportu 200.000,00 4.000,00 204.000,00 102,00

3011 Program poticanja poljoprivredne proizvodnje 235.000,00 -30.000,00 205.000,00 87,23

3012 Program organiziranja i provođenja zaštite i spašavanja

25.000,00

0,00

25.000,00

100,00

3014 Program poticanja razvoja turizma 210.900,00 43.939,88 254.839,88 120,83

3015

Program kreditnog zaduženja

4.457.000,00

0,00

4.457.000,00

100,00

3016 Program javnih potreba u vatrogastvu 500.000,00 79.500,00 579.500,00 115,90

3018 Program upravljanja imovinom 784.500,00 203.500,00 988.000,00 125,94

3019 Program izrade planske dokumentacije 61.750,00 0,00 61.750,00 100,00

4011 Program izgradnje komunalne infrastrukture 5.534.075,00 -975.000,00 4.559.075,00 82,38

4012 Program prostornog planiranja i uređenja grada 1.435.400,00 -274.400,00 1.161.000,00 80,88

4013 Program održavanja komunalne infrastrukture 4.017.300,00 1.129.300,00 5.146.600,00 128,11

4014 Program zaštite okoliša 627.100,00 -40.000,00 587.100,00 93,62

00202 2012

Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska Poslovanje POU Katarina Zrinska

55.927,83

0,00

55.927,83

100,00

00203 2013

Gradska knjižnica i čitaonica I. Belostenca Poslovanje Gradske knjižnice i čitaonice I.B.

610.939,93

0,00

610.939,93

100,00

00204 2014

Zavičajni muzej Ozalj Poslovanje Zavičajnog muzeja Ozalj

698.400,59

0,00

698.400,59

100,00

00205 2015

Dječji vrtić Zvončić Ozalj Financiranje Dječjeg vrtića Zvončić

2.974.040,02

500,00

2.974.540,02

100,02

UKUPNO: 27.605.873,28 487.995,43 28.093.868,71 101,77

6

Kao što je iz prethodne tablice vidljivo, prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu, planirano je uvećanje/smanjenje rashoda predviđenih u okviru:

- Razdjela 001: Gradsko vijeće, ured gradonačelnika - Razdjela 002: Jedinstveni upravni odjel - PK Dječji vrtić Zvončić Ozalj

Gradsko vijeće, ured gradonačelnika U okviru razdjela Gradsko vijeće, Ured gradonačelnika, prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna, planira se uvećanje rashoda u visini od 95.500,00 kn, od čega se na aktivnost Poslovanje Gradskog vijeća odnosi 20.000,00 kn (naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela i upravnih vijeća), a na aktivnost Poslovanje ureda gradonačelnika planira se uvećanje u iznosu od 70.500,00 kn. Uvodi se nova aktivnost Pomoć Općini Saborsko u iznosu od 5.000,00 kn. Ukupni rashodi planirani za navedeni program su u iznosu od 444.500,00 kn. Jedinstveni upravni odjel

U okviru razdjela Jedinstveni upravni odjela, prijedlogom III izmjena i dopuna Proračuna, ukupni planirani rashodi uvećavaju se za iznos od 392.495,43 kn te se planiraju u visini od 27.649.368,71 kn. Obzirom na proračunske korisnike i Programe, izmjene su slijedeće:

- Program javne uprave i administracije – uvećava za 209.855,55 kn planiranih rashoda u odnosu na II izmjene i dopune Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu i to kako slijedi: Aktivnost A301310 Rashodi za zaposlene umanjuje se za 14.044,45 kn (plaće se umanjuju za 13.000,00 kn, ostali rashodi za zaposlene se uvećavaju za 7.900,00 kn, doprinosi za plaće umanjuju se za 5.200,00 kn, naknade troškova zaposlenima uvećavaju se za 2.000,00 kn, rashodi za usluge umanjuju se za 3.000,00 kn te naknade troškova osobama izvan radnog odnosa umanjuju se za 2.744,45 kn - iznos sredstava vraćenih HZZ zbog prekida stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Aktivnost A301311 Nabava sredstava, proizvoda i usluga za rad uprave uvećava se za 168.400,00 kn (rashodi za materijal i energiju uvećavaju se za 6.000,00 kn, rashodi za usluge 72.000,00 kn, naknade troškova osobama izvan radnog odnosa-službena putovanja 400,00 kn te ostali nespomenuti rashodi za 20.000,00 kn). Naknade štete fizičkim osobama planiraju se u iznosu od 70.000,00 kn. Aktivnost A301312 Opremanje javne uprave i administracije uvećava se za 55.500,00

kn. Program javnih potreba u školstvu – III izmjenama i dopunama za Program javnih potreba u školstvu planiraju se sredstva u iznosu od 528.000,00 kn. Sredstva programa uvećavaju se za 17.000,00 kn unutar aktivnosti A201710 Financiranje aktivnosti škola za potrebe OŠ Slava Raškaj Ozalj te 5.000,00 kn za prijevoz osnovnoškolaca. Program razvoj civilnog društva – uvećava se za 19.300,00 kn te se u III izmjenama i dopunama Proračuna planira u visini 330.000,00 kn. Unutar aktivnosti A201910 Financiranje udruga civilnog društva i ostalih organizacija sredstva se uvećavaju u dijelu tekućih donacija.

7

Program javnih potreba u sportu – uvećava se za 4.000,00 kn unutar aktivnosti A202010 Financiranje zajednice sportskih udruga i športskih društava te se u III izmjenama i dopunama Proračuna program planira u visini 204.000,00 kn. Program poticanja poljoprivredne proizvodnje – sredstva za provođenje navedenog programa umanjuju se za 30.000,00 kn budući da nije bilo zahtjeva za financiranje u okviru aktivnosti A301111 Poduzetnički impuls za mlade i aktivnosti A301112 Edukacije u poljoprivredi. Aktivnost K301112 Projekt gradskih vrtova smanjuje se za 10.000,00 kn i planira u iznosu od 5.000,00 kn. Program poticanja razvoja turizma – uvećava se za 43.939,88 kn. Unutar aktivnosti A301412 Priprema projekta Krabat u Ozlju sredstva se umanjuju za 7.500,00 kn, za aktivnost T301415 Projekt turistička staza Vivodine umanjuju se sredstva za 3,12 kn vraćenih na ime neiskorištene donacije. Uvodi se nova aktivnost T301421 Projekt Enjoyheritage u iznosu od 26.443,00 kn i aktivnost A301422 General-TV serija i film u iznosu od 5.000,00 kn. Za aktivnost T301417 Projekt Trabant sredstva se uvećavaju za 20.000,00 kn. Program javnih potreba u vatrogastvu – sredstva za provođenje programa i aktivnosti A301610 Preventivno djelovanje na zaštitu od požara uvećava se za 79.500,00 kn te se sredstva namijenjena za provođenje ovog programa planiraju u iznosu od 579.500,00 kn. Program upravljanja imovinom – sredstva za provođenje programa se uvećavaju se za 203.500,00 kn i planiraju u iznosu od 988.000,00 kn. Sredstva za aktivnosti A301815 Uređenje spomen sobe branitelja uvećavaju se u iznosu od 97.500,00 kn i planiraju u iznosu od 177.500,00 kn. Sredstva planirana za Aktivnost T301810 Investicijsko održavanje stambenih i poslovnih objekata u vlasništvu grada uvećavaju se za iznos od 106.000,00 kn i planiraju u iznosu od 245.000,00 kn. Program izgradnje komunalne infrastrukture umanjuje se za iznos od 975.000,000 kn i planira u iznosu od 4.559.075,00 kn. Unutar Aktivnost K401117 Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta sredstva se umanjuju se za 850.000,00 kn budući da sredstva pomoći za izgradnju nisu ostvarena. Uvodi se aktivnosti K401129 Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete za koju se sredstva planiraju u iznosu od 85.000,00 kn. Unutar aktivnosti T401111 Izgradnja reciklažnog dvorišta sredstva se umanjuju za 110.000,00 kn sukladno potpisanom ugovoru sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za Aktivnost T401113 Izgradnja vodovodnog sustava umanjuju se sredstva za 100.000,00 kn budući da nisu ostvarena sredstva pomoći za izgradnju vodovoda Galin.

Program prostornog planiranja i uređenja Grada – sredstva se umanjuju za 274.400,00 kn u dijelu aktivnosti K401211 Nabava imovine i izrada projektne dokumentacije sredstva se umanjuju za 314.400,00 kn, a unutar aktivnosti A401210 Priprema i provođenje projekata sredstva se uvećavaju za 40.000,00 kn.

Program održavanja komunalne infrastrukture - sredstva se uvećavaju za 1.129.300,00 kn i planiraju u visini od 5.146.600,00 kn. U dijelu aktivnosti A401311 Održavanje nerazvrstanih cesta sredstva se uvećavaju za 925.300,000 kn, u dijelu aktivnosti A401312 Održavanje javnih površina sredstva se uvećavaju za 165.000,00

8

kn, dok se sredstava za provođenje aktivnosti A401313 Održavanje groblja uvećavaju za iznos od 39.000,00 kn. Program zaštite okoliša – sredstva za provođenje programa se umanjuju se za 40.000,00 kn i planiraju u iznosu od 587.100,00 kn (smanjenje sredstava za postupak deratizacije). PK Dječji vrtić Zvončić Ozalj – financijski plan PK uvećava se za 500,00 kn i planira se u ukupnom iznosu od 2.974.540,02 kn. Uvećanje se odnosi na sredstva primljene donacije.

III IZMJENE I DOPUNE PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA ZA 2016. GODINU

Naziv cilja Naziv

prioriteta Program/ aktivnost

Naziv programa/aktivnosti

Plan 2016.

Projekcija 2017.

Projekcija 2018.

Pokazatelj rezultata Polazne

vrijednosti 2015.

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

Odgovornost za provedbu

mjere (organizac.

klasifikacija)

CIL

J 1.

RA

ZVO

J K

ON

KU

REN

TNO

G I

OD

RŽI

VOG

GO

SPO

DA

RST

VA

Prio

ritet

1.1

.: Ja

čanj

e ko

mun

alne

infr

astr

uktu

re

P4013 Održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

5.146.600 3.343.200 3.343.200 - - - - 002 00201

A401310 Održavanje javne rasvjete

909.000 909.000 909.000 1.1.1.

broj živinih žarulja/broj natrijevih ili led žarulja

830/800 530/11000 250/1380 0/1630 002 00201

A401311 Održavanje nerazvrstanih cesta

2.786.800 1.100.000 1.100.000 1.1.2.

broj cesta s utvrđenim oštećenjem/broj sanacija

68/49 43/38 36/45 25/35 002 00201

A401312 Održavanje javnih površina

1.339.300 1.204.200 1.204.200 1.1.3. broj cesta neuvjetnih za zimsko čišćenje

4 2 1 0 002 00201

A401313 Održavanje groblja 111.500 100.000 100.000 1.1.4. broj potrebnih intervencija/broj izvršenih radova

2/1 2/1 1/1 0/2 002 00201

A401314 Odvodnja atmosferskih voda

0 30.000 30.000 1.1.5. naselja sa neriješenom odvodnjom

0 1 1 0 002 00201

P4011 Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

4.559.075 3.192.500 5.361.000 - - - - 002 00201

K401111 Izgradnja poduzetničke zone lug

314.625 1.026.500 1.047.000

1.1.6. dužina izgrađene ceste

0 260,65 260,65 260,65 002 00201

1.1.6.1. dužina izgrađenog nogostupa /m

0 218,80 0 0 002 00201

K401115 Izgradnja javnih površina

708.050 0 1.750.000 1.1.7.

kvadratura novouređenih javnih zelenih površina godišnje

8000 4000 0 5000 002 00201

K401117 Izgradnja nerazvrstanih cesta

300.000 1.300.000 1.300.000 1.1.8. dužina asfaltiranih nerazvrstanih cesta(km)

125 10 145 160 002 00201

K401112 Izgradnja kanalizacijskog sustava

79.000 716.000 1.264.000 1.1.9. broj kolektora na području Grada

0 7 7 7 002 00201

K401113 Izgradnja vodovodnog sustava

190.000 150.000 0 1.1.10. broj naselja bez vodovodnog sustava

10 9 9 9 002 00201

T401125 Uređenje parkirališta, Petruš vrh

80.000 0 0 1.1.11. broj uređenih parkirališta 0 1 0 0 002 00201

K401126 Proširenje vodoopskrbnog

581.400 0 0 1.1.12. dužina izgrađenog vodovoda /m

0 8.897 0 0 002 00201

sustava Ozalj

T401111 Izgradnja reciklažnog dvorišta

1.650.000 0 0 1.1.13. broj izgrađenih reciklažnih dvorišta

0 1 0 0 002 00201

K401127 Izgradnja nogostupa na Trškoj cesti 374.000 0 0 1.1.14.

dužina izgrađenog nogostupa m

0 385 0 0 002 00201

K401128 Izgradnja i uređenje parkirališta Kurilovac 3-7

197.000 0 0 1.1.15. broj uređenih parkirališta 0 1 0 0 002 00201

K401129 Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete

85.000 0 0 1.1.16. dužina izgrađene/rekonstruirane javne rasvjete

0 350 0 0 002 00201

Pri

ori

tet

1.2

.: R

azv

oj tu

rizm

a

P3014 Program poticanja razvoja turizma

254.840 155.000 140.000 - - - - 002 00201

A301410 Financiranje rada TZ 100.000 120.000 120.000 1.2.1. broj dolazaka turista/ broj noćenja turista

784/1223 1000/2000

0 1500/3500

0 2000/4000 002 00201

A301412 Projekt "Krabat u Ozlju"

2.500 20.000 20.000 1.2.2. broj susreta 2 1 2 3 002 00201

A301422 General - TV serija i film

5.000 0 0 1.2.3. broj dodjeljenih donacija

0 1 0 0 002 00201

T301416 Projekt Park znanosti

20.000 0 0 1.2.4. broj eksponata 0 1 0 0 002 00201

T301417 Projekt Trabant 35.000 0 0 1.2.5. boj izrađenih uniformi

0 4 0 0 002 00201

T301418 Sajmovi i manifestacije

0 0 0 1.2.6. broj nabavljenih pozornica

0 0 0 0 002 00201

T301419 Izgradnja spomenika

0 15.000 0 1.2.7. broj izgrađenih spomenika

0 0 1 0 002 00201

K301414 Uređenje vidikovaca 15.900 0 0 1.2.8. broj uređenih vidikovaca

0 3 0 0 002 00201

T301415 Projekt turistička staza Vivodine

49.997 0 0 1.2.9. broj uređenih turističkih staza

0 1 0 0 002 00201

T301421 Projekt Enjoyheritage

26.443 0 0 1.2.10. broj objekata stavljenih u turističku funkciju

0 1 0 0 002 00201

Pri

ori

tet

1.3

.: R

azv

oj

po

ljo

pri

vre

de t

e m

alo

g

i sre

dnje

g po

duze

tniš

tva

P3011 Program poticanja poljoprivredne proizvodnje

205.000 245.000 245.000 - - - - 002 00201

A301110 Subvencije poljoprivrednicima

200.000 200.000 200.000 1.3.1. broj grla stoke

2.590

3.000 4.000 5.000 002 00201

A301111 Poduzetnički impulsi mladim poljoprivrednicima

0 10.000 10.000 1.3.2.

broj sufinanciranih proizvodnji učenika - ugovornih sudionika programa

1 0 3 3 002 00201

A301112 Edukacije u poljoprivredi

0 10.000 10.000 1.3.3.

broj poljoprivrednika sudionika u edukacijama

0 0 3 3 002 00201

K301112 Projekt Gradskih vrtova

5.000 25.000 25.000 1.3.4. broj gradskih vrtova

3 2 10 10 002 00201

CIL

J 2

. R

AZ

VO

J L

JU

DS

KIH

PO

TE

NC

IJA

LA

Prio

ritet

2.1

.: R

azvo

j ins

tituc

iona

lnih

kap

acite

ta i

stra

tešk

o pl

anira

nje

razv

oja

P1011

Redovita djelatnost gradskog vijeća, ureda gradonačelnika

444.500 514.000 286.000 - - - - 001 00101

A100110 Poslovanje gradskog vijeća

135.000 95.000 95.000 2.1.1. broj sjednica Gradskog vijeća u toku godine

6 5 6 6 001 00101

A100111 Poslovanje ureda gradonačelnika

273.500 160.000 160.000 2.1.2. broj donijetih akata od strane Gradonačelnice

117 120 130 140 001 00101

A100113 Donacije političkim strankama

31.000 31.000 31.000 2.1.3.

broj aktivnih sudionika u procesu donošenja gradskih akata (uključivanje Odbora u donošenje akata)

30 32 34 36 001 00101

A100115 Provođenje izbora 0 228.000 0 2.1.4. postotak izlaska birača na birališta

45,43 0 90,00 0 001 00101

A100117 Pomoć općini Saborsko

5.000 0 0 2.1.5. broj dodjeljenih donacija

0 1 0 0 001 00101

P3013 Program javne uprave i administracije

3.635.595 2.976.300 2.997.800 - - - - 002 00201

A301310 Rashodi za zaposlene

2.463.935 2.298.000 2.318.300 2.1.6. broj riješenih predmeta/ vrijeme rješavanja

763/3 dana

900/4 dana

950/3 dana

1000/2 dan

002 00201

A301311 Nabava sredstava, proizvoda i usluga za rad uprave

990.160 651.300 658.500 2.1.7.

trošak nabave sredstava, proizvoda i usluga za rad uprave po djelatniku

46.441

43.370

40.706

41.156

002 00201

K301312 Opremanje javne uprave i administracije

181.500 27.000 21.000 2.1.8.

broj računala i računalne opreme u mrežnom sustavu/nadogradnja sustava

15/2 14/1 15/0 16/0 002 00201

P3019 Izrada planske dokumentacije

61.750 0 0 - - - - 002 00201

A301910 Izrada strateških dokumenata

18.000 0 0 2.1.9. broj izrađenih strateških dokumenata

0 1 0 0 002 00201

K301911 Ažuriranje prostornog plana Grada Ozlja

43.750 0 0 2.1.10. broj ažuriranja prostornog plana

0 1 0 0 002 00201

P4012 Program prostornog planiranja i uređenja grada

1.161.000 880.000 930.000 - - - - 002 00201

A401210 Priprema i provođenje projekata

470.000 290.000 290.000 2.1.11. pripremljeni projekti/projekti u realizaciji

3/1 3/2 4/3 5/4 002 00201

K401211 Nabava imovine i izrada projektne dokumentacije

691.000 590.000 640.000 2.1.12.

površina zemljišta u vlasništvu grada/ ishođene potvrde glavnih projekata

972.049m

2/2

981.648m

2/2

985.000m

2/3

990.000m

2/4 002 00201

P3015 Program kreditnog zaduženja

4.457.000 163.000 163.000 - - - - 002 00201

A301510 Otplata kredita 4.457.000 163.000 163.000 2.1.13.

broj projekata čije je predfinanciranje osigurano kreditnim zaduženjem

1 1 1 1 002 00201

Prio

ritet

2.2

.: U

napr

eđen

je o

braz

ovno

g su

stav

a i u

skla

đenj

e i

po

treb

am

a g

rad

a

P2015 Financiranje dječjeg vrtića Zvončić

2.974.540 2.966.000 3.570.000 - - - - 002 00205

A201510 Obavljanje redovne djelatnosti dječjeg vrtića

2.936.540 2.950.000 3.322.000 2.2.1. broj polaznika po odgajatelju

12 12 11 10 002 00205

K201511 Opremanje dječjeg vrtića Zvončić

38.000 16.000 248.000 2.2.2. broj odgojno obrazovnih skupina

6 6 6 8 002 00205

P2017 Program javnih potreba u školstvu

528.000 264.000 264.000 - - - - 002 00201

A201710 Financiranje aktivnosti škola

105.000 41.000 41.000 2.2.3. broj sufinanciranih događanja

2 3 4 5 002 00201

A201711 Stipendiranje učenika i studenata

112.000 112.000 112.000 2.2.4. broj stipendista 16 20 20 20 002 00201

A201712 Financiranje prijevoza za srednje škole

111.000 111.000 111.000 2.2.5. broj učenika srednjih škola

100 120 140 120 002 00201

A201713 Sufinanciranje udžbenika

200.000 0 0 2.2.6. broj učenika osnovnih škola

0 390 0 0 002 00201

CIL

J 3:

UN

APR

EĐEN

JE K

VALI

TETE

ŽIV

OTA

Prio

ritet

3.1

. Una

pređ

enje

uvj

eta

stan

ovan

ja i

uvje

ta z

a o

bavlj

an

je d

jela

tno

sti

P3018 Program upravljanja imovinom

988.000 3.090.000 190.000 - - - - 002 00201

A301814

Financiranje trgovačkih društava s udjelima Grada Ozlja u glavnici

78.500 90.000 90.000 3.1.1. broj društava koji se financira

1 1 1 1 002 00201

A301815 Uređenje sobe branitelja

177.500 0 0 3.1.2. broj uređenih soba/postavljenih obilježja

0/0 1/1 0/0 0/0 002 00201

K301812 Proširenje Dječjeg vrtića Zvončić

355.000 2.900.000 0 3.1.3. broj korisnika 137 137 137 295 002 00201

K301813 Sanacija objekata u etno selu

127.000 100.000 100.000 3.1.4. broj saniranih objekata

0 2 2 2 002 00201

K301816 Rekonstrukcija kotlovnice

0 0 0 3.1.5. broj uređenih kotlovnica

0 0 0 0 002 00201

T301810

Investicijsko održavanje stambenih i poslovnih objekata

245.000 200.000 200.000 3.1.6.

broj uređenih objekata/broj neuređenih objekata u vlasništvu grada

4 / 3 3 / 4 2 / 5 1 / 6 002 00201

T301818 Projekt Vodotoranj 5.000 0 0 3.1.7. broj dodjeljenih donacija

0 1 0 0 002 00201

Pr

iorit

et 3

.2.:

Oču

vanj

e, o

bnov

a i z

aštit

a pr

irodn

e i k

ultu

rne

bašt

ine

P4014 Program zaštite okoliša

587.100 342.000 342.000 - - - - 002 00201

A401410 Zaštita okoliša 220.000 210.000 210.000 3.2.1

broj prostornih metara odveženog otpada/broj divljih deponija

250m3/8 450m3/5 500m3/3 650m3/0 002 00201

A401412 Upravljanje centrom za gospodarenje otpadom KŽ

63.100 64.000 64.000 3.2.2. regionalni centar za odlaganje otpada

0 0 0 1 002 00201

A401416 Deratizacija 60.000 68.000 68.000

3.2.3.

broj kućanstava uključenih u postupak deratizacije

0 0 2500 2500 002 00201

3.2.3.1. broj akcija zaprašivanja komaraca

0 6 0 0 002 00201

K401413 Nabava kamiona za odvoz komunalnog otpada

244.000 0 0 3.2.4. broj nabavljenih specijaliziranih vozila

0 1 0 0 002 00201

P2016 Program javnih potreba u kulturi

196.000 256.000 256.000 - - - - 002 00201

A201613 Financiranje projekata u kulturi

100.000 160.000 160.000 3.2.5. broj financiranih projekata

0 8 8 8 002 00201

A201612 Zakup prostora za rad ustanova u kulturi

96.000 96.000 96.000 3.2.6. dani stalnog postava muzejske zbirke

365 365 365 365 002 00201

P2012 Poslovanje Pučkog otvorenog učilišta 55.928 30.000 50.000 - - - - 002 00202

A201210 Obavljanje redovne djelatnosti POU

55.928 30.000 50.000 3.2.7. broj programa koji se provode preko POU

0 4 4 4 002 00202

P2013 Poslovanje gradske knjižnice i čitaonice I.Belostenca

610.940 477.000 500.000 - - - - 002 00203

A201310 Obavljanje redovne djelatnosti gradske knjižnice

337.300 334.150 340.250 3.2.8. broj članova knjižnice

250 300 350 400 002 00203

K201311 Opremanje knjižnice i čitaonice

273.640 142.850 159.750 3.2.9. broj naslova u knjižnici 27.000 28.500 30.000 30.500 002 00203

P2014 Poslovanje Zavičajnog muzeja Ozalj

698.401 720.000 750.000 - - - - 002 00204

A201410

Obavljanje redovne djelatnosti Zavičajnog muzeja Ozalj

477.857 501.500 486.800 3.2.10. broj posjetitelja muzeja godišnje

6.500 7.000 10.000 12.000 002 00204

A201411 Projekt Mamut fest 0 0 0 3.2.11. broj održanih edukativnih radionica

0 6 0 0 002 00204

A201412 Projekt književno znanstveni skup

55.000 0 0 3.2.12. broj održanih skupova

0 1 0 0 002 00204

A201413 Projekt Večera sa Zrinskim

0 0 0 3.2.13. broj održanih predstava

2 0 0 0 002 00204

A201414 Projekt Dvorski bal 28.475 0 0 3.2.14. broj održanih programa

0 8 0 0 002 00204

A201414 Projekt monografija 0 40.000 43.500 3.2.15. broj izdanih monografija

0 0 0 1 002 00204

K201411

Provođenje projekata Zavičajnog muzeja Ozalj

28.800 178.500 219.700 3.2.16.

broj izložbi godišnje (osim stalnog postava muzeja)

5 6 7 8 002 00204

K201416 Projekt Putevima sakralne baštine

0 0 0 3.2.17. broj postavljenih infopulteva

0 5 0 0 002 00204

K201417 Projekt ovlaživači 65.669 0 0 3.2.18. broj nabavljenih ovlaživača

0 7 0 0 002 00204

K201412 Opremanje Zavičajnog muzeja Ozalj

42.600 0 0 3.2.19. broj nabavljenih nadzornih kamera

0 1 0 0 002 00204

Pri

ori

tet

3.3

.:

Pobo

ljšan

je k

valit

ete

živo

ta u

grož

enih

kate

go

rija

stan

ovni

štva

P2018 Program socijalne skrbi

391.100 398.000 398.000 - - - - 002 00201

A201810

Pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva

391.100 398.000 398.000 3.3.1. broj korisnika socijalne pomoći 105 105 105 105 002 00201

Pri

ori

tet

3.4

.: U

sp

os

tav

a

učin

kovi

tog

sust

ava

zašt

ite i

spaš

avan

ja i

sust

ava

zašt

ite o

d po

žara

P3012

Program organiziranja i provođenja zaštite i spašavanja

25.000 25.000 25.000 - - - - 002 00201

A301211 Gorska služba spašavanja

25.000 25.000 25.000 3.4.1. broj intervencija na području grada

5 4 4 3 002 00201

P3016 Program javnih potreba u vatrogastvu

579.500 490.000 500.000 - - - 002 00201

A301610 Preventivno djelovanje na zaštitu od požara

579.500 490.000 500.000 3.4.2.

broj članova dobrovoljnih vatrogasnih društava

762 770 780 790 002 00201

CIL

J 4

: S

TV

AR

AN

JE

POTI

CA

JNO

G O

KR

UŽE

NJA

ZA

R

AZV

OJ

CIV

ILN

OG

DR

UŠT

VA

Prio

ritet

4.1

. Una

pređ

enje

rada

po

stoj

ećih

udr

uga

civi

lnog

dr

uštv

a

P2020 Program javnih potreba u sportu

204.000 200.000 200.000 - - - -

A202010

Financiranje Zajednice sportskih udruga i sportskih društava

204.000 200.000 200.000 4.1.1. broj članova Zajednice sportskih udruga Grada Ozlja

9 9 10 12 002 0201

P2019 Razvoj civilnog društva

330.000 285.000 275.000 - - - 002 00201

A201910 Financiranje udruga civilnog društva i ostalih organizacija

330.000 285.000 275.000 4.1.2.

broj udruga čije programe financijski podržava Grad Ozalj

16 16 16 16 002 00201

SVEUKUPNO 28.093.869 21.012.000 20.786.000

Točka 3.

ODLUKA O III. IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA JAVNIH

POTREBA U KULTURI ZA 2016.



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o III. izmjeni i dopuni Programa javnih

potreba u kulturi za 2016.

REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA

GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 612-01/15-01/08

URBROJ: 2133/05-01-16-4 -prijedlog-

Ozalj, 19. prosinca 2016. godine

Na temelju članka 9.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi

(«Narodne novine» broj 47/90, 27/93, 38/09) i članka 33. Statuta Grada

Ozlja (“Službeni glasnik Grada Ozlja” broj 7/13-pročišćeni tekst), Gradsko

vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016.

godine, donijelo je:

ODLUKU o III izmjenama i dopunama PROGRAMA

javnih potreba u kulturi za 2016. godinu

I

Članak II mijenja se i glasi: Sredstva koja se planiraju u Proračunu Grada Ozlja za 2016. godinu

za pokriće rashoda javnih potreba u kulturi, a izvori financiranja su opći prihodi i primitci proračuna Grada Ozlja, iznose 1.082.308,93 kn, a

raspoređuju se kako slijedi:

A) REDOVNA DJELATNOST USTANOVA:

1. Knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj – 308.300,00 kn

2. Zavičajni muzej Ozalj – 400.700,00 kn

3. Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska Ozalj – 30.000,00 kn

B) OPREMANJE USTANOVA I PROVEDBA PROJEKATA USTANOVA:

- KNJIŽNICA I ČITAONICA IVANA BELOSTENCA: u iznosu od 96.639,93 kn

- ZAVIČAJNI MUZEJ OZALJ

u iznosu od 50.669,00 kn

C) PROVOĐENJE PROJEKATA U KULTURI: u iznosu od: 100.000,00 kn

D) ZAKUP PROSTORA ZA RAD USTANOVA U KULTURI

u iznosu od: 96.000,00 kn.

II

U ostalom dijelu Program javnih potreba u kulturi za 2016. godinu

ostaje neizmijenjen.

IV

Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana

objave, a objavit će se u „Službenom glasniku“ Grada Ozlja.

PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA:

Josip Žapčić

Dostaviti:

1. Zavičajni muzej, 2. Gradska knjižnica, 3. POU Katarina Zrinska,

4. Ured državne uprave za Karlovačku županiju

5. Odsjek za gospodarstvo i projekte

6. Računovodstvo 7. “Službeni glasnik” 8. Dokumentacija

9. Pismohrana

Molim dostaviti:

1.-3. Dostavna knjiga za mjesto

4. prilog materijalima

5.-9. Interna dostavna knjiga

Točka 4.

ODLUKA O IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA JAVNIH POTREBA

U SPORTU GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o izmjeni i dopuni Programa javnih

potreba u sportu Grada Ozlja za 2016. godinu

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 620-01/15-01/02 URBROJ: 2133/05-01-16-2 -prijedlog- Ozalj, 19. prosinca 2016.godine

Na temelju članka 74. Zakona o sportu ("Narodne novine" broj 71/06, 150/08, 124/10 i 124/11, 86/12, 94/13, 85/15) i članka 33. Statuta Grada Ozlja ("Službeni glasnik Grada Ozlja", broj 7/13 – pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine donijelo je:

ODLUKU O IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA JAVNIH POTREBA U SPORTU GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU

I

Članak III mijenja se i glasi: III. PROGRAMSKA PODRUČJA Programska područja utvrđena su na osnovi postavljenih ciljeva i zadaća Programa javnih potreba u sportu u Gradu Ozlju za 2016. godinu i to:

- natjecateljski sport prioritetnih sportskih udruga i ostalih sportskih udruga u redovitom sustavu natjecanja,

- djelovanje Zajednice sportskih udruga Grada Ozlja, - investicijsko održavanje postojećih sportskih objekata, - izgradnju novih sportskih objekata.

Za podmirenje troškova svih programskih područja u 2016. godini u Proračunu Grada Ozlja osigurano je 204.000,00 kuna.

Grad Ozalj će doznačiti sredstva u iznosu od 204.000,00 kuna Zajednici

sportskih udruga Grada Ozlja. Pravo na korištenje sredstava doznačenih iz Proračuna grada Ozlja na

račun Zajednice sportskih udruga ostvarivat će se sukladno odredbama Zakona o udrugama.

Zajednica sportskih udruga dužna je, u svrhu pravdanja utroška doznačenih proračunskih sredstava, dostaviti Gradu Ozlju opisno i financijsko izvješće u rokovima i na način utvrđen ugovorom o dodjeli financijskih sredstava.

II

U ostalom dijelu Program javnih potreba u sportu za 2016. godinu ostaje neizmijenjen.

IV

Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana objave, a objavit će se u „Službenom glasniku“ Grada Ozlja.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Josip Žapčić

DOSTAVITI:

1. Zajednica sportskih udruga Grada Ozlja; 2. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji; 3. Odsjek za gospodarstvo i projekte 4. «Službeni glasnik» Grada Ozlja, 5. Dokumentacija, 6. Pismohrana.

Molim dostaviti: 1. dostavna knjiga za mjesto 2. prilog materijalima 4.-6. interna dostavna knjiga

Točka 5.

ODLUKA O III. IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2016. GODINI



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o III. izmjeni i dopuni Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2016. godini

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 363-02/15-01/06 URBROJ: 2133/05-01-16-4 Ozalj, 19. prosinca 2016.godine - prijedlog-

Gradsko vijeće Grada Ozlja temeljem članka 28. stavak 1. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” RH br: 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12,

147/14) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik” Grada Ozlja broj 7/13-pročišćeni tekst), na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je:

ODLUKU o III izmjeni i dopuni

PROGRAMA ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2016. GODINI

I

ODRŽAVANJE ČISTOĆE JAVNIH POVRŠINA

Članak II stavak 5. mijenja se i glasi: 5. Financijska sredstva za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje sredstava za rad, te za nabavu opreme potrebne za obavljanje poslova održavanja čistoće javnih površina planirana su na pozicijama 1154, 1155, 1228 i 1312 Proračuna grada Ozlja za 2016. godinu, u iznosu od 121.000,00 kn.

II

TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA

Članak IV mijenja se i glasi: Tekuće i investicijsko održavanje javnih površina obuhvaća hitne popravke javnih prometnih površina potrebne radi sigurnosti građana, redovito održavanje javnih površina te sadnju višegodišnjih nasada na javnim površinama. Financijska sredstva za investicijsko održavanje javnih površina u 2016. godini planirana su na pozicijama 1152, 1186, 1156 Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu u ukupnom iznosu od 541.000,00 kn.

III ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA

Članak V mijenja se i glasi:

Nerazvrstane ceste su prometnice definirane Odlukom o nerazvrstanim cestama na području Grada Ozlja, donesenom od Gradskog Vijeća Grada Ozlja 21. listopada 2004. godine.

2

Održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća radove redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta.

Financijska sredstva za održavanje nerazvrstanih cesta planirana su na A401311 Održavanje nerazvrstanih cesta, na pozicijama 1148, 1149 i 1150 po vrstama radova, u slijedećim iznosima: Redbr.

Vrsta radova Iznos

1. ODRŽAVANJE ASFALTNIH POVRŠINA - radovi iz čl.8. Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Ozlja

2.361.800,00

2. ODRŽAVANJE MAKADAMSKIH CESTA – nabava i prijevoz kamenog materijala te rad strojeva

425.000,00

UKUPNO: 2.786.800,00

Poslove održavanja asfaltnih površina obavljat će temeljem četverogodišnjeg ugovora tvrtka Ceste Karlovac d.o.o., Banija bb, Karlovac

do 11. listopada 2016. godine. S istim je društvom (Ceste Karlovac d.d., Poslovni park Karlovac 1/A, Belajske Poljice, Duga Resa) sklopljen ugovor za naredno dvogodišnje razdoblje.

Odražavanje makadamskih cesta, što uključuje uslugu nabave i prijevoza kamenog materijala, te rad strojeva (kombinirke, gredera i sl.), obavljat će društvo Niskogradnja d.o.o. iz Karlovca, Prilaz Kozjači 13., na temelju četverogodišnjeg ugovora do 10. listopada 2016. godine kada je za navedene poslove sklopljen ugovor na dvogodišnje razdoblje sa „GM-PRIJEVOZ“, Obrtom za javni cestovni prijevoz i zemljane radove.

IV ODRŽAVANJE GROBLJA

Članak VII mijenja se i glasi: Za održavanje prostora i zgrada na grobljima na pozicijama 1162 i

1226 Proračuna grada Ozlja za 2016. godinu planirana su sredstva u iznosu od 111.500,00 kn, koja će se utrošiti za nabavu usluga tekućeg i investicijskog održavanja predmetnih objekata temeljem javnog natječaja / javnog poziva sukladno odredbama Zakona o udrugama te usluga tekućeg i investicijskog održavanja objekata o kojima skrbi Grad Ozalj.

V Članak IX mijenja se i glasi: REKAPITULACIJA:

Red broj Opis radova Vrijednost radova u 2016. godini

1. Održavanje čistoće javnih površina 348.300,00

2. Održavanje javnih površina u zimskim uvjetima

450.000,00

3. Investicijsko održavanje javnih površina i materijal za održavanje

541.000,00

4. Održavanje nerazvrstanih cesta 2.786.800,00

5. Održavanje javne rasvjete 909.000,00

6. Održavanje groblja 111.500,00

7. Odvodnja atmosferskih voda 0,00

UKUPNO: 5.146.600,00

3

VI

Članak X mijenja se i glasi:

IZVORI FINANCIRANJA

Financiranje radova iz programa održavanja komunalne infrastrukture vršiti će se iz sredstava kako slijedi: - komunalne naknade, u iznosu od 1.000.000,00 kn - naknade za korištenje elektrana 180.000,00 kn - prijenos sredstava mjesnog samodoprinosa (2015.) 3.800,00 kn - mjesni samodoprinos 190.000,00 kn - pomoći: 193.800,00 kn - drugih prihoda Proračuna, u iznosu od: 3.579.000,00 kn UKUPNO: 5.146.600,00 kn

VII U ostalom dijelu Program izgradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture u 2016. godini ostaje neizmijenjen.

VII

Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana objave, a objavit će se u «Službenom glasniku» Grada Ozlja.


Dostaviti: 1. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji; Vraniczanijeva ul. 4, Karlovac; 2. “Službeni glasnik” Grada Ozlja; 3. Računovodstvo 4. Dokumentacija; 5. Pismohrana

Molim dostaviti: 1. Prilog materijalima 2. – 5. Interna dostavna knjiga

Točka 6.

ODLUKA O III. IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA IZGRADNJE

GRAĐEVINA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2016. GODINI


IZVJESTITELJ: Lidija Bošnjak - pročelnica JUO

PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o III. izmjeni i dopuni Programa izgradnje

građevina i uređaja komunalne infrastrukture u 2016. godini

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ GRADSKO VJEĆE

KLASA: 363-02/15-01/07 URBROJ:2133/05-01-16-4 Ozalj, 19. prosinca 2016. godine -prijedlog-

Temeljem članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine» br. 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09,79/09, 153/09, 49/11, 144/12) i članka 33. Statuta Grada Ozlja («Službeni glasnik Grada Ozlja br. 7/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja, na svojoj 26. sjednici održanoj dana 08. rujna 2016. godine, donijelo je:

ODLUKU o III izmjenama i dopunama Programa

izgradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture u 2016. godini I

Članak V mijenja se i glasi: A) Građevine i uređaji komunalne infrastrukture koje će u svojstvu investitora graditi,

rekonstruirati i nabavljati Grad Ozalj u 2016. godini, te iznosi planiranih financijskih sredstava su: Projekt izgradnje poduzetničke zone Lug - Nogostup 314.625,00 kn Izgradnja javnih površina - Nadstrešnice 70.000,00 kn - Zacjevljenje potoka Curak 638.050,00 kn Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta -Nerazvrstane ceste 300.000,00 kn

Uređenje parkirališta na Petruš vrhu -Parkiralište 80.000,00 kn Izgradnja nogostupa na Trškoj cesti -Nogostup 374.000,00 kn Izgradnja i uređenje parkirališta Kurilovac 3-7 -Parkiralište 197.000,00 kn Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete -javna rasvjeta 85.000,00 kn Ukupno: 2.058.675,00 kn

B) Građevine i uređaji komunalne infrastrukture koje će u svojstvu investitora graditi Komunalno Ozalj d.o.o. u 2016. godini, te iznosi planiranih financijskih sredstava su: Izgradnja kanalizacijskog sustava: - Priključak na kanalizaciju 40.000,00 kn - Kolektor VI 39.000,00 kn

Izgradnja vodovodnog sustava:

- Vodovod Galin 70.000,00 kn - Vodovodni prsten u poduzetničkoj zoni 120.000,00 kn

Proširenje vodoopskrbnog sustava Ozalj - Vodoopskrbni sustav Ozalj 581.400,00 kn

Ukupno: 850.400,00 kn

C) Građevine i uređaji komunalne infrastrukture koje će u svojstvu investitora graditi Azelija eko d.o.o. u 2016. godini, te iznosi planiranih financijskih sredstava su:

Izgradnja reciklažnog dvorišta: - Izgradnja reciklažnog dvorišta 1.650.000,00 kn

Ukupno: 1.650.000,00 kn

Sveukupno (A+B+C): 4.559.075,00 kn

II Članak VI mijenja se i glasi:

Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz točke V ovog Programa financirati će se iz:

- koncesije 1.200,00 kn - naknade za zadržavanje nezakonito

izgrađenih zgrada 170.000,00 kn - komunalnog doprinosa 360.000,00 kn - vodnog doprinosa 70.000,00 kn - šumskog doprinosa 40.000,00 kn - kapitalnih pomoći 1.640.000,00 kn - kapitalnih donacija 240.625,00 kn - drugih prihoda i primitaka Proračuna Grada Ozlja

(opći prihodi i primici ) 2.037.250,00 kn

Ukupno 4.559.075,00 kn

III

U ostalom dijelu Program izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2016. godini ostaje neizmijenjen.

IV Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana objave, a

objavit će se u «Službenom glasniku» Grada Ozlja.


Josip Žapčić

Dostaviti: 1. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vraniczanijeva ul. 4, Karlovac 2. «Službeni glasnik» Grada Ozlja 3. Računovodstvo 4. Dokumentacija 5. Pismohrana

Točka 7.

ODLUKA O II. IZMJENI PROGRAMA JAVNIH POTREBA U

VATROGASTVU ZA 2016. GOD.



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o II. izmjeni Programa javnih potreba u

vatrogastvu za 2016. god.

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: 214-01/15-01/11 URBROJ: 2133/05-01-16-13 -prijedlog- Ozalj, 19. prosinca 2016. godine

Na temelju članka 3. stavka 1. Zakona o vatrogastvu ("Narodne novine" broj 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10) i članka 33. Statuta Grada Ozlja ("Službeni glasnik Grada Ozlja" broj 7/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je:

ODLUKU o II izmjenama i dopunama

Programa javnih potreba u vatrogastvu za 2016. godinu

I

Članak 4. Programa javnih potreba u vatrogastvu za 2016. godinu SREDSTVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA U 2016. GODINI mijenja se i glasi:

Za potrebe provođenja programskih zadataka u 2016. godini, u Proračunu Grada Ozlja, na pozicijama 1125, 1235 i 1251 planiraju se sredstva u ukupnom iznosu od 579.500,00 kn, a prema programskim zadacima i zahtjevu Vatrogasne zajednice Grada Ozlja od 06.10.2016. godine, sredstva su raspoređena za slijedeće namjene: Programski zadatak Iznos planiranih

rashoda

VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA OZLJA 530.000,00

a) Redovita djelatnost VZG Ozalj

a) troškovi redovite djelatnosti VZGO 454.500,63

b) troškovi osposobljavanja vatrogasnih kadrova 0,00

a) troškovi novčane naknade dobrovoljnim vatrogascima

8.187,00

b) Kapitalna ulaganja

a) nabava opreme 67.312,37

JAVNA VATROGASNA POSTROJBA GRADA KARLOVCA 49.500,00

a) redovita djelatnost 49.500,00

DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVA 0,00

a) ostale tekuće donacije 0,00

UKUPNO: 579.500,00

Sredstva za redovitu djelatnost Vatrogasne zajednice Grada Ozlja u iznosu od 454.500,00 kn, isplaćivati će se na žiro račun Vatrogasne zajednice Grada Ozlja u dvanaest mjesečnih akontacija.

Sredstva u iznosu od 49.500,00 kn za obavljanje redovne djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca, isplaćivati će se na žiro račun Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca, sukladno Ugovoru između Grada Ozlja i Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca.

Sredstva za troškove osposobljavanja vatrogasnih kadrova sukladno zahtjevu Vatrogasne zajednice Grada Ozlja uključeni su u sredstva redovne djelatnosti VZGO dok će troškovi novčane naknade dobrovoljnim vatrogascima te kapitalna ulaganja u ukupnom iznosu od 75.500,00 kuna isplatiti se temeljem zaključaka Gradonačelnice u skladu sa proračunskim mogućnostima ovisno o pritjecanju proračunskih sredstava u Proračun Grada Ozlja u 2016. godini.

Ukoliko se proračunski prihodi u 2016. godini neće ostvarivati u planiranim iznosima, planirani rashodi za potrebe vatrogastva uskladiti će se u odnosu na stvarno ostvarene prihode, postupkom uravnoteženja proračuna putem izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu.

Ukupna sredstva za financiranje javnih potreba u vatrogastvu, koja će se isplatiti u 2016. godini, ne mogu biti veća od ukupno planiranih sredstava na pozicijama 1125, 1235 i 1251 Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu, niti manja od zakonske obveze propisane člankom 45. stavak 1. točka 2. Zakona o vatrogastvu (Narodne novine br.106/99, 117/01, 36/02, 96/93, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10).

Ukoliko visina sredstava za financiranje javnih potreba u vatrogastvu, obračunata prema zakonskim propisima, bude viša od planiranih sredstva u proračunu, iznos planiranih sredstava uskladiti će se sa visinom sredstava prema zakonskoj obvezi putem izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu.

II U ostalom dijelu Program javnih potreba u vatrogastvu za 2016. godinu

ostaje neizmijenjen.

III Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana objave,

a objavit će se u «Službenom glasniku» Grada Ozlja.


Josip Žapčić DOSTAVITI:

1. Vatrogasna zajednica Grada Ozlja; 2. Javna vatrogasna postrojba Grada Karlovca 3. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji; 4. Računovodstvo; 5. «Službeni glasnik» Grada Ozlja, 6. Dokumentacija; 7. Pismohrana.

Točka 8.

ODLUKA O II. IZMJENI PROGRAMA UTROŠKA NAKNADE ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA U PROSTORU

ZA 2016. GOD.



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o II. izmjeni Programa utroška naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2016. god.

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: 363-02/15-01/08 URBROJ: 2133/05-01-16-3 -prijedlog- Ozalj, 19. prosinca 2016.godine

Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama («Narodne novine» broj 86/12, 143/13), te članka 33. Statuta grada Ozlja («Službeni glasnik» Grada Ozlja broj 05/09, 1/13, 2/13, 7/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je:

ODLUKU o II izmjeni i dopuni

Programa utroška naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2016. godinu

I

U članku 1. Programa utroška naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2016. godinu iznos od 250.000,00 kn zamjenjuje se iznosom od 170.000,00 kn.

II

U ostalom dijelu Program utroška naknade za zadržavanje nezakonito

izgrađenih zgrada u prostoru za 2016. godinu ostaje neizmijenjen.

III

Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana objave, a objavit će se u «Službenom glasniku» Grada Ozlja.

Predsjednik Gradskog vijeća: Josip Žapčić

Dostaviti: 1. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vraniczanijeva ul. 4, Karlovac 2. «Službeni glasnik» 3. Računovodstvo 4. Dokumentacija 5. Pismohrana Molim dostaviti:

1. Prilog materijala 2. – 5. Interna dostavna knjiga

Točka 9.

ODLUKA O IZMJENI PROGRAMA UTROŠKA SREDSTAVA ŠUMSKOG DOPRINOSA U 2016. GODINI



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o izmjeni Programa utroška sredstava šumskog doprinosa u 2016. godini

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE KLASA: 321-02/15-01/01 -prijedlog- URBROJ: 2133/05-01-16-02 Ozalj, 19. prosinca 2016. godine

Na temelju članka 65. Zakona o šumama («Narodne novine» broj 140/05,82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 94/14), te članka 33. Statuta grada Ozlja («Službeni glasnik» Grada Ozlja broj 07/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je:

ODLUKU o I izmjenama i dopunama Programa utroška sredstava

šumskog doprinosa u 2016. godini

I

Članak 3. mijenja se i glasi: U Proračunu Grada Ozlja za 2016. godinu planirani su prihodi po osnovi

šumskog doprinosa u ukupnom iznosu od 40.000,00 kn. Sredstva šumskog doprinosa iz stavka 1. ovog članka koristiti će se za

financiranje izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture sukladno Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2016. godinu.

II

U ostalom dijelu Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2016. godinu ostaje neizmijenjen.

III

Izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osam dana od dana objave, a objavit će se u „Službenom glasniku“ Grada Ozlja.

Predsjednik Gradskog vijeća: Josip Žapčić

Dostaviti: 1. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vraniczanijeva ul. 4, Karlovac 2. Računovodstvo 3. «Službeni glasnik» 4. Dokumentacija 5. Pismohrana

Molim dostaviti: 1. Prilog materijalima 2. - 5. interna dostavna knjiga

Točka 10.

ODLUKA O II. IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA POTPORA U

POLJOPRIVREDI GRADA OZLJA ZA 2016. G.



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o II. izmjeni i dopuni Programa potpora u

poljoprivredi Grada Ozlja za 2016. g.


GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: 320-01/15-01/08 URBROJ: 2133/05-01-16-26 Ozalj, 19.prosinca 2016.godine - P R I J E D L O G -

Na temelju članka 66. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 30/15) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik” Grada Ozlja broj 07/13 pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19.prosinca 2016. godine donijelo je

II. IZMJENU I DOPUNU PROGRAMA potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja za 2016. godinu

Članak 1. U Programu potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja za 2016.godinu (“Službeni glasnik” Grada Ozlja broj 05/15 - u daljnjem tekstu: Program) u članku 9. mijenja se stavak 3. koji sada glasi:

“ 4.3. Potpora za sufinanciranje kupnje i ostavljanje bređih junica dodjeljuje se korisnicima temeljem dokumentiranih troškova u iznosu 1.000,00 kn/junici po korisniku.

Za ostvarivanje prava na potporu, uz zahtjev korisnik mora priložiti: potvrdu o označavanju goveda – putnicu – za junice, te reprodukcijsko-zdravstveni karton goveda. Korisnik ima obvezu junicu za koju je ostvario pravo na subvenciju zadržati na poljoprivrednom gospodarstvu 3 godine od dana prvog oteljenja.”

U ostalom dijelu članak 9. ostaje neizmijenjen.

Članak 2. U članku 12. Programa mijenja se stavak 2. koji sada glasi:

“Zahtjevi za potpore dostavljaju se do 25.prosinca 2016. godine Jedinstvenom upravnom odjelu na propisanom obrascu (Zahtjevu za potporu) uz pripadajuću dokumentaciju (kopije računa, dokaze o plaćanju računa, Potvrdu Porezne uprave, potvrdu o broju muznih krava), a rješavaju se prema redoslijedu prispjeća i do utroška sredstava iz stavka 1. ovog članka.”


Članak 3.

U ostalom dijelu Program potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja u 2016.godini ostaje

neizmijenjen.

Članak 4.

Ove II.Izmjene i dopune Programa potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja u 2016.godini objavit će se u “Službenom glasniku” Grada Ozlja, a stupaju na snagu osmog dana od dana objave.

DOSTAVITI: 1.Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vranicanijeva 4, Karlovac; 2. Karlovacka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i turizam Haulikova 1, Karlovac; 3. “Službeni glasnik” Grada Ozlja; 4. Dokumentacija 5. Pismohrana


Josip Žapčić

O B R A Z L O Ž E N J E

Nakon konzultacija sa lokalnim proizvođačima i Odborom za poljoprivredu Grada Ozlja u Program za 2016. godinu unosimo produljenje roka za prijave i podnošenje dokumentacije, obzirom da je ostalo još dovoljno neiskorištenih sredstava. Također, nakon sastanka s poljoprivrednicima, Odbor za poljoprivredu predložio je da se – radi boljeg iskorištenja sredstava – omogući potpora vlasnicima junica i ukine gornje ograničenje na iznos koji je namijenjen za tu mjeru potpore stočarstvu. Mjera se već nalazi u prijedlogu Programa za 2017. godinu, te nema razloga da se ne počne primijenjivati odmah. Slijedom navedenog, predlaže se Gradskom vijeću Grada Ozlja usvajanje II.izmjene i dopune Programa potpora poljoprivredi na području Grada Ozlja za 2016.godinu, kao u prijedlogu.

Točka 11.

ZAKLJUČAK O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA GRADA OZLJA ZA RAZDOBLJE OD 2016.DO 2020. G.



PRIJEDLOG:

Donosi se Zaključak o usvajanju Strategije razvoja Grada Ozlja za

razdoblje od 2016.do 2020. g.

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE KLASA: 302-02/13-01/02 URBROJ: 2133/05-01-16-25 Ozalj, 19. prosinca 2016. god. - p r i j e d l o g -

Na temelju članka 15. Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/14) i čl. 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik“ Grada Ozlja broj 7/13 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine donijelo je

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Strategije razvoja Grada Ozlja

za razdoblje od 2016. do 2020. godine

I.

Usvaja se Strategija razvoja Grada Ozlja za razdoblje od 2016. do 2020. godine, koja je temeljni strateški dokument u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za Grad Ozalj u razdoblju od 2016. do 2020. godine.

II. Strategija iz toč. I. je sastavni dio ovog Zaključka i ista će se objaviti u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja i na internetskoj stranici Grada Ozlja www.ozalj.hr. Ovaj Zaključak stupa na snagu osam dana od dana objave u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja.

DOSTAVITI:

PREDSJEDNIK 1. Ured državne uprave u GRADSKOG VIJEĆA:

Karlovačkoj županiji Josip Žapčić 2. ''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 3. Dokumentacija 4. Pismohrana


GRAD OZALJ Kurilovac 1, 47 280 Ozalj

2016. – 2020.

Ozalj, 2016.

Strategija razvoja Grada Ozlja 2016.-2020.

1

Izdavač Grad Ozalj Urednik Gordana Lipšinić Koordinator izrade Regionalni razvojni edukacijski centar „Primus Fortissimus“ Radna skupina Koordinator Partnerskog vijeća Grada Ozlja Lidija Bošnjak Partnersko vijeće Grada Ozlja


2

Sadržaj:

1 Riječ gradonačelnice .......................................................................................................................... 5

2 Osnovna analiza stanja ...................................................................................................................... 7

2.1 Geoprometni položaj, zemljopisne i kulturne značajke ................................................................... 7

2.1.1 Položaj, površina i značaj Grada u odnosu na okruženje ............................................................ 7

2.1.2 Geoprometni položaj - najvažniji prometni pravci ...................................................................... 7

2.1.3 Teritorijalna i administrativna organiziranost ............................................................................. 8

2.1.4 Kulturno-povijesna baština .................................................................................................... 11

2.1.5 Područja od posebnog državnog interesa ............................................................................... 16

2.1.6 Prirodne značajke područja ................................................................................................... 16

2.2 Stanovništvo i ljudski resursi ..................................................................................................... 19

2.2.1 Obrazovna struktura stanovnika ............................................................................................ 20

2.2.2 Tržište rada ......................................................................................................................... 21

2.2.3 Poljoprivredno stanovništvo ................................................................................................... 23

2.2.4 Migracije ............................................................................................................................. 23

2.3 Fizička infrastruktura ................................................................................................................ 24

2.3.1 Prometna infrastruktura ........................................................................................................ 24

2.3.2 Javne telekomunikacije ......................................................................................................... 26

2.3.3 Opskrba energijom ............................................................................................................... 28

2.3.4 Vodoopskrba i odvodnja ....................................................................................................... 30

2.3.5 Katastar vodova ................................................................................................................... 31

2.3.6 Stanovanje .......................................................................................................................... 31

2.3.7 Sigurnost ............................................................................................................................. 32

2.4 Zaštita okoliša .......................................................................................................................... 33

2.4.1 Gospodarenje otpadom ........................................................................................................ 33

2.4.2 Zrak .................................................................................................................................... 34


3

2.4.3 Buka ................................................................................................................................... 34

2.5 Gospodarstvo .......................................................................................................................... 34

2.5.1 Eksploatacija mineralnih sirovina ........................................................................................... 37

2.5.2 Poljoprivreda ....................................................................................................................... 37

2.5.3 Šumarstvo, lov i ribolov ......................................................................................................... 41

2.5.4 Turizam ............................................................................................................................... 43

2.5.5 Obrtništvo ............................................................................................................................ 45

2.5.6 Poduzetnička infrastruktura ................................................................................................... 46

2.6 Društveni razvoj zajednice ........................................................................................................ 48

2.6.1 Obitelji, kućanstva, stanovanje .............................................................................................. 48

2.6.2 Predškolski odgoj ................................................................................................................. 49

2.6.3 Osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje .................................................. 49

2.6.4 Kultura ................................................................................................................................ 50

2.6.5 Sport ................................................................................................................................... 52

2.6.6 Civilno društvo ..................................................................................................................... 53

2.6.7 Briga o osobama s invaliditetom ............................................................................................ 53

2.6.8 Zdravstvo ............................................................................................................................ 54

2.6.9 Socijalna skrb ...................................................................................................................... 55

2.6.10 Sigurnost ......................................................................................................................... 55

2.7 Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem ...................................................... 57

2.7.1 Djelatnost i ovlasti gradske uprave, javne sužbe ..................................................................... 57

2.7.2. Dokumenti prostornog uređenja ................................................................................................ 58

2.7.3.Prihodi i primici u proračunu Grada Ozlja ................................................................................... 59

2.7.4.Institucije i nadležnost razvoja ................................................................................................... 60

2.7.5. Provedba strateških dokumenata i razvojnih projekata ................................................................ 60

3 SWOT analiza područja .................................................................................................................... 61


4

4 Razvojna vizija ................................................................................................................................. 70

4.1 Razvojne teme i ciljevi .............................................................................................................. 71

4.2 Razvojni ciljevi, mjere, očekivani rezultati s cijanim skupinama i indikatorima ................................. 74

4.2.1 Razvojni cilj 1....................................................................................................................... 74

4.2.2 Razvojni cilj 2....................................................................................................................... 77

4.2.3 Razvojni cilj 3....................................................................................................................... 80

4.2.4 Horizontalni strateški ciljevi ................................................................................................... 81

4.3 Utjecaj provedbe strategije na okoliš .......................................................................................... 82

5 Usklađenost strateških ciljeva Grada s ciljevima EU, nacionalnim i regionalnim strateškim razvojnim ciljevima .................................................................................................................................................. 82

6 Baza projektnih ideja/prioritetni projekti .............................................................................................. 84

6.1 Struktura i sadržaj Baze projektnih ideja ..................................................................................... 84

6.2 Kriterij za odabir razvojnih projekata........................................................................................... 85

6.3 Strateški prioritetni razvojni projekti/programi (sažetak) ................................................................ 86

7 Provedbeni mehanizmi ..................................................................................................................... 90

7.1 Institucionalni okvir za provedbu ................................................................................................ 91

7.2 Financiranje ............................................................................................................................. 92

8 Praćenje i vrednovanje ..................................................................................................................... 93

9 Dodaci ............................................................................................................................................ 95


5

Riječ gradonačelnice

Poštovani sugrađani, Dugoročna Strategija razvoja Grada Ozlja predstavlja odgovor na procese promjena koje donosi ulazak Republike Hrvatske u članstvo Europske unije (01.07.2013.). Strategija je razvojni koncept i predstavlja okvir za ostvarenje dugoročnih razvojnih ciljeva i vizije te omogućuje kvalitetno donošenje odluka predstavničkog tijela Grada i njegovih mjesnih odbora povezanih sa široko prihvaćenim razvojnim konceptom. Razvojna Strategija predstavlja dokument izrađen u koordinaciji širokog kruga različitih interesnih dionika za učinkovito i održivo korištenje razvojnih resursa Grada, kako prirodnih tako i ljudskih, a sve u svrhu postizanja zajedničkih razvojnih ciljeva. Strategija razvoja je dokument koji mogućuje strateški razvoj svim lokalnim razvojnim dionicima bez obzira na sektor iz kojeg dolaze i čime se bave. Ujedno, razvojna Strategija omogućuje pripremu kvalitetnih smjernica za planove održivog korištenja prostora te pripremu i provedbu različitih razvojnih projekata. Strategija razvoja definira realan put za postizanje napretka i pozitivno okruženje, dok uvažava i razvija vrijednosti po kojima je Grad Ozalj prepoznat na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Razvojna Strategija Grada Ozlja je sveobuhvatan programski dokument temeljen na zajedničkim zaključcima različitih razvojnih dionika. Ona predstavlja Strategiju razvoja cjelokupne zajednice u svim sferama njezine provedbe i za cijelo administrativno područje Grada, kako za urbano naselje Ozalj tako i za naselja njegova ruralnog prstena. Strategija razvoja posebno naglašava značaj korelacije zajedničkih predloženih ciljeva, politika i programa kako na lokalnoj razini tako i na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ona definira realne i mjerljive razvojne ciljeve do 2020-te koje prate mjerljiva postignuća svih razvojnih dionika Europske unije u programskom razdoblju 2014.-2020. Strategija razvoja usmjerena je postizanju ravnoteže između želja i razvojnih mogućnosti, između pretpostavljenih razvojnih scenarija i realnosti situacije u okruženju, uz očuvanje svih naših kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Razvojna Strategija je dinamičan dokument koji se mijenja obzirom na potrebe i razvojne mogućnosti te uvjete okruženja što je i razlog njezina stalnog praćenja i ažuriranja u skladu sa regionalnim i nacionalnim razvojnim ciljevima koji doprinose razvojnim ciljevima Europske unije. Izrada dugoročne Strategije razvoja Grada Ozlja podržana je od strane svih gradskih političkih predstavnika. Nakon Zaključka gradonačelnice Grada od 04. rujna 2013.godine, započeo je dugoročan proces izrade ovog razvojnog dokumenta. Nakon pripremnih sastanaka, 07. listopada 2015. formirana je radna skupina i multisektorsko Partnersko vijeće koji su proveli širok krug konzultacija u cilju definiranja razvojne vizije Grada. Mišljenja ovih stručnih i konzultativnih tijela bila su i osnovna polazišta za izradu ove razvojne Strategije. Uloga ovog dokumenta je usmjerenje lokalne vlasti i upravnih odjela Grada za pripremu njihovih sektorskih razvojnih planova koji moraju biti usklađeni s temeljnim načelima sveukupnog strateškog razvoja Grada. Strategija razvoja Grada Ozlja ujedno je i krovno sredstvo komunikacije s regionalnim i nadležnim tijelima za provedbu nacionalnih razvojnih politika. Ona je alat za buduće pregovore o zajedničkoj odgovornosti Grada i države pri sudjelovanju u daljnjem razvoju Grada – zakonodavstvo, financije i drugi oblici razvojne suradnje. Podloga je za koordinaciju razvoja Grada sa Lokalnom akcijskom grupom „Vallis Colapis“, Karlovačkom županijom i Republikom Hrvatskom, ali i dionicima iz zemalja okruženja. Strategija razvoja je ujedno i temeljni dokument za izradu regionalnih strateških razvojnih dokumenata potrebnih za sudjelovanje Grada u Europskim strukturnim i investicijskim fondovima i drugim programima Europske unije u programskom razdoblju 2014.-2020. Poslovnom i civilnom sektoru pruža smjernice dugoročnog razvoja Grada, uključujući buduće poslovne i razvojne mogućnosti i uvjete. Također, nudi partnerstvo i suradnju na implementaciji zajedničkih projekata. Konačno, strategija razvoja, na razini prostornog plana, je i osnovna razvojna smjernica planiranja upravljanja zemljištem unutar administrativnih granica jednice lokalne samouprave. Ujedno, plan korištenja zemljišta, kao razvojne resursne osnove, jedan je od ključnih alata za provedbu strateškog razvoja Grada. On omogućuje koordinaciju između 2 najznačajnija razvojna dokumenta područja – Strategije razvoja Grada Ozlja i Prostornog Plana. Uloga multisektorskog Partnerskog vijeća, bila je ključna u izradi, ali će biti još važnija u provedbi Strategije. Partnersko vijeće čini 36 članova, predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog (privatnog) sektora. Partnersko


6

vijeće osnovano je i kao savjetodavno tijelo Grada Ozlja s ciljem definiranja prioriteta na području Grada te predlaganja razvojnih projekata na razini Grada. Radna skupina (na operativnoj razini zadužena za izradu Strategije) konzultirala je Vijeće tijekom svih glavnih faza izrade Strategije. Tijekom provedbe strateškog razvojnog dokumenta – osobito njegovih prioriteta i programa/projekata koji slijede nakon njegova usvajanja – potrebno je pratiti i vrednovati procese putem godišnjih izvješća monitoringa provedbenih tijela koja se dostavljaju odgovornim tijelima gradske vlasti i, u konačnici, Gradskom Vijeću. Sukladno zaključcima i preporukama izvješća, odobrenim od strane Gradskog Vijeća, strateški plan se može mijenjati i dopunjavati novim zadaćama. To, ujedno, osigurava visoku razinu otvorenosti i fleksibilnosti strateškog plana, te njegovu sposobnost na ubrzane promjene koje donosi razvoj urbane sredine u kontekstu uključivanja Hrvatske u Europsku uniju, ali i u globalna razvojna kretanja. Važno je naglasiti kako će se ova strategija mijenjati, odnosno zasigurno revidirati i nadopunjavati sukladno nacionalnim i novim regionalnim razvojnim smjernicama kako bi se osiguralo kvalitetno sufinanciranje razvojnih projekata iz regionalnih/nacionalnih javnih izvora. Strategija razvoja Grada Ozlja do 2020. godine iznimno je znajačan alat upravljanja Gradom, ali i politički dokument. Njezini razvojni ciljevi i prioritetne aktivnosti odnosno mjere moraju se uvažavati prilikom donošenja gradskog proračuna i investicijskih programa, sukladno nacionalnim smjernicama. Strategija je i ključni ulazni programski dokument viših razina, regije i Republike Hrvatske, temeljem kojeg Grad privlači sredstva za sufinanciranje razvojnih projekata u programskom razdoblju 2014.-2020. Zaključno, važno je spomenuti kako je Grad Ozalj na razvojnoj prekretnici kada se okreće održivom korištenju vlastite razvojne osnove kojom možemo upravljati i o njoj odlučivati.

Gradonačelnica mr.sc. Gordana Lipšinić


7

Osnovna analiza stanja

Geoprometni položaj, zemljopisne i kulturne značajke

Položaj, površina i značaj Grada u odnosu na okruženje Na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06, 125/06-ispravak, 16/07-ispravak, 95/08-Odluka USRH, 46/10-ispravak i 145/10), utvrđeno je područje Karlovačke županije; gradovi i općine koji ulaze u njezin sastav te obuhvat pripadajućih naselja. Grad Ozalj je jedna od 22 jedinice lokalne samouprave (5 gradova i 17 općina) koja se nalazi unutar Karlovačke županije. Grad se prostire na 179,391km2 i zauzima 4,95% ukupne površine Karlovačke županije. Grad Ozalj je smješten u gornjem toku Kupe, na liticama odakle rijeka izlazi iz sutjeske i teče u otvoreniju dolinu. Grad se nalazi na povijesnom i danas aktualnom sjecištu puteva prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Republika Slovenija). Središte Grada je naselje Ozalj gdje se nalazi sjedište lokalne samouprave, osnovna škola, zdravstvena ustanova, vjerske ustanove te razne udruge građana. Područje Grada Ozlja, nalazi se na krajnjem sjeveru Karlovačke županije, te graniči na zapadu s Općinama Kamanje, Žakanje, i Ribnik, na jugozapadu s Općinom Netretić, na jugoistoku s Gradom Karlovcem, na sjeveroistoku s Općinama Žumberak (Kostanjevac) i Krašić te s Gradom Jastrebarsko iz Zagrebačke županije. Na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu, područje graniči s Republikom Slovenijom, po čemu ima značenje pograničnog područja, što mu pruža iznimne mogućnosti razvoja prekogranične suradnje. Povijesno zemljopisna cjelina Žumberak osim Gradu ozlju administrativno se nalazi I na području Grada Samobora te Općina Krašić I Žumberak, što otežava njegov gospodarski razvoj. U blizini se nalazi međunarodni granični prijelaz Jurovski Brod2 (izvan područja Grada Ozlja) na međunarodnoj magistralnoj cesti Karlovac - Metlika, državni granični prijelaz Krmačina na regionalnoj cesti Krašić - Vivodina - Metlika te pogranični prijelazi Brašljevica, Ostriž, Liješće i Brezovica Žumberačka na lokalnim cestama na području Žumberka.

Geoprometni položaj - najvažniji prometni pravci Grad Ozalj nalazi se u neposrednoj blizini Karlovca koji je glavni magistralni međunarodni i državni transversalni i longitudinalni prometni pravac, koji povezuje sjeverni, kontinentalni, panonski i srednjoeuropski prostor hrvatske države s hrvatskim jadranskim pročeljem, kao i uski longitudinalni prometni koridor (dužine oko 45 km) kojim su, preko Karlovačke regije, međusobno povezane Bijela Krajina u Republici Sloveniji i Bosanska krajina u Bosni i Hercegovini. S njima se područje Ozlja, udaljeno svega 17,45 km od Karlovca, povezuje u važnom prometnom čvorištu grada Karlovca, najznačajnijem razvojnom središtu ovog dijela Hrvatske. Tablica 1. Cestovna udaljenost naselja Ozalj (središte Grada) od značajnijih gradskih središta šireg okruženja.

Gradska središta Udaljenost/km Gradska središta Udaljenost/km

Karlovac 16,79 Metlika 17,45

Jastrebarsko 23,06 Ljubljana 117,89

Zagreb 65,81 Maribor 164,03

Velika Gorica 72,38 Graz 230,72

Samobor 72,31 Sopronj 374,43

Sisak 117,33 Beč 418,06

Izvor:www.udaljenosti.com.

1 Izvor: ARKOD, 2015. 2 Op.a. Granični prijelaz Jurovski brod administrativno pripada Općini Žakanje.


8

Na području Grada Ozlja prevladavaju sabirne, spojne i priključne cestovne prometnice regionalno županijskog i lokalnog značenja te služe u međusobnom povezivanju pojedinih njegovih dijelova s neposrednim okolnim prostorima. Tablica 2. Cestovna udaljenost između središnjeg naselja Ozlja i većih naselja/lokalnih cjelina Grada. Naselje Udaljenost/km

Mali Erjavec 4,45

Radatović 30,88

Vivodina 14,61

Vrhovac 3,34

Izvor: www.udaljenosti.com Najslabija je prometna povezanost sa okolnim područjem naselja koja zemljopisno pripadaju Žumberku.

Teritorijalna i administrativna organiziranost

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN br.86/06, 125/06, 16/07, 46/10, 145/10), Grad Ozalj čini 97 naselja: Badovinci, Belinsko Selo, Belošići, Boševci, Brašljevica, Bratovanci, Brezje Vivodinsko, Breznik, Brezovica Žumberačka, Budim Vivodinski, Bulići, Cerje Vivodinsko, Cvetišće, Dančulovići, Dojutrovica, Doljani Žumberački, Donji Lović, Donji Oštri Vrh Ozaljski, Dragoševci, Dučići, Durlinci, Dvorišće Ozaljsko, Dvorišće Vivodinsko, Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanići, Galezova Draga, Galin, Goleši Žumberački, Goli Vrh Ozaljski, Gorniki Vivodinski, Gornje Pokupje, Gornji Lović, Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Goršćaki Ozaljski,Grandić Breg,Grdun, Gudalji, Hodinci, Hrastovica Vivodinska,Ilovac,Jaškovo,Kamenci, Kašt, Keseri, Kuljaji, Kunčani, Levkušje, Liješće, Lović Prekriški, Lukšići Ozaljski, Lukunić Draga, Mali Erjavec, Malinci, Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski, Ozalj, Pećarići, Petruš Vrh, Pilatovci, Podbrežje, Podgraj, Police Pirišće, Polje Ozaljsko, Popovići Žumberački, Požun, Radatovići, Radina Vas, Rajakovići, Rujevo, Sekulići, Slapno, Soldatići, Sršići,Stojavnica, Svetice, Svetičko Hrašće, Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešćerovac, Trg, Varaštovac, Veliki Erjavec, Vini Vrh,Vivodina, Vrbanska Draga, Vrh Ozaljski, Vrhovac, Vrhovački Sopot, Vrškovac, Vuketić, Vuksani, Zajačko Selo, Zaluka, Zorkovac, Zorkovac na Kupi i Zorkovac Vivodinski. Naselje Ozalj je najveće naselje u kojem živi 1.181 stanovnik3, a svega još 17 naselja ima više od 100 stanovnika. Nakon grada Ozlja iduće naselje po veličini je Jaškovo u kojem živi 490 stanovnika.

Gustoća naseljenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Ozlja živi 6.817 stanovnika, odnosno 5,29% stanovnika Karlovačke županije. Prosječna gustoća naseljenosti od 37,94 stanovnika na km2 nešto je veća gustoća od prosjeka Karlovačka županije (oko 35,55 st/km2), ali je dvostruko manja od hrvatskog prosjeka (78,1 st/km2). Velika značajka ovog prostora je kontinuiran pad broja stanovnika u većini naselja i izražen trend napuštanja naselja izvan središnjeg dijela Grada. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine 9 naselja je bez stanovnika, a 17 naselja ima manje od 10 stanovnika. Niti jedno naselje osim Ozlja nema više od 1000 stanovnika, a iduće naselje po veličini je Jaškovo sa 490 stanovnika. Tablica 3: Osnovni podaci Grada Ozlja

Grad

Površina/ km²

Broj naselja

Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća stanovnika/na

km²

2001 2011 2001 2011 2001 2011

Ozalj 179,39 98 2.553 2.283 7.932 6.817 43 38

Izvor: ARKOD, DZS RH-Popis stanovništva 2001/2011

3 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

http://www.udaljenosti.com/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Badovinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Belinsko_Selo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Belo%C5%A1i%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1evci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C5%A1ljevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bratovanci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brezje_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Breznik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brezovica_%C5%BDumbera%C4%8Dka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Budim_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Buli%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cerje_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cveti%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dan%C4%8Dulovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dojutrovica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Doljani_%C5%BDumbera%C4%8Dki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_O%C5%A1tri_Vrh_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drago%C5%A1evci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C4%8Di%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Durlinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvori%C5%A1%C4%87e_Ozaljsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvori%C5%A1%C4%87e_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ferenci_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fratrovci_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Furjani%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galezova_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galin

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gole%C5%A1i_%C5%BDumbera%C4%8Dki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Goli_Vrh_Ozaljski


http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorniki_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornje_Pokupje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_O%C5%A1tri_Vrh_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gor%C5%A1%C4%87aki_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grandi%C4%87_Breg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grandi%C4%87_Breg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grdun

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gudalji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hodinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrastovica_Vivodinska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ilovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ja%C5%A1kovo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamenci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ka%C5%A1t

http://hr.wikipedia.org/wiki/Keseri

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kuljaji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kun%C4%8Dani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Levku%C5%A1je

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lije%C5%A1%C4%87e_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lovi%C4%87_Prekri%C5%A1ki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Luk%C5%A1i%C4%87i_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lukuni%C4%87_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mali_Erjavec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Malinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Novaki_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Obre%C5%BE_Vivodinski


http://hr.wikipedia.org/wiki/Pe%C4%87ari%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Petru%C5%A1_Vrh

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pilatovci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podbre%C5%BEje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podgraj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Police_Piri%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Polje_Ozaljsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Popovi%C4%87i_%C5%BDumbera%C4%8Dki


http://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%BEun_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radatovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radina_Vas

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rajakovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rujevo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sekuli%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slapno

http://hr.wikipedia.org/wiki/Soldati%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sr%C5%A1i%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stojavnica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Svetice

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti%C4%8Dko_Hra%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iljki

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0kaljevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Toma%C5%A1nica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1%C4%87erovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trg_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%A1tovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_Erjavec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vini_Vrh


http://hr.wikipedia.org/wiki/Vivodina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrbanska_Draga

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vrh_Ozaljski&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrhovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrhova%C4%8Dki_Sopot

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vr%C5%A1kovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuketi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuksani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaja%C4%8Dko_Selo


http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaluka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_na_Kupi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_Vivodinski


9

Tablica 4. Broj stanovnika po naseljima Grada Ozlja u razdoblju od 1910. do 2011. godine Br. Naselje 1991 2001 Index

2001/1991 2011 Index

2011/2001

1 Badovinci 51 31 0,61 23 0,74

2 Belinsko Selo 4 13 3,25 1 0,08

3 Belošići 93 43 0,46 25 0,58

4 Boševci, 80 64 0,80

5 Brašljevica 47 54 1,15 33 0,61

6 Bratovanci 88 67 0,76 7 0,10

7 Brezje Vivodinsko, 51 20 0,39 8 0,40

8 Breznik 40 11 0,28 6 0,55

9 Brezovica Žumberačka 27 32 0,41 19 0,59

10 Budim Vivodinski 40 21 0,53 15 0,71

11 Bulići 3 4 1,33 2 0,50

12 Cerje Vivodinsko 51 21 0,41 22 1,05

13 Cvetišće 1 2 1,00 -

14 Dančulovići, 38 42 1,11 24 0,57

15 Dojutrovica 51 37 0,73 37 1,00

16 Doljani Žumberački 27 25 0,93 21 0,84

17 Donji Lović 27 21 0,77 20 0,95

18 Donji Oštri Vrh Ozaljski 91 70 0,77 47 0,67

19 Dragoševci 15 12 0,80 7 0,58

20 Dučići 22 27 1,23 21 0,78

21 Durlinci 118 89 0,75 90 1,01

22 Dvorišće Ozaljsko, 71 48 0,68 49 1,02

23 Dvorište Vivodinsko 78 42 0,54 27 0,64

24 Ferenci 111 65 0,59 51 0,78

25 Fratrovci Ozaljski 107 66 0,62 48 0,73

26 Furjanići 52 41 0,79 32 0,78

27 Galezova Draga 31 25 0,81 27 1,08

28 Galin 37 7 0,19 4 0,57

29 Goleši Žumberački 7 4 0,57 4 1,00

30 Goli Vrh Ozaljski 14 4 0,29 6 1,50

31 Gorniki Vivodinski 57 47 0,82 34 0,72

32 Gornje Pokupje 190 190 1,00 160 0,84

33 Gornji Lović 97 53 0,55 41 0,77

34 Gornji Oštri Vrh Ozaljski 19 9 0,47 6 0,67

35 Goršćaki Ozaljski 25 15 0,60 11 0,73

36 Grandić Breg 60 47 0,78 37 0,79

37 Grdun 208 160 0,77 136 0,85

38 Gudalji 4 1 0,25 -

39 Hodinci 39 28 0,72 31 1,11

40 Hrastovica Vivodinska 5 - -

41 Ilovac 66 55 0,83 35 0,64

42 Jaškovo 596 516 0,87 490 0,95

43 Kamenci 6 3 0,50 -

44 Kašt 89 78 0,88 45 0,58

45 Keseri 12 9 0,75 5 0,56

46 Kuljaji 16 12 0,75 11 0,92

47 Kunčani 5 - -

48 Levkušje 234 198 0,85 194 0,98

49 Liješće 60 51 0,85 37 0,73

50 Lović Prekriški 146 85 0,58 72 0,85

51 Lukšići Ozaljski 56 52 0,93 46 0,88

http://hr.wikipedia.org/wiki/Badovinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Belinsko_Selo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Belo%C5%A1i%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1evci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bra%C5%A1ljevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bratovanci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brezje_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Breznik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brezovica_%C5%BDumbera%C4%8Dka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Budim_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Buli%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cerje_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cveti%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dan%C4%8Dulovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dojutrovica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Donji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Drago%C5%A1evci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C4%8Di%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Durlinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvori%C5%A1%C4%87e_Ozaljsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvori%C5%A1%C4%87e_Vivodinsko

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ferenci_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fratrovci_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Furjani%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galezova_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Galin

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gole%C5%A1i_%C5%BDumbera%C4%8Dki


http://hr.wikipedia.org/wiki/Gorniki_Vivodinski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornje_Pokupje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_Lovi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gornji_O%C5%A1tri_Vrh_Ozaljski

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grdun

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gudalji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hodinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrastovica_Vivodinska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ilovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ja%C5%A1kovo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamenci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ka%C5%A1t

http://hr.wikipedia.org/wiki/Keseri

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kuljaji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kun%C4%8Dani

http://hr.wikipedia.org/wiki/Levku%C5%A1je

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lije%C5%A1%C4%87e_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lovi%C4%87_Prekri%C5%A1ki

http://hr.wikipedia.org/wiki/Luk%C5%A1i%C4%87i_Ozaljski


10

52 Lukunić Draga 42 34 0,81 24 0,71

53 Mali Erjavec 225 203 0,90 154 0,76

54 Malinci 1 - -

55 Novaki Ozaljski 70 63 0,90 61 0,97

56 Obrež Vivodinski 91 97 1,07 84 0,87

57 Ozalj, 1.184 1.164 0,98 1.181 1,01

58 Pećarići 8 5 0,63 2

59 Petruš Vrh 46 14 0,30 10 0,71

60 Pilatovci 48 31 0,65 22 0,71

61 Podbrežje 412 332 0,81 321 0,97

62 Podgraj 140 135 0,96 113 0,84

63 Police Pirišće 94 81 0,86 81 1,00

64 Polje Ozaljsko 425 324 0,76 267 0,82

65 Popovići Žumberački - - -

66 Požun 65 50 0,77 35 0,70

67 Radatovići 31 26 0,84 22 0,85

68 Radina Vas 18 7 0,39 7 1,00

69 Rajakovići - -

70 Rujevo 18 13 0,72 11 0,85

71 Sekulići 14 8 0,57 4 0,50

72 Slapno 365 339 0,93 275 0,81

73 Soldatići 32 23 0,72 20 0,87

74 Sršići 25 9 0,36 6 0,67

75 Stojavnica 68 49 0,72 26 0,36

76 Svetice 47 31 0,66 21 0,68

77 Svetičko Hrašće 233 150 0,64 127 0,85

78 Šiljki 20 10 0,50 5 0,50

79 Škaljevica 93 78 0,84 59 0,76

80 Tomašnica 247 195 0,79 158 0,81

81 Trešćerovac 124 108 0,87 84 0,78

82 Trg 403 287 0,71 195 0,68

83 Varaštovac 65 18 0,28 11 0,61

84 Veliki Erjavec 56 29 0,52 13 0,45

85 Vini Vrh 16 9 0,56 4 0,44

86 Vivodina 56 75 1,34 87 1,16

87 Vrbanska Draga 58 36 0,62 20 0,56

88 Vrhovac 478 372 0,78 354 0,95

89 Vrhovački Sopot 105 87 0,83 89 1,02

90 Vrškovac 218 145 0,67 123 0,85

91 Vuketić 37 28 0,76 22 0,79

92 Vuksani 14 5 0,36 9- 1,80

93 Zajačko Selo 211 200 0,95 164 0,82

94 Zaluka 104 58 0,56 34 0,59

95 Zorkovac 338 228 0,67 209 0,92

96 Zorkovac na Kupi 134 121 0,90 103 0,85

97 Zorkovac Vivodinski 34 22 0,65 16 0,73

UKUPNO 9.988 7.932 0,79 6.817 0,86

Izvor: Državni zavod za statistiku Grad Ozalj je središnje naselje jedinice lokalne samouprave i u njemu živi 1.181 stanovnik ili 17,32% stanovnika Grada Ozlja. Naselje Ozalj neznatno je povećalo broj stanovnika u razdoblju između 2 Popisa, od 2001. do 2011. godine, za 17 osoba. Najteže demografsko stanje (veliki broj staračkih domaćinstava je na području Žumberka.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Lukuni%C4%87_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mali_Erjavec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Malinci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Novaki_Ozaljski


http://hr.wikipedia.org/wiki/Pe%C4%87ari%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Petru%C5%A1_Vrh

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pilatovci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podbre%C5%BEje

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podgraj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Police_Piri%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Polje_Ozaljsko


http://hr.wikipedia.org/wiki/Po%C5%BEun_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radatovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radina_Vas

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rajakovi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rujevo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sekuli%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slapno

http://hr.wikipedia.org/wiki/Soldati%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sr%C5%A1i%C4%87i_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stojavnica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Svetice

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti%C4%8Dko_Hra%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iljki

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0kaljevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Toma%C5%A1nica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1%C4%87erovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Trg_(Ozalj)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%A1tovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_Erjavec


http://hr.wikipedia.org/wiki/Vivodina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrbanska_Draga

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrhovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrhova%C4%8Dki_Sopot

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vr%C5%A1kovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuketi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vuksani


http://hr.wikipedia.org/wiki/Zaluka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_na_Kupi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zorkovac_Vivodinski


11

Grad Ozalj u desetogodišnjem razdoblju izgubio je 14,06 % stanovnika te danas ima 68,25% stanovnika u odnosu na 1991. godinu (6.817). Područje Grada je podložno dnevnim migracijama prema gradu Karlovcu. Na području Grada, naselja koja se smatraju manjim lokalnim centrima su Mali Erjavec (154), Vrhovac (354), Vivodina (87), Radatovići (22).

Kulturno-povijesna baština Značajno ishodište za daljnji gospodarski i kulturni razvitak Grada Ozlja njegovo je kulturno-povijesno naslijeđe. Unutar prostora Karlovačke županije, po broju spomenika, Grad Ozalj je na trećem mjestu, iza Gradova Karlovac i Slunj. Radi povoljnih prirodnih uvjeta naseljavanje područja Grada Ozlja traje od prapovijesti do danas. Najstariji tragovi ljudskog obitavanja su ulomci keramičkog posuđa i kamenih predmeta nađeni u Ozaljskoj špilji i špilji Vrlovki kod Kamanja. Veliko nalazište pretpovijesnog života otkriveno je na samoj ozaljskoj hridi. Na kraju mlađeg kamenog doba na ovom području obitavaju zajednice koje pripadaju lendelskoj kulturi4, koja se zasnova na organiziranom ratarstvu i stočarstvu, iako su zadržani i stari oblici privređivanja poput lova, ribolova i sakupljanja plodova, a također se ovdje nalaze i ostaci kasnije eneolitičke kulture (bakreno doba) kojoj je temelj gospodarstva više stočartstvo., a manje ratarstvo. Doba od 1300. do priblizno 300. na području Podunavlja, jugoistočnih Alpa i sjevernog ruba Balkana, pojavio se niz kulturnih grupa pod zajedničkim nazivom Kultura polja sa žarama. U to doba život se odvija na gradinama. Naselja su smještena na umjetno nasutim i poravnatim terasama koje su okružene suhozidnim bedemima, u koncentričnim krugovima. U Ozlju i njegovoj okolici su otkrivene 3 nekropole.Tijekom željeznog doba područje nastanjuje južnopanonsko pleme Kolapjani (Colapiani) naseljeni u Pokuplju, između Bele Krajine i Siska koji bivaju porobljeni prodorom Rimljana. Usprkos putevima preko obližnjeg Žumberka (gdje je otkriveno nekoliko rimskih nekropola), u kupskoj dolini nalazimo neznatan broj lokaliteta s materijalnim ostacima rimske kulture. Na području ozaljske stijene nađeni su materijalni ostaci koji upućuju da se na tom lokalitetu nalazilo urbanizirano naselje koje je zauzimalo cijelu zaravan nad rijekom Kupom. Prodori germanskih plemena započinju u 4. stoljeću.Dolaskom Slavena na ovom području (7-9 st.) dolazi do stapanja slavenskog i rimskog stanovništva.Nakon personalne unije (1102. godine) Hrvatske i Mađarske hrvatsko plemstvo zadržava svoje posjede bez obveze plaćanja poreza. To je doba nastanka više velikaških obitelji. Kameni grad Ozalj najvjerojatnije su utvrdili plemići Gorički- Babonić koji 1325. godine gube svoje posjede, a grad Ozalj prelazi u kraljeve ruke i njime upravlja ban Mikac Prodavić. Zbog čestih napada s područja Metlike žitelji se sele na otok Ključ (današnje naselje Trg) koje postaje središnje naselje sve do dolaska Zrinskih.Vlastelinstvo Ozalj potpada pod vlast velikaške obitelji Frankopan 1398. godine kad ga otkupljuje od kralja Nikola IV. Krčki.Nakon smrti Stjepana Frankopana 1576. godine Ozalj i drugi posjedi ozaljske linije obitelji Frankopan nasljeđuje obitelj Zrinski.Turska osvajanja započeta u 15. stoljeću, zaustavljena su 1664. godine bitkom kod Sv. Gottharda. Hrvatski i ugarski velikaši nezadovljni uvjetima mira sklopljenog u Vašvaru i koji je bio vrlo povoljan za Turke te je bio jednim od uzroka Zrinsko-frankopanske urote 1671 godine. Ozalj je u vrijeme ratova s Turcima ostao neosvojen, starigrad se učvršćuje , grade se novi obrambeni zidovi sa šest polukružnih kula te se nabavljaju topovi. Nakon pogubljenja vođa urote- Krste Frankopana i Petra Zrinskog , 1671. godine, grad Ozalj je predan Komori u Grazu , pljačkan i opustošen te je mijenjao vlasnike. Dvorac je obnovljen sredinom 18. stoljeća. Uspon Ozlja i cijelog tadašnjeg vlastelinstva započinje nakon što 1766. godine postaje vlasništvo obitelji Batthyany te se osim uređenja dvorca podiže i ozaljska privreda. Gradi se ciglana, uređuju se majuri, ribnjak, 1768. godine pokreće se prva tkaonica platna, a radi se i na nacrtima osposobljavanja plovnog puta rijekom Kupom.Obitelj knezova Thurn und Taxis (vlasnici šumskih kompleksa u Hrvatskoj) kupuje Ozalj 1872. godine i s njim upravlja sve do 1928. godine kad ga poklanja Družbi Braće hrvatskog zmaja za kulturne potrebe hrvatskog naroda.Gospodarske prilike u selima ozaljskog kraja nisu bile dobre. Nakon ukidanja kmetstva 1848. godine poljoprivredno zemljište ostaje u vlasništvu feudalaca, a slobodni seljaci je uzimaju u zakup.Od nekadašnjeg velikaškog ozaljskog posjeda nastaje niz manjih posjeda plemića i obogaćenih slobodnih seljaka, ali većina seoskog stanovništva osiromašuje raspadom seoskih zadruga te napušta ozaljski kraj. Seosko stanovništvo se seli u druge hrvatske krajeva, a veliki broj emigrira prema Americi iz gospodarskih razloga.Nakon ukidanja Vojne Krajine i njenog sjedinjenja s civilnom Hrvatskom 1881. godine, ovaj prostor pripada Zagrebačkoj županiji i to kao općina Ozalj unutar kotara Karlovac i općina Vivodina unutar kotara Jastrebarsko. Tijekom 20.

4 (područje Moravske, Slovačke, Donje Austrije, zapadne Madarske, svedo Slovenile i sjeverozapadne Hrvatske)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zrinsko-frankopanska_urota


12

stoljeća područje i dalje napreduje razvija se sustav školstva, gradi se hidroelektrana („Munjara“) na ozaljskom slapu, željeznička pruga povezuje Ozalj sa Novim Mestom te se razvija turizam s Družbom Braće hrvatskog zmaja (hotel, vikendom direktna željeznička linija sa Zagrebom). Poslije II. svjetskog rata prema političko - teritorijalnoj podjeli iz 1952./1953. ovaj prostor je podjeljen izmedu općina Ozalj, Pokupje (središte Mali Erjavec), Vivodina i Radatovići unutar kotara Karlovac, da bi se 1962. godine sa susjednim općinama Ribnik i Žakanje ujedinio u prostranu i jedinstvenu sada veću bivšu općinu Ozalj. U Republici Hrvatskoj prema političko - teritorijalnoj podjeli iz 1992. godine veći dio ove bivše općine ostaje u sastavu nove manje općine Ozalj, a dio Žumberka pripojen je bio novoosnovanoj općini Žumberak sa sjedištem u Sošicama (ubrzo zatim u Kostanjevici), ali zbog njegove izoliranosti, nerazvijenosti i slabih prometnih veza, ponovnom promjenom iz 1997. godine vraćen je natrag pod upravu i sastav Grada Ozlja, gdje se i danas nalazi.

Povijesne graditeljske cjeline

Na području Grada Ozlja tradicijsko graditeljstvo se iako sporadično zadržalo u cijelom prostoru. Od značajnih gospodarskih tradicijskih zgrada izdvajaju se mlinovi – vodenice. Prema kartografskim izvorima, dvadesetoga stoljeća na vodotocima u sadašnjim granicama Grada Ozlja bilo je oko tridesetak mlinova - vodenica. Danas ih je očuvano 6. Sačuvane ruralne cjeline su naselja Brašljevica, Dvorište Vivodinsko i Sekulići, gdje je sačuvana tradicijska organizacija prostora, izvorna tipologija, okućnice formirane stambenim i gospodarskim zgradama te očuvani pojedinačni objekti tradicijskoga graditeljstva. U ovim naseljima novoizvedena arhitektura je posve sporadična. Još niz naselja ima sačuvane dijelove ruralnih cjelina te sačuvane ruralne komplekse. Niti jedno od navedenih naselja nije evidentirano kao kulturno dobro. Na području naselja Ozalj nalazi se pod zaštitom kao kulturno povijesna cjelina Etnopark Ozalj (Z-287) smješten u dolini Kupe. Etno-park,udaljen svega 1 km od središta Ozlja, sastoji se od šest tradicijskih građevina preseljenih iz okolice. Građevine su tipični primjeri narodnog graditeljstva ozaljskog kraja koji organizacijom okućnica i inventarom dočaravaju način života i privređivanja ruralnog stanovništva. Stambene i gospodarske građevine građene su hrastovim planjkama spojenim hrvatskim vezom, pod krovištem pokrivenim raženom slamom. Građevine su smještee na travnatim parcelama ograđenim grabovom živicom čiju tradicijsku sliku nadopunjuju stabla vrba. Vrijeme nastanka ovih građevina je od 18.-19. stoljeća. Važno je istaknuti i planski građeno srednjovjekovno naselje Trg spominje se 1329. godine u povelji bana Mikca. Po svom zemljopisnom položaju, povijesnom razvoju i očuvanim tradicijama jedinstveno je na području sjeverne Hrvatske. Smješteno je na desnoj obali rijeke Kupe, na zavoju što ga njezin tok tvori u obliku meandra (zavojito korito rijeke nalik na slovo S). Značenje lokacije Trga usko je vezano uz položaj Ozlja koji je kao važna strateška utvrda čuvao pristup dolinom rijeke Kupe u gospodarski značajnu Pokupsku dolinu ali nije davao dovoljno zaštite stanovnicima smještenim ispod utvrde. Tijekom prve polovice XIV stoljeća donesena je odluka da se nezaštićeno ozaljsko stanovništvo preseli na prostor pogodan za obranu - na meandar, odnosno poluotok rijeke Kupe. Taj prostor je umjetno prokopanim kanalom zapravo sačinjavao otok, tzv.“otok Ključ zvan i otok Svih svetih“ kako se u starim zapisima zvalo nekadašnje selo Trg. Povijesna jezgra danas je samo djelomično sačuvana u samom središnjem dijelu, neposredno uz crkvu Svih Svetih koja se spominje već 1334. godine. Tradicionalna arhitektura seljačkih kuća od tesanih greda s „hrvaškim vuglom na križanke“ i krovovima od slame još je vidljiva u dijelu sela Gornji Trg.

Povijesne građevine Uvidom u Registar kulturne baštine Republike Hrvatske na području Grada Ozlja velik je broj spomenika zaštićenih i preventivno zaštićenih spomenika kulturne baštine (materijalne i nematerijalne). Najznačajnija materijalna kulturna baština je Stari Grad Ozalj - povijesno je i arhitektonski zaista raznolik. Ostaci starih rimskih zidina upućuju na to da je početak gradnje Starog grada započeo još u VI. stoljeću. Od 1244. godine do danas ovo povijesno zdanje bilo je u posjedu raznih velikaških obitelji te naposljetku u posjedu Družbe „Braća hrvatskog zmaja“.


13

Tablica 5. Zaštićena materijalna kulturna baština na području Grada Ozlja. Redni broj

Naselje Opis Registarska oznaka

1 Dojutrovica Crkva Sv. Jurja Z-317 (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno)

Z5-3171

2 Ferenci Crkva Sv. Duha (nepokretno kulturno dobro – pojedinačno)

Z-3882 zaštićeno kulturno dobro

3 Fratrovci Ozaljski Retabl glavnog oltara crkve sv. Ivana Krstitelja (pokretno kulturno dobro – pojedinačno)

Z-4142

4 Gornje Pokuplje Dvorac Turk nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3242

5 Gornji Lović Crkva Svetog Franje Ksaverskog nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3175

6 Grdun Kurija Grdun nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z -5006

7 Jaškovo Crkva svetog Petra i Pavla nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4094

8 Jaškovo Dvorac Jaškovo nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-298

9 Jaškovo Mlin na rijeci Dobri nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3178

10 Kašt Crkva sv. Antuna Velikog nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3554

11 Lović Prekriški Crkva sv. Križa Z-3669

12 Ozalj Crkva sv. Vida Z-285

13 Ozalj Etno park Ozalj nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Z-287

14 Ozalj Hidroelektrana Z-3168

15 Ozalj Stari grad Ozalj nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-286

16 Ozalj Zavičajni muzej Ozalj – muzejska građa Z-4840

17 Ozalj Zgrada šumarije Z - 5784

18 Rajakovići Kapela svetog Ilije Z - 3176

19 Svetice Crkva rođenja Blažene Djevice Marije s pavlinskim samostanom – nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z-281

20 Svetičko Hrašće Crkva svetog Ivana Krstitlja Z - 3092

21 Svetičko Hrašće Kurija Hrašće Z - 5112

22 Trg Crkva Svih Svetih Z-302

23 Vivodina Crkva svetog Lovre Z-283

24 Vrhovac Crkva svetog Kuzme i Damjana Z - 3243

25 Zorkovac Kurija Zorkovac Z - 3330

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (uvid 25. srpnja 2016.)

5 Oznaka Z- zaštićeno kulturno dobro


14

Od značajnijih lokacija važno je istaknuti Zavičajni muzej Ozalj unutar ozaljskog staroga grada, posjeduje arheološku, kulturno-povijesnu, etnografsku i sakralnu zbirku. Zaštićena muzejska građa obuhvaća sakralnu, galerijsku i grafičku zbirku. Sakralnu zbirku čine predmeti od drveta, tekstila, papira i metala koji potječu iz razdoblja od 17. do 20. st., a sakupljeni su iz crkava, župnih dvorova i seljačkih domaćinstava Ozaljsko – Lipničkog dekanata. Galerijska zbirka sadrži dvadeset slika Slave Raškaj, slike nastale kao ostvarenja na kolonijama akvarelista „Slavino proljeće“, individualne poklone slikara akvarelista, te građu dodijeljenu Muzeju 1956. g. iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu. Grafički dio zbirke popunjen je grafičkim mapama Đ. Andrejevića Kuna iz 1946. g., M. D. Gjurića iz 1919, 1920. i 1923. g., ZILIKA 83, te A. ml. Krupe iz 1994. godine. Dvorac Jaškovo smješten je na istaknutom položaju, okružen alejama, glavnim pročeljem orijentiran prema dolini rijeke Dobre. Jednokatnicu pravokutnog tlocrta sa pročelnim i začelnim rizalitom zajedno s gospodarskim zgradama 1841. godine dao je sagraditi J. Bunyevac, sudac Zagrebačke županije prema projektu graditelja Aleksandra Brdarića. Dvorac Jaškovo najistaknutiji i najreprezentativniji je primjer klasicističke profane arhitekture u Karlovačkoj županiji. Posebno je važno istaknuti spomenike industrijske kulturne baštine od kojih je zasigurno najznačajnija čuvena „Munjara“, mala hidroelektrana, u Ozlju. Zgrada je smještena na desnoj obali rijeke Kupe i sagrađena je kao prva hidrocentrala za grad Karlovac (18.08.1908.), po projektu ing. V. Reiznera, a u njeno oblikovanje svoj talent uložio je i poznati arhitekt Herman Bolle. Istovremeno s gradnjom postavljena su i postrojenja uvezena iz Štajerske. Jedna je od najstarijih hidroelektrana u Hrvatskoj, izrazite je povijesno umjetničke vrijednosti čiji značaju pocrtava položaj u prostoru i arhitektonsko oblikovanje u stilu neoromantizma. Zgrada šumarije u Ozlju, samostojeća katnica s podrumom smještena je nedaleko Starog grada Ozlja. Pravokutnog je tlocrta s rizalitima u funkciji ulaznog prostora i terase na užim bočnim pročeljima. Građevinu je tridesetih godina 20. st. dao sagraditi nadšumar Schlicht za zgradu nadšumarije, na mjestu srušenog «Podgrajskog dvora» u kojem je rođena slikarica Slava Raškaj. Pretpostavlja se da je zgrada šumarije sagrađena prema projektu arhitekta N. Marića. Izrazitu vrijednost ima unutarnja oprema zgrade čiji su drveni elementi sačuvani u izvornom obliku i funkciji, a dio su projekta prepoznatljivog projektantskog rukopisa zbog čega je zgrada rijedak primjer gesamtunstwerka javne međuratne gradnje na karlovačkom području. Pavlinski samostan sa župnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama stoljećima je bio svetište vjere, ali i svetište hrvatske povijesti, umjetnosti i kulture. Nekoć su tu stajale tri kapelice posvećene Blaženoj Djevici Mariji, Svetoj Margareti i Svetoj Katarini – tri svetice, pa otuda i potječe ime mjesta. Na ovom mjestu je 1577. pokopan Stjepan Frankopan, posljednji potomak ozaljske loze Frankopana. Prvi dio samostana izgrađen je 1627. godine, kada su bježeći pred Turcima pavlini iz Kamenskog stigli na Svetice. Dovršen je 1660. g. velikom zaslugom prvog i dugogodišnjeg priora Ivana Belostenca, znamenitog leksikografa i pisca. Pod krovom samostana nastajao je veličanstveni tronarječni rječnik Gazophylacium. Od iznimno vrijednog inventara gotičke, kasnije barokizirane crkve, posebice se ističu rukom rezbarene korske klupe. Osim glavnog, u crkvi se nalazi još sedam oltara, orgulje, crkveno posuđe i odijela, te kipovi i slike. Sve to neprocjenjiva je ostavšina poznatih i nepoznatih pavlinskih umjetnika. Dok prolazimo crkvom, privučeni raskošno rezbarenim i svjetlucavim glavnim oltarom, čini nam se da listamo stranice bogato ilustrirane povijesti umjetnosti od sredine 17. do kraja 18. stoljeća. Tu su najbolja djela ostavili znameniti pavlinski slikari Ivan Ranger i Gabriel Taller. Zanimljivost crkve su i kripte (grobnice) ispod lađe i svetišta, u dvije i tri etaže s malim polukružnim otvorima. Najstarije potječu s početka 16. stoljeća, iz crkve koja je prethodila današnjoj i koje već više od 500 godina čuvaju kosti davno preminulih pavlina i plemića naših krajeva. Važno je istaknuti i zbirku etnografske i kulturno-povijesne građe, slika i dokumentacije vezane za povijest i etnografiju Žumberka smještene u staroj školi u Radatovićima, te obnovljen stari mlin na Grdunu iz 17. stoljeća koji je jedini kameni mlin na Dobri i jedinstven na karlovačkom području.


15

Nematerijalna kulturna baština

Jedna od velikih komparativnih prednosti i razvojnih resursa Grada Ozlja leži u činjenici kako se na popisu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi: Glazbeni izričaj guci – autohtoni glazbeni izričaj Karlovačke županije, na području Ozlja najznačajnici su guci iz Vrhovca. Guci su sastav svirača s jednom ili dvije violine i trostrunim basom veličine violončela, takozvanim '‘bajsom’'. Postoje od 18. stoljeća. Svirali su na svadbama, proštenjima, plesnim zabavama i u sličnim prigodama. U 20. stoljeću preoblikuju se u mješovite nakon što počinju koristiti instrument bugariju, a bajs zamjenjuju trzalačkim basom ili tamburom berdom. Guci vremenom proširuju repertoar popularnom glazbom, a harmonikama polako zamjenjuju violine. U sastavima se počinju koristiti električna gitara i električna bas gitara. Povratak izvornom izričaju nastupa pokraj 20. stoljeća. Revitalizacija guca potaknula je obnovu rozganja. Uz gotovo svaku skupinu guca nastupaju i izvođači rozgalica (samica, glasnica). U početku su to uglavnom bili pjevačice i pjevači starije dobi, no posljednjih godina, sve češće zarozgaju i madi izvođači. Tradicijsko umijeće pletenja jalbe (jedinstvena tehnika pletenja na drvenom luku pod narodnim imenom jalba, a u svjetskoj stručnoj literaturi poznata je pod nazivom sprang. Najstariji nalazi od tekstila izrađeni u toj tehnici potječu iz brončanog doba iz Danske. Susreće ju se i u Starom Egiptu, Peruu, srednjovjekovnoj i renesansnoj Europi i smatra se pretečom tkanja. Trška jalba naziv je za žensko pokrivalo za glavu (kapicu) izrađenu tehnikom jalbe, po kojoj je i dobila ime. Kapica jalba bila je neizostavan dio tradicijskog ženskog ruha u selima uz Kupu na području Grada Ozlja. Umijeće sokolarenja koje se često može vidjeti na obroncima Žumberka uvršteno je na UNESCO-vu listu živuće kulturne baštine. Sokolarenje podrazumijeva lov treniranom pticom grabljivicom. Prvi pisani podaci o sokolarenju datiraju još iz željeznog doba. Smatra se da su ga na naše prostore donijela ilirska plemena a zatim su ga preuzeli Kelti, pa Rimljani. S naših prostora sokolarenje se zatim proširilo na ostali dio Europe.

Povijesne komunikacije

Povijesne komunikacije na ovom prostoru su željeznička pruga Karlovac-Ozalj-Metlika i cesta Karlovac-Ozalj-Jurovski Brod koje zajedno s pratećim objektima predstavljaju posebnost kulturne baštine koju treba detaljno inventarizirati i dokumentirati uz utvrđivanje sustava mjera zaštite, rekonstrukcije i građevinske sanacije, s ciljem stavljanja u funkciju posebne turističke ponude. Uz željezničku prugu pojavljuju se obrambeni objekti, bunkeri iz Narodno oslobodilačke borbe. Grad Ozalj udaljen je od Karlovca 17,45 km koji se nalazi na prometnom pravcu koji povezuje unutrašnjost Hrvatske sa Jadranom i morskim lukama. Karlovac je dio prometnog pravca Zagreb – Karlovac –Modruš Potok –Kapela – Senj poznatog od srednjeg vijeka. Propadanjem gospodarskog i inog života kao posljedice turskih provala dolazi i do opadanja prometa tim pravcem i zapuštanja postojećih putova. Krajem 17. i početkom 18. stoljeća dolazi do gospodarskog oporavka i sporoga rasta trgovine. Jedna od glavnih zapreka trgovini bilo je nepostojanje uređenih putova roba na relaciji Senj – Karlovac stoga je u 18. i 19. stoljeću sagrađeno nekoliko cesta koje su Karlovac, a time i Ozalj, povezivali s Jadranom. Neke od tih cesta ili njihovi dijelovi koriste se (uz modernizaciju) i danas: Karolina kao prva cesta koja je Karlovac i unutrašnjost Hrvatske povezala s Jadranskim morem. Građena je od 1726. -1732. godine kao „žitni“ put do luke Bakar. Lujzijana je cesta od Rijeke do Karlovca, građena od 1803.-1811. godine. Jozefina se gradila od 1779.-1779. godine i bila je najkraći spoj Karlovca s Jadranskim morem.

Opće mjere zaštite kulturnih dobara Cijeli prostor Grada Ozlja je prostor sa povijesnim kontinuitetom i očuvanim oblicima prisustva čovjeka u prostoru, u vidu graditeljske baštine, arheoloških nalaza, te očuvanim prirodnim osobitostima kulturnog krajolika. Za potrebe Prostornog plana uređenja Grada Ozlja u 2003. godini Konzervatorski odjel u Karlovcu (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine),je izradio i utvrdio Konzervatorsku podlogu, a na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99). Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su po vrstama (povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, povijesne civilne građevine i sklopovi,sakralne građevine,građevine niskogradnje, javna plastika -česme, bunari,izvori , etnološka baština, memorijalni spomenici, arheološki lokaliteti, povijesne komunikacije, kulturni krajolik, pokretna kulturna baština

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb

http://hr.wikipedia.org/wiki/Modru%C5%A1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapela

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stogodi%C5%A1nji_hrvatsko-turski_rat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stogodi%C5%A1nji_hrvatsko-turski_rat

http://hr.wikipedia.org/wiki/17._stolje%C4%87e




16

Mjere zaštite i očuvanja zaštićenih (Z) i preventivno zaštićenih (P) kulturnih dobara, po službenoj dužnosti, utvrđuje i provodi nadležno tijelo - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu. Pravni status zaštite obuhvaćen je slijedećim kategorijama: R registrirano kulturno dobro, upisano u Registar , P preventivno zaštićeno kulturno dobro, E evidentirano kulturno dobro, N kulturno dobro koje do sada nije bilo evidentirano, PZ kulturno dobro predloženo za zaštitu preventivnim rješenjem, ZPP kulturno dobro zaštićeno prostornim planom, ZPPŽ kulturno dobro zaštićeno prostornim planom županije. Mjere zaštite i očuvanja evidentiranih (E) kulturnih dobara utvrđene su prostorno-planskom dokumentacijom Grada Ozlja. Kulturna dobra materijalna i nematerijalna treba primjereno održavati, uključujući i zaštićenu neposrednu okolicu, radi zadržavanja ili uspostave izvornog ambijenta i organizacije prostora u kojem je kulturno dobro nastalo, te ih primjereno koristiti i prezentirati. Za nepokretna kulturna dobra najviših kategorija nacionalnog i regionalnog značaja treba, u okviru nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, dopuniti postojeću konzervatorsku dokumentaciju, provesti arhitektonsko snimanje i dokumentiranje, arhivska istraživanja, kao i istražne radove na samim građevinama, te odrediti potrebne mjere i uvjete za održavanje i sanaciju. U neposrednoj okolini građevina najviših kulturno povijesnih i arhitektonskih vrijednosti (starih gradova, dvoraca, crkava i kapela) koje se nalaze na osami, nije moguća nova gradnja zbog očuvanja njihovog izvornog okruženja i zona ekspozicije. Brojnost potencijalnih arheoloških lokaliteta upućuje na potrebu za rekognosciranjem i istraživanjem. Na svakoj razini prostornog plana potrebno je uklopiti i davati akcent arheološkim lokalitetima te štititi zone oko navedenih lokaliteta. Svaka intervencija u blizini navedenih lokaliteta zahtijeva prethodna revizijska rekognosciranja i eventualna pokusna istraživanja, da bi se odredila uža zona lokaliteta.

Područja od posebnog državnog interesa

Grad Ozalj (ne pripada niti jednoj skupini jedinica lokalne samouprave koja prema kriterijima Zakona o posebnoj državnoj skrbi zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom. Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti6 Grad Ozalj je razvrstan III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske te nema status potpomognutog područja na temelju Zakona o regionalnom razvoju.7 Karlovačka županija je razvrstana u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske

Prirodne značajke područja

Klimatske značajke Područje Grada Ozlja pod utjecajem je umjereno kontinentalne klime s umjereno hladnim zimama, toplim ljetima i dovoljno padalina tijekom cijele godine. Na Žumberku je nešto hladnije s prijelazom u subalsku klimu. Padalina ima dovoljno, između 1000 i 1400 mm godišnje, a srednja godišnja temperatura zraka kreće se između 8 i 11 stupnjeva Celziusovih. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini u takvoj je klimi između -3Co i 18 Co, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini je između 10Co i 22Co, te barem četiri uzastopna mjeseca imaju srednju temperature višu od 10Co. Prema podacima DHMZ-a najveći klimatski problem ovog područja je vlaga. Prosječna godišnja vlaga je na najbližoj mjernoj postaji koja spada pod Karlovac u 2014. i 2015. godini iznosila mjesečno u prosjeku između 89-72 % što je izrazito nepovoljno za zdravlje ljudi, a problem je veliki i s održavanjem kulturne baštine u muzejima, crkvama, dvorcijama i kurijama pod zaštitom. Strategija bi u ovoj analizi morala upozoriti na to, te bi se kao strateški cilj trebali definirati koraci koji će spriječiti ili ublažiti djelovanje izrazito velikih postotaka vlage na ljudsko

6 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN158/13) 7 Zakon o regionalnom razvoju (NN147/14)


17

zdravlje i kulturnu baštinu ovog kraja na način da se propišu mjere o nabavi uređaja za odvlaživanje zraka i spriječavanje npr. kapilarne vlage.

Zemljopisne značajke Reljef područja Grada smješten je u tri osnovne krajobrazne jedinice:

nizinska područja sjeverne Hrvatske;

Žumberak i Samoborsko gorje (ujedno i Park prirode) Kordunska zaravan

Na području Grada Ozlja ističe se nekoliko prirodnih i gospodarskih prostornih cjelina: Radatovićki kraj- izvojen brdsko planinski kraj, koji je dio kompleksa Žumberačke gore. To je kraj na dodiru panonskog, dinarskog i predalpskog područja, gdje se isprepliću osobine tih velikih geografskih cjelina. Pruža se alpskim smjerom sjeveroistok - jugozapad u dužini od 40 km, od kojeg je manji, ali najviši (Sveta Gera 1.181 m) i najuži dio u sastavu Grada Ozlja. Radatovićki kraj je područje plitkog krša s nepotpuno razrađenim krškim pojavama (blago valovite zaravni, strme padine, mnoštvo malih i suhih dolina, uvala, ponikvi). Ima tektoniku dinarida. Sastavljen je pretežno od krednih sedimenata, ističe se podzemno kretanje vode (ponornice). Prevladava šuma bukve i kestena, ali dijelom degradirana, te nekošene livade (pašnjaci). Tipični turistički, rekreacijski i planinarski kraj. Čitavo područje Žumberačke gore je proglašeno parkom prirode, a zbog vrijednog florističkog sastava specijalni botanički rezervat Sveta Gera s nekošenim livadama. Vivodinsko prigorje - pojas između Žumberka i rijeke Kupe, brežuljkasto razrađenog reljefa (200 - 400 m nadmorske visine), sastavljen od vapnenaca, lapora i pješčenjaka, gdje doline i brežuljci nemaju određeni smjer pružanja. U krajoliku prevladavaju mala raštrkana naselja, prorijeđene i degradirane šume i slikoviti vinogradi s klijetima. Uključeno je u park prirode Žumberak. Pobrđe Vodenice (538 m) - Bukovje - dio gorskog kompleksa smještenog unutar velikog luka rijeke Kupe, najvećim dijelom predstavlja sjeverozapadni završetak prostora tzv. Slunjske krške ploče. Sastoji se od mezozojskih vapnenaca. Rubni je dio prostrane niske i plitke vapnenačke krške zaravni. Sastavljeno je od vapnenaca, lapora, pješčenjaka, gdje gubi značajke tipično krške morfologije. To je brežuljkasto područje, pitomih kotlina, starih vinograda i voćnjaka. Područje je pokriveno najkvalitetnijim šumskim sastojinama (bukva, hrast kitnjak i dr.), ali tu se nalaze i prostrana područja s bujadi (paprati). Kupska nizina - dijelovi srednjeg dijela toka rijeke Kupe od željezničke stanice Kamanje (130 mnv) pa nizvodno do ušća Dobre u Kupu (115 mnv). To je holocena nizina koja je do Ozlja zatvorena, a zatim istočno od pravca Ozalj - Jaškovo je otvorena prava nizina, plodnog dubokog tla, mjestimično močvarnog. Prirodna vegetacija ovog područja su hrastove i bukove šume.

Hidrološke značajke Najznačajnija hidrografska pojava na prostoru općine je rijeka Kupa. U najnižim predjelima, sjeveroistočno od Karlovca, skupljaju se lijevi pritoci Kupe sa Žumberačko-plješivičkog prigorja. Ispod Vivodine i Lazića teče ponornica Dravište. Nakon 3 km dugog toka ovaj potok ponire i ponovo izvire pod nazivom Bukovica. Sa sjevera teku žumberačke vode. S desne strane rijeke Kupe prostiru se brežuljci s terasastim zemljištem. S rubnih pobrđa slijevaju se mnogi manji tokovi, kojima vodenu masu sakuplja Kupa. U južnom dijelu, istočnim rubom Grada Ozlja teče rijeka Dobra koja na jugoistoku utječe u Kupu. Sa zapadnog dijela u Dobru utječu i manje pritoke. Prema nacrtu Višegodišnjeg programa regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije 2013.-2017. Hrvatskih voda, lipanj 2015., u planu je projekt Sanacije desne obale Kupe izgradnjom obaloutvrde na području naselja Zorkovac od rkm 150+820 do rkm 151+06 procijenjene vrijednosti 2.615.000 kuna.


18

Prirodna baština

Zakon o zaštiti prirode8 definira 9 različitih kategorija područja zaštićene prirode. Također pod zaštitom su zaštićene divlje vrste te minerali i fosili. Osobitost Grada Ozlja predstavlja i visoko vrijedna biološka raznolikost koja je, radi svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA 2000 koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu. Međunarodna ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća područja koja su, primjenom stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavu povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih vrsta na europskoj i nacionalnoj razini. Za svako područje utvrđeni su ciljevi očuvanja i mjere zaštite prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN109/07). 42,55% površine Grada nalazi se unutar Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje koje se, uz Pokupski bazen (šifra NATURA 2000 područja: HR1000001) i rijeku Kupu (HR2000642) nalazi i u mreži NATURA 2000. Europska ekološka mreže NATURA 2000 označava područja važna za divlje svojte i stanišne tipove te međunarodno važna područja za ptice. U mreži NATURA 2000, u blizini ceste koja izlazi iz naselja Ozalj vodi prema Sloveniji, nalazi se i točkasti podzemni lokalitet Ozaljska špilja (HR2000094) koji nije značajan samo kao prirodna baština već predstavlja i vrijedan, ali nedovoljno istražen, arheološki lokalitet gdje su tijekom 19. stoljeća pronađeni ulomci keramike i kameni predmeti te zub špiljskog medvjeda. Tablica 6. Zaštićena prirodna baština na području Grada Ozlja. Zaštićena područja Značajke Godina proglašenja

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje

Žumberak - Samoborsko gorje odlikuje se s velikim učešćem livada i pašnjaka koje dolaze do 800m visine gdje se nalazi znatan broj rijetkog i zaštićenog bilja (npr. blagajev likovac,crveni likovac, lovorasti likovac, kranjski ljiljan, brojne vrste kaćuna, više vrsta sirištara, tisa, samoborska grmotulja i mala sapunika). Od krupne divljači najbrojnije su srne, divlje svinje, jeleni. Povremeno se uočavaju ris, vuk i medvjed.

02.06.1999.

Značajni krajobraz Ozalj

Slikoviti krajolik neposredno uz dobro očuvani stari grad Ozalj. Glavne prirodne ambijentalne vrijednosti su vapnenačka litica (na kojoj je zamak) i rijeka Kupa u podnožju.

24.03.1970.

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode. PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune predlažu u uvrštavanje značajnog krajolika dijelova obalnog pojasa rijeke Kupe i rijeke Dobre, te dolina rijeka Kupe i Dobre. PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune određuju područja kulturnog krajolika gdje se skladno spaja kulturna baština i prirodne osobitosti prostora, a kao najveća i najznačajnija takva područja ističe se područje Žumberka (koji je istovremeno i park prirode), gdje su tradicionalni oblici naseljenosti, način života i rada ostali gotovo nenarušeni. Drugo značajno područje je pobrđe Svetica sa Pavlinskim samostanom i crkvom Blažene Djevice Marije sa brežuljkastim padinama u vinogradima i oranicama i šumom i proplancima. Kao područja kultiviranog krajolika PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune određuju dolinu rijeka Kupe i Dobre sa njihovim vodotokom, stjenovitim i strmim pošumljenim padinama te područje pod nazivom „Šljunčara“ gdje se nalazi osam jezera nastalih antropogenim djelovanjem čovjeka vađenjem šljunka na tlu bogatom ovim materijalom, a udaljenim od prometnica i naselja. PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune definira vidikovce kao mjesta s kojih se pružaju izuzetne vizure na neposredno i šire područje, imaju visoku perceptivnu ulogu i zanimljive su točke za izletnike i posjetitelje, a takve lokacije se nalaze u Sv. Križu u Loviću Prekriškom, Zorkovcu, Vivodini, Radatovićima, Svetičkom Hrašću, Sekulićima, Brašljevici.

8 Zakon o zaštiti prirode „Narodne novine“ broj 80/13


19

Duž cestovnih naselja koja povezuju naselja zahvaljujući reljefnim formama i otvorenosti prostora,ostvaruju se karakteristične vizure, na naselja, dijelove pejzaža formirajući karakterističnu sliku prostora. Karakterističnim slikama definira se vizualni identitet prostora. Naročito su ekspresivne slike koje se pružaju s ceste prema Vivodini, od Svetičkog Hrašća, Velikog Erjavca do Svetica i Malog Erjavca, ceste prema Vrhovcu, te od Vrhovca prema Kupskoj dolini. Na području Ozlja nalaze se tri parka – spomenika parkovne arhitekture i to: park u Gornjem Pokupju pokraj Turkovog Dvorca, neposredno uz Kupu sa raznolikim dendrološkim inventarom;ostaci parka oko dvorca Jaškovo – u lošem stanju te park u Trešćerovcu oko starog dvorca uz Kupu.

Pozitivne značajke Negativne značajke

povoljan položaj Grada (blizina drugih središta u HR i EU)

Grad se nalazi na sjecištu puteva koji povezuju Republiku Hrvatsku sa pokrajinom Dolenjska u Republici Sloveniji

Grad se nalazi blizu Karlovca- značajnog hrvatskog industrijskog središta i prometnog sjecišta, kao i središta Karlovačke županije

umjerena kontinentalna klima značajno vodno bogatstvo bogata kulturno-povijesna baština evidentirana prirodna baština značajna na

međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

izrazito ruralno područje veliki broj naselja s malo stanovnika

depopulacija većine naselja prostor Grada Ozlja predstavlja dio

Karlovačke županije koja obuhvaća niz jedinica lokalne samouprave zahvaćenih depopulacijom

područje Grada nema status područja od posebne državne skrbi iako ima mnoge karakteristike nerazvijenih područja - visoki stupanj ruralnosti, depopulacija, starenje stanovništva, mnogo malih naselja

turizam ugrožava pojedine zaštićene vrste divljih životinja (šišmiši) i ugrožava smisao određivanja sustava zaštite prirodne baštine

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

osigurati povijesno- kulturne građevine i prostore s kulturnim krajolikom

osiguravati sredstva za očuvanje i unaprjeđenje bogate kulturno-povijesne baštine

koristiti kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu kao atrakcijsku osnovu za razvoj turizma

sustavno skrbiti o zaštićenoj prirodnoj baštini

o degradacija kulturno-povijesne baštine radi nedostatka financijskih sredstava

o nedostatak financijskih sredstava ugrožava realizaciju projekata zaštite prirodne baštine

o depopulacija ograničava razvojne mogućnosti o Grad ne može povlačiti sredstva namijenjena

područjima od posebne državne skrbi

Stanovništvo i ljudski resursi Grad Ozalj, prema Popisu stanovništva 2011. ima 6.817 stanovnika, odnosno 5,29% ukupnog stanovništva Karlovačke županije. U ukupnom stanovništvu Grada Ozlja neznatno veći udio imaju žene (50,95%, odnosno 3.473 osoba), dok je muškaraca 49,05% (3.344 osobe). Dobna struktura stanovnika ukazuje na mali udio djece i mladih (17,65% ili 1.203 osoba do 19 godina starosti), dok je stanovnika starijih od 65 godina 29,76 % (2.029 osoba). Jedan od osnovnih pokazatelja starosti stanovništva je i indeks starenja koji pokazuje omjer starog i mladog stanovništva. Indeks starenja za Hrvatsku, u 2011. godini, iznosio je 115, što ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva. Index starenja Grada Ozlja je 146,6, te ovo područje svrstava u „stara“ područja Republike Hrvatske, ali je ispod prosjeka Karlovačke županije (149,9). Prosječna starost stanovnika je 43,7 godina (što je


20

više od državnog prosjeka od 41,7, ali manje od županijskog prosjeka od 44,0 godina). Koeficijent starosti stanovnika je 25,9 što je više od nacionalnog prosjeka (24,1), ali je manji od županijskog prosjeka od 27,3. Radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti), obuhvaća 4.566 osobe, odnosno 66,98% ukupnog stanovništva Grada Ozlja, ili 5,41% radno aktivnog stanovništva Karlovačke županije. U kontingentu radno aktivnog stanovništva Grada Ozlja 47,74% (2.180) čine žene, dok 52,26 % (2.386) čine muškarci. Prema narodnosti, najveći broj stanovnika Grada Ozlja su Hrvati (96,88% ili 6.604 osoba). Najbrojnije nacionalne manjine su Srbi (64 osobe ili 0,94%) i Slovenci (35 osoba ili 0,51%). Prema vjerskoj pripadnosti 96,22 % se izjašnjavalo kao katolici.

Slika 1. Stanovništvo na području Grada Ozlja 1910.. -2011.(Izvor: DZS RH,2016.)

Obrazovna struktura stanovnika

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011.g., 45,76% ili 2.722 osoba radno sposobnih (starijih od 15 godina) ima završeno najviše osam razreda osnovne škole, od čega njih 3,93% (234 osoba) nema osnovne škole, a 22,68% (617 osoba) ima nezavršenu osnovnu školu. Osnovnu školu ima završenu 1.871 osoba ili 31,45% radno sposobnih stanovnika. Manja zastupljenost više ili visoko obrazovanih odražava se na negativne trendove u gospodarstvu i u zapošljavanju u Gradu Ozlju. Tablica 7. Stanovništvo Grada Ozlja staro 15 godina i više, prema razini obrazovanja 2001.-2011., usporedba sa Karlovačkom županijom.

Broj stanovnika bez završenog osnovnog obrazovanja 2001.-2011.

Bez završene osnovne škole, (aps.) Bez završene osnovne škole, % 9 2001. 2011. 2001. 2011.

Grad Ozalj 2.357 617 34,72 10,37

Karlovačka županija 31.915 13.399 26,32 12,01

Stanovništvo prema razini završenog obrazovanja 2001.-2011.

Srednja škola, % Viša škola, % Fakultet, %

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Grad Ozalj 35,68 46,23 2,02 3,60 2,21 4,17

Karlovačka županija

43,74 50,63 3,58 5,82 5,03 6,95

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001, 2011.

9 Op.a. % izračunat od ukupnog stanovništva starog 15 i više godina

14047 13574 14839 14769 14432 13125 11634

9744 9988 7932 6817

0

5000

10000

15000

20000

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.


21

Tržište rada Broj ukupno zaposlenih osoba prema Popisu stanovnika u Gradu Ozlju, u 2011. godini, bio je 2.390. Prema popisu stanovništva 2011. Gradu Ozlju bilo je 3.106 neaktivnih osoba od tog 1.728 umirovljenika (od kojih 2687 ili 50,18 % je starije od 70 godina). Ostale neaktivne osobe su učenici i studenti (459), zaposleni u domaćinstvu (332) te ostale neaktivne osobe (272). Promatrajući strukturu zaposlenosti udio žena u zaposlenom stanovništvu iznosi 39,58%. Zastupljenost žena među neaktivnim stanovništvom koje se bavi obvezama u kućanstvu iznosi 59,66% ili 1.853 osobe. U ovoj kategoriji značajan je broj mladih osoba od 15-29 godina starosti: 575 (od toga 311 žena) ili 18,51% ekonomski neaktivnih osoba. Iduća značajna kategorija su osobe starije od 55 godina, kojih ima 2.273 (od toga 1.302 žene) ili 73,08%. Osoba starijih od 70 godina ima 1.079 ili 34,74% . U odnosu na ukupan broj stanovnika 45,56% stanovnika je ekonomski neaktivno, a 15,83 % je starije od 70 godina.

Tablica 8. Zaposleni u pravnim osobama, prema NKD-u, na dan 31. ožujka, u Gradu Ozlju Sektori prema NKD-u: Broj zaposlenih Index Index Index

2012. 2013. 2014. 2015. 2013/2012

2014/2013

2015/2014

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 16 14 12 11 0,88 0,86 0,92

Rudarstvo i vađenje ruda - - - - - - -

Prerađivačka industrija 353 360 358 364 1,02 0,99 1,02

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

52 53 59 60 1,02 1,11 1,02

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

28 38 32 47 1,36 0,89 1,47

Građevinarstvo 105 55 112 87 0,53 2,04 0,78

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

88 94 91 74 1,07 0,97 0,81

Prijevoz i skladištenje 19 27 28 20 1,42 1,04 0,71

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

- - - - - - -

Informacije i komunikacije - - - - - - -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

7 7 6 4 1,00 0,86 0,67

Poslovanje nekretninama - - - - - - -

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 36 40 38 53 1,11 0,95 1,39

Administrativne i pomoćna uslužne djelatnosti

2 2 2 1 1,00 1,00 0,50

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

240 43 208 202 0,18 4,84 0,97

Obrazovanje 81 80 80 82 0,99 1,00 1,03

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

104 108 112 151 1,04 1,04 1,35

Umjetnost, zabava i rekreacija 8 7 6 5 0,88 0,86 0,83

Ostale uslužne djelatnosti 2 2 1 - 1,00 0,50 -

UKUPNO 1.141 930 1.145 1.161 0,82 1,23 1,01

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zaposlenost i plaće u 2012. , 2013. , 2014., 2015. Za tržište rada važni su i podaci o informatičkoj pismenosti i posjedovanju osobnog računala. Na području Grada Ozlja, od 2.283 privatnih kućanstava njih 1.062 (46,51%) posjeduje osobno računalo, a 933 (40,87%)


22

kućanstava se koriste Internetom. Od ukupno 6.244 stanovnika starija od 10 godina njih 2583 je osposobljeno za obradu teksta, 2136 za tablične izračune, 2487 se koristi elektroničkom poštom, a 5243 se koristi Internetom. U populaciji radno sposobnog stanovništva visok je postotak informatičke pismenosti, dok je populacija starija od 35 godina značajno zaostaje u korištenju osobnog računala (npr. u populaciji od 35-39 godina 51,9 % osoba služi se obradom teksta, dok u populaciji od 20-24 godine 90,4 % osoba koristi se obradom teksta, a u populaciji od 50-54 godine obradom teksta se služi 25,3 % populacije itd.)

Slika 2. Korištenje osobnog računa radno sposobnog stanovništva na području Grada Ozlja. (Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.)

Stopa registrirane nezaposlenosti nije dostupna na lokalnoj, već samo na županijskoj razini, a ona za 2014. godinu za Karlovačku županiju iznosi visokih 24,30%10. Stopa registrirane nezaposlenosti veća je od državnog prosjeka koji je iznosio 22,3%.

Slika 5. Boj nezaposlenih u Gradu Ozlju u razdoblju 2010. - lipanj 2015. (Izvor: HZZ)

10 Op.a. Stopa je izračunata kao omjer broja osiguranika mirovinskoga osiguranja evidentiranih u Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje kao zaposlenim osobama, te podatke o nezaposlenim osobama evidentiranim u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

Korištenje Interneta Korištenje elektroničkom poštom Tablični izračuni Obrada teksta

678 631 624 581 471

348 253

0

200

400

600

800

2 0 1 0 . 2 0 1 1 . 2 0 1 2 . 2 0 1 3 . 2 0 1 4 . 2 0 1 5 . L I P A N J 2 0 1 6 .


23

Prema podacima HZZ-a, na dan 31. prosinca 2015. u Gradu Ozlju evidentirana je 348 nezaposlenih osoba, odnosno 7,62% radno aktivnih stanovnika, što je ispod državnog prosjeka, dok je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ statistika online) taj broj u 2016. godini smanjen te je, krajem lipnja 2016. godine, iznosio 253 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih (prosinac 2015. godine) 60,34% čine žene (210 osoba). U ukupnom broju nezaposlenih čine mladi (15-29) 26,72 % (93 osobe), a od toga 66,67% je mladih žena (62 osoba). Nezaposlenih osoba starijih od 45 godina je 45,98 %(160 osoba), od kojih je 53,13% žena ili 85 osoba. Obrazovna struktura nezaposlenih je loša, 15,23% nema završenu osnovnu školu, a samo sa osnovnom školom je 20,40% nezaposlenih, što predstavlja jedan od ozbiljnijih ograničavajućih faktora razvoja Grada. Tablica 9. Obrazovna struktura nezaposlenih Grada Ozlja

Ukupno

Bez OŠ OŠ SSS VŠS VSS

471 53 71 189 17 18

100 % 15,23 20,40 54,31 4,89 5,17

Izvor: Statistika on line, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosinac 2015. godine

Slika 3. Obrazovna struktura nezaposlenih po zanimanjima na području Grada Ozlja, prosinac 2015. (Izvor: Izvor: Statistika on line, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosinac 2015. godine)

Poljoprivredno stanovništvo

Udio poljoprivrednog stanovništva na području Grada Ozlja je vrlo nizak. Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine, 96 osoba realizira prihode iz poljoprivreda (1,41% od ukupnog stanovništva, odnosno 1,61% ukupno radno sposobnog stanovništva Grada). Poljoprivredna djelatnost još je značajna jer je prema Popisu poljoprivrede iz 2003. 1.514 kućanstava (64,95% ukupnog broja kućanstava) koristilo poljoprivredno zemljište, dok je prema Popisu stanovnika iz 2011. godine taj broj smanjen na 1.301 kućanstvo. Također 165 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 2 obrta su u 2013. godini bili korisnici izravnih plaćanja u poljoprivredi.

Migracije

Prema Popisu stanovništva iz 2011 godine 4.647 osoba ili 69,96 % živi u istom mjestu od rođenja ili je doselilo iz drugog naselja unutar Grada. Iz drugih jedinica lokalne samouprave Karlovačke županije u Grad Ozalj je doselilo 841 stanovnika (12,34 %). Iz drugih država je doselilo 8,45 % stanovnika; najviše iz Bosne i Hercegovine (76 osobe) i Njemačke (272 osoba) i Slovenije (147 osoba).

25

36

23

43

4

44

18

155

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180

Znanstvenici/ice, inženjeri/ke,stručnjaci/kinjeTehničari/ke, stručni suradnici/ce

Administrativni službenici/ceUslužna i trgovačka zanimanja

Poljoprivrednici/ce, šumari/ke, ribari/ice, lovci/kinjeZanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

Rukovatelji/ce postrojenjima i strojevima, industrijski…Jednostavna zanimanja


24


veliki broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji i trgovini

stanovništvo mlađe od županijskog i nacionalnog prosjeka

raspoloživa radna snaga obrazovna struktura nezaposlenih povoljnija

od županijskog prosjeka grad je desetljećima imigracijsko područje pozitivan stav prema pripadnicima

nacionalnih manjina veliki broj kućanstava (40,01%) je

evidentirano kao poljoprivredna kućanstva

nepovoljna demografska kretanja

izrazito nepovoljna obrazovna struktura osoba koje se bave poljoprivredom

visok udjel osoba bez ikakvog obrazovanja ili s niskim obrazovanjem

visok broj osoba koje se bave poljoprivredom bez formalnog obrazovanja za poljoprivredna zanimanja

nezaposlenost zahvatila sve kategorije stanovništva s obzirom na staž, obrazovanje


poticaji iz nacionalnih i EU fondova za financiranje socijalnih programa i programa poticanja zapošljavanja

edukacija odraslih kako bi bili konkurentniji na tržištu radne snage

uključivanje u programe nacionalne populacijske politike za poticanje rasta nataliteta

uključivanje mladih, poglavito žena u tržište rada

o loša obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva

o dugotrajna gospodarska kriza smanjuje potrebe za radnom snagom i u urbanim središtima

Fizička infrastruktura Napomena: Nema podataka o vojnim poligonima!

Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura podrazumijeva ukupnu infrastrukturu koja uključuje sve grane prometa. Na području Grada najvažniji je cestovni promet. U tijeku je izrada „Studije prometnog razvoja Karlovačke županije“ za naručitelja Karlovačka županija. „Studija prometnog razvoja Karlovačke županije“ treba biti dokument koji će osigurati integrirani pristup planiranju prometa na svim razinama. Studija ima ulogu „strateškog dokumenta prometnog razvoja Karlovačke županije“, te treba pružiti izravno strateško uporište za sve buduće prometne projekte, ubrzati pripremu prometnih projekata u obuhvatu Studije i povećati vjerojatnost njihovog financiranja iz EU fondova. Studija doprinosi održivom razvoju jer će Karlovačka županija dobiti dugoročni planski dokument čija je svrha održivi razvoj prometne infrastrukture, koji će uspostaviti okvir i specificirati ključne elemente prometnog razvitka Karlovačke županije, te uspostaviti integrirani pristup prometnom planiranju u kojem do izražaja dolazi sinergija prednosti svih prijevoznih modova. Isto tako, cilj je javnim prijevozom povezati sve gradove i općine unutar županije, te uspostaviti javni prijevoz za potrebe dnevnih migracija učenika osnovnih i srednjih škola, studenata i radnika.

Cestovni promet

Grad Ozalj ne nalazi se na glavnim prometnim državnim i međunarodnim prometnim koridorima. Međutim administrativno središte – naselje Ozalj nalazi se udaljeno 17,45 km od Karlovca važnog prometnog čvorišta kojim prolazi poprečni koridor u pravcu Slovenija – Bosna i Hercegovina na prometnom pravcu sjever – jug - Vb.


25

Cestovna mreža i cestovni promet su od najveće važnosti za Grada budući je to jedini način prometne komunikacije sa okolnim gradskim središtima. Na području Grada odvija se i javni prijevoz što olakšava dnevne i povremene migracije stanovništva. Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste11 („Narodne novine“, broj 94/14) javne ceste razvrstane su u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Osnovni pokazatelji izgrađenosti postojeće cestovne mreže na području Grada Ozlja su:

Državne ceste duljina u km

228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac 16,7

Županijske ceste duljina u km

3096 Visoče (Ž 3273) - Balići - Belošići - Petruš Vrh (Ž 3097) 8,0

3097 D 228 - Krmačina - Vivodina - Dvorište Vivodinsko - gr. Zagreb. žup.

12,2

3099 Vrhovac (L 34013) - Ž 3297 2,2

3143 Ozalj (Ž 3297)-Zorkovac na Kupi-Gornje Pokupje (D 228) 10,5

3144 Mali Erjavec (D 228)-D. Stative (D 6) 8,2

3273 gr. R. Slovenije-Magovci-Ostriž 3,1

3296 Kamanje (D 228) - Police - Ozalj (D 228) 8,3

3297 granica Zagrebačke žup.- Podbrežje - Ozalj (D 228) 4,1

Lokalne ceste duljina u km

34001 gr. R. Slovenije-Brezovica-Pilatovci-Radatovići-Badovinci-Ž 3273

13,5

34002 Sv. Gera-Sekulići-Kuljaji-Radatovići (L 34001) 8,5

34003 L 34001-Dragoševci-Liješće-gr. R. Slovenije 3,8

34004 Ž 3273-Kašt-Brašljevica-gr.R. Slovenije 4,1

34009 Ž3097-Vrškovac-Ž3097 2,9

34011 Ž 3097-Obrež-Gorniki-Lović Prekriški-Ž 3097 7,2

34013 Ferenci (L 34011)-Vrhovac (Ž 3099) 5,5

34014 L 34013-Škaljevica-gr.žup.Zagrebačka 0,8

34021 D 228-Durlinci-Police (Ž 3296) 3,1

34028 Ribnik(D 6)-Martinski Vrh-Jaškovo-G. Pokupje (D 228) 15,5

34029 Donji Oštri Vrh-Ozalj (D 228) 2,5

34030 L 34028-Veliki Erjavec-Svetice-Mali Erjavec (D 228) 7,2

34033 D 6-Mali Modruš Potok-Pišćetke-Grdun-Ž 3144 10,3

34034 L 34033-Završje-Tomašnica-Ž 3144 6,7

34038 Zorkovac - L31185 1,2

34040 A.G.Grada Karlovca-G.Pokupje (D 228) 0,3

Izvor: Županijska uprava za ceste Karlovačke županije.

Prema podacima Županijske uprave za ceste dio LC 34002 u duljini 5,4 km nije asfaltirano. Na području Grada Ozlja nalazi se ukupno 179,40 km2 nerazvrstanih cesta, ukupne duljine 145 km (Jedinstvena baza podataka Grada Ozlja o nerazvrstanim cestama iz 2015.), gustoće 808,25 m/ km2 površine što je manje od županijskog prosjeka koji iznosi 856,48 m/km² površine. Na asfaltirane ceste se odnosi 118,00 km, a na makadamske ceste 27,00 km. U nerazvrstane ceste potrebno je ulagati u modernizaciju radi kvalitetnog povezivanja brojnih naselja. U tu svrhu u ovom razdoblju potrebno je uložiti sredstva u rekonstrukciju i modernizaciju nerazvrstanih cesta. Uređenjem nerazvrstanih cesta naziva prema jedinstvenoj bazi podataka o

11 Odluka o razvrstavanju javnih cesta u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN94/14)


26

nerazvrstanim cestama na području Grada Ozlja - “ Vrhovac 1, Zorkovac 5, Vuksani 1, Vuksani 2, Vrškovac (Farica) 1, Vrškovac (farica) 2, Obrež Vivodinski 2, Zorkovac na Kupi 1 i Kolodvorska cesta“, poboljšat će se sigurnost u prometu i prometna povezanost, olakšati pristup poduzetnika poslovnoj zoni, te smanjiti troškovi održavanja. Za budući razvoj naselja potrebno je osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca Grada Ozlja i naselja Mali Erjavec te uspostaviti, razvijati, unapređivati i nadograđivati mrežu županijskih cesta koja će osigurati, kvalitetno povezivanje na državnu mrežu cesta i omogućiti policentrični razvitak u funkciji gospodarskog razvoja. Najnepovoljnije je stanje prometnica na žumberačkom području koje treba modernizirati te staviti u funkciju gospodarskog razvoja područja. Županijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom, postupno rekonstruirati kritične dionice, upotpuniti višim standardom prometne signalizacije. Za lokalne ceste, koje povezuju područje Grada, potrebno je izraditi cjelovit program upravljanja lokalnim cestama sa naznakom prioritetnih zahvata na njima. Naročitu brigu treba posvetiti rekonstrukciji i proširenju na pojedinim dijelovima trase ili u cjelosti postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta. Javni promet vezan je državnu cestu D505, a prigradski promet za županijske ceste. Iznimno je važno napomenuti problem mosta preko Kupe na ŽC 3297 Karlovac – Ozalj koji ima nosivost od svega 15 tona, što je iznimno ograničenje za promet teretima i mora se rekonstruirati u cilju daljnjeg razvoja kako Grada Ozlja tako i cijelog sjevernog dijela Karlovačke županije. U cilju povezivanja pojedinih gradskih sadržaja potrebno je predvidjeti izgradnju biciklističkih staza i samostalnih ili kao dio kolnika. Uslugu javnog autobusnog prijevoza na području Grada Ozlja pruža Autotransport Karlovac. U Gradu je izgrađen autobusni kolodvor, a uz državnu cestu stajališta su u svim većim naseljima.

Željeznički promet Područjem Grada, dolinom Kupe, prolazi dionica pruge drugog reda L 103: Karlovac – Ozalj – Kamanje – granica Republike Slovenije Na pruzi su kolodvori u Ozlju za putnički (međumjesni promet) i stajalište u Zorkovcu i organiziran je lokalni željeznički prijevoz do državne granice.

Ostali oblici prometa

Grad Ozalj povezan je s trasama sveeuropskih (paneuropskih) prometnih koridora koji povezuju prostor centralne Europe s Mediteranom i Jugoistočnom Europom, a koji prolaze Karlovačkom županijom (Paneuropski koridor Vb) . Strategija (1997.) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ima utjecaj i na područje Grada Ozlja: potrebna su istraživanja o efektima ulaganja u infrastrukturu unutarnjih plovnih putova, kako bi se preusmjerile pojedine vrste tereta na riječni promet, prvenstveno masovne robe i za veće udaljenosti te omogućila turistička plovidba (riječni jahting i sport), pravnom regulativom omogućiti razvojno uključenje malih gospodarskih sustava te korištenje ove vrste prijevoza (skelarstvo, riječno ribarstvo, šljunčarenje), prostorno-prometno povezivanje s ostalim vrstama prometa, u planskom razdoblju, planirano je povezivanje postojećeg riječnog pristaništa u Sisku, rijekom Kupom (što iziskuje regulaciju Kupe), sa budućom riječnom lukom u Karlovcu. Realizacijom ovih planova posredno bi se poboljšala i prometna povezanost Grada Ozlja sa Karlovačkom i Sisačko-moslavačkom županijom. Na području Karlovačke županije Prostornim planom planirane su sljedeće zrakoplovne gradevine: zračna luka Karlovac, letjelište Rakovica, heliodromi, a trenutno Gradu Ozlju je najbliža zračna luka Pleso (Velika Gorica) cestovno udaljena od naselja Ozalj 78,15 km.

Javne telekomunikacije

Poštanski uredi Na području Grada Ozlja nalazi se glavni poštanski centar u Ozlju.


27

Telekomunikacije Postojeća mreža TK objekata zadovoljava potrebe. Sistemi telekomunikacija vezani su prema županijskoj organizaciji telekomunikacijskih mreža te prema tome područje Grada Ozlja pripada pod nadzor i upravljanje Telekomunikacijskog Centra Karlovac. Telekomunikacijska mreža u Gradu Ozlju pokriva područja pristupnih TK mreža RSS-a Mali Erjavec, Ozalj, Vivodina, Badovinci, Radatovići, Jaškovo i Polje Ozaljsko, te dijela pristupne TK mreže RSS-a Kamanje (Police – Bratovanjci – Durlinci - D. Ferenci), RSS-a Mahično (Gornje Pokuplje – Levkušje) i RSS-a Mala Jelsa (Tomašnica). Sve pristupne mreže imaju nivo lokalnog TK objekta i vezane su prema matičnom čvoru Karlovac. Ukupno 10 TK objekata ima kapacitet od 3.843 priključka, a uključeno je 2.729 pretplatnika. Na području Grada postavljene su 3 bazne stanice za potrebe mobilne mreže: dvije HT Cronet postaje, jedna u centru Ozlja i druga na Loviću Prekrškom (Sveti Križ) te jedna VIPnet-ova (područje naselja Požun u Ozlju). Pokrivenost bežičnim internetom od 0 porasla je na 40% zahvaljujući projektu Lokalne akcijske grupe (LAG-a) Vallis Colapis koji je proveden tijekom 2012-te godine. Sa odašiljača Priseka na Žumberku, pušten je signal koji pokriva Ozalj, Kamanje i Žakanje, sa 100% pokrivenosti. Radio i TV sustav veza Na području Grada Ozlja nalazi se TV pretvarač na Sv. Geri. Sukladno Okvirnom nacionalnom programu za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja12 78 naselja Grada Ozlja označeno je osnovnom sivom bojom oznake S1, a 19 naselja oznakom B1. Postupak određivanja boja obavljen je na razini naselja, za sva navedena naselja, a prema mogućnostima analize podataka iz preliminarne verzije aplikacije Prikaza područja dostupnosti širokopojasnog pristupa HAKOM-a (PPDŠP).

Osn B1 Brašljevica, Brezovica Žumberačka,Doljani Žumberački, Donji Oštri Vrh Ozaljski, Dragoševci, Dučići, Dvorište Vivodinsko, Goleši Žumberački,Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Gudalji, Hrastovica Vivodinska,Kamenci, Keseri, Liješće, Lukunić Draga,Malinci, Pečarići, Pilatovci,Popovići Žumberački, Rajakovići

- bez širokopojasne infrastrukture koja omoguduje minimalnu brzinu od 2 Mbit/s - operatori ne planiraju izgradnju širokopojasne infrastrukture u idude tri godine - naselja s manje od 50 stanovnika2

Osn S1 Badovinci, Belinsko Selo, Belošići, Boševci, Bratovanci,Brezje Vivodinski, Breznik, Budim Vivodinski, Bulići, Cerje Vivodinsko, Cvetišće, Dančulovići, Dojutrovica, Donji Lović, Durlinci, Dvorišće Ozaljsko,Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanići,Galin, Goli Vrh Ozaljski,Gorniki Vivodinski,Gornje Pokupje, Gornji Lović,Goršćaki Ozaljski, Grandić Breg, Grdun,Hodinci,Ilovac, Jaškovo,Kašt,Kuljaji, Kunčani,Levkušje, Lović Prekriški,Lukšići Ozaljski, Mali Erjavec,Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski,Ozalj, Petruš Vrh, Podbrežje, Podgraj, Poljice Pirišće, Polje Ozaljsko, Požun, Radatovići, Radina Vas, Rujevo, Sekulići, Slapno,Soldatići, Sršići,Stojavnica,Svetice, Svetičko Hrašće,Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešćerovac, Trg, Varaštovac, Veliki Erjavec,Vini Vrh, Vivodina,Vrbanska Draga, Vrhovac,Vrhovački Sopot, Vrškovac,Vuketići, Vuksani,Zajaško Selo,

- HT pruža širokopojasne usluge s minimalnom brzinom od 2 Mbit/s1 - niti jedan drugi operator ne planira izgradnju širokopojasne mreže u iduće tri godine - niti jedan drugi operator ne ostvaruje pristup putem izdvojenih lokalnih petlji

12 http://www.mppi.hr/default.aspx?id=421


28

Zaluka, Zorkovac,Zorkovac na Kupi, Zorkovac Vivodinski

Područje Grada Ozlja bit će obuhvaćeno državnim projektom razvoja širokopojasnog pristupa oznake P24 (za jedinice lokalne samouprave Bosiljevo, Duga Resa, Generalski Stol, Kamanje, Netretić, Ozalj, Ribnik i Žakanje).

Opskrba energijom

Elektroenergetska opskrba

Proizvodni uređaji Na području Grada Ozlja nalazi se HE Ozalj (protočna) na rijeci Kupi ukupne snage 5,5 MW. Ova HE nazvana „Munjara“ u funkciji je od 1908. godine i proizvedena električna energija je doprinijela razvoju industrije ozaljskog i karlovačkog kraja. PPKŽ-om u (vodno) energetske građevine, definirana je kao građevina od važnosti za Državu:- hidroelektrane: Ozalj. Privatnim kapitalom je izgrađena protočna MHE Ilovac ukupne snage 1,4 MW. U Prostornom planu uređenja (PPU) Karlovačke županije je predviđena mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na lokacijama starih mlinica, bez mijenjanja zatečenog vodnog režima i podizanja krune slapa. Intervencije u koritu rijeke, kao i uređenja same zgrade s okolišem, moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Strategijom prostornog uređenja planirana je izgradnja vodno energetske stepenice VES Brodarci za koju je izrađena projektna dokumentacija, uključivo i Studija utjecaja na okoliš. Elektroopskrba Najznačajniji objekt prijenosne mreže na području Grada Ozlja je dalekovod 400 kV Tumbri – Meline. [ovaj dalekovod prijenosne mreže RH (dalekovodi napona 110 kV, 220 kV i 400 kV) prolazi područjem Grada Ozlja iako ne igra ulogu u napajanu kupaca na opisanom području] Grad Ozalj napaja se električnom energijom iz trafostanice TS 35(110)/10(20) kV Ozalj. Instalirana snaga je 2x8 MVA. Trafostanica je radijalno napojena 35 kV nadzemnim Ač 95/15 mm2 dalekovodom iz TS 110/35(20) KV Pokuplje. Planirana je izgradnja pozdemnog kabelskog 35(110) kV voda koji bi osigurao dvostruko napajanje predmetne trafostanice. Trafostanica je u cijelosti rekonstruirana 2015. Područje grada Ozlja napajaju sljedeći izlazi 10(20) kV iz TS 35(110)/10(20) kV Ozalj:

1. Zorkovac, 2. Pokuplje, 3. Krašić I – Sošice, 4. Krašić II – Kalje, 5. Vivodina, 6. Bubnjarci – Ribnik, 7. Svetice-Ribnik, 8. Ozalj, 9. Zona Lug te tri izlaza koja se fizički nalaze u prostoru HE Ozalj 1 i to 10. Ozalj Grad 11. Sopot i 12. Trg

Trafostanica je dvostruko povezana s HE Ozalj i to s dva podzemna kabelska voda 1. 35 KV kabelskim vodom i 2. 10(20) kV kabelskim vodom (tzv. Spojni vod)

Područje Radatovići, Magovci, Kašt i Brašljevica bili su napojeni 20 kV dalekovodima iz Republike Slovenije, međutim u postupku odvajanja najapajanja izgrađeni su novi vodovi kojima su i ta područja napojena iz TS 35(110)/10(20) kV Ozalj. (trenutno su na 10 kV naponu)


29

U buducem (cetverogodišnjem) razdoblju na podrucju Karlovacke županije, planiran je prelazak napajanja na 20 kV napon. Vršno opterećenje TS 35(110)/10(20) kV Ozalj iznosi oko 7,5 MW U budućnosti se predviđa prijelaz na transformaciju 110/20 kV (što podrazumijeva nadogradnju 110 kV postrojenja i rekonstrukciju postojećeg), što je uvjetovano porastom potrošnje preko 12 MW. U tom slučaju bi za napajanje bilo potrebno rekonstruirati postojeći dalekovod iz TS 110/35(20) kV Pokuplje.

Opskrba plinom

Južnim dijelom Grada prolazi magistralni plinovod Pula-Karlovac DN 500/75 bara u dužini od 8.040 m. Područje grada planirano je da se opskrbi plinom povezivanjem na budući međunarodni, magistralni plinovod ADRIA-LNG (Pula - Karlovac - Zagreb), čija će trasa biti detaljnije utvrđena Studijom utjecaja na okoliš. U RS Ozalj transportirat će se plin visokotlačnim čeličnim plinovodom maksimalnog radnog tlaka 12 bara pretlaka iz mjerno redukcijske stanice (MRS Karlovac) locirane u gradu Karlovcu.Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima nižeg ranga. Plinofikacija Karlovačke županije započela je 2001. godine kada su gradovi Karlovac, Ozalj, Slunj, Ogulin i Duga Resa te općine Barilović, Netretić, Draganić,Ribnik i Žakanje sklopili koncesijski ugovor s tvrtkom Montcogim-plinara d.o.o. Nema izgrađene distributivne plinske mreže na području Grada Ozlja.

Opskrba toplinskom energijom

Odluka o odustajanju od provedbe projekta „Izgradnja toplovodne kotlovnice i mreže CTS-a Grada Ozlja“ donesena je na sjednici Gradskog vijeća u studenom 2013. godine (SGGO broj 6/13). Grad Ozalj je odustao od provedbe Memoranduma o razumijevanju br:3010412056 potpisanog s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za izgradnju toplinskih sustava koji koriste organski otpad iz poljoprivrede i šumarstva (biomasa) u sektoru toplana te je poništen postupak javne nabave: Biomass district heating for the town of Ozalj, Publication reference:3010412056/WKS.

Energetska učinkovitost Zakon o energetskoj učinkovitosti13 propisuje da je učinkovita uporaba energije u interesu Republike Hrvatske (članak 3. stavak 2. Zakona), a energetsku učinkovitost definira kao– odnos između ostvarenog korisnog učinka i energije potrošene za ostvarenje tog učinka, kao i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i /ili kogeneracije za koju se ne ostvaruje poticajna cijena temeljem posebnih propisa.14 Ovaj Zakon tj. njegova provedba doprinose ostvarenju ciljeva Europske Unije do 2020. godine: 20 % smanjenje emisije CO2 i 20 % smanjenje potrošnje energije, 20% udjela obnovljivih izvora. Glavni sektori za postizanje ovih ciljeva su sektor zgradarstva, prometa nove tehnologije (smart grids15, obnovljivi izvori). Karlovačka županija je donijela Strategiju održivog korištenja energije Karlovačke županije (2009) i Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Karlovačke županije 2012‐2014. godine. Glavni naglasak u ovim dokumentima je na učinkovitom korištenju energije i obnovljivim izvorima energije kao područjima čiji razvitak može i treba značajno doprinijeti održivom gospodarskom razvitku, povećanju energetske neovisnosti (otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju stope nezaposlenosti lokalnog stanovništva. na razini Karlovačke županije). Prema Strategiji održivog korištenja energije Karlovačke županije na područje Grada Ozlja troši se 1,25-1,5 m3 ogrjevnog drveta po stanovniku što je više od prosječne potrošnje u Karlovačkoj županiji 0,86m3/st i prosjeka RH 0,77 m3/st. Na području Karlovačke županije postoje i iskustva u proizvodnji biogoriva. U sastavu tvrtke MODIBIT d.o.o. iz Ozlja u svibnju 2006. godine započeo je s radom prvi pogon za proizvodnju biodizela u Republici Hrvatskoj.

13 Zakon o energetskoj učinkovitosti- „Narodne novine“ broj 127/14 14 Zakon o energetskoj učinkovitosti – članak 4. stavak 2. točka 10 15 Smart grid je modernizirana elektro mreža koja koristi analogne ili digitalne informacije i komunikacije radi prikupljanja i djelovanja na

temelju informacija. Npr. informacije o ponašanju dobavljača i potrošača se automatski oblikuju tako da poboljšavaju efikasnost, ekonomičnost, i pouzdanost i održivost proizvodnje i distribucije el. energije


30

Pogon je izvorno zamišljen za 10 000 t/godišnje, no tijekom izgradnje se uvidjelo da se uz tehnološke promjene koje su izvedive i neznatne investicijske troškove, kapacitet može udvostručiti tako da konačan kapacitet iznosi 20 000 t/godišnje. Tijekom proteklih godina pogon je radio sam s dijelom kapaciteta zbog nedovoljne količine sirovine (repičino ulje) na domaćem tržištu. Na području Ozlja instalirana je fotonaponska elektrana od 30 kW (obitelj Rožić). Ured LAG-a Vallis Colapis je kroz svoje programe instalirao 2 kW mini-elektranu u Ozlju za potrebe edukacije stanovnika o obnovljivim izvorima energije (solarna rasvjeta na područnoj školi u Malom Erjavcu te u selu Zorkovac).

Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba

Grad Ozalj, uz Karlovac, u Županiji ima visoku opskrbljenost stanovništva vodom od 97%. Samo neka manja naselja nemaju riješen sustav vodoopskrbe. Dužina javne vodoopskrbne mreže 350 km, potrošnja pitke vode iznosi 117/st/dnevno. Vodoopskrba je rješena putem 3 neovisna sustava. Dio rubnih područja priključen je na vodovode Duga Resa i Karlovac. Vodovod “Obrh” ima izvorište u susjednoj Općini Ribnik. Na izvoru “Obrh” zahvaća se cca 30 l/s (instalirani kapacitet crpki je 3 x 30 L/s) pitke vode koja se nakon nužne dezinfekcije i filtracije tlači u vodospremu “Breznik” (290 m.n.m.) na području sadašnje Općine Žakanje. U sušnim razdobljima kapacitet izvora opada i iznosi svega 13-20 L/s. 2006. godine je izveden bunar neposredno uz kaptažni objekt, pa se voda sada crpi iz dubine oko 10 m. To ukazuje da se vodoopskraba grada Ozlja ne može pouzdano i trajno temeljiti na resursima vode izvora Obrh. Kako na područjima grada Ozlja nema značajnih mogućnosti za pronalaženje zamjenskih izvorišta, predviđa se potrebne dodatne količine vode osigurati iz budućeg Regionalnog vodoopskrbnog sustava «Karlovac». Vodosprema “Breznik” se sastoji od jedne komore zapremine 1000 m3. Odatle se voda dovodi do vodospreme “Boševci” (500 m3 na 255 m.n.m.).Iz ovog magistralnog cjevovoda, putem ogranaka snabdjevaju se potrošači u usputnim naseljima,uglavnom na području sadašnje općine Žakanje. Iz vodospreme “Boševci” i vodospreme Ozalj, vodom se snabdjevaju Ozalj, Trg, Polje, Zorkovovac, Zorkovac na Kupi, Slapno, Mali Erjavec, Zajačko selo, Podbrežje, a preko precrpne stanice i vodospreme “Vrhovac” sela Vrhovac, Grandić Breg; Škaljevica i dio sela Ferenci. Na magistralnom cjevovodu Breznik – Boševci postoje dva odvojka. Jedan odvojak dovodi vodu u vodospremu “Reštovo” (200 m3) na području sadašnje Općine Kamanje, iz koje se voda dovodi cjevovodom na c.s. Cerje. Iz nje se voda tlači u vodospremu “Pristava”, iz koje se snabdjevaju potrošači na vivodinskom području. Krajnje točke ovog cjevovoda su Stojavnica i Sršići na zapadnom kraku izlaznog cjevovoda i Dvorišće Vivodinsko i Lović Prekriški na istočnom kraku izlaznog (gravitacijskog) cjevovoda. Na istočnom kraku cjevovoda koji izlazi iz vodospreme “Pristava” izgrađeni su odvojci za dio sela Ferenci, te za sela Gorinki, Furjanići , Obrež i Vividinsko Dvorište”. Drugi odvojak na magistralnom cjevovodu dovodi vodu na c.s. “Dvorište Ozaljsko” iz koje se voda tlači u istoimenu vodospremu zapremine 100 m3. Iz vodospreme se voda gravitacijom dovodi do okolnih sela. Vodovod “Opara” zahvaća vodu na izvoru “Opara” u naselju Jaškovo i kapacitetom od 8 l/s tlači se u vodospremu “Vuksani” (400 m3). Iz vodospreme se voda gravitacijom dovodi do sela Jaškovo, Vuksani i Tomašnica. Preko c.s. Vuksani voda se tlači u vodospremu “Hrašće” iz koje se tlačnogravitacionim cjevovodom dovodi do sela Hrašće, Breznik, Veliki Erjavec, Svetice, Vrbanska Draga i Grdun. Vodovodi “Obrh” i “Opara” su međusobno povezani. Profil spojnog cjevovoda ne zadovoljava na dijelu od Malog Erjavca do Ozlja. Zbog nedovoljnog kapaciteta izvorišta Obrh, na izvorištu Opara izvedeni su vodoistražni radovi, bušenje bunara, a u toku 2016. godine biti će puštena u rad crpka kapaciteta do 16 l/sek. Dodatna količina vode zadovoljit će potrebe područja grada Ozlja u sušnom periodu. Vodovod “Radatovići” vodom opskrbljuje krajnje sjeverno područje Grada Ozlja, odnosno naselja: Kuljaji, Radatovići, Dučići, Pilatovci, Goleši, Liješće i Brezovica, Dragoševci, Kamenci i Šiljki. Vodovod je starijeg datuma


31

izvedbe. Sastoji se od kaptiranja više izvorišta iz kojih se voda doprema do vodospreme “Kuljaji”, a dalje gravitacijskim cjevovodom do naselja. Naselja Dojutrovica i Kašt nemaju rješenu opskrbu vodom. Za rješavanje vodoooskrbe tih naselja izrađena je projektna dokumentacija, ishođene dozvole, a izgradnja se planira u 2016. godini. Naselja Gornje Pokupje i Levkušje priključena su na Karlovački vodovod. Zaselci u naselju Tomašnica, smješteni uz granicu općine Netretić, priključena su na vodovod iz Duge Rese. Ukupna duljina mreže je 355 km, a starost joj varira od 1-50 godina. Na rekonstrukciji mreže radi se kontinuirano. Projekt Proširenje i rekonstrukcija vodoopkrbnog sustava Ozalj (nositelj projekta: Komunalno Ozalj d.o.o.) prihvaćen je, početkom 2016. godine, za financiranje iz bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda u sklopu Operativnog programa „Zaštita okoliša 2007. – 2013, sredstava Hrvatkih voda i sredstava isporučitelja javnih vodnih usluga (85:5:10). Sanacijom mreže obuhvaćeni su cjevovodi Opara-Vuksani-Mali Erjavec-Ozalj, te izgradnja vodovoda Dojutrovia-Kašt. Vrijednost projekta: 7.580.000,00 kn

Odvodnja

Duljina kanalizacijske mreže u Gradu Ozlju iznosi 10,5 km, U Gradu Ozlju postoji djelomično izvedena kanalizaciona mreža. Izvedeni su kolektori u naselju Ozalj osim ulice N.Š. Zrinskog, te retencijski bazen i uređaj za pročišćavanje. Dio Kolektora I (150 m) izveden je bez adekvatne dokumentacije, kao i dio sabirne mreže u Kurilovcu. Koncepcija odvodnje bazirana je na 2000 stanovnika u 420 domaćinstava, te odvodnji voda industrijske zone površine oko 8 ha. Dio Kolektora I (150 m) izveden je bez adekvatne dokumentacije, kao i dio sabirne mreže u Kurilovcu. Koncepcija odvodnje bazirana je na 1400 stanovnika u 420 domaćinstava, te odvodnji voda industrijske zone površine oko 8 ha. Planirana je kombinacija mješovite kanalizacije za centralno područje Grada (površina 18 ha), odnosno nepotpuna razdjelna kanalizacija za ostala područja obuhvata. Odnosno kanalizacijskim kolektorima bi se na uređaj odvodile samo sanitarne otpadne vode, dok bi se oborinske vode putem otvorenih kanala ispuštale u najbliži recipijent. Grad Ozalj je iz vlastitih sredstava i sredstava IPARD programa 2007-2013 financirao izgradnju biološkog pročistača otpadnih voda, čijom izgradnjom se štiti rijeka Kupa od onečišćenja. Ukupni troškovi projekta iznose 5.193.254,04 kuna, a bespovratna sredstva Europske unije, koja je Grad dobio nakon tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole su 4.296.238,41 kuna. U Ozlju je ovaj pročistač ekvivalenata 2000 ES. Predviđena je izgradnja u tri etape. Zajačko selo i Požun na lijevoj obali rijeke Kupe planirano je kao područje zasebnog sustava odvodnje s vlastitim uređajem za pročišćavanje. U svim ostalim naseljima većina građevina ima riješenu odvodnju u vlastite septičke jame ili druga slična rješenja. Uređaj za pročišćavanje (330 ES) izgrađen je za potrebe “Korduna” u Malom Erjavcu. Odvodnja oborinskih voda riješena je površinskim kanalima uz prometnice koji odvode vodu u recipijent ili okolni teren.

Katastar vodova

Grad Ozalj nije uspostavio katastar vodova sukladno članku 95. Zakonu o državnoj izmjeri i katastru

nekretnina.16

Stanovanje

Važan aspekt procjenjivanja Grada Ozlja su uvjeti i kvaliteta stanovanja njenih stanovnika.Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada bilo je 2.283 kućanstava u 2.263 stambenih jedinica. Prosječan broj pripadnika kućanstva je 2,90 što je neznatno više od prosjeka Republike Hrvatske (2,80). Od nastanjenih stanova (2.257) najviše ih ima dvije (593) , tri sobe (633) ili četiri sobe (532). Prema Popisu samo jedan stan 16

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN16/07, 152/08, 124/10, 56/13)


32

nema kuhinje, 2.199 ima zahod, a kupaonicu 2.043 stanova. Vodovod ima 2.219 stanova, kanalizaciju 2.219, a 2.257 ima električnu energiju. 240 stanova ima klimatizaciju. Na temelju objavljenih podataka u Gradu 2.042 (90,47%) nastanjenih stanova ima kuhinju, zahod i kupaonicu. Na području Grada nalazi se 315 napuštenih stanova i 556 privremeno nastanjenih, ali i 682 objekta za odmor i rekreaciju. Prostornim planom ne planira se otvaranje novih naselja.

Sigurnost

Grad Ozalj usvojio je „Procjenu ugroženosti od požara i tehnološlih eksplozija“ te „Plan zaštite od požara“. Grad nema javnu vatrogasnu postrojbu već na području Grada Ozlja djeluje Vatrogasna zajednica Grada Ozlja koja okuplja 9 DVD-a: Ozalj, Vrhovac, Dojutrovica, Donji Oštri Vrh, Dvorišće Ozaljsko, Kašt, Radatovići, Vivodina i Jaškovo. Vatrogasna zajednica Grada Ozlja član je Vatrogasne zajednice Karlovačke županije. DVD Ozalj organiziran je kao središnje vatrogasno društvo koje pokriva cijelo područje Grada. DVD-i Vivodina, Radatović i Jaškovo društva su s područjem djelovanja, a ostala društva su pomoćna. U sjevernom brdskom dijelu Grada nije moguće obaviti vatrogasnu intervenciju unutar 15 minuta (od dojave) na području koje se štiti. Stoga je potrebno reorganizirati postojeći model organizacije DVD-a. Zbog slabe naseljenosti javlja se i problem brzog uočavanja odnosno pravovremene dojave požara. Postojeća vatrogasna društva treba kadrovski nadopuniti i poboljšati njihovu opremljenost. Zbog slabe naseljenosti potrebno je povećati educiranost stanovnika te im omogućiti pristup opremi za gašenje požara. Radi poboljšanja brzine dojave požara potrebno je i uspostaviti sustav radio veze za cijelo područje Grada. Također je potrebno osigurati odgovarajući spremišni i garažni prostor. Crpljenje vode za gašenje požara moguće je iz vodotoka rijeke Kupe i Dobre do kojih nema uređenih i označenih prilaza za vatrogasna vozila. Također voda za gašenje požara može se osigurati iz izvorišta vode, bunara i cisterni koje treba održavati. Hidrantska mreža nije izvedena na čitavom području Grada. Najteže stanje vezano za hidrantsku mrežu i vodoopskrbu je na sjevernom dijelu Grada.

Pozitivne značajke

Negativne značajke

korištenje suvremenih obnovljivih izvora energije za unaprjeđenje života u zajednici

korištenje sredstava europskih fondova za sufinanciranje značajnih infrastrukturnih projekata

dobra infrastrukturna opremljenost otvaranje mogućnosti kroz PPUG Ozlja – I.

izmjene i dopune i za poduzetničke projekte u energetici

veliki broj kuća za odmor organiziran sustav vatrogastva na

dobrovoljnoj osnovi Republika Hrvatska će sufinancirati

postavljanje širokopojasnoog intereneta na područjima gdje to nije komercijalno

Ozalj povezan lokalnim željezničkim prometom sa Karlovcem

neriješen sustav odvodnje otpadnih voda na cijelom području Grada

necjelovit i dijelom zastario sustav vodoopskrbe

manja gustoća nerazvrstanih cesta od županijskog prosjeka

nepostojanje katastra vodova (zakonska obveza Grada)

veliki broj napuštenih kuća

provedba mjera zaštite od požara je nedostatna

dodatni izvor prihoda


rješavanje odvodnje pročišćavanja otpadnih voda na cijelom području Grada

o zbog malog broja stanovnika i depopulacije otežano je osiguravanje postojećeg komunalnog standarda i opravdanosti


33

korištenje programa energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru

unaprjeđivanje sustava nerazvrstanih, županijskih i lokalnih cesta s praćenjem stanja

rekonstrukcija mosta na ŽC 3297 daljnji razvoj sustava širokopojasnog interneta

koristiti sredstva namijenjena za unaprjeđenje sigurnosti za opremanje vatrogasnih društava, edukaciju stanovništva i izgradnju hidrantske mreže

ulagati u postojeću komunalnu infrastrukturu

uspostaviti katastar vodova

asfaltiranje ceste L 34002 u duljini 5,4 km do vrha Svete Gere

ulaganja u njegov razvoj o mali broj stanovnika te ograničen iznos

sredstava onemogućuju brz ustroj kvalitetne vatrogasne službe

Zaštita okoliša Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština, kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. Zaštitom okoliša i prirode osiguravamo očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti prostornih i povijesnih vrijednosti i arhitekture, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na okolišno prihvatljiv način.

Gospodarenje otpadom

Europska politika gospodarenja otpadom temelji se na tri načela: prevencija nastajanja otpada,

reciklaža i ponovna uporaba, poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.

U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti,Strateške smjernice zajednice, 2007. – 2013., zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. Na temelju Zakona o otpadu gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom i građevinskim otpadom i određuju lokacije u prostornim planovima za svoje područje. Grad Ozalj je donio „Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2009. – 2016. godine“, koji je usklađen s „Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije“. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćena su sva naselja. U Gradu Ozlju komunalni otpad skuplja trgovačko društvo Komunalno Ozalj d.o.o. iz Ozlja (koje otpad skuplja u JLS Kamanje, Ribnik i Žakanje). Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, odvojeno prikupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada provodi se na području Grada. U okviru zajedničkog projekta s komunalnim društvom iz Republike Slovenije, komunalno društvo iz Ozlja je, za potrebe Grada Ozlja i Općina Kamanje, Ribnik i Žakanje, nabavilo kante i kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada (97 kompleta zelenih otoka) uz sufinanciranje iz fonda Europske unije u ukupnoj vrijednosti 462.954,00 kn. Projekt je započeo u rujnu 2009. te završio u ožujku 2012. Komunalni otpad s područja Grada Ozlja se odlaže na odlagalište Ilovac u Karlovcu kojim upravlja trgovačko društvo Čistoća d.o.o. Odlagalište ima dozvolu za odlaganje, lokacijsku i građevinsku dozvolu. Odlagalište je trenutno u fazi provođenja sanacije i zatvaranja uz odlaganje novonastalog otpada do uspostave Regionalnog centra. Planirano je da će kapacitet odlagališta zadovoljavati potrebe narednih pet godina. (Op.a. Na ovo odlagalište komunalni otpad odlaže više JLS s područja Karlovačke županije: Gradovi Duga Resa, Karlovac i


34

Ozalj te Općine Barilović, Bosiljevo, Draganić, Generalski Stol, Kamanje, Netretić, Ribnik i Žakanje). Na području Grada, do kraja 2016.godine bit će završena prva faza izgradnje reciklažnog dvorišta. Količina komunalnog otpada s područja Grada Ozlja utvrđuje se vaganjem. Karlovačka županija je osnovala u listopadu 2008. trgovačko društvo za poslove vezane uz gospodarenje otpadom. Do 2011. u trgovačkom društvu nije bilo zaposlenih, a koncem 2013. ih je troje. Trgovačko društvo posluje pod nazivom Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. (dalje u tekstu: Društvo), sa sjedištem u Karlovcu. U listopadu 2010. Karlovačka županija i sve jedinice lokalne samouprave s područja Karlovačke županije, osim Općine Lasinja, zaključile su sporazum o zajedničkom centru za gospodarenje otpadom.. Poslovanje financiraju svi osnivači izgradnje centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica te sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta, vrijednosno značajnim za cijelu Karlovačku županiju te da su rokovi realizacije navedenih projekata do 2018.. Na području Grada Ozlja od ukupno 18 divljih odlagališta sanirano ih je 13 iz udruženih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i komunalnog društva. U cilju daljnjeg razvoja sustava gospodarenja otpadom, Grad Ozalj planira nastavak projekta izgradnje reciklažnog dvorišta (sortirnica).

Zrak

Na području Karlovačke županije kakvoća zraka se mjeri na tri mjerne postaje u Karlovcu. Prema Godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2013. godinu koju je objavila Agencija za zaštitu okoliša zrak je bio I kategorije s obzirom na mjerene onečišćujuće tvari. Za pretpostaviti je da se ovakvi podaci mogu smatrati relevantnim i za kvalitetu zraka na području Grada Ozlja gdje nema nikakvih značajnijih onečiščivača (zračna udaljenost od Karlovca do Ozlja iznosi 14,66 km).

Buka

Za područje Grada Ozlja nisu izrađene strateške karte buke. Područje Grada Ozlja ugroženo je bukom čiji je stalni izvor promet, povremeni, industrijski pogoni i gospodarstvene zone, te vojne aktivnosti s vojnog poligona. PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune utvrdio je dozvoljene granice buke (dnevnu i noćnu) u 5 gradskih zona (oporavak odmor i liječenje, pretežno stanovanje i boravak, mješovito pretežno za stanovanje, mješovito pretežno poslovne namjene i gospodarske namjene). Sve gospodarske građevine moraju imati tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu buke i emisiju prašine iznad dozvoljene količine i sastava.


nema zagađenja zraka i zagađenja bukom sva naselja Grada Ozlja su obuhvaćena

organiziranim sustavom prikupljanja komunalnog otpada s odvajanjem korisnog otpada

korištenje europskih sredstava za financiranje projekata komunalne infrastrukture

- neriješen sustav gospodarenja otpadom na županijskoj razini

- na području Grada još ima divljih odlagališta otpada koja nisu sanirana


sanirati preostala divlja odlagališta

unaprijediti sustav gospodarenja otpadom

izgradnja reciklažnog dvorišta sa sortirnicom

o nedostatak organizacijskih sposobnosti usporava izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom

Gospodarstvo

Prvi industrijski pogoni proradili su u Ozlju 1768. godine – tkaonica i manufaktura bakrenih žica, te ciglana (u današnjoj industrijskoj zoni “Lug”).


35

Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Ljubljana (1912. godine) i elektrane (1908. godine) stvoreni su bolji preduvjeti za brži gospodarski razvitak. Tek u drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do razvoja različitih industrijskih proizvodnih pogona: metaloprerađivački (“Kordun” u Malom Erjavcu, “TPK” u Kamanju, “ŽE-ČE” u Ozlju), kemijski (“KGK” u Ozlju), kožarskoprerađivački (“Josip Kraš” u Gornjem Pokuplju). Značajka svih proizvodnih pogona je što su to bili pogoni matičnih poduća iz Karlovca i u zadnjem desetljeću doživjeli su istu lošu tranzicijsku sudbinu kao i matična poduzeća. Četiri najveća trgovačka društva danas u Gradu Ozlju zapošljavaju ukupno 208 radnika, od kojih je samo jedno svrstano u srednje velika trgovačka društva. Na području Grada posluje 5 trgovačkih društava koja su u Registru hrvatskih izvoznika, sve iz sektora prerađivačke industrije (metalna industrija, proizvodnja plastike u građevinarstvu i drvoprerađivači). Prema Uredbi o indeksu razvijenosti za Grad Ozalj izračunata je vrijednost indeksa razvijenosti od 75,08%, odnosno 29,57% ispod prosjeka Republike Hrvatske. U usporedbi s drugim gradovima, približno sličnih karakteristika (po broju stanovnika, površini i geografskom položaju), pozicija Grada Ozlja može se sagledati iz sljedeće tablice: Tablica 10. Usporedba indeksa razvijenosti Grada Ozlja s jedinicama lokalne samouprave sličnih značajki.

JLS Vrijednost indeksa razvijenosti Skupina razvijenosti

Jastrebarsko 104,03 IV.

Kloštar Ivanić 83,85 III.

Sveti Ivan Zelina 92,39 III.

Ozalj 75,08 II.

Slunj 71,18 II.

Novska 66,63 II.

Zabok 107,01 IV.

Zlatar 84,72 III.

Pregrada 76,88 III. Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2015.

Tablica 11. Osnovni pokazatelji razvijenosti Grada Ozlja

Osnovni pokazetelji

razvijenosti:

Prosj. dohodak per

capita

Prosj. izvorni prihodi per

capita

Prosj. stopa nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovnog st. u st.16-65

godina

Ref. godina 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011. Vrijednost osnovnih pokazatelja

22.920 1.312 20,3 91,3 66,36

Vrijednost standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

73,0 39,7 88,9 86,0 75,3

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2015.

Grad Ozalj je svrstan u II. kategoriju razvijenosti jer prelazi administrativno utvrđen prosjek od 75%. Jedino prema prosječnoj stopi nezaposlenosti je bolji od državnog prosjeka, a najveće zaostajanje u odnosu na prosjek Republike Hrvatske je u prosječnom izvornom prihodu per capita. Grad Ozlja karakterizira neravnomjeran razvoj, odnosno žumberačko podruje je slabo gospodarski aktivno, što se ogleda i u činjencici da na tom području nema, primjerice, ni trgovina mješovitom robom za opskrbu lokalnog stanovništva.


36

Tablica 12. Pokazatelji poslovanja poduzetnika Grada Ozlja za razdoblje 2011.-2013.

Br. OPIS (naziv) 2011. 2012 Indeks 11/12

2012. 2013 Index 12/13

2014 Index 13/14 Iznos Iznos Iznos Iznos Iznos

1. Broj poduzetnika

(99) 105 (106,0) (105) 116 (110,5) 114 0,98

2. Broj zaposlenih na bazi sati rada (puni broj)

668 650 97,3 687 700 101,9 727 103,85

3. Ukupni prihodi (tis. kuna)

240.076 253.548 105,6 269.946 275.888 102,2 433.599 157,16

4. Ukupni rashodi (tis. kuna)

246.448 254.793 103,4 269.739 269.106 99,8 430.578 160,00

5. Dobit prije oporezivanja (tis. kuna)

10.061 10.617 105,5 11.180 14.917 133,4 18.855 126,40

6. Gubitak prije oporezivanja (tis. kuna)

16.433 11.862 72,2 10.972 8.135 74,1 15.833 194,63

7. Porez na dobit (tis. kuna)

1.515 1.437 94,8 1.570 2.580 164,3 3.448 133,64

8. Dobit razdoblja (tis. kuna)

8.546 9.180 107,4 9.609 12.337 128,4 15.416 124,96

9. Gubitak razdoblja (tis. kuna)

16.433 11.862 72,2 10.972 8.135 74,1 15.842 194,74

10. Neto dobit razdoblja (8.-9.) (tis. kuna)

-7.887 -2.682 34 -1.363 4.202 - -426 -

11. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kn

3.537 3.791 107,2 3.839 3.901 101,6 4.164 106,29

Izvor:Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Karlovac, 2015. Tablica 13. Udjeli prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine u osnovnim pokazateljima gospodarstva Grad Ozalj – 2013. godina; u tisućama kuna

Gospodarska grana / pokazatelj poslovanja

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo Trgovina Ostali

Ukupni prihodi 96.329 58.555 81.417 39.587

Ukupni rashodi 95.347 52.051 82.952 38.756

Porez na dobit 530 1.285 313 452

Neto dobit razdoblja 452 5.220 -1.848 378

Broj zaposlenih na bazi rada 253 138 176 133

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Karlovac, 2015.


37

Najznačajnije gospodarske djelatnosti (prema broju trgovačkih društava) su G trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 35 poduzeća, C prerađivačka industrija 32 poduzeća, i F građevinarstvo 22 poduzeća. Tablica 14. Udjel tvrtki s područja Grada Ozlja u gospodarstvu Karlovačke županije , pokazatelji u tis kuna

Broj tvrtki UKUPNI

PRIHODI

UKUPNI

RASHODI

Dobit prije

oporez.

Broj zaposlenih

(krajem razdoblja)

2010. UKUPNO KŽ 1.845 7.038.945 6.640.668 719.629 15.271

Grad Ozalj 92 288.389 318.051 8.201 976

2011. UKUPNO KŽ 1.847 7.583.101 7.063.554 761.087 14.766

Grad Ozalj 99 246.101 255.018 8.134 699

2012. UKUPNO KŽ 1.767 7.487.111 6.832.403 858.650 14.953

Grad Ozalj 105 253.548 254.793 10.617 650

2013. UKUPNO KŽ 1.856 7.864.934 7.116.979 921.355 15.192

Grad Ozalj 116 275.888 269.106 14.917 700

2014. UKUPNO KŽ 1.912 7.945.029 7.433.273 715.811 15.209

Grad Ozalj 114 433.599 430.578 18.855 727

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Karlovac, 2015. Prosječna mjesečna neto plaća na području Grada Ozlja u 2014. godini iznosila je 4.164,00 kuna i zaostajala je za prosječnom mjesečnom neto plaćom u Karlovačkoj županiji za 7,65% (4.509 kuna). U odnosu na 2013. godinu plaća na području Grada Ozlja porasla je za 4,06% (s 3.995 kuna porasla je na 4.164 kune).

Eksploatacija mineralnih sirovina

Grad Ozalj nema značajnijih sirovina pogodnih za eksploataciju i preradu. Kamenolom u Zaluki koristio se za tehnički kamen i proizvodnju vapna. Evidentirano je nekoliko lokacija kao ostaci nekadašnjih kamenoloma koji se više ne eksploatiraju:Gudalji, Sekulići, Mosinje (Dvorišće Ozaljsko). Ležišta limonitno-sideritnih rudnih žica antimona bakrene i olovne rude koja postoje na Žumberku su količinski premala za isplativu eksploataciju. Prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovačke županije iz 2008. godine na području Grada Ozlja nema postojećih niti planiranih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Poljoprivreda

Na području Grada Ozlja postoje značajni resursi u vidu poljoprivrednog zemljišta (4.844,15 ha), ali značajne površine poljoprivrednog zemljišta su zapuštaju i postupno obrastaju šumom (1.649,32 ha).

Tablica 15. Korišteno poljoprivredno zemljište Grada Ozlja. Poljoprivredna površina Ukupno (ha)

Oranice i vrtovi 1.046,98

Voćnjaci 12,67

Vinogradi 71,99


38

Livade 192,95

Ukupno obrađena površina 1.046,90

Pašnjaci 2.371,49

Ribnjaci 167,97

Ukupno poljop. zemljište 0,15

Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

Slika 4. Površine prema namjeni korištenja/u ha. (Izvor: PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune) Na području Grada Ozlja vezano za poljoprivrednu proizvodnju razlikuju se:

nizinsko područje pokupja s ušćem rijeke Dobre; pobrđe unutar velikog luka rijeke Kupe

područje plodnih krških zaravni u kojem su zastupljene poljoprivredne površine viših razreda kvalitete za intenzivan uzgoj povrća, ratarstvo i stočarstvo; Površine poljoprivrednih tala niskih razreda kvalitete; pogodne u suvremenim uvjetima za stočarstvo, prvenstveno uzgoj sitne stoke, a za potrebe uzgoja krmnih kultura, tla s nepovoljnim kemijskim karakteristikama moguće je mjerama kalcifikacije i meliorativne gnojidbe pretvoriti u tla višeg razreda pogodnosti ; tla na strmim nagibima, stjenovita, kamenita i plitka tla, te tla nepovoljne ekspozicije koja se nalaze u brdskim predjelima; ne mogu se prevesti u više bonitetne razrede, ali se mogu koristiti kao pašnjačke površine u ekstenzivnom uzgoju stoke, za uzgoj ljekovitog bilja ili za pošumljavanje. Uslijed raznovrsne geološke podloge na području Grada nalazi se veliki broj tipova i podtipova tala koja se često na malom prostoru izmjenjuju i čine vrlo mozaičnu strukturu zemljišnog pokrivača u kojem su zastupljena geološki veoma različita tla. Utvrđena su plitka i vrlo duboka tla, tla kisele, neutralne i alkalne reakcije, tla pjeskovitog, ilovastog i glinastog mehaničkog sastava. U prošlosti je bilo znatnog krčenja šuma u korist poljoprivrednih površina, dok se u posljednje vrijeme uočavaju suprotne tendencije, osobito u brdskim predjelima. Vrlo intenzivno kultiviranje tala na velikim površinama provedeno je u prigorskom kraju povrh neogenih lapora, na kojima su rendzine rigolanjem prevedene u tla vinograda, a šume su potpuno nestale. U nizinskom i priterasastom području nalaze se tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Iako najveći dio nizinskog područja nema uređen vodni režim, njihova plodnost je vrlo velika. Odlikuju se vrlo povoljnim mehaničkim sastavom i drugim fizikalnim svojstvima. Vrlo vrijedan prostor za poljoprivredu čine duboka tla (jugozapadni dio) u kojima je reljef terena jedini ograničavajući faktor proizvodnje. Veliki dio prostora pokrivaju tla kojeg karakterizira velika gustoća ponikvi (vrtača, «boginjavi krš»). Specifičan ekosistem čine tla na krednom flišu. Ograničenja u korištenju u poljoprivredne svrhe su: nadmorska visina, reljef, hidrološki uvjeti. Niži južni položaji pogodni su za vinograde.

4844,15000

9868,15000

1649,32000 141,88 1415,35 18,6000

poljoprivrednepovršine

šumske površine vodne površine građevinske površine ostalo


39

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj (APRRR)17 na području Grada Ozlja 385 gospodarstava obrađuje 1.654,31 ha poljoprivrednog zemljišta (4.563 parcela). Ukupno poljoprivredno zemljište na području Grada zauzima površinu od 4.844,15 ha,18 što je 27,01% od ukupne površine Grada, pri čemu je u korištenju 34,15%. Prema Prostornom planu Karlovačke županije planiraju se građevine za melioracijsku odvodnju – na hidromelioracijskom polju Zorkovac - Ozaljsko polje. Glavnina poljoprivrednih

površina je u dolinama rijeka, a značajan dio tih površina nalazi se

unutar poplavnih linija vodotoka. Izvođenjem hidromelioracijskih radova prije svega odvodnje poboljšala bi se proizvodnost zemljišta.

Tablica 16. Privatna kućanstva prema korištenju poljoprivrednog zemljišta Površina ha Broj

kućanstava S oranicama

S voćnjacima

S vinogradima

S maslinicima

S ostalim poljop. zemljištem (livade, pašnjaci i dr.)

Do 0,09 183 97 38 50 52

0,10-0,49 319 226 64 132 77

0,50-0,99 247 226 60 101 1 76

1,0-2,99 393 360 101 174 1 219

3,0-4,99 90 77 34 50 61

5,0-7,99 39 37 13 20 26

8,0-9,99 7 7 2 3 1 4

10,0-19,99 14 14 2 9 10

20,00 i više 9 8 1 3 6

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovnika 2011. godine

Nositelji poljoprivredne proizvodnje Na području Grada registrirano je 477 poljoprivrednih gospodarstava, od toga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 465 (97,48%). Žene su nositeljice 161 poljoprivrednog gospodarstva (33,75 %). Prosječan broj članova OPG-a je 1,25 članova, a 137 OPG-a nema niti jednog člana.Samo 1 člana ima 156 OPG-a. (Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Ozlja 1301 kućanstvo koristi poljoprivredno zemljište. Od toga 69 kućanstava koristi više od 5 ha poljoprivrednog zemljišta (5,30 %). U čak 162 PG-a nositelj je stariji od 65 godina, a svega 43 PG imaju nositelja mlađeg od 40 godina. Školska sprema nositelja gospodarstava je nezadovoljavajuća., čak 211 nositelja gospodarstava ima nezavršenu ili samo završenu osnovnu školu (42,23%), a za 132 nositelja nema podataka o završenom formalnom obrazovanju(27,67%).Višu školu ili fakultet ima završeno svega 12 nositelja (2,52%).

Stočarska proizvodnja

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine na području Grada Ozlja stočarska proizvodnja nema veliki tržišni značaj, a prema podacima APRRR-a (14.12.2015.) stanje se nastavilo pogoršavati, osim u govedarstvu (u ovoj evidenciji su samo grla koja su u sustavu potpora).

17 Podaci APRRR, objavljeni 14.12.2015. 18 Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine ukupna poljoprivredna površina je 4.405,51 ha , dok je prema Prostornom planu uređenja Grada Ozlja ta površina 4.844,15 ha.


40

Tablica 17. Privatna kućanstva prema brojnom stanju stoke Površina ha Broj

kućanstava Broj goveda

Broj ovaca Broj koza Broj svinja Broj peradi

Ukupno 2283 759 1949 225 1.514 11.315

Bez zemlje 982 19 134 25 102 1.847

Do 0,09 183 - 66 4 27 612

0,10-0,49 319 31 178 28 153 1.669

0,50-0,99 247 73 276 38 268 1.963

1,0-2,99 393 205 685 89 552 3.373

3,0-4,99 90 88 202 9 171 1.044

5,0-7,99 39 63 233 23 116 479

8,0-9,99 7 28 15 - 40 95

10,0-19,99 14 92 - 9 26 145

20,00 i više 9 153 160 - 59 88

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovnika 2011. godine

Tablica 18. Brojno stanje stoke na području Grada Ozlja (14.12.2015.) Broj

grla/košnica Broj PG-a

Goveda 836 125

Konji 16 7

Koze 52 11

Magarci 2 1

Ovce 1.451 66

Svinje 36 12

Košnice 1.549 17

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Usluge veterinarske medicine pruža Veterinarska stanica Ozalj d.o.o. Akvakultura Na rijekama, potocima i stajaćim vodama smiju se graditi ribnjaci (maksimalne površine 0,75 ha), gradnja ribnjaka (za komercijalne i osobne potrebe) i građevina za potrebe uzgoja ribe (spremišta za hranu, vozila, uređaji i sprave) te stanovanje djelatnika, dozvoljena je na poljoprivrednom zemljištu katastarske kulture močvara, trstik, bara, na tlima trajno nepogodnim za obradu te na neplodnom tlu, napuštenim iskopima i riječnim rukavcima.

Biljna proizvodnja

Biljnu proizvodnju karakterizira raznovrsnost. Uzgajaju se različite voćne vrste (jabuke, breskve, trešnje, šljive, orasi), povrtne kulture (luk, češnjak, kupus, grah) te žitarice (raž, ječam, pšenica, proso, heljda)i ljekovito bilje (lavanda). Mnoge od tih kultura zbog visoke cijene mogu se uspješno uzgajati i na manjim parcelama. Također uzgaja se i krmno bilje za ishranu stoke. U biljnoj proizvodnji posebno se ističe uzgoj vinove loze na južnim padinama Žumberačkog gorja uz dolinu Kupe. Na osunčanim obroncima Vivodine, Lovića i Vrhovca vinova loza se uzgaja od srednjeg vijeka, a danas se nalazi oko 80 ha pod vinogradima. U ovom kraju proizvode se bijela vina; graševine, sauvignon, rajnski rizling,


41

charonnay i žuti muškat, a od crnih: crni pinot, frankovka, zweigelt i portugizac. U cilju povećanja prodaje na „kućnom pragu“ te razvoja kontinentalnog turizma, organizirana je vinska cesta na kojoj svoje proizvode plasira 11 vinara. U Popisu ekoloških proizvođača 2015. godine pri Ministarstvu poljoprivrede nalaze se tri proizvođača s područja Grada. Tablica 19. Namjena korištenja poljoprivrednog zemljišta na području Grada Ozlja

Površina ha Broj kućanstava

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište ha

Oranice ha

Voćnjci ha

Vinogradi ha

Maslinici ha

S ostalim poljop. zemljištem (livade, pašnjaci i dr.)

Ukupno 2.283 2.258,24 1.204,01 81,72 171,99 0,25 800,27

Bez zemlje 982 - - - 0,00 0,00

Do 0,09 183 7,10 3,43 1,19 1,36 1,12

0,10-0,49 319 79,06 42,91 7,16 18,60 10,39

0,50-0,99 247 168,22 107,88 11,28 22,26 0,01 26,79

1,0-2,99 393 655,27 388,65 29,56 52,15 0,21 184,70

3,0-4,99 90 330,54 172,72 14,02 22,49 121,31

5,0-7,99 39 233,35 129,91 8,49 14,95 80,00

8,0-9,99 7 58,80 36,63 0,18 3,96 0,03 18,00

10,0-19,99 14 207,48 101,34 9,80 35,63 60,71

20,00 i više 9 518,42 220,54 0,04 0,59 297,25

Izvor: Državni zavod za poljoprivredu, Popis stanovnika 2011. godine

Poticanje poljoprivredne proizvodnje na području Grada Ozlja

Grad Ozalj proračunskim sredstvima, potiče razvoj poljoprivredne proizvodnje na svom području. Prema Zakonu o poljoprivredi državnom potporom smatraju se i potpore koje se daju na regionalnoj i lokalnoj razini. Postojeća državna potpora, u primjeni prije pristupanja Europskoj Uniji i koja se želi dodjeljivati u prijelaznom razdoblju od tri godine nakon pristupanja Republike Hrvatske u EU prijavljena je Europskoj komisiji. Nova državna potpora usklađena s pravilima EU-a prijavljuje se Europskoj komisiji i smije se dodjeljivati nakon dobivenog pozitivnog mišljenja Ministarstva poljoprivrede. Grad Ozalj je u 2014. godini davao potporu u iznosu od 15% premije osiguranja nasada i stoke i za tu namjenu je utrošio 20.595,89 kuna. Korisnici su bili obiteljska gospodarstva koja se bave vinogradarstvom i govedarstvom. Grad Ozalj je član Lokalne akcijske grupe (LAG) Vallis Colapis zajedno s još 14 JLS čija lokalna razvojna strategija odobrena od strane Agencije za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. LAG će provedbom svoje strategije direktno odobravati sredstva za financiranje projekata u poljoprivredi.

Šumarstvo, lov i ribolov

Šumske površine zauzimaju oko 55% ukupne površine Grada. Od ukupno 9.868,15 ha Š1 gospodarske šume su na 8.345,15 ha – 84,57% (prema PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune), a Š2 zaštitne šume su na 1.523 ha. Velikim dijelom su u privatnom vlasništvu. U šumskim sastojinama je bukva, gorski javor, jasen, mliječ, trešnje i lipe. Tek prema najvišim kotama javlja se i planinska vegetacija. Na području vivodinskog i vodeničkog vinogorja najzastupljenija je šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena.


42

Okviri gospodarenja šumama određuju se šumskogospodarskim osnovama. Šume na području Grada Ozlja nalaze se pod upravom državnog trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Karlovac kojom gospodari Šumarija Karlovac. Državne šume se protežu na 2526,50 ha, a privatne na 4264,97 ha. Otvorenost šuma u državnom vlasništvu je 9,51 km/1000 ha, a 11,7 km/1000 ha u privatnim šumama. U svrhu očuvanja šuma potrebno je svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, potencirati zaštitnu ulogu šuma, ne prenamjenjivati šume ekološke i socijalne funkcije, kao ni zaštićene šume, te poticati razvitak urbanog šumarstva. Privatni šumoposjednici nemaju svoju udrugu osnovanu na području Grada. Lovstvo

Lovački savez Karlovačke županije (LSKŽ) krovna je neprofitna organizacija koja na dobrovoljnoj osnovi okuplja lovozakupnike i koncesionare koji gospodare lovištima na području Karlovačke županije. Savez je ustrojen kroz pet lovnih ureda - Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj. Na području Grada ustanovljeno je više otvorenih zajedničkih lovišta. Glavne vrste divljači (divljač koja se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati ili za koju je lovište ustanovljeno) su: srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan-gnjetlovi, trčka skvržulja, prepelica pućpura. Tablica 20. Popis lovišta na području (dijelom ili u cijelosti) Grada Ozlja Lovište Status Površina u ha Lovozakupnik

IV/101 „Ozalj“ Otvoreno županijsko lovište 4511 LD Fazan, Ozalj

IV/102 „Jaškovo“ Otvoreno županijsko lovište 4892 LD Jazavac, Jaškovo

IV/105 „Vivodina“ Otvoreno županijsko lovište 2823 LD Kuna, Vivodina

IV/106 „Vrhovac“ Otvoreno županijsko lovište 2237 LD Zec Vrhovac

IV/151 „Radatović“ Otvoreno županijsko lovište 3928 LD Lisica, Radatović

Izvor: Središnja lovna evidencija Ministarstva poljoprivrede, 2015. Otvorenim županijskim lovištima gospodare lovačka društva kojima istječe lovozakup sa Karlovačkom županijom 2016.( IV/101 „Ozalj“), 2018. (IV/102 „Jaškovo“, IV/105 „Vivodina“) i 2019. godine (IV/151 „Radatović“). Prema Zakonu o lovstvu ugovori se mogu produljiti sa postojećim lovozakupnicima (ukoliko udovoljavaju posebnim propisima Zakona o lovstvu) ili će Županija lovišta dati u zakup putem prikupljanja ponuda . Studij Lovstva i zaštite prirode je organiziran na Veleučilištu u Karlovcu kao i program izobrazbe za lovočuvara te program izobrazbe za ocjenjivača trofejne divljači. Karlovačka županija je usvojila Strategiju razvoja lovnog i ribolovnog turizma do 2020. godine te odredila prioritetne ciljeve razvoja ovih specifičnih grana turizma. Također je odredila i mjere kojima se planiraju dostići navedeni ciljevi kao i aktivnosti te indikatore za mjerenje uspješnosti provedbe Strategije. Ribolov Športsko ribolovno Društvo Ozalj ovlaštenik je ribolovnog prava i gospodari ribolovnim vodama na području jedinica lokalne samouprave Ribnik,Žakanje, Kamanje i Ozalj (brine za očuvanje ribljeg fonda, izdaje ribolovne dozvole, organizira takmičenja). ŠRD Ozalj organizator je različitih športskih natjecanja lokalnog županijskog i međunarodnog značaja (Kupovi gradova: Jastrebarsko, Metlika, Črnomelj – seniori). ŠRD "OZALJ" ostvaruje ribolovno pravo na desnoj obali rijeke Kupe od ušća rijeke Dobre do sela Stankovci – duljina toka 50 km te lijeva obala od ušća Kupe i Dobre do mosta mjesta Kamanje. ŠRD ima ribolovna prava na potoku Ribnički, potoku Kamenica te na 9 jezera (Šljunčare) kod mjesta Trg. U vodama kojima gospodari ŠRD "Ozalj" obitavaju ribe poput štuke, šarana, soma, smuđa, linjaka, mrene, podusta i dr. Vode se godišnje poribljavaju s cca 6000 – 7000 kg šarana i amura, te smuđem, linjakom i štukom. Kupa i Dobra se poribljava štukom iz vlastitog mrijestilišta, te smuđem i linjakom sukladno gospodarskoj osnovi. Sjedište društva se nalazi u novo izgrađenom ribičkom domu. Također, na jezerima Šljunčare nalazi se ribički


43

dom, koji se koristi za vrijeme natjecanja i drugih aktivnosti društva. U Ozlju na Kupi izgrađena je jedna od prvih hidrocentrala u Hrvatskoj, koja je danas kulturni spomenik. Kupa je ovdje iznimno bogata ribom. Danas ŠRD "Ozalj" broji oko 500 stalnih članova. Društvo se bavi aktivnostima koje su usmjerene gospodarenju, zaštiti i očuvanju ribljeg fonda te okoliša. Aktivnosti su usmjerene i na područje sporta, gdje su zabilježili značajne rezultate. ŠRD "Ozalj" organizira razna natjecanja na kojima prisustvuju mnoga društva iz Hrvatske i drugih država, posebice iz Slovenije i Italije. Ribolovno društvo organizira Kup grada Ozlja (međunarodno natjecanje), organizira kola 2. i 3. lige, Županijski kup, te mnoga društvena natjecanja. ŠRD "Ozalj" organizira Malu školu ribolova uz stručno vodstvo seniora Društva kao predavača. Po završetku škole odvija se natjecanje u lovu ribe udicom na plovak.

Turizam

Precizne financijske podatke o turizmu vrlo teško je prezentirati iz razloga što se sustavno ne prate, odnosno skriveni su u nizu podataka za druge djelatnosti. Turizam na području Grada Ozlja ima dugu tradiciju te se razvijao u suradnji s Družbom Braće hrvatskog zmaja koja preuzima Stari grad Ozalj koji je postao popularno izletište domaćih i stranih turista. Osobito su, od kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća, u Ozalj dolazile tisuće ljudi na spomen-dan Zrinskih i Frankopana, 30. travnja. U cilju razvoja turizma izrađen je Akcijski plan razvoja turizma Grada Ozlja 2013.-2016. koji predlaže razvoj turizma na temelju kulturno-povijesne i prirodne baštine te niz projekata koji trebaju doprinijeti razvoju turizma na području Grada Ozlja. Također je izrađen logotip kao prvi korak u „brandiranju“ destinacije kao spoja kulturnih znamenitosti i prirodnih ljepota.

Slika 5. Dolasci i noćenja na području Grada Ozlja 2010.-2014. (Izvor: Državni zavod za statistiku, Grad Ozalj) Operativno Turistička zajednica Grada Ozlja upravlja turističkim razvojem i promidžbom na svom području. Ona je neobvezatna turistička zajednica, za koju Grad Ozalj osigurava sredstva za financiranje rada. Iz tog razloga, realizacija aktivnosti planiranih Akcijskim planom ovisila je o visini prihoda ostvarenih iz Proračuna Grada Ozlja te iz drugih izvora, a trenutno TZ nema niti jednu zaposlenu osobu. Područje Grada razvrstano je u turistički razred D, a samo naselje Ozalj u turistički razred D19.

19

Prema Smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama Ministarstva turizma (travanj 2014. godine) izmijenio bi se temeljito

sustav TZ na način da će se postojeće TU prerasti u turističke zajednice organizirane po modelu destinacijske menadžmentske organizacije (DMO) s ciljem udruživanja TZ po načelima prostorno-funkcionalne i proizvodne cjelovitosti te financijske samodostatnosti.

2010 2011 2012 2013 2014

Dolasci 446 414 412 271 318

Noćenja 1063 828 2285 890 908

0

500

1000

1500

2000

2500


44

Grad Ozalj ima izgrađen Turističko informativni centar na usluzi stranim i domaćim turistima te građanima Ozlja dežurstva usklađena sa radnim vremenom Zavičajnog muzeja Ozalj, koji je značajan pokretač turizma na području Grada i koji godišnje posjeti više tisuća posjetitelja. Grad Ozalj odlučio se, u cilju razvitka turističkog branda, predstavljati kao Slavin grad tj. grad poznate akvarelistice Slave Raškaj te pripremio niz razvojnih podprojekata koji ga trebaju pozicionirati na turističkoj karti. Podprojekti objedinjenog integralnog projekta: „Ozalj – Europska kolijevka akvarela“ su:

1. Šetalište Slave Raškaj koje će biti smješteno sa različitim sadržajima u središtu grada Ozlja, na gradskom zemljištu između HE Munjara i Etno Parka gdje je neslužbeno kupalište. Projekt je pripremljen za apliciranje (ima svu potrebnu tehničku i financijsku dokumentaciju) na javni poziv za dobivanje bespovratnih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva turizma.

2. Slavini prozori - pješačka ruta po lokacijama grada Ozlja na kojima su nastala vrhunska djela hrvatskog impresionizma. Projektna dokumentacija je u pripremi.

3. Kuća Slave Raškaj – uređenje povijesne zgrade (izgrađene na mjestu gdje je nekada bila njena kuća) gdje bi bila u stalnom postavu bila smještena zbirka (Zavičajnog muzeja Ozalj) njenih originalnih likovnih djela i osobnih stvari. U prostoru bi se mogla izložiti i zavidna zbirka djela moderne umjetnosti koja su rezultat održavanja Slavinih proljeća 80-ti godina 20. stoljeća te organizirati i izložbe drugih autora. Dio zgrade pod nazivom „Slavin svijet tišine“ bio bi namijenjen podizanju svijesti i senzibilizaciji šire javnosti za probleme gluhih osoba. Projekt je u idejnoj fazi –potrebno je riješiti imovinsko pravne odnose nad nekretninom i osigurati prostor u koji bi se preselio ured Hrvatskih šuma i oslobodio zgradu.

4. Centar za posjetioce / Interpretacijski centar Ozalj – Slava Raškaj – Dijalog s potrebitima – kroz projekt bi se povezali svi kulturno – povijesni resursi Ozlja i njegove okolice, uz afirnaciju Ozlja kao sredine otvorene za sve skupine turista sa naglaskom na najosjetljivijoj skupini., osobama s posebnim potrebama. Centar za posjetioce sastojao bi se od prostora za pružanje informacija i multimedijalne prezentacije, sanitarnog čvora i prostora za sajam regionalnih proizvoda te ugostiteljskog sadržaja sa prezentacijom pećarske radionice i lončarstva. Kroz temu gluhonijeme ozaljske slikarice nastojala bi se senzibilizirati šira javnost na socijalnu uključivost i integraciju osoba s posebnim potrebama. Namjera je kroz projekt aktivno uključiti štićenike Centra za rehabilitaciju Ozalj u pojedine poslove unutar Interpretacijskog centra.

Smještajni kapaciteti u turizmu Na području Grada Ozlja usluge smještaja pružaju se u privatnom smještaju – apartmani, kuće za odmor, ali i uređena seoska domaćinstva . Od objekata koji mogu primiti veći broj posjetitelja na području Grada nalazi se planinarski dom (Sekulići), hostel (Jaškovo) i motel II. kategorije (Ozalj) te sobe u seljačkom domaćinstvu (Vrhovac) i sobe u ugostiteljskom objektu (Gornje Pokupje). Ukupno na području Grada u registriranom smještaju nalazi se 111 postelja, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2011. godinu kada je prema državnoj statistici na području Grada Ozlja bilo svega 28 postelja. Na području Grada nema kvalitetnog hotelskog smještaja. Ozalj je u neposrednoj blizini Karlovca (17,45 km) u kojem ima nekoliko kvalitetnih hotela (hoteli Carlstadt s ***, Europa s ***, Korana Svrakovčić s ****), te različitih drugih smještajnih kapaciteta gdje može biti smješten dio posjetitelja Ozlja (na ovaj način Grad ostaje bez značajnog dijela prihoda od turizma). Na području Grada nalazi se i 7 objekata koji poslužuju hranu (restorani, gostiona, bistroi, pizzeria). U središtu Ozlja još uvijek nema značajnije ugostiteljsku ponude. Na području Grada nema izgrađenih biciklističkih ni pješačkih staza, što je također jedna od značajnih razvojnih potreba područja.

Viši oblik organizacije bile bi regionalne menadžment organizacije (RMO) stoga trenutna situacija u TZ Ozalj koja nema zaposlenih nije zabrinjavajuća ukoliko nadležnio Ministarstvo turizma donese uskoro novi Zakon o turističkim zajednicama.


45

Najznačajnija turistička ponuda vezana je za razgledavanje Zavičajnog muzeja Ozlja te Ozaljsko-vivodinska vinska cesta na kojoj se nalazi 12 vinara gdje se može degustirati i kupovati vino proizvedeno u ovom kraju. Također na području Grada nalazi se kušaona meda Medena kuća (Ilovac Ozaljski). Također osmišljena je trasa Putevima baštine koja obuhvaća lokacije: objekt industrijske baštine - zgrada HE Munjara (projektirao Herman Bolle), sakralna baština (crkva sv. Vida u Ozlju, crkva sv. Lovre u Vivodini,Pavlinski samostan i crkva rođenja BDM, etno park). U cilju privlačenja posjetitelja i turista osmišljen je niz turističkih i kulturnih manifestacija koje se odvijaju cijele kalendarske godine: maskenbal (veljača), događanja povodom Dana Grada (travanj), Izložba cipke KUD-a „Kljuc“ iz Trga (travanj), Oldschool desant na Ozalj (svibanj), slikarska kolonija „Slavino proljece“ (svibanj), večera sa Zrinskim (svibanj-listopad), ozaljske krijesnice (lipanj),izložba vina u Vivodini (lipanj), Collapis Party Moto kluba Colapis Riders (lipanj), Vidovski dani (lipanj), Stare seoske igre (lipanj), Štrudlijada (rujan), koncert na orguljama iz ciklusa Heferer u crkvi Sv.Vida (rujan), sajam braniteljskih zadruga, udruga i ostalih gospodarstvenika (rujan/listopad),- nastupi KUD-ova u sklopu događanja Zlatna jesen (rujan / listopad), Jesen u Vivodini (istopad), Djecji tjedan Društva Naša djeca Ozalj (listopad), Dani kruha Restorana Žganjer (listopad), Kestenijada (listopad), Božicni sajam (prosinac), - Doček Nove godine -KUD „Katarina Zrinski“(prosinac). PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune planira površine ugostiteljsko – turističke namjene: - Hodinci (T1); - Polje Ozaljsko / Zorkovac na Kupi (T2); - Ozalj (T4); - Grdun (T5); - Trešćerovac (T6); - Lović Prekriški (T7); - Gorniki Vivodinski (T8); - Belošići (T9); - Zorkovac Vivodinski (T10); - Gornje Pokuplje (T2); - Kamp Pokupje (T31); - Kamp Gaj - Pleskovec (T32). Zona (T1) se namjenjuju prvenstveno za sadržaje lovnog i izletničkog turizma. Za zonu (T1) i (T3) koje su potpuno izgrađene (lovačka kuća, etno selo) ne propisuje se obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. U zonama ugostiteljsko-turističkih sadržaja koje se nalaze unutar Parka prirode Žumberak -Samoborsko gorje smiju se graditi građevine za potrebe izletničkog turizma (smještajne građevine, ugostiteljske građevine, nadstrešnice, vidikovci, klupe, ložište i roštilji i sl.) Od sportsko – rekreacijskih sadržaja PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune omogućuje izgradnju:

centar za zimske sportove ( R1 ) Rajakovići – Sv. Gera

centar za ribolov (R2) Polje Ozaljsko-Zorkovac na Kupi «Šljunčara») centar za odmor i rekreaciju (R3) Zorkovac «Stari grad Zorkovac»

sportski centar ( R4 ) Mali Erjavec ( R41) – i Ozalj (R42)

Obrtništvo Prema trenutnom stanju iz Registra obrta Hrvatske obrtničke komore na području Grada registrirano je 122 obrta ili 6,41% obrta registriranih na području Karlovačke županije. Prema registriranoj pretežnoj djelatnosti najbrojniji obrti proizvodni obrti (32), građevinski obrti (28), prijevoznici (20) i obrti registrirani za posluživanje hrane i pića (12). Proizvodni obrti registrirani su za različite proizvodnje; najbrojnija je proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme (6) proizvodnja odjeće (5) i šumarstvo i sječa drva (5).


46

Poduzetnička infrastruktura

Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture20 u širem smislu definira poduzetničku infrastrukturu kao ukupnost svih prostorno specifičnih oblika odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti nastalih kao rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republike Hrvatske. U užem smislu definira je kao poduzetničke zone i potporne poduzetničke institucije (razvojne agencije, županijske razvoje agencije, razvojne agencije određene djelatnosti, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori, poslovni inkubatori, inkubatori za nove tehnologije, poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi i centri kompetencije). Poduzetničke zone definirane su kao infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima poduzetničke zone. Od ukupno 48,1 ha prema PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune poduzetničke zone Lug 6,3 ha je u vlasništvu Grada, od toga 4,9 ha je prodano poduzetnicima, a na 1,4 ha položena je infrastruktura. Prema podacima Državnog ureda za reviziju koncem 2013. godine nije bilo površina raspoloživih za prodaju. Najveći dio površine predviđene za poduzetničku zonu Lug je u privatnom vlasništvu 41,80 ha. Prema PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune planirane i dijelom izgrađene su površine za gospodarske (proizvodne i poslovne) te mješovite namjene. Na površinama gospodarske namjene (proizvodne) (I) omogućeno je smještanje proizvodnih djelatnosti koje obuhvaćaju industrijske, obrtničke, gospodarske pogone svih vrsta, prateće skladišne prostore. Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama proizvodne namjene smjestiti i poslovne, upravne, uredske i trgovačke zgrade, ugostiteljske građevine, komunalne građevine i uređaje, prometne građevine,sportske površine i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu. Osim Na površinama gospodarske namjene (poslovne) (K) omogućeno je smještanje sadržaji s poslovnim namjenama – pretežito trgovačke, uslužne, komunalno servisne, manje proizvodne djelatnosti i sl., prema potrebi i prateći skladišni prostori. Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama poslovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske građevine, prometne građevine, spoportske površine i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu. Na površinama za gospodarske namjene (mješovite) (M) omogućeno je smještanje mješovitih sadržaja- s pretežito poljoprivredno-proizvodnim-prerađivačkim djelatnostima (vinarije, ribnjaci i dr). Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu (ugostiteljstvo, stan vlasnika). Tablica 21. Površine namijenjene gospodarstvu, prema PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune

Površine za djelatnosti gospodarske namjene (proizvodne) Ozalj „Lug“ (I1)

Slapno (I2)

Radatovići (I3) - u obuhvatu PPŽ-SG

Ozalj „Zaluka“ (I4)

Površine za djelatnosti gospodarske namjene (poslovne) Ozalj / Slapno / Soldatići (K1)

Gornje Pokupje (K2)

Površine mješovite gospodarske namjene (mješovite) Obrež Vivodinski (M1) - u obuhvatu PPŽ-SG

20 Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture – „Narodne novine“ broj 93/13


47

Ozalj (M2)

Jaškovo (M3)

Izvor: PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune

Grad Ozalj jedan je od osnivača Razvojne agencije Karlovačke županije – KARLA d.o.o. koja je osnovana 2002. godine koja zapošljava 8 djelatnika/ica pretežno visoke i više stručne spreme, raspoređeno na poslove iz djelokruga rada: priprema i provedba projekata za različite fondove, strateško planiranje i programiranje strateških dokumenata, edukacija , vođenje baze projekata, marketinške aktivnosti te administrativni poslovi. Glavne aktivnosti razvojne agencije propisane su Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 21je provedba Strategije gosodarskog razvoja Karlovačke županije. Grad Ozalj je donio Odluku o pristupanju i preuzimanju poslovnih udjela trgovačkog društva Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.22 te je pristupio Društvenom ugovoru trgovačkog društva Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. te je preuzeo 3,34% poslovnih udjela Općina Rakovica, Vojnić i Žakanje, nominalne vrijednosti 6.600,00 kuna. (Ova odluka nije provedena u Sudskom registru Ministarstva pravosuđa do 15. svibnja 2015. godine). U cilju predstavljanja Grada i njegovih poslovnih mogućnosti (ali i predstavljanja Ozlja kao mjesta življenja) izdana je 2011. godine publikacija Nudimo Vam Ozalj. U Gradu Ozlju sjedište ima i Lokalna akcijska grupa (LAG) Vallis Colapis čiji je jedan od osnivača Grad Ozalj. Lokalna akcijska grupa ima vodeću ulogu u potpori razvoju lokalnim razvojnim dionicima, posebno u smislu implemetacije poduzetničkih projekata sufinanciranih iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske


Ozalj je malo industrijsko središte u neposrednoj blizini Karlovca s dugom tradicijom

tradicija bavljenja turizmom, Ozalj je bio popularno izletište gdje je glavna atrakcija bio stari grad Ozalj i kulturno-povijesna baština vezana uz velikaške obitelji Frankopan i Zrinski

diversificiranost gospodarskih grana dio poduzetnika je izvozno orijentirano PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune je razvojan

sa više gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih i mješovitih namjena), od kojih je najznačajnija poduzetnička zona Lug kojom upravlja Grad Ozalj

oglašavanje Grad Ozlja namijenjeno poduzetnicima putem publikacije Nudimo Vam Ozalj

Grad Ozalj je jedan od suosnivača razvojne agencije Karlovačke županije – Karla d.o.o.

Identificirani potencijali za stvaranje turističkih proizvoda

identificirane mogućnosti za daljnji razvoj

- nedovoljna turistificiranost područja - nema profesionalca zaposlenog u TZ - premali broj dolazaka i noćenja u odnosu na

uloženo - nema udruga privatnih šumoposjednika - usitnjenost poljoprivrednih parcela - malo poljoprivrednih gospodarstava s više od

20 ha - velika mozaičnost tala, na Ozaljskom polju

nema hidromelioracijske odvodnje - veliki dio poslovne zone Lug je u privatnom

vlasništvu - duga gospodarska kriza iscrpljuje

poduzetnike

21 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN147/14) 22 Odluka o pristupanju Društvenom ugovoru trgovačkog društva Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. i Odluka o preuzimanju poslovnih udjela u trgovačkom društvu Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o.- Službeni glasnik Grada Ozlja broj 1/15


48

poljoprivrede – voćarstvo i vinogradarstvo riješeno upravljanje nad lovištima i

površinskim vodama (lov i ribolov) Grad se nalazi u LAG Vallis Colapis čija je

razvojna strategija odobrena od strane Agencije za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj

usvojen Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Te je stvoren okvir za povlačenje sredstava za ruralni razvoj do 2020.

pripremljeni razvojni projekti za financiranje iz europskih fondova

jasna vizija razvoja turizma uređena vinska cesta te se poljoprivredni

proizvodi nastoje plasirati kao dio turističke ponude


veće ulaganje privatnog poduzetničkog sektora

ulagati u turističku promidžbu i brandiranje Grada

ulagati u javnu turističku infrastrukturu – posebno biciklističke i pješačke staze

povećati broj noćenja i dolazaka turista i posjetitelja

privlačenje investitora i poticanje poduzetništva na lokalnoj razini

organizirati udrugu šumoposjednika

provesti hidromelioracijsku odvodnju na Ozaljskom polju

Poboljšati upravljanje poslovnim zonama

o nedostatak strateškog gospodarskog opredjeljenja i razvojnih projekata

o usitnjeno poljop. zemljište i nesređeno zemljišno vlasništvo

o nedostatno korištenje raspoloživih poljoprivrednih površina

Društveni razvoj zajednice

Obitelji, kućanstva, stanovanje Prema metodologiji Popisa stanovnika23 razlikuju se obitelj te kućanstva koja mogu biti privatna i institucionalna. Privatno kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama, tzv. samačko kućanstvo. Privatno obiteljsko kućanstvo je ono gdje postoji barem jedna (uža) obitelj, a mogu imati i članove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kućanstvu. Privatnim neobiteljskim kućanstvom se smatra kućanstvo u kojem nema niti jedne (uža) obitelji. Ona se dijele na samačka i višečlana neobiteljska kućanstva. Institucionalno kućanstvo obuhvaća osobe za čiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova (obrazovne institucije, zdravstvene i institucije za skrb, institucije za umirovljenike ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije). Obitelj je zajednica unutar istoga kućanstva koja se sastoji od:

a) bračnoga/izvanbračnog para bez djece,

23 Državni zavod za statistiku, Metodologija Popisa stanovnika, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm


49

b) bračnoga/izvanbračnog para s djecom, c) jednog roditelja s djecom.

Pojam “majka s djecom“ odnosno “otac s djecom“ ne može se izjednačiti s pojmom“ samohrani roditelj“.24 Kućanstvom se smatra i osoba bez stalne adrese stanovanja (npr. beskućnici), a zatečena je u kritičnom trenutku u naselju Popisa. Prema podacima istog Popisa na području Grada Ozlja popisano je 2.283 kućanstava. Od toga neobiteljskih kućanstva je 639, od čega je 608 samačkih kućanstva (ili 26,63 % kućanstva) i 31 su višečlana kućanstva. Na području Grada Ozlja nema beskućnika. U privatnim kućanstvima živi 6.616 osoba (97,05% stanovnika), a prosječan broj članova kućanstva je 2,90 što je više od Županijskog prosjeka od 2,69 članova kao i državnog prosjeka od 2,8 članova.

Na području Grada Ozlja (podaci iz Popisa stanovnika 2011. godine) živi 1.870 obitelji, odnosno u obiteljima živi 5.574 (81,77 % stanovnika). Bez djece je ukupno 545 obitelji , od toga bračnih parova 518 i izvanbračnih parova 27. Obitelji s djecom je 1.325 te one broje 4.484 članova (65,78% stanovnika Grada).

Predškolski odgoj

Predškolski odgoj je organiziran u Dječjem vrtiću Zvončić – ustanovi kojoj je osnivač Grad Ozalj i kojemu je vrtić najznačajniji proračunski korisnik s obzirom na iznos sredstava koja se izdvajaju za sufinanciranje troškova organiziranja predškolskog odgoja. Od ukupno 17 JLS u Karlovačkoj županiji samo njih 7 ima organiziran predškolski odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima.Dječji vrtić zapošljava ukupno 20 djelatnika– od toga ravnatelja, 12 odgajateljica i jednu na pola radnog vremena, pedagoga i zdravstvenog voditelja na pola radnog vremena, 2 kuharice i 2 spremačice. Cijenu boravka u vrtiću u za prvo dijete 640,00 kn, za drugo dijete 576,00 kn ,za treće i svako daljnje dijete pokriva Grad Ozalj iz socijalnog programa. Dječji vrtić nije usklađen s državnim standardom za predškolski odgoj i obrazovanje jer za to nedostaje prostor. Izvan redovnog programa u vrtiću su organizirane: igraonica (opći tip), predškola (poslijepodnevna), engleska igraonica, folklorna igraonica. Tablica 22. Organizirani predškolski odgoj i obrazovanje na području Grada Ozlja (Dječji vrtić Zvončić) Godina upisa 2011/2012 2013/2014 2014/2015 2015/2016

Broj upisane djece 136 136 137 141

Broj neupisane djece

8 10 8 5

Izvor: Grad Ozalj, 2015.

Dječji vrtić ne zadovoljava Državni pedagoški standard te Grad planira proširiti zgradu dječjeg vrtića za cca 782 m2 , kako bi zadovoljio isti.

Osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje

Djelatnost osnovnog obrazovanja u Gradu Ozlju se odvija u Osnovnoj školi Slava Raškaj, koja ima osim matične škole u naselju Ozalj i 7 područnih škola, kojoj je osnivač Karlovačka županija. U OŠ zaposleno je 59 djelatnika: ravnatelj, 18 nastavnika razredne nastave, 21 nastavnik predmetne nastave i 3 stručna suradnika (pedagog, knjižničar, defektolog) te 16 ostalih zaposlenika. Prije nekoliko godina prestale su raditi dvije područne škole, PŠ Hrašće i PŠ Lović Prekriški, a u rujnu 2016.godine

24 Pojam “dijete“ nije ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj mogu sačinjavati npr. 80-godišnja majka i njezina 60-godišnja kći. Dakle pojam majka s djecom/otac s djecom nije istovjetan pojmu samohrani roditelj koji je definiran u članku 4. stavak 1. točka 4. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13 i 152/14) kao „ roditelj koji sam skrbi za svoje dijete i uzdržava ga“. Isto tako prema ovom Zakonu dijete je osoba do navršenih 18 godina života (članak 4. stavak 1. točka 6. Zakona).


50

Tablica 23. Broj učenika u osnovnoj školi Slava Raškaj Ozalj šk. god. 2007/2008.-2013/2014. Naziv osnovneškole

2007./2008. 2008./2009 2009./2010 2010./2011 2011/2012.

2012./2013. 2013/2014

Matična škola 264 256 282 261 288 246 262

PŠ Mali Erjavec 52 53 35 47 32 28 37

PŠ Trg 10 15 11 15 10 13 17

PŠ Vivodina 9 9 7 11 13 15 14

PŠ Vrhovac 10 9 9 10 13 10 14

PŠ Podbrežje 11 12 7 10 16 12 16

PŠ Police 12 11 7 10 9 8 7

PŠ Zorkovac 3 5 7 10 7 5 8

UKUPNO 371 370 365 374 388 337 375

Izvor: Grad Ozalj, 2014.. Područne škole udaljene su i do 20 km od matične škole. Raspršenost naselja unutar grada povećava probleme prijevoza učenika u matičnu školu pa se učenici prevoze sa 6 lokacija. U svim područnim školama osim u Malom Erjavcu zbog malog broja učenika nastava je organizirana u kombiniranim razredima. Matična škola raspolaže sa 9 klasičnih učionica i sa tri praktikuma ( kemija - fizika, tehnička kultura, informatička učionica).Školska zgrada Matične škole izgrađena je 1974.godine, a od 2012. godine radi u jednoj smjeni. U Matičnoj školi je organiziran produženi boravak za učenike od 1. do 4. razreda. Područnim školama, koje su u funkciji, potrebno je opremanje i obnavljanje. Školske zgrade koje nisu u funkciji prenijet će se u vlasništvo Grada kao bi se iste obnovile i stavile u funkciju. Grad Ozalj kontinuirano izdvaja sredstva za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi. Na području Grada Ozlja nema organiziranog srednjoškolskog obrazovanja. Prema popisu stanovnika iz 2011. godine srednje škole je pohađalo 251 učenika. Većina učenika nastavlja srednjoškolsko obrazovanje u Karlovcu, oko 5% učenika školuje se u Zagrebu i Dugoj Resi. Grad Ozalj sufinancira troškove prijevoza učenika srednjih škola s prebivalištem na području Grada Ozlja u 12,5% iznosu Odlukom limitirane mjesečne karte učenika koji su u školskoj godini 2014./2015. upisali i redovno pohađaju srednju školu. Na području Grada Ozlja nema visokoškolskih obrazovnih ustanova, a studenti iz Grada Ozlja na studije odlaze najviše u Karlovac, Zagreb i Rijeku. U Gradu Ozlju, prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine, bilo je 234 studenta na svim razinama (redoviti, izvanredni na veleučilištima i sveučilištima).

Kultura

Grad Ozalj je područje bogate povijesne i kulturne nematerijalne i materijalne baštine te na njegovom području djeluje niz lokalnih kulturno umjetničkih udruga s ciljem promoviranja i očuvanja kulturne baštine. Najznačajnija udruga koja djeluje na tom polju je Družba „Braća hrvatskog zmaja“ koja upravlja Starim gradom Ozljem gotovo stotinu godina. Područje Ozlja vezano je za znamenite velikaške hrvatske obitelji Zrinski i Frankopan. Nikola Šubić Zrinski (1508. – 1566.) vojskovođa koji se istaknuo u obrani Beča (1529. godine), a 1542. spasio je Peštu. U zidinama Starog grada Ozlja podigao je svoj dom – Palas Zrinskih. U vrijeme baroka na području Ozlja djeluje tzv. Ozaljski kulturni krug (dio hrvatskog baroka) čiji su predstavnici Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski, Fran Krsto Frankopan, a jezik nastalih djela počiva na osnovama jezika ozaljskog kraja. Petar Zrinski (Vrbovec, 1621. - Bečko Novo Mjesto, 1671.), praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka. Nakon smrti starijeg brata Nikole krajem 1664. Petar Zrinski je 1665. imenovan hrvatskim banom te je nakon smrti brata Nikole Zrinskog bio vođa Zrinsko-frankopanske urote . Petar Zrinski bio je i pjesnik. U svom epskom djelu pod naslovom «Opsada Sigeta» opisao je herojsku smrt svog pradjeda koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća, a godine 1660. preveo je s mađarskog jezika i u Mlecima izdao poznati spjev svog brata Nikole

https://sh.wikipedia.org/wiki/Vrbovec

https://sh.wikipedia.org/wiki/1621

https://sh.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8Dko_Novo_Mjesto

https://sh.wikipedia.org/wiki/1671

https://sh.wikipedia.org/wiki/Nikola_%C5%A0ubi%C4%87_Zrinski

https://sh.wikipedia.org/wiki/Nikola_Zrinski

https://sh.wikipedia.org/wiki/Ban



51

Zrinskog Čakovečkog "Sirena Jadranskoga mora“. Oproštajno pismo utamničenog Petra Zrinskoga napisano svojoj voljenoj Katarini, započeto riječima "Moje drago Zercze" (srce), jedan je od najpotresnijih tekstova koji je ikada nastao na hrvatskome jeziku. Ana Katarina Zrinski (Bosiljevo oko 1625. - Graz 1673.) Supruga bana Petra Zrinskog. Bila je poznata kao učena žena i veliki mecena hrvatske kulture. Kao prva žena u banskoj Hrvatskoj bavila se ne samo prevođenjem, već je i sama pisala književne tekstove. Odlučno je stajala uz svog supruga Petra i pomagala mu u političkim poslovima. Objavila je knjigu gatalicu "Sibilu", a nedavno pronađene pjesme darovite Katarine objavljene su pod naslovom "Raj duše". Govorila je njemački, mađarski, latinski i talijanski jezik. Kod kuće, u Ozlju, 1660. godine napisala je molitvenik «Putni tovaruš», po jezičnim i stilskim značajkama, jedno od najizrazitijih književnih ostvarenja hrvatskoga baroka. Fran Krsto Frankopan 1643. -1671. plemić, pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan Fran Krsto Frankopan (1643.-1671.) svakako je najugledniji i intelektualno najjači Frankopan. Junak u ratu i ugledni književnik u miru, pisac izgubljenog, pa u XIX stoljeću nađenog «Gartlica (vrta) za čas kratiti». Fran Krsto Frankopan, polubrat Katarine Zrinski, najmlađi sin karlovačkog generala Vuka Frankopana, školovao se u Zagrebu, gdje je stekao sklonost prema knjizi i pisanju, a radi nastavka školovanja i odgoja odlazi u Italiju gdje je proučio talijansku poeziju i upoznao uglednu rimsku patricijku Julijanu de Naro kojom se i oženio. Vrativši se u domovinu pošao je očevim stopama i postao ogulinski kapetan i bio jedan od organizatora povijesne urote hrvatsko ugarskog plemstva s ciljem odcjepljenja od Monarhije. Upravo zbog svog sudjelovanja u uroti smaknut je u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine. Poznata djela su mu još: spjev „Elegia“ koji je jedini objavljen za njegova djela, te satira „Jarne bogati“. Ivan Belostenec (Joannis Bellosztenecz; Varaždin, 1593. ili 1594. - Lepoglava, 1675.) hrvatski je jezikoslovac i leksikograf, redovnik. Godine 1616. stupio je u Pavlinski red. Filozofiju je studirao u Beču, bogoslovlje u Rimu. Prior pavlinskih samostana u Lepoglavi, Sveticama kod Ozlja i Svetoj Jeleni kod Čakovca, vizitator u Istri, provincijal pavlinske provincije. Pisao je pjesme i propovijedi (Deset propovijedi o euharistiji, 1672.). Glavno mu je djelo dvojezični dvosveščani rječnik Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko- ilirska/hrvatska riznica riječi; druga knjiga rječnika ima naslov Gazophylacium illyrico-latinum). Djelo je ostalo nedovršeno. Razvija opći znak za jat u latinici (ě – e sa kvačicom ili tzv. rogato e). Gazofilacij je važan i po tronarječnoj (kajkavsko-čakavsko-štokavskoj) jezičnoj koncepciji karakterističnoj za pripadnike ozaljskoga književno-jezičnoga kruga. Također treba istaknuti da je na ovom području bio značajan kulturni utjecaj crkvenih redova pavlina, dominikanaca i franjevaca , a podizanje samostana potiču i velikaške obitelji. Crkveni redovi utječu i potiču medicinu, gospodarstvo, ljekarništvo, umjetnost i obrt. Na ovom području korištenje glagoljice i bosančice, služenje mise na hrvatskom jeziku imalo je potporu u obiteljima Frankopan i Zrinski te se hrvatski jezik u bogoslužju koristio i nakon zabrane protestantskih i glagoljaških knjiga. Protestantske ideje također će se širiti u 16. stoljeću ozaljskim krajem putem protestantskih škola u Metliki i Karlovcu. Najpoznatija umjetnica s ovog područja je čuvena slikarica Slava Raškaj (1877. Ozalj-1906. Zagreb), koja je rođena gluhonijema u uglednoj obitelji Raškaj. Radi stjecanja odgovarajućeg obrazovanja dio svog života provela je u Zavodima za gluhonijem djecu u Beču i Zavodu za gluhonijeme u Zagrebu. U Beču dobiva prve poduke iz crtanja, te nastaju njeni prvi zabilježeni crteži. Prva osoba koja je zapazila Slavin talent je bio Isidor Kršnjavi. Slavu podučavaju slikari Ivan Bauer i Bela Čikoš Sesija. Njena najpoznatija djela su ekspresivni akvareli, a motive crpi iz prirode, vrlo često i iz ozaljskog kraja.U spomen na slavnu slikaricu u Ozlju se održavala likovna kolonija akvarelista Slavino proljeće (1983.-1986.), koja je nastavljena u periodu 2003.-2005. godine.

Grad Ozalj je osnivač nekoliko kulturnih ustanova. Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinski-Ozalj, osnovano je 1987. godine, a temeljne djelatnosti su mu edukacije iz domene glazbene umjetnosti, stranih jezika i informatičkog opismenjavanja. Također ustanova je registrirana za organizaciju različitih kulturno umjetničkih programa. Zavičajni muzej Ozalj oformljen je 1971. godine iako tradicija muzejske i arheološke djelatnosti u ozaljskom kraju započinje 1885. s prvim arheološkim iskapanjima u blizini Starog grada Ozlja unutar kojeg se danas nalazi Muzej. Isto tako Zavičajni muzej Ozalj nastavlja i njeguje muzeološku tradiciju u Ozlju koja započinje sa Zrinsko-Frankopanskim muzejom Družbe „Braća hrvatskog Zmaja“ nakon preuzimanja starog grada Ozlja od obitelji


https://hr.wikipedia.org/wiki/1616.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavlini

https://hr.wikipedia.org/wiki/Filozofija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8D

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rim

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavlinski_samostan_Sveta_Jelena

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakovec

https://hr.wikipedia.org/wiki/Istra


https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gazophylacium_(rje%C4%8Dnik)&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jat

https://hr.wikipedia.org/wiki/Latinica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ozaljski_knji%C5%BEevno-jezi%C4%8Dni_krug&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Isidor_Kr%C5%A1njavi


52

Thurn und Taxis. Grupa građana potaknuta velikim brojem posjetilaca 1953. godine osniva Društvo prijatelja Ozlja s ciljem očuvanja starog grada Ozlja i njegovog propagiranja kao izletničkog mjesta. Tijekom svog postojanja Zavičajni muzej Ozalj kontinuirano se razvijao u ustanovu koja nosi kulturni razvoj ozaljskog kraja te čuva kulturna i povijesna dobra ovog prostora od njegovih neolitskih početaka. Muzej posjeduje vrijedna djela gluhonijeme akvarelistice Slave Raškaj koja je rođena u Ozlju i tijekom svog života naslikala je brojne slike s motivima Starog grada Ozlja i ozaljskog kraja. Zavičajni muzej Ozalj ima više zbirki: kulturno-povijesnu, sakralnu, etnografsku zbirku te zbirke fotografija, slika i dokumenata. Muzej je potrebno opremiti s novom strujnom mrežom, odvlaživačima zraka, namještajem u uredskom dijelu , policama za knjige. Razina čuvanja artefakata nije zadovoljavajuća jer ih se godišnje restaurira, obnovi dva, tri eventualno četiri,a tim tempom će proći previše vremena i jedan dio će nestati. Što se tiče čuvanja, artefakti su djelomično zaštićeni jer nedostaje odvlaživača zraka i ostalih uređaja te muzejskih pomagala za njihovo pravilno čuvanje (beskiselinski papir, razna sredstva za čišćenje i zaštitu). Dio Zavičajnog muzeja Ozalj je Etno parku (na cesti prema Trgu) u kojem je predstavljena tradicijska arhitektura i uporabni predmeti predindustrijske svakodnevice. U slobodnom prostoru pod stručnim vodstvom i nadzorom nalazi se zbirka koja se sastoji od stambenih i gospodarskih objekata, interijera niskih seljačkih sobica, kuhinja i spremišta s autentičnim inventarom. Krovovi kuća prekriveni su slamom od raži tzv. „škopom“ i karakteristične su gradnje od tesanih drvenih greda s tzv. „hrvaškim vuglima“ te svjedoče o sve rjeđim primjerima tradicijskog seoskog graditeljstva. Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca od 1960. godine. Knjižnica je smještena na prostoru od 250 m2, s prostorom za djecu, čitaonicom dnevnog tiska i prostor za izložbe i predavanja. Ima uređen Studijski odjel s bogatom referentnom zbirkom. Značajan je i fond Zavičajne zbirke s nekoliko izuzetno vrijednih starih izdanja vezanih uz ozaljski kraj i ljude. Ustanova danas raspolaže s preko 23 tisuće svezaka knjiga. Najznačajnija kulturna manifestacija (pokrenuta 2014. godine) je Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ koju organizira ogranak Matice hrvatske Ozalj i Knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca. Nagrada „Stjepko Težak” za najbolju kratku ljubavnu priču potaknutu pismom Petra Zrinskog upućenim noć uoči smaknuća dragoj ženi Katarini. Na području Grada nalazi se Muzej i galerija, kojim upravljaju redovnici u pavlinskom samostanu Svetice, riznica ranobarokne pavlinske umjetnosti iz XVII. stoljeća i Stalna muzejska izložba Radatovići. U zgradi bivše osnovne škole krije se mala etnografska zbirka i freska Zlatka Price i Nikole Reisera. Naslikana je 1943. godine, za vrijeme II svjetskog rata i antiratne je tematike. U osnovnoj školi nalazi se freska s temom iz NOB-a, koju je 1943. godine naslikao akademski slikar Zlatko Prica. Uz Radatoviće je vezano i ime žumberačkog pjesnika Jovana Hranilovića, koji je tu napisao poznate Žumberačke elegije. U znak sjećanja na pjesnika postavljena je nad glavnim vratima župne crkve sv. Nedjelje spomen-ploča s njegovim poprsjem. Od udruga koje se bave kulturom na području Ozlja djeluju 4 kulturno umjetnička društva (KUD Katarina Zrinski Ozalj, KUD Vrhovac, KUD Trg i KUD Vivodina), te ogranak Matice hrvatske.

Sport

Na području Grada Ozlja djeluje više sportsko rekreacijskih udruga koje se bave amaterskim sportom. Sportske udruge financiraju se kroz program javnih potreba u sportu putem Zajednice sportskih udruga Grada Ozlja. Najznačajnija sportska udruga je NK Zrinski Ozalj (koji je osnovan 1977. godine) i koji igra u 1. Županijskoj nogometnoj ligi. Od sportske infrastrukture (uglavnom manja sportska igrališta) izdvaja se nogometno igralište sagrađeno 1994./1995. dimenzija 105 x 70 metara što ga svrstava među najkvalitetnija u Karlovačkoj županiji. Postavljen je cilj da se u neposrednoj blizini igrališta sagradi novi stadion, a da dosadašnji postane pomoćni. U 2015. godini u organizaciji Društva Naša djeca i OŠ Slava Raškaj obnovljeno je lokalno igralište u Podbrežju kraj Ozlja uz sudjelovanje pedesetak odraslih volontera djece i žitelja Podbrežja. U 2016. godini Grad Ozalj je uz pomoć mještana mjesnih odbora Zorkovac i Zorkovac na Kupi uredio igralište kod Područne škole u Zorkovcu. Uz Pastoralni centar na području Kaptola, na površini od oko 0,40 ha planira se izgradnja otvorenih športskih igrališta za potrebe ovog centra, ali i za vanjske korisnike.


53

U Ozlju se nalazi Gradsko kupalište na rijeci Kupi, a prema prostorno planskoj dokumentaciji planira se uređenje ovog i još jednog kupališta na Kupi. U okviru kupališta planira se izgradnja građevina sportsko –rekreacijskih igrališta otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.).

Civilno društvo Na području Grada Ozlja djeluje dobro razvijeno civilno društvo. Prema Registru udruga pri Ministarstva uprave, u svibnju 2015. godine djeluju 74 registrirane udruga, od kojih je 19 udruga koje okupljaju članove koji se bave različitim sportovima. Na području Grada djeluje 8 udruga vezanih za razvoj gospodarstva, pretežno se radi o udrugama poljoprivrednika, 9 udruga s područja kulture i 11 dobrovoljnih vatrogasnih društava. Posebnost Grada je djelovanje čak 9 pogrebnih društava kojima je Grad Ozalj povjerio poslova uprave (uključujući financiranje) i održavanja groblja putem ugovora Pogrebnim društvima. Udruge se financiraju iz vlastitih izvora (prikupljanjem članarina, pisanjem projekata i/ili obavljanjem neke gospodarske aktivnosti) i iz donacija domaćih i stranih donatora. Grad Ozalj udruge financira putem godišnjeg programa javnih potreba u sportu i kulturi te odlukom gradonačelnika za pojedinačne projekte i aktivnosti koji nisu financirani u okviru natječaja, ali su od značaja za ukupan razvoj Grada. U cilju poticanja razvoja civilnog društva i izražavanja interesa i potreba građana Grad Ozalj je donio Povelju o suradnji Grada Ozlja i udruga civilnog društva25 kojom su definirana načela (ravnopravnost, transparentnost, partnerstvo, pluralizam, samostalnosti i neovisnosti udruga građana te odgovornosti svih dionika u korištenju javnih sredstava) i područja i oblici suradnje:

a) Razvoj i savjetovanje, b) Informiranje, c) Financiranje, d) Zadovoljavanje javnih potreba.

Potrebno je imenovati Povjerenstvo za provedbu i koordinaciju svih aktivnosti neophodnih za realizaciju ciljeva koji proizlaze iz ove Povelje te za unaprjeđenje partnerskog odnosa suradnje Grada i udruga. Povelji mogu pristupiti svi oblici slobodnog i dobrovoljnog udruživanja koji se u duhu ove Povelje smatraju udrugama,davanjem Izjave o pristupanju Povelji. Na području Grada Ozlja djeluje i udruga Družba „Braće hrvatskog zmaja“ koja djeluje na području Republike Hrvatske od 1905. godine i čija je temeljna zadaća njegovanje kulturne, prirodoslovne i povijesne baštine, koja od 6. srpnja 1928., upravlja dvorcem Ozalj s pripadajućim zemljištem uz uvjet da „grad sa pripadajućim zemljištem imade uvijek i za sva vremena služiti hrvatskim narodnim, kulturnim i humanitarnim svrhama“. Lokalna akcijska grupa (LAG) Vallis Colapis ima sjedište u Ozlju, a u sklopu LAG-a djeluje i Volonterski centar Kupa. Također na području Grada Ozlja registrirana je i udruga LEADER mreža Hrvatske koja promiče razvoj ruralnih područja, a prema svom utjecaju i članstvu (LAG-ovi, nacionalne udruge i javne ustanove) predstavlja udrugu nacionalnog značaja.

Briga o osobama s invaliditetom

Prema vrsti invaliditeta, možemo razlikovati slabovidne i slijepe osobe, gluhe i nagluhe, osobe s tjelesnim invaliditetom i tjelesnim oštećenjima te osobe s intelektualnim poteškoćama. Prema socijalnom statusu osobe s invaliditetom, možemo podijeliti na zaposlene, nezaposlene, korisnike invalidske mirovine, osobne invalidnine i naknade za tjelesno oštećenje. Prema Popisu stanovnika iz 2011. godine evidentirane su 1.494 osobe (21,92% od ukupnog broja stanovnika) s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe. Od toga 596 osoba treba, a 532 osoba koristi pomoć druge osobe. Djece u dobi od 0-14 godina u toj kategoriji bilo je 15, a mladih u dobi od 15-29 godina 66.

25 Povelja o suradnji Grada Ozlja i udruga civilnog društva – Službeni glasnik Grada Ozlja 12/14


54

U dobi od 65 godina na više u ovoj kategoriji je evidentirano 758 osoba. Na području Grada ulazi u javne prostore postupno se prilagođavaju osobama s invaliditetom. Krajem 2015. godine realizirana je prilagodba pristupa invalidnim osobama u zgrade javne namjene na dvjema lokacijama u Gradu (Kurilovac 1 – gradska uprava i Cesta Zrinskih i Frankopana 15 („stara škola“) gdje se nalazi javni bilježnik, odvjetnik, katastar, gruntovna, geodetski ured i sl). Projekt je sufinanciran od strane Ministarstva branitelja. Zgrade u kojima se nalazi muzej i knjižnica nisu prilagođene za korištenje osoba s invaliditetom.

Zdravstvo

Za zdravstvo, na lokalnoj razini, nadležna je Karlovačka županija, te ne postoje statistički podaci relevantni za područje Grada Ozlja. Prema Slici zdravlja Karlovačke županije možemo zaključiti da se podaci koji vrijede za područje Karlovačke županije, mogu trendovski preslikati i na područje Grada, sa manjim iznimkama. Javno - zdravstveni prioriteti su:

prerano i prekomjerno konzumiranje alkohola kod mladih, koji predstavlja sve veći zdravstveni i sociološki problem osnovnih škola i srednjih škola na području Karlovačke županije,

povećani pobol i smrtnost stanovništva od kardiovaskularnih bolesti u radno aktivnog stanovništva uzrokovani neadekvatnim načinom života (pušenjem, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, stres),

prevelik pobol i smrtnost od raka debelog crijeva u Karlovačkoj županiji, briga i skrb za starije osobe (starije od 65 godina),

zdravstvena preventiva. Dom zdravlja Ozalj zdravstvena je ustanova organizirana za trajno obavljanje zdravstvene djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite, kojoj je osnivač Karlovačka županija, te koji djeluje sukladno zakonskim propisima i Statuta ustanove. Svojim radom pokriva područje Grada Ozlja, Općina Kamanje, Ribnika i Žakanje. Osnivač u suradnji s jedinicama lokalne samouprave podupire rad Doma zdravlja koji kao ustanova pruža cjelovitu primarnu zdravstvenu zaštitu, standardne kvalitete i sadržaja nesmetane dostupnosti svih usluga bez odgađanja i uvjetovanosti, uz primjenu dobre kliničke prakse uz poštivanje prava pacijenta na vlastiti izbor Dom zdravlja Ozalj pruža zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini kroz djelatnosti:

opće/obiteljske medicine (pet timova od toga jedan tim u DZ i četiri tima u koncesiji) dentalne zdravstvene zaštite (četiri tima od toga dva tima u DZ i dva tima u koncesiji) zdravstvene zaštite žena (jedan tim u DZ) patronažne zdravstvene zaštite (dva tima) sanitetskog prijevoza (dva tima)

medicinsko - biokemijski laboratorij (jedan tim u koncesiji),

Na sekundarnoj razini dom zdravlja pruža usluge specijalističko – konzilijarne djelatnosti:

djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije. Također se u Domu zdravlja nalazi djelatnost hitne medicine koja je organizirana u vidu dežurstva i pripravnosti od 00:00 do 24:00 sata, higijensko – epidemiološku službu Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije, optičarska djelatnost te usluge Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj (logoped, defektolog). U cilju podizanja razine i kvalitete potrebno je kontinuirano nabavljati bolju dijagnostičko – terapijsku i ostalu

medicinsko – tehničku opremu, te osigurati financijska sredstva i potrebnu tehničku dokumentaciju za ispunjenje minimalnih uvjeta propisanih Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko –

tehničke opreme. Potrebno je organizirati mobilne ambulante, koje bi došle do teško dostupnih i staračkih domaćinstava te do područja koja nisu prometno povezana.

Žumberačka naselja nemaju organiziranu primarno zdravstvenu zaštitu što se nepovoljno odražava na lokalno stanovništvo – pretežno staračka domaćinstva.


55

Dom zdravlja Ozalj pokriva područje Grada Ozlja te općina Kamanje, Žakanja i Ribnika. U sklopu Doma zdravlja nalaze se 4 ordinacije opće medicine, 1 ginekološka ordinacija, 4 ordinacije dentalne medicine, medicinsko-biokemijski laboratorij, fizikalna medicina i rehabilitacija, optika i 3 patronažne sestre. Na području Grada djeluje poznati Centar za rehabilitaciju “Ozalj“ Jaškovo i Trešćerovac. To je javna ustanova posebne namjene koja pruža usluge djeci predškolske i školske dobi s teškoćama u razvoju, sa smještajem (osnivač ustanove je Ministarstvo rada i socijalne skrbi). Centar pruža svoje usluge na četiri lokacije Jaškovo i podružnica Zorkovac smještene su na području Grada Ozlja u starim kurijama Jaškovo i Trešćerovac okruženim a dislocirane jedinice nalaze se u Ozlju i Karlovcu. Prema Operativnom planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2014. -2016. ova ustanova bi trebala biti nositelj pružanja usluga: organiziranog stanovanja, rane intervencije, psihosocijalne podrške, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija), udomiteljstva i zapošljavanja uz podršku. Prema Operativnom planu ova ustanova bi trebala imati status A – Centar za pružanje usluga u zajednici. U naselju Vivodina nalazi se privatni Dom za starije i nemoćne osobe “Viktorovski” kapaciteta 50 korisnika

Socijalna skrb

U Ozlju se nalazi podružnica Centra za socijalnu skrb Karlovac. Grad Ozalj u sklopu svojih proračunskih mogućnosti putem svojih socijalnih programa ostvaruje različite oblike pomoći građanima. U periodu od 2010. do 2014. godine Grad je povećao svoja izdvajanja za socijalni program za 21,76% (u 2014. godini za socijalni program je izdvojeno 519.232,51 kuna. U strukturi proračuna izdvajanja su smanjena na 3,31% u 2014. godini, dok su najveća izdvajanja u razmatranom periodu bila u 2010. godini kada su iznosila 4,06% proračunskih izdataka. Preko Jedinstvenog upravnog odjela redovito se realiziraju godišnji Programi u području socijalne skrbi gdje se pruža pomoć građanima kroz slijedeće mjere:

troškovi stanovanja, jednokratna novčana naknada (troškovi liječenja i nabavka lijekova, pomoć invalidima i hendikepiranim

osobama i dr.),

prehrana učenika u osnovnim školama, subvencija troškova ukopa, subvencija troškova za novorođenu djecu, pomoć za nabavu ogrjeva.

Tablica 24. Najvažnije mjere Programa socijalne skrbi Grada Ozlja za period 2012.-2014.

Namjena 2012. 2013. 2014.

troškovi stanovanja 156.863,56 192.000,00 179.270,11

prehrana učenika u osnovnim školama

32.890,00 34.250,00 35.970,00

subvencija troškova za novorođenu i posvojenu djecu

55.000,00 58.000,00 65.000,00

pomoć za nabavu ogrjeva 90.250,00 98.800,00 81.600,00

UKUPNO 335.003,63 383.050,00 361.840,14 Izvor: Grad Ozalj, 2014.

Sigurnost

Policijska postaja Ozalj obuhvaća Grad Ozalj i Općine Kamanje, Ribnik i Žakanje koje sve zajedno prema podacima o popisu stanovništva od 2011. godine broje 10.072 stanovnika.

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+ozalj&hl=hr&ie=UTF8&sll=45.612563,15.478503&sspn=0.002736,0.004823&t=h&hnear=Ozalj,+Op%C4%87ina+Ozalj+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=14

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+kamanje&hl=hr&ie=UTF8&sll=45.61287,15.477857&sspn=0.043768,0.077162&t=h&hnear=Kamanje,+Op%C4%87ina+%C5%BDakanje+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=14

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+ribnik&hl=hr&ie=UTF8&sll=45.633986,15.394244&sspn=0.043752,0.077162&t=h&hnear=Ribnik,+Op%C4%87ina+Ribnik+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=14

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+%C5%BEakanje&hl=hr&ie=UTF8&ll=45.610135,15.337086&spn=0.04377,0.077162&sll=45.577377,15.351053&sspn=0.043796,0.077162&t=h&hnear=%C5%BDakanje,+Op%C4%87ina+%C5%BDakanje+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=14


56

Tablica 25. Poredbeni prikaz rasprostranjenosti kriminaliteta u PP Ozalj

Prometne nesreće Prometne nesreće Prometne nesreće

Ukupno +/- % S ozlijeđenima +/- % S poginulima +/- %

2013 2014 2013 2014 2013 2014

Opći kriminalitet

66 73 10,61 12 23 191,67 0 3

Izvor: MUP, PU Karlovačka

Najčešće vrste prometnih vozila su sudari vozila u pokretu te slijetanje vozila s ceste, a najčešći uzroci su brzina neprimjerena uvjetima na cesti, te nepoštivanja prednosti prolaska. Tablica 26. Pokazatelji prekršaja Ukupno Prema Zakonu o prek. protiv

JRM*26 Ostali zakoni

Broj djela +/- % Broj djela +/- % Broj djela +/- %

2013 2014 2013 2014 2013 2014

Prekršaji 120 72 -40 45 27 -40 75 45 -40 Izvor: MUP, PU Karlovačka

U 2013. i 2014. godini na području PP Ozalj nije bilo prijavljenih kaznenih dijela zlouporabe droga. Statistike djela općeg kriminaliteta, organiziranog i gospodarskog kriminaliteta nisu dane po policijskim postajama, već ukupno za Policijsku upravu Karlovačke županije. Tako je broj prijava za djela organiziranog kriminala 2013/2014 opao za 34,8%. Broj kaznenih djela protiv života i tijela je opao u periodu 2013/2014 za 31,4%, porastao je broj dijela protiv imovine za 17,10%. Za djela općeg kriminaliteta broj prijava je rastao za 12%, a najveći porast prijava bio je za djela gospodarskog kriminaliteta za 323,6%.27 Na području cijele PU Karlovačke u nadzoru državne granice prema Republici Sloveniji u 2015. godini bilo je 3 slučaja nezakonitog prelaska državne granice sa ukupno 6 osoba, dok je u 2014. godini takvih slučajeva bilo 6 sa 9 osoba. Na području grada nalaze se stalni granični prijelazi za pogranični promet Obrež - Božakovo (privremeno zatvoren), Vivodina- Krmačina (radno vrijeme radnim danom od 6 do 22 sata, nedjeljom od 8 do 20 sati) i Kašt- Radovica (radno vrijeme od 5 do 23 sata, nedjeljom od 7 do 20 sati).


dobar program za učenike osnovne škole organiziran predškolski odgoj i obrazovanje u

vrtiću u javnom vlasništvu, priprema za dostizanje nacionalnog standarda

organizirana primarna zdravstvena zaštita na području Grada je Centar za rehabilitaciju

koji nadležno Ministarstvo namjerava unaprjeđivati i modernizirati

zadovoljavajući broj registriranih udruga (s obzirom na brojnost stanovnika)

razvijena partnerska suradnja javnog i civilnog sektora

promocija Ozlja kao kulturnog središta bogate kulturne i povijesne baštine

aktivne kulturne ustanove i udruge

- nedostatna sredstva namijenjena osobama bez prihoda

- nedostatna skrb za osobe treće životne dobi - nema srednjoškolskog obrazovanja na

području grada - nedostatna skrb za starije i nemoćne u

javnom vlasništvu - nedovoljno sredstava za ulaganje u

predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

- nedovoljno sredstava za održavanje kulturne baštine

26 JRM- skraćenica javni red i mir 27 % razrješenja ne daje cjelovitu sliku budući se uspoređuju razrješenja ne u odnosu na broj prijava već u odnosu na broj razrješenja iz prethodne godine

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+obre%C5%BE+vivodinski&hl=hr&ie=UTF8&ll=45.649588,15.40647&spn=0.005467,0.009645&sll=45.652568,15.422401&sspn=0.043737,0.077162&t=h&hnear=Obre%C5%BE+Vivodinski,+Karlova%C4%8Dka+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=17&layer=c&cbll=45.649588,15.40647&panoid=cxOFqzkmds5rsRYlG_zzIw&cbp=12,290.32,,0,4.1

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+vivodina&hl=hr&ie=UTF8&ll=45.667549,15.391835&spn=0.005466,0.009645&sll=45.648904,15.423101&sspn=0.02187,0.038581&t=h&hnear=Vivodina,+Karlova%C4%8Dka+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=17&layer=c&cbll=45.667549,15.391835&panoid=XSb2h1uOeN68I8xYF21ZTA&cbp=12,225.96,,0,0.1

http://maps.google.com/maps?q=hrvatska,+ka%C5%A1t&hl=hr&ie=UTF8&ll=45.699166,15.361547&spn=0.043941,0.077162&sll=45.674912,15.398262&sspn=0.02186,0.038581&t=h&hnear=Ka%C5%A1t,+Karlova%C4%8Dka+%C5%BEupanija,+Hrvatska&z=14&layer=c&cbll=45.698862,15.361401&panoid=AS8ABFbFdxHJ9kyMZNg7wA&cbp=12,225.38,,2,-2.9


57

ustanove u kulturi organiziraju različite programe za cjeloživotno učenje te promociju Ozlja kao mjesta kulturnih događanja

Grad u razvoju volonterstva prepoznaje mogućnost rješavanja problema lokalnih zajednica

Privatne investicije u sferi socijalne skrbi Na graničnim prijelazima prema Sloveniji

nema značajnijeg broja ilegalnih prijelaza


Opremanje i modernizacija učeničkih prostora osnovnih i srednjih škola, te proširenje predškolskih kapaciteta i stručnjaka

Kino/multimedijalni prostori

Stipendiranje deficitarnih zanimanja sukladno definiranim potrebama gospodarskog sektora

Preventivni programi informiranja, zaštite zdravlja i nabava kvalitetne dijagnostičke opreme

Jačanje potpore programima civilnog sektora kroz proračunska sredstva

Uključivanje kulturnih i športskih udruga u turističku ponudu

Promoviranje volonterizma

Ulaganje u unaprjeđenje zdravstvene zaštite

o Smanjenje broja učenika u školama o Nedostatak sredstava za ulaganje u

dogradnju postojećih ili izgradnju novih školskih i predškolskih objekata

o Nedostatak sredstava za ulaganje u unaprjeđenje zdravstvene zaštite

o Nedostatak sredstava za ulaganje i održavanje sportskih objekata i rekreacijskih sadržaja

o Financijska ovisnost društvenog sektora o državnom i gradskom proračunu

o Nedostatak adekvatnog prostora i opreme za jačanje aktivnosti civilnog sektora

o Nedovoljna uključenost civilnog sektora u razvojno planiranje

Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje razvojem

Djelatnost i ovlasti gradske uprave, javne sužbe Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13-pročišćeni tekst) i Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06-ispravak, 16/07-ispravak, 95/08, 46/10-ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 44/13) Grad Ozalj se administrativno nalazi u Karlovačkoj županiji. Grad Ozalj je pogranična jedinica lokalne samouprave izvan glavnih prometnih pravaca Karlovačke županije, ali u neposrednoj blizini županijskog središta – Grada Karlovca. Grad Ozalj je nositelj certifikata ISO 9001:2008 koji dokazuje da je sustav upravljanja kvalitetom u Gradu Ozlju sukladan zahtjevima iz norme i da je usklađen s propisima. Tijela Grada Ozlja su Gradsko vijeće i gradonačelnik koji ima jednog zamjenika. Gradsko vijeće je predstavničko tijelo stanovnika naselja u sastavu Grada i tijelo lokalne samouprave koje, u okviru svojih prava i dužnosti, donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, Zakonom i Statutom. Gradsko vijeće ima petnaest članova izabranih na način određen Zakonom. Gradonačelnik je izvršno tijelo Grada Ozlja. Grad ima 24 mjesna odbora koji predlažu prioritete u izgradnji komunalne infrastrukture i drugih potrebnih radova, te aktivnosti na svojim područjima. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i poslova državne uprave prenijetih na Grad Ozalj ustrojen je u lipnju 2014. godine Jedinstveni upravni odjel28 koji u okviru prava i dužnosti Grada Ozlja, izvršava zakone i


58

druge propise, odluke i druge opće akte Gradskog vijeća i gradonačelnika, prati stanje u upravnim područjima za koja su osnovana, rješava u upravnim stvarima, provodi nadzor, poduzima mjere na koji je zakonom ili drugim propisom ovlašten, priprema odluke i druge opće akte te obavlja i druge poslove. Ustrojavanjem Jedinstvenog upravnog odjela ukinuti su dotadašnji Upravni odjeli čije je poslove preuzeo Jedinstveni upravni odjel. Danas je Jedinstveni upravni odjel ustrojen sa 4 odsjeka (za opće i društvene djelatnosti, za urbanizam i komunalne poslove, za proračun i financije te za gospodarstvo i projekte) i vlastitim pogonom Grada Ozlja za obavljanje komunalnih djelatnosti, bez svojstva pravne osobe. U okviru samoupravnog djelokruga rada, Grad Ozalj osigurava djelatnost javnih službi koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti te drugih djelatnosti u skladu sa zakonom. Grad Ozalj je povjerio obavljanje komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti slijedećim tvrtkama. Tablica 27. Pregled tvrtki koje obavljaju komunalne djelatnosti.

Redni broj

Tvrtka (naziv) trgovačkog društva / ustanove

Djelatnost

1.

Komunalno Ozalj d.o.o., Ozalj Vodoopskrba i odvodnja

2.

AZELIJA EKO d.o.o., Ozalj Ostale komunalne djelatnosti osim vodoopskrbe, odvodnje i dimnjačarskih poslova

3.

Dimnjačar d.o.o. Dimnjačarske usluge

4. VENERA d.o.o., Barilović Održavanje javne rasvjete

5. GM PRIJEVOZ, Ozalj Održavanje makadamskih cesta, 6. CESTE KARLOVAC d.d., Karlovac Održavanje asfaltnih površina

7. GM TT LEŠČANEC, Ozalj Održavanje javnih prometnih površina u zimskim uvjetima

Izvor: Grad Ozalj, studeni 2016.. Osnivači komunalnih društava Komunalno Ozalj d.o.o. i AZELIJA EKO d.o.o. su Grad Ozalj i Općina Žakanje sa udjelima u omjeru 60:40. Dimnjačarske usluge dane su u koncesiju privatnom poduzetniku. Grad Ozalj je donio Odluke o pristupanju i preuzimanju poslovnih udjela trgovačkog društva Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.29 te je pristupio Društvenom ugovoru trgovačkog društva Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. te je preuzeo 3,34% poslovnih udjela Općina Rakovica, Vojnić i Žakanje, nominalne vrijednosti 6.600,00 kuna.

2.7.2. Dokumenti prostornog uređenja Postojeći PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune je izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja državne i područne/regionalne razine:

''Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske'' (27.06.1997.g. donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske),

''Program prostornog uređenja Republike Hrvatske'' (NN 50/99, 84/13) Prostorni plan Parka prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“ („Narodne novine“ broj 125/14) Prostorni plan Karlovačke županije – PPKŽ (GKŽ 26/0l, 33/0l, 36/08 i 56/13).

Osim PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune doneseni su i drugi dokumenti prostornog uređenja

UPU Grada Ozlja UPU 1 (SGGO1/09)

29 Odluka o pristupanju Društvenom ugovoru trgovačkog društva Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. i Odluka o preuzimanju poslovnih udjela u trgovačkom društvu Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o.- Službeni glasnik Grada Ozlja broj 1/15


59

DPU gospodarsko-poslovne zone Ozalj DPU 1 (SGGO 5/07, 1/11)

Urbanističkog plana uređenja gospodarsko-proizvodne zone Lug (UPU 3) u Ozlju (SGGO 1/09, 6/14) Razvoj Grada Ozlja i svi zahvati u prostoru realiziraju se dulji niz godina u skladu s dokumentima prostornog uređenja, što je rezultiralo skladnim uređenjem prostora unutar građevinskog područja naselja - od razgraničenja prostora po namjeni do opremljenosti komunalnom infrastrukturom. Ciljevi i programska polazišta za izradu I. izmjena i dopuna Plana su osiguranje prostora za dugoročni razvoj naselja i poduzetništva te osiguranje uvjeta za gradnju građevina i infrastrukturnih sustava . Svi razlozi detaljno su navedeni u članku 9. Odluke.

2.7.3.Prihodi i primici u proračunu Grada Ozlja

Prihodi i primici proračuna se ostvaruju iz gradskih poreza, prireza, naknadi i pristojbi, kao i od imovine Grada Ozlja ili od stečenih imovinskih prava. Dio prihoda ostvaruje se od udjela u zajedničkim porezima, od sredstva pomoći koja su predviđena državnim proračunom i proračunima drugih JLPRS kao i iz drugih izvora u skladu sa važećim propisima. Dio prihoda se također ostvaruje od koncesija i novčanih kazni. Nedostajuća sredstva mogu se ostvarivati zaduživanjem kod poslovnih banaka i drugih financijskih institucija, izdavanjem obveznica, korištenjem lizinga i drugim oblicima pribavljanja financijskih sredstava, sukladno propisima i praksi u Republici Hrvatskoj. U strukturi prihoda i primitaka (2014. godina) najvišu stavku čine porezni prihodi prosječno oko 68,29%, a zatim slijede prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (oko 15,77%), te prihodi od imovine (3,88%) te pomoći unutar opće države (3,60 %). U razmatranom periodu (osim u 2010. godini) u strukturi proračuna prihod od poreza se kretao od 66-68 % a pomoć od opće države se varirala od 6,77 % u 2010. godini do najviše 13,15 % u 2012. godini, da bi se smanjila na 3,60 % u 2014. godini. Grad Ozalj, za 4proračunska korisnika, Zavičajni muzej Ozalj, Gradsku knjižnicu lvana Belostenca,Dječji vrtić Zvončić i Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinski koristi sustav riznice i njihovi prihodi se prikazuju u okviru proračuna Grada Ozlja.

Slika 6. Ukupni prihodi i primici i rashodi i izdaci proračuna Grada. (Izvor: Grad Ozalj, 2015.) Iz izrađene tabele je razvidno da je u razmatranom periodu (period duboke gospodarske krize u RH) kontinuiran manjak prihoda i primitaka u odnosu na visinu rashoda i izdataka, iako su u istom periodu nominalno porasli prihodi za 34,36%.

-5000000,000

,000

5000000,000

10000000,000

15000000,000

20000000,000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014

Ukupni prihodi i primici

Ukupni rashodi i izdaci

Razlika višak/manjak


60

Iskazani višak sredstava na kraju proračunskog razdoblja 2014. godine rezultat je primitka dugoročnog kredita poslovne banke,odobrenog za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji je se u konačnici, financirati iz Programa IPARD. Vrijednost ukupne imovine Grada iskazane u bilanci sa stanjem na dan 31.12.2014. iznosi 57.343.989 kuna, što predstavlja povećanje od 6.956.423 kuna u odnosu na stanje 1. siječnja 2014 godine. Ukupna vrijednost obveza i vlastitih izvora Grada Ozlja na dan 31.12.2014. godine iznosi 57.343.989 kuna, pri čemu obveze iznose 960.768 kuna, a vlastiti izvori 56.383.221 kuna.

2.7.4.Institucije i nadležnost razvoja

Glavna uloga u upravljanju razvojem pripada gradonačelniku te Gradskom vijeću, koji čine izabrani zastupnici i donositelji odluka sa zadatkom promicanja razvoja Grada Ozlja. Također nositelj razvoja je Jedinstveni upravni odjel. Problemi s kojima se navedeni nositelji suočavaju jesu slijedeći:

- suradnja u oblikovanju i provedbi razvojne politike nije zadovoljavajuća; - suradnja gradskih upravnih tijela s tijelima na centralnoj razini nije zadovoljavajuća; - instrumenti upravljanja razvojem – proračun, strateški razvojni dokumenti – potreba za vertikalnom

povezanošću strateških dokumenata od lokalne preko regionalne do državne razine, na čemu se počelo raditi

- nedostaje privatne inicijative za razvoj novih gospodarskih aktivnosti - Grad Ozalj se nalazi u Karlovačkoj županiji u pograničnom području prema Republici Sloveniji ali u

neposrednoj blizini njenog administrativnog središta – grada Karlovca, koji je ujedno i važno industrijsko i prometno središte Republike Hrvatske. Također veliki dio Grada se nalazi unutar Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje.

Za upravljanje razvojem na razini lokalne zajednice važni su i KARLA d.o.o. te Lokalna akcijska grupa (LAG) Vallis Colapis kojoj je Grad jedan od suosnivača i ključna je za razvoj ruralnih naselja Grada. Civilno društvo provodi velik broj projekata i aktivnosti važnih za razvoj Grada Ozlja . Ima važnu ulogu u razvijanju i promoviranju suradnje na razvojnim projektima, koji se pokazuju uspješnima u zadovoljavanju potreba zajednice s obzirom na to da omogućuju osnaživanje i uključivanje samih korisnika u njihovu provedbu. Privatni sektor je glavni pokretač razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Interese privatnog sektora zastupa Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Karlovac i Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije i Udruženje obrtnika Ozalj. Važno je i Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u kojem su, uz Hrvatski zavod za zapošljavanje Karlovačku županiju i gradove, škole, razvojnu agenciju i dr., uključeni i veći poslodavci. Privatnom sektoru nužno je omogućiti potreban okvir putem odgovorne i djelotvorne potpore javnog sektora, koja na taj način povećava konkurentnost lokalnog gospodarstva, a konkurentno gospodarstvo otvara nova radna mjesta.

2.7.5. Provedba strateških dokumenata i razvojnih projekata

Temeljni dokumenti, značajni za oblikovanje Strategije razvoja Grada Ozlja su, prvenstveno, strateški dokumenti doneseni na razini Republike Hrvatske, Karlovačke županije i samog Grada. U okvirima tih dokumenata, posebno bi se mogla izdvojiti:

o Strategija i Program prostornog uređenja RH (NN 50/99) o Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. o Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013. o Prostorni plan Karlovačke županije – PPKŽ (GKŽ 26/0l, 33/0l, 36/08 i 56/13) o Prostorni plan uređenja Grada Ozlja – PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune (SGGO 05/15) o Urbanistički plan uređenja Ozlja (UPU 1) (SGGO 1/09) o Urbanistički plan uređenja gospodarsko-poduzetničke zone Lug (UPU 3) (SGGO 1/09)

Od ostalih strateških razvojnih dokumenata Grad Ozalj ima Akcijski plan razvoja turizma Grada Ozlja 2013.-2016., a važna je i lokalna razvojna strategija LAG Vallis Colapis 2012.-2014. odobrena od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (IPARD M202m PRR M19, PM19.1).


61

Uz navedene strategije i strateške dokumente, potrebno je obuhvatiti i one zakonske okvire kojima se pristupa operativnoj razradi navedenih strategija ili su s njima u najužoj korelaciji i značajne su za razvoj Grada. Bez izrađenih strateških planova i njihove uzajamne povezanosti na području jedne regije koja ima zajedničke razvojne ciljeve, teško je očekivati i uspješno kandidiranje većih razvojnih projekta, što se automatski odražava na dinamiku gospodarskog razvoja.


Mala administracija JLS Uvedena e-uprava potporne institucije i organizacije – KARLA

d.o.o i LAG Valllis Colapis Usvojeni strateški dokumenti prostornog

uređenja (PPUG Ozlja – I. izmjene i dopune, UPU Ozlja i UPU gospodarsko-poduzetničke zone Lug )

Rast proračunskih prihoda od 2010. do 2014. Grad Ozalj je kreditno sposoban s iskustvom i

za izradu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova i programa

Nedovoljna iskorištenost mogućnost suradnje na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini

Nejasna primjena e-uprave/nedovoljna transparetnost

Stalan rast proračunskog deficita

Nedostatni kapaciteti za izradu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova i programa


Podići razinu znanja i vještina za učinkovito upravljanje razvojem;

Poboljšati koordinaciju i protok informacija između upravnog odjela i institucija te popraviti suradnju na zajedničkim razvojnim programima

Intenzivnije uključiti gospodarsku i obrtničku komoru i druga strukovna udruženja i udruge pri osmišljavanju i raspravljanju o razvoju Grada;

Izraditi strategiju razvoja Grada Ozlja za period do 2020. godine

Uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o projektima u Gradu

Osnažiti Jedinstveni upravni odjel zapošljavajući odgovarajuće službenike u odsjek za gospodarstvo i projekte

o smanjenje prihoda iz državnog proračuna i poreza

o Mali vlastiti prihodi JLS o Mogućnost gospodarske suradnje i prijenosa

znanja i iskustva nije prepoznat o Slabo korištenje mogućnosti koje omogućuje

članstvo u međunarodnim institucijama o Nema strateških razvojnih dokumenata na

lokalnoj razini o Sredstva u proračunu ograničavaju

mogućnost dodatnog zapošljavanja službenika na poslovima u odsjeku za gospodarstvo i projekte Jedinstvenog upravnog odjela

SWOT analiza područja

SWOT30 analiza predstavlja kvalitativnu ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj područja u cjelini. Snage Grada su vlastiti prostori, resursi i sposobnosti na koje se može osloniti ili ih koristiti u svom daljnjem razvoju, te koje imaju najveće mogućnosti za uspjeh, a daju mu i komparativnu prednost pred drugim područjima, dok slabosti ukazuju na ograničavajuće faktore unutar samog Grada (područja) koje mora riješiti vlastitim snagama koristeći prilike koje mu se pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugroziti razvojne planove

30 Op.a. engleski: Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats; Snage, Slabosti, Prilike i Prijetnje


62

i projekte te se pripremiti za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja i utječu na sve aktivnosti, a time i ostvarenje ciljeva i vizije. Metodu SWOT analize – vrednovanja gradskih snaga i slabosti, razvojnih mogućnosti i prijetnji koje mogu zaustaviti planiran razvoj, Grad Ozalj počeo je koristiti prilikom izrade prethodnih razvojnih dokumenata. Rezultati prethodnih, ukupnih i sektorskih, SWOT analiza, pregledavani su i ažurirani tijekom izrade ovog strateškog plana, kao i usuglašeni s nadležnim regionalnim, nacionalnim i europskim razvojnim mogućnostima. Prijetnje, navedene u ovoj SWOT analizi, odnose se na najveće rizike s kojima se suočava Grad sada, i s kojima će se suočiti i u bliskoj budućnosti. One utjelovljuju negativne varijacije koje se mogu pojaviti u planiranom razvoju te ukazuju na potencijalne probleme koji će se pojaviti izostankom ispunjavanja planiranih strateških ciljeva.Pri izradi konačne SWOT analize korištena su i 2 pomoćna analitička modela: PRIMO-F, te PESTLE model, te je provedena i evaluacija svih ulaznih podataka.

I PRIRODNI (KULTURNI) RESURSI I INFRASTRUKTURA

SNAGE (sadašnje povoljne značajke Grada Ozlja )

element Obrazloženje

Povoljan geoprometni položaj u Hrvatskoj

Blizina Karlovca, Zagreba, i Rijeke te blizina slovenske granice omogućava stanovnicima Grada korištenje gospodarske i društvene infrastrukture hrvatskih velikih gradova te mogućnosti prekogranične suradnje. Zbog blizine, pogotovo Karlovca, stanovnici se mogu zapošljavati u istima bez potrebe za preseljenjem (dnevna migracija)

Sačuvana kulturna, prirodna i etno baština

Na području Grada niz je kulturno – povijesnih spomenika te zaštićenih spomenika prirode i lokaliteta u NATURA 2000, od kojih je najznačajniji Stari grad Ozalj, PP Žumberak- Samoborsko gorje, rijeka Kupa, Ozaljska špilja, niz zaštićenih krajolika , spomenici parkovne arhitekture, Etno selo te sačuvana nematerijalana ruralna kulturna baština

Veliki hidrološki značaj – dobar vodeni potencijal

Na području Grada više je HE različite snage. Grad je smješten uz rijeku Kupu koja nije zagađena i predstavlja jednu od prirodnih atrakcija područja.

Očuvani prirodni resursi Veliko bogatstvo biološke i krajobrazne raznolikosti. Očuvanost okoliša i značajan vodni potencijal. Šumski resursi (sirovinska osnova pogodna za razvoj biomase) i poljoprivredni resursi (voćnjaci, vinogradrastvo, stočarstvo).Dio Grada je unutar područja ekološke mreže (NATURA 2000) i Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.

Mreža pokrivenosti odvoza otpada Organiziranim odvozom otpada obuhvaćena su sva naselja Grada Ozlja.

Minski sumnjiva područja Nema minski sumnjivih područja. Raspoloživost energetske i elektroničke infrastrukture

Naselja su pokrivena elektrodistribucijskom mrežom, zadovoljavajuća pokrivenost telekomunikacijskim uređajima.

Povoljni klimatski uvjeti Područje kontinentalne klime koja omogućuje cjelogodišnju i diverzificiranu turističku ponudu (pogoduje i građevinskoj sezoni) te je pogodno za poljoprivredu – pogotovo voćarstvo i vinogradarstvo.

Čist zrak i zagađenja od buke Kao i na ostalim dijelovima Karlovačke županije područje Grada ima čist zrak te nema zagađenja bukom

Ulaganja u komunalnu infrastrukturu Izgrađen pročistač otpadnih voda za 2000 ekvivalenata. Dovršena I. faza izgradnje reciklažnog dvorišta. Pripremljena je dokumentacija za provedbu postupka javne nabave


63

za II.fazu reciklažnog dvorišta (sortirnica) Željeznički promet Redovan putnički promet lokalnom željezničkom prugom od

državne granice do Karlovca, što omogućuje dnevne migracije učenicima, studentima i zaposlenima.

Grad Ozalj je pogranično područje prema Republici Sloveniji (Bela Krajina)

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju nestaju prepreke u svakodnevnoj komunikaciji stanovništva koje su proizlazile iz dosadašjeg pograničnog položaja (od 1991. godine)

SLABOSTI (sadašnje nepovoljne značajke Grada Ozlja)

Element Obrazloženje

Nedostatak dugoročnog strateškog opredjeljenja razvoja Grada

Ne postoji jasno određen plan daljnjeg razvoja u gospodarskom, društvenom, demografskom i prostornom smislu. Planski dokumenti izrađuju se i donose prema trenutnim potrebama bez dugoročnog sagledavanja (refleksija problema izostanka dugoročnih strateških smjernica na nacionalnoj razini).

Neuravnotežen razvoj područja Grada Ozalj je u neposrednoj blizini Karlovca (županijskog središta) te može koristiti sve pogodnosti položaja. Međutim žumberački kraj značajno zaostaje u gospodarskom razvoju za ostalim područjem Grada.

Neuravnotežen razvoj i kanalizacijske mreže

U manjim naseljima otpadne vode se sakupljaju u septičkim jamama.

Manja gustoća nerazvrstanih cesta od županijskog prosjeka , nije ustrojena baza nerazvrstanih cesta, sve ceste nisu asfaltiranje

Gustoća nerazvrstanih cesta na području Grada Ozlja je 808,25 m/ km2 površine (županijski prosjek 856,48 m/km² površine). Na asfaltirane ceste se odnosi 118,000 km, a na makadamske ceste 27,000 km. Grad Ozalj ustrojava jedinstvenu bazu (popis) podataka o nerazvrstanim cestama. Potreba za ulaganjima u modernizaciju i proširenje postojećeg sustava prometnica.

Održavanje i unaprijeđivanje postignute razine komunalnog standarda

Održavanje cestovne mreže lokalne i županijske razine za veliki broj malih naselja zahtijeva značajna financijska sredstva

Željeznički promet Potrebna modernizacija željezničke infrastrukture u Ozlju, pruge i modernizacija vlakova.

Nedovoljno ulaganje u održavanje i čuvanje artefakata u Zavičajnom muzeju

Materijalni uvjeti u Zavičajnom muzeju Ozalj nisu odgovarajući za čuvanje postojećih eksponata.

PRILIKE (sadašnji i budući, mogući, pozitivni vanjski utjecaji)


Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda

Potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu prilagođenu veličini Grada i njenih naselja.

Veliki dio nerazvrstanih cesta, šumskih i poljskih putova je upisan u zemljišne knjige kao vlasništvo Grada Ozlja

Do srpnja 2013. u zemljišne knjige kao javno dobro i neotuđivo vlasništvo grada Ozlja upisane su ceste ukupne površine 2 727 347 m2 , a obuhvaćaju asfaltirane i makadamske ceste, te poljske i šumske putove. Na taj način stvoren je preduvjet za financiranje rekonstrukcije i izgradnje prometnica iz sredstava PRR-a.

Priprema razvojnih programa/projekata za izvore financiranja (strukturni fondovi, JPP)

Izrada programa i projekata koji imaju razvojnu komponentu kroz unapređenje gospodarskih aktivnosti, rast zapošljavanja, strateške smjernice i opredjeljenja, povećanje kvalitete života. Razvojni projekti i programi na razini spremnosti pronalaska financijskih izvora realizacije (spremne potrebne studije-CBA, FS i sl;suglasnosti, prostorno-planske dokumentacije…) i partnera.


64

Kandidiranje strateških projektnih prijedloga na izvore financiranja za izradu dokumentacije potrebne za kandidiranje na strukturne fondove.

Financiranje razvojnih projekata kroz financijska sredstva EU

Povećani poticaji iz državnih i EU fondova za zaštitu okoliša, posebice slivnih područja koja se prostiru u susjedne županije i države, razvoj infrastrukture, porast turističkog i poljoprivrednog razvoja, npr. razvoj integrirane i organske poljoprivredne proizvodnje, te uporaba obnovljivih izvora energije.

Razvoj suradnje zaštite prirode s poslovnim sektorom, poticanje održivog gospodarstva i energetske učinkovitosti s ciljem zaštite okoliša

Promocija zaštite prirode i održivo korištenje putem zajedničkih projekata s drugim sektorima – posebno turizma i poljoprivrede. Poticajna sredstva iz strukturnih fondova za razvoj održivog turizma (razvoj selektivnih oblika – posebno ruralnog turizma) i poljoprivrede (NATURA 2000, agroekološke mjere) i obnovljivih izvora energije, posebno za potrebe gospodarskog i javnog sektora.

PRIJETNJE (sadašnji i budući, mogući, negativni vanjski utjecaji)


Upravljanje prirodnom kulturno-povijesnom baštinom

Propadanje kulturne i prirodne baštine Ozlja zbog nedostatka financijskih sredstava te demografskog propadanja , gubitak kolektivnog sjećanja i izostanak inicijative. Sekundarni uzroci su u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, neprimjerenoj namjeni te izostanku kontrole i nadzora nad zahvatima u prostoru.

Održavanje i izgradnja infrastrukture Ukoliko se nastavi trend gubitka stanovnika doći će do ugroze održavanja i potrebe daljnjeg razvijanja izgrađene infrastrukture što će povratno dovesti do još većeg gubitka stanovnika.

II GOSPODARSTVO

SNAGE (sadašnje povoljne značajke Grada Ozlja)


Očuvano poljoprivredno zemljište Poljoprivredno zemljište na području Grada 27% ukupne površine. Klimatska pogodnost voćarstvo i vinogradartsvo

Prostorni plan uređenja Grada Ozlja Prostorni plan uređenja otvara mogućnosti ulaganja u javnoj i poduzetničkoj sferi.

Urbanistički plan uređenja Ozlja (UPU 1)

Urbanistički plan uređenja Ozlja omogućava prostorno uređenje središnjeg naselja Grada

Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone Lug poduzetničke zone Lug

Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone Lug omogućava suvremen i racionalan način razvoja gospodarskih subjekata i privlačenje investicija (lokalni, nacionalnih, međunarodnih) zbog uređene poduzetničke infrastrukture na 48 ha

Industrijska tradicija Grad Ozalj je područje gdje su prvi prerađivački pogoni nastajali već u 18. stoljeću, a kasnije su karlovačka poduzeća otvarala svoje izdvojene pogone u Ozlju. Početkom 20. stoljeća sagrađena hidroelektrana.

Diversifikacija gospodarstva Na području Grada više je značajnih gospodarskih grana prerađivačka industrija, proizvodnja biodizela, građevinska i trgovina. Trgovačka društva po klasifikaciji pripadaju malom i srednjem poduzetništvu.

Dio gospodarstva je izvozno orijentiran U Registru izvoznika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori se nalazi 5


65

trgovačkih društava registriranih na području Grada koji se bave prerđivačkom industrijom (prerada metala, plastike, drveta).

Pogodnosti razvoja kulturnog turizma Područje grada puno je kulturno povijesnih spomenika, a i rodno je mjesto najpoznatije hrvatske slikarice Slave Raškaj te je bio neformalna prijestolnica Hrvatske u 16. i 17. stoljeću. Ozalj je bio popularno izletište već 30-tih godina 20. stoljeća. Gradska uprava na temelju te baštine osmišljava projekte kojima bi privukla posjetitelje i turiste.

Razvoj voćarstva i vinogradarstva Područje je voćarsko vinogradarski kraj. Ove proizvodnje mogu biti profitabilne i na manjim poljoprivrednim površinama. U svrhu promocije vina formirana je Vinska cesta

SLABOSTI (sadašnje nepovoljne značajke Grada Ozlja )


Nedostatak ulaganja u nove tehnologije u privatnom sektoru

Ne ulaže se u unaprjeđivanje niti jedne proizvodnje na temelju novih saznanja (od poljoprivrede, šumarstva, turizma…)

Neorganiziranost i usitnjenost poljoprivredne proizvodnje

Na području poljoprivredne proizvodnje odnosi među gospodarskim čimbenicima se ne mijenjaju unatoč promijenjenom gospodarskom okruženju.

Nedovoljan broj dolazaka i noćenja turista

Prema podacima o dolascima i noćenjima turista dosadašnji napori za razvoj turizma nisu dali očekivane rezultate

Stalna promjena zakonskih propisa na državnoj razini

Zbog stalne izmjene uvjeta poslovanja investitori otežano realiziraju poslovne pothvate



Pozitivni turistički trendovi Kontinentalni turizam postaje sve atraktivniji. Razvoj dobre turističke ponude usmjeren na očuvanu prirodnu i povijesno-kulturnu baštinu može usmjeriti i zadržati na području Ozlja i njegove okolice posjetitelje i izletnike iz hrvatskih velikih gradova, ali i turiste iz inozemstva.

Promicanje uslužnog sektora Turistički potencijali i postojeći kapaciteti stvaraju turistički proizvod i obogaćuju turističku ponudu u cilju produženja boravka turista i unapređenja kontinentalnog turizma i upravljanja destinacijom.

Prepoznate turističke atrakcije Turističke atrakcije Grada su prepoznate i identificirane

Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje

Karlovačka županija je financirala izradu karata pogodnosti za pojedine poljoprivredne proizvodnje. Područje Grada Ozlja je najpogodnije za voćarstvo i vinogradarstvo, a manja područja uz rijeku Kupu za stočarstvo i ratarstvo.

Potpora razvoju mikro, malog i srednjeg poduzetništva, obrta i poljoprivrede i šumarstva

Država podupire razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva, te obrta, kroz programe za stvaranje klastera, zadruga, mreža i udruženja, posebno u cilju smanjenja troškova i povećanja izvoza.

Područje Grada Ozlja graniči s Republikom Slovenijom

Mogućnosti prekogranične suradnje na gospodarskim i drugim razinama



Nedovoljno sredstava Dugotrajna gospodarska kriza je financijski iscrpila poduzetnike.

Nedostatak jasne gospodarske strategije nacionalne razine

Nema nacionalne, dugoročne, strategije razvoja, kako ukupne tako i sektorskih.

Siva ekonomija Izloženost nelojalnoj konkurenciji, slabost zakonskog sustava.


66

Svrstavanje Grada Ozlja u II. Skupinu prema indeksu razvijenosti

Prema indeksu razvijenosti Grad je svrstan u II.skupinu – te ima izračunatu razvijenost od 75,08% (prag 75%). Zbog toga ne može koristiti pogodnosti namijenjene JLS s indeksom razvijenosti manjim od 75% (područja od posebne državne skrbi) iako ima mnoge njihove karakteristike: depopulacija, veliki broj malih naselja, pretežno ruralna sredina i sl.

Neravnomjeran razvoj Županije Južni dijelovi županije vidljivo odskaču (zaostaju) u prosječnom razvoju uslijed ratnih djelovanja na tim prostorima (PPDI).

III LJUDSKI RESURSI (STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA)

SNAGE (sadašnje povoljne značajke Grada oZLJA)

element obrazloženje

Raspoloživost radne snage za prerađivačku industriju

30% ukupno nezaposlenih su starosti od 20-30 godina, 32% starosti od 35-50 godina.

Kvaliteta življenja Grad Ozalj je mjesto ugodno za život relativno uređene komunalne infrastrukture u neposrednoj blizini županijskog i državnog središta.Grad je prilagođen obiteljskom životu.



Nepovoljna demografska kretanja Naglašena depopulacija ruralnih sredina. Starenje stanovništva Grada je izrazito vidljiv trend.

Nepovoljna dobna piramida stanovništva

Negativni prirast stanovništva. 29,76 % stanovništva starije od 65 godina. Prosječna starost stanovništva je 43,7 god.

Neodgovarajuća kvalifikacijska struktura radne snage

Postoji relativno dobro kvalificirana radna snaga, ali ima onih zanimanja koja ne odgovaraju razvojnim potrebama gospodarstva, posebno u metaloprerađivačkoj industriji, te je prisutan nedostatak kvalificirane radne snage u ostalim sektorima (zdravstvo, turizam, društvene djelatnosti, socijalna skrb…).

Mala mobilnost radne snage Nepostojanje motivacije za odlazak iz urbanih područja, neefikasan sustav motivacijskih mjera za rad u ruralnim područjima. S druge strane, veliki broj (stručnog) kadra migrira u Zagreb ili u inozemstvo.



Razvitak i unapređenje sustava cjeloživotnog učenja

Kroz mrežu postojećih obrazovnih ustanova provoditi «tailor made» programe obuke i usavršavanja kojima se otvara pristup i stvaraju uvjeti izbora na tržištu rada.

Podizanje kvalitete radne snage Korištenje državnih potpora za prekvalificiranje i pristup tržištu rada, Poticaji za zapošljavanje, samozapošljavanje i programi za edukaciju/prekvalifikaciju radne snage (poticanje iz nacionalnih i EU izvora).

Provođenje populacijskih mjera Korištenje nacionalne populacijske politike i programa na državnoj i lokalnoj razini za poticanje rasta nataliteta i privlačenje (naseljavanje) stanovništva u ruralna područja.

Daljnji razvoj obrazovnog sustava Državna politika usklađivanja obrazovanja prema potrebama tržišta rada (Bolonjska deklaracija). Kvalifikacijski okvir i razvoj sustava odobrenja novih kurikuluma (+ EU izvori financiranja razvoja i


67

implementacije).



Negativan demografski trend Proces starenja stanovništva uzrokuje povećanje radno neaktivnog stanovništva, odnosno broja umirovljenika, što dodatno opterećuje mirovinski sustav.

Nedostatak koordinacije između institucija višeg obrazovanja i gospodarstva

Neadekvatni profili zanimanja za potrebe razvoja novih grana gospodarstva (turizam, ugostiteljstvo, IT sektor)

Depopulacijski proces u Hrvatskoj Manjak demografskog impulsa razvoju.

IV UVJETI RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I INSTITUCIJE, MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA, RAZVOJNI PLANOVI, IZVORI FINANCIRANJA



Institucionalna potpora za poduzetničke aktivnosti

Postojanje potpornih institucija i odjela u javnoj upravi (usluga HGK, HOK, Razvojna agencija Karlovačke županije,)

Konkurentne cijene stanova, poslovnih prostora i zemljišta na atraktivnim lokacijama

Prednost je blizina Karlovca i Zagreba

Institucionalizirana međuregionalna i međunarodna suradnja

Potpisani sporazumi o suradnji s pokrajinama i razvojnim institucijama šire regije i zemalja EU. Aktivna uloga u planiranju razvoja NUTS II regije.



Nedovoljno razvijen marketing Grada Nema razvijenog i prepoznatljivog regionalnog i/ili lokalnog „imagea“ koji bi privlačio ulagače, goste, turiste; a ,ujedno, smanjuje potporu stvaranja zajedničkih projekata, gospodarske i kulturne ponude i suradnje.

Niska razina primjene strateškog upravljanja

Izražen je problem nedostatka upravljanja provedbom sektorskih strateških dokumenata, odnosno mjera i programa/projekata za njihovu realizaciju. Ne postoji sistematiziranost podataka o financiranju programa i realiziranim projektima.

Nedostatak financijskih sredstava za razvojne planove

Ne udružuju se sredstva za zajedničke projekte. Nemogućnost stvaranja namjenskog fonda sredstava za razvojne planove i projekte.



Obnova poslovne suradnje sa susjednim i drugim državama

Mogućnost izlaska na europska tržišta susjednih zemalja članica Europske Unije.

Institucionalna potpora gospodarstvu Jačanje razvojnih institucija (agencije, komore, inkubatori i dr.) koje će pružati potporu u procesu osnivanja poduzeća, postizanja poslovnih kontakta s potencijalnim tržištima, iznalaženju odgovarajućih lokacija, poslovnih prostora, radne snage, financijskih izvora i savjeta, itd.


68

Jačanje privlačenja ulaganja Identifikacijom vlastitih sektorskih mogućnosti razvoja te uređenjem imovinskih i informacijskih standarda stvaraju se preduvjeti za promoviranje Grada u cilju privlačenja ulaganja i razvijanja lokalnog gospodarstva. Nacionalni prioritet.

Nastavak usklađivanja podataka katastarskog operata i zemljišnih knjiga

Zbog ubrzavanja postupka investiranja. Nacionalni prioritet.

Razvoj strateških partnerstava Korištenjem EU fondova umrežavati lokalne i regionalne strategije razvoja, povezivanje s regionalnim i prekograničnim strategijama, ulagati u ruralna područja.

Stvaranje financijskog okvira za razvojne planove

Umrežavanje sredstava RH, Županije i Grada za izradu i provedbu zajedničkih razvojnih projekata, posebno za Strukturne fondove.



Birokratiziranost i sporost djelovanja Otežano dobivanje različitih dozvola. Smanjenje prihoda iz državnog proračuna i poreza

Smanjena gospodarska aktivnost i utjecaj globalne krize, kao i širenje sivog tržišta uzrokuju smanjenje prihoda države kroz koje se financiraju ili sufinanciraju razvojni projekti/programi.

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Nema zakona o urbanim komasacijama i nema mogućnosti za dovršetak projekata nacionalnog značaja.

V DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNO DRUŠTVO, ZDRAVSTVO, SOCIJALNA SKRB



Razvijeno civilno društvo Veliki broj registriranih udruga s naglaskom na sportske, gospodarske i kulturne asocijacije. Prema vrsti udruga dobro su pokrivene potrebe građana.

Velik broj sportskih udruga i klubova Okupljaju različite dobne skupine, upotpunjuju ponudu za provođenje slobodnog vremena i rekreacije te natjecateljskog sporta. Posebno posvećuju pažnju razvoju mladih.

Razvijen predškolski i školski sustav Grad ulaže u organiziranje i sufinanciranje programa predškolskog i osnovnoškolskog odgoja.

Ustanove u kulturi Grad je osnivač Zavičajnog muzeja Ozalj, Gradske knjižnice i čitaonice Ivan Belostenec i Pučkog otvorenog učilišta Katarina Zrinski Ozalj koje svojim programima doprinose edukaciji stanovništva te prepoznatljivosti Grada Ozlja

Na području Grada djeluju ustanove od nacionalne važnosti

Centar za rehabilitaciju “Ozalj“je ustanova posebne namjene koja pruža usluge osobama s teškoćama u razvoju sa smještajem (osnivač Ministarstvo rada i socijalne skrbi), koja će prema planovima nadležnog Ministarstva biti i dalje u funkciji te imati status A – Centar za pružanje usluga u zajednici

Zdravstvo Dobro organiziran sustav primarne zdravstvene zaštite, koji treba unaprijediti na području žumberačkih naselja.

Organiziran smještaj za starije i nemoćne osobe

U Vivodini se nalazi privatni dom za starije i nemoćne kapaciteta 50 korisnika



69


Nedovoljno razvijeni upravljački kapaciteti civilnog društva

Financijska ovisnost udruga o proračunu Grada. Vodstvo i upravljanje udrugama u rukama pojedinaca s nedovoljnim znanjem i iskustvom u upravljanju neprofitnim organizacijama.

Nedostatni kapaciteti za skrb ranjivih skupina

Smještajni kapaciteti za starije i nemoćne su skromni. Nisu razvijeni drugi modeli pomoći ovoj skupini stanovništva (dnevni centri, pomoć u kući i sl, dok je Crveni križ osnovan.).



Planirana sportsko-rekreacijska infrastruktura

Planiran niz sportsko rekreacijskih javnih sadržaja u cilju razvoja turizma i zadovoljavanja potreba stanovnika Grada

Razvoj i unapređenje sustava cjeloživotnog učenja

Kroz mrežu postojećih obrazovnih ustanova provoditi «tailor made» programe obuke i usavršavanja kojima se otvara pristup i stvaraju uvjeta izbora na tržištu rada, kao i dodatnog, vanistitucionalnog usavršavanja kadrova svih razvojnih sektora.

Podizanje kvalitete radne snage Korištenje državnih potpora za prekvalificiranje i pristup tržištu rada, posebno za osjetljive skupine društva (nacionalni i EU izvori). Poticaji za zapošljavanje i programi za edukaciju radne snage

Provođenje populacijskih mjera Korištenje nacionalne populacijske politike i programa na državnoj i lokalnoj razini za poticanje rasta nataliteta i privlačenje (naseljavanje) stanovništva u ruralna područja.

Daljnji razvoj obrazovnog sustava Državna politika usklađivanja obrazovanja prema potrebama tržišta rada (Bolonjska deklaracija).

Razvoj socijalnih usluga kroz suradnju sa udrugama i socijalno poduzetništvo

Senzibilizacijom svih društvenih slojeva može se postići podizanje kvalitete života zajednice kao i ciljanih skupina. Mogućnost pojave novih socijalnih usluga i deinstitucionalizacije. Ulaganje u dodatne smještajne i skrbničke kapacitete. Infomiranost građana o socijalnim pravima, unapređenje udomiteljstva. Razvijanje volonterizma.

Zakon o socijalnoj skrbi Za Grad je prilika jer zbog strožih uvjeta može doći do smanjivanja broja korisnika socijalnih programa, pogotovo onih korisnika koji su dio radno sposobnog stanovništva i mogu se uključiti u programe prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja, kao i socijalnog poduzetništva.

Primarna zdravstvena zaštita Mogućnost korištenja različitih izvora financijskih sredstava za unaprjeđivanje materijalnih uvjeta rada Doma zdravlja Ozalj te prilagođavanja novim potrebama (npr. nabavljanje. mobilnih ambulanti kako bi se moglo doći do udaljenih naselja sa pretežno staračim domaćinstvima).

Umrežavanje civilnog i poslovnog sektora

Sportske i kulturne udruge su potencijal za turističku ponudu, međusobno umrežavanje postojećih udruga na razini grada, ali i povezivanje s poslovnim sektorom u dopuni djelatnosti i aktivnosti dozvoljenim neprofitnom sektoru.

Unapređenje vještina rukovođenja Poticati usvajanje znanja i iskustva u vođenju neprofitnih organizacija, promoviranje volonterizma, usklađivanje financiranja organizacija civilnog društva prateći stvarne potrebe i programe udruga. Usklađivanje s primjenom državne Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Razvoj institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika socijalne

Ulaganje u dodatne smještajne i skrbničke kapacitete. Infomiranost građana o socijalnim pravima i socio zdravstvenim uslugama.


70

skrbi Unapređenje kroz specijalizaciju i usavršavanje djelatnika, posebno na PPDI/ruralna područja.



Financijska ovisnost o državnom proračunu

Socijalne i zdravstene institucije svoju učinkovitost u radu i riješavanju sektorskih problema, uz zadane zakonske okvire, djelovanje i aktivnosti, prisilno prilagođavaju sukladno proračunskim sredstvima države.

Negativan demografski trend Proces starenja stanovništva uzrokuje povećanje radno neaktivnog stanovništva odnosno broja umirovljenika što dodatno opterećuje mirovinski sustav. Na području Grada Ozlja rasti će potrebe za financiranje aktivnosti stanovnika starije dobi, a smanjuju se potrebe za uslugama za djecu, mlade i radno aktivno stanovništvo.

Novi Zakon o socijalnol skrbi Zbog strožih uvjeta odobravanja pomoći građanima u potrebi , manje građana će dobiti pomoć od Centra za socijalnu skrb. Povećati će se opterećenje proračuna Grada.

Utvrđen pedagoški standard Radi nedostatka stručnih kadrova i kapaciteta, nije ga moguće ispoštovati u zakonskom roku, što može uzrokovati sankcije i zatvaranja ustanova.

Smanjivanje decentraliziranih sredstava Smanjenje priliva sredstava iz centralne države dodatno opterećuje proračun Grada

Sport i rekreacija Nekontinuitet politika, pritisak natjecateljskog sporta na rekreativni sport.

Razvojna vizija

Vizija razvoja Grada je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju područja. Zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT/TOWS analize, razvojnih trendova u užem i širem krugu te idejama o budućnosti područja. Kad se razmotri ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica što karakteriziraju ovo područje, Radna grupa za izradu strategije, utvrdila je da bi se vizija razvoja Grada trebala usredotočiti na: razvoj identiteta područja, odnosno stvaranje prepoznatljivosti korištenjem komparativnih prednosti te na razvoj ljudskih resursa. Polazište za izradu vizije je samo područje sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih elemenata:

Granično područje s Republikom Slovenijom Čista, očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština; Neposredna blizina nacionalnog središta

Uloga razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je:

Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora te uspostaviti mrežu potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja

Jačanje gospodarskih mogućnosti područja posebno selektivnih oblika turizma i svih drugih djelatnosti koje omogućuju održiv razvoj područja te razvoj poljoprivrede unatoč ograničenjima koja proizlaze iz zemljopisnih i klimatskih karakteristika područja

Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju svim oblicima poduzetništva, (uključujući malo poduzetništvo, obrtništvo, poljoprivredna gospodarstva, domaćinstva, samostalne djelatnosti)

Osigurati kvalitetu života stanovnika, a time i njihovu opstojnost na području Grada Ozlja.


71

Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda te time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u nihovoj sredini. Između članova radne grupe postignut je konsezus koji stvara novi identitet i prepoznatljivost područja za njegovo pozicioniranje u kontekstu modernih razvojnih zahtjeva. Strategijom se mora postići ponuda balansa između urbanog i ruralnog te između seoskog i gradskog načina života. Novi identitet se mora stvoriti na kvalitetama područja koje pruža: bijeg iz visoko urbane sredine u područje nedirnute prirode. Vizija razvoja područja jasno ukazuje na prirodnu komparativnu prepoznatljivost, ali ukazuje i na činjenicu kako se lokalno stanovništvo uvijek oslanjalo na vlastite resurse, što mu je pomoglo u preživljavanju na ovim prostorima..

VIZIJA RAZVOJA GRADA OZLJA

Ozalj – središte mikro, malog i srednjeg poduzetništva sjevera Karlovačke županije, očuvane kulturno-povijesne i tradicijske baštine, razvoja zasnovanog na potpori visoke kvalitete življenja očuvanjem krajobrazne i prirodne raznolikosti, revitalizaciji tradicijskih znanja i vještina, prepoznatoj ponudi regionalnih proizvoda i usluga Pokuplja te prometnoj povezanosti Hrvatske i Zapadne Europe.

Grad Ozalj će do 2020-te poticati revitalizaciju svoje povijesne prometno-trgovačke uloge središta sjevera Karlovačke županije i Pokuplja, zasnovane na očuvanoj kulturno-povijesnoj i tradicijskoj proizvodno-trgovačkoj baštini. Grad će jačati svoju ulogu, razvojem suradnje sa potpornim organizacijama i stručnim kadrovima, kao proizvodno-turističkog središta razvijene lokalne infrastrukture, proizvoda i usluga MSP-a, zapošljavanja, korištenja slobodnog veremena te kao centar društvenih usluga i sadržaja omogućiti visoku kvalitetu života postojećim i budućim stanovnicima. Ozalj će postati mjesto pristupačno rijekom, željeznicom, turističkim cestama i biciklističkim stazama, povezanih i otvorenih prostora, raznolike ponude i sadržaja koji će omogućiti rast populacije i ekonomski razvoj ruralnih naselja, zapošljavanje te privlačnost područja za moderan način života u prirodno-kulturnom okruženju. Turizam i poljoprivreda igrat će veliku ulogu u gospodarskom razvoju Grada. Ozalj kao Europska kolijevka akvarela i grad srednjovijekovne baštine u kombinaciji s razvijenim poljodjelstvom očuvanih tradicijskih načela omogućit će njegov razvoj u grad etablirane umjetnosti i kulturnih znamenitosti prepoznatljive gastronomske ponude, vitalan i prepoznatljiv na europskoj razini.

Razvojne teme i ciljevi

Temeljem prethodno iznesenih dokaza, Grad Ozalj, kao svoje razvojne teme za ovo programsko razdoblje, izabrao je

poticanje tehnološkog razvoja, poduzetništva i inovacija, razvoj učinkovitih ljudskih resursa, održivi turizam zasnovan na korištenju prirodne resursne osnove te zaštitu okoliša, razvoj prostora i infrastrukture.

Opći cilj Grada, odnosno provedbe njegove razvojne strategije sažet je u samoj njegovoj razvojnoj viziji a to je prvenstveno potaknuti osmišljavanje aktivnosti koje doprinose razvoju cjelokupne zajednice, kako na gospodarskom i infrastrukturnom, tako i na planu očuvanja baštine, unaprjeđenja kulturnog i društvenog života stanovnika te specifične gastronomske i turističke ponude uz očuvanje okoliša i poštivanje principa održivog razvoja. Razvojem programa za poticanje održivog razvoja ruralnih područja Europska unija intenzivno podupire sve razvojne inicijative koje dolaze iz ruralnih sredina, a imaju svoje uporište u načelu održivog


72

razvoja. Ova metodologija predstavlja temelj održivog razvoja ruralnih područja i najznačajniji izvor financiranja ruralnih potreba Europskih zemalja.

Br. Naziv i opis/obrazloženje strateškog razvojnog cilja

1 Maksimizirati pozitivne značajke geoprometnog položaja Grada Ozlja u svrhu razvoja gospodarstva

Na području Grada Ozlja razvijalo se poduzetništvo od sredine 18. stoljeća kad nastaju prve manufakture koje pokreću plemićke obitelji. Nakon njih nastavlja se razvoj poduzetništva kojeg na početku 20. stoljeća, obilježava izgradnja hidroelektrane koja osigurava rasvjetu grada Karlovca. Razvoj gospodarstva na području Ozlja (pretežno prerađivačka industrija i građevinarstvo) bazira se na izgrađenoj poslovnoj infrastrukturi nekadašnjih izdvojenih pogona karlovačkih poduzeća. Neposredna blizina Karlovca omogućuje svim poduzetnicima brz pristup Karlovcu koji je prometno čvorište RH na relaciji sjever-jug i istok -zapad. Da bi u sadašnjim gospodarskim okolnostima Grad Ozalj nastavio svoj gospodarski razvoj na postojećim izgrađenim resursima te industrijskoj tradiciji potrebno je kontinuirano ulagati u izgradnju komunalne i gospodarske infrastrukture: izgradnja reciklažnog dvorišta, razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje, širokopojasnog intereneta, javne rasvjete, korištenja OIE i mjera EE u svom sektorima te unaprjeđivati i modernizirati sustav prometnica radi povećanja sigurnosti te povezivanja svih naselja sa okruženjem. Potrebno je usmjeriti se i na aktivnosti koje će doprinijeti boljem razumijevanju potreba poduzetnika jer je MSP (dijelom orijentirano i na inozemna tržišta) temelj gospodarstva Grada. Potrebno je i dalje kontinuirano stvarati povoljno okruženje za njegov razvoj, razvijajući pozitivnu „poduzetničku klimu“, osiguravajući infrastrukturne uvjete; osiguravati savjetodavne, potporne i informativne servise za poduzetnike koji uključuju vodstvo i podršku na područjima marketinga, menadžmenta i ostalih profesionalnih i komercijalnih servisa i to suradnjom s potpornim organizacijama i institucijama Također je potrebno aktivno sudjelovati kreiranju i realizaciji projekata u kojima su partneri JLS iz okruženja, uključujući prekograničnu suradnju, a u cilju poboljšanja svog položaja potrebno je kontinuirano komunicirati i upoznavati dionike na županijskoj i nacionalnoj razini o mogućnostima suradnje na različitim projektima sa Gradom Ozljem. Osnovnom analizom utvrđen je značajan broj mladih osoba koje su nezaposlene ili radno neaktivne, a također je utvrđeno da značajan broj nezaposlenih ima vrlo nizak stupanj završenog formalnog obrazovanja. U cilju povećanja njihove zapošljivosti osim potpora za stjecanje novih znanja i vještina podupirat će se i aktivnosti čiji je cilj samozapošljavanje prvenstveno žena i mladih.

2 Razvijati lokalno prepoznatljivo gospodarstvo te pružati potporu razvoju lokalno prepoznatljivih proizvoda i usluga

Područje Grada od velike je kulturno-povijesne (rodno mjesto čuvene slikarice Slave Raškaj, stari Grad Ozalj, očuvana tradicijska arhitektura, industrijska baština, baština Zrinskih i Frankopana, ozaljski književni krug), krajobrazne (dolina rijeke Kupe i Dobre, pobrđe Svetica, područje „Šljunčara“, parkovna arhitektura), prirodne baštine (Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, područje rijeke Kupe, Ozaljska špilja) na kojoj je moguće razvijati posebne oblike turizma te je već 30-tih godina 20. stoljeća bila izletničko mjesto, posjećivano prvenstveno zbog kulturno-povijesne baštine koja se veže uz velikaške obitelji Frankopna i Zrinski i njihovu tragičnu povijesnu sudbinu. Zbog male udaljenosti od velikih hrvatskih gradova, Ozalj je i dalje pogodno mjesto za izletnički turizam u kojemu su turističke atrakcije kulturno povijesna baština, prvenstveno vezana uz slikaricu Slavu Raškaj te kulturno povijesni spomenici i ličnosti. Razvojem turizma mogu se graditi nove prilike za zapošljavanje i stvaranje dohotka za stanovništvo Grada. Također na području Grada moguće je (i već se odvija) razvijati lokalno obojenu ponudu poljoprivrednih proizvoda od kojih je najprepoznatljivija proizvodnja vina na području Vivodine i Vrhovca koju treba i dalje razvijati i njegovati. S obzirom na mozaičnost krajolika usitnjenost parcela ali i klimatske pogodnosti moguće je uspješno organizirati određene poljoprivredne proizvodnje (vinogradarstvo, proizvodnja vina, voćarstvo proizvodnja prerađevina, uzgoj ljekovitog bilja i povrtnih kultura, uzgoj stoke na pašnjačkim površinama) i na postojećim manjim parcelama. Plasmanom


73

kroz turističku ponudu i stvaranjem proizvoda s lokalnim obilježjima moguće je poljoprivrednu proizvodnju i primarnu preradu zadržati kao jednu od grana gospodarstva na području Grada, a lokalne proizvode nuditi stanovnicima, posjetiteljima i turistima te na taj način razvijati gastro ponudu lokalnog ugostiteljstva. Privatno šumarstvo je nedovoljno razvijeno, nema udruga šumoposjednika, a površine šuma u privatnom vlasništvu su značajne. Dio Grada nalazi se unutar područja Natura 2000 koje zahtijeva određene načine poljoprivredne i šumarske proizvodnje. Navedeni problemi mogli bi se riješiti edukacijama proizvođača i šumovlasnika, razvijanjem novih šumarskih proizvoda, izradom šumskogospodarskih osnova za privatne šume te poticanjem udruživanja šumoposjednika i poljoprivrednih gospodarstava.

3 Potpora razvoju lokalne zajednice suradnjom, solidarnošću i jačanjem ljudskih resursa

Područje Grada Ozlja u suvremenim okolnostima pruža svojim stanovncima značajne životne pogodnosti kao što je sačuvana priroda, okoliš i kulturno-povijesna baština, sigurnost, blizina velikih urbanih središta u kojima mogu dobiti usluge koje su im potrebne (sekundarna zdravstvena skrb, srednje i visoko obrazovanje). Grad Ozalj karakterizira svijest o kulturno-povijesnom naslijeđu te se ulažu znatni napori u očuvanju i prezentaciji ostavštine prošlih pokoljenja kao i nastojanju da iste koristi kao poluge budućeg razvoja. Pri tome se posebno izdvaja Zavičajni muzej Ozalj. Pružanje usluga cjeloživotnog učenja mogu realizirati POU Katarina Zrinski-Ozalj i Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca. Osnovna analiza je pokazala da su ulaganja usmjerena na razvoj lokalne zajednice ipak bila nedovoljna iz niza razloga: Grad ima 96 naselja, broj stanovnika je mali (sveukupno i po naseljima), nedostaje financijskih sredstava s obzirom na važnost i brojnost raznovrsne ostavštine, nedovoljno je korištenje snage poslovnog i civilnog sektora. Uočena je potreba za pružanjem boljih uvjeta skrbi za ranjive skupine – djecu, starije i nemoćne te mlade gdje je prioritet uređenje dječjeg vrtića prema državnom pedagoškom standardu te opremanje i obnavljanje područnih škola. Dio područnih škola je zatvoren te je potrebno iste prenijeti na Grad i naći im novu namjenu i staviti ih u funkciju (za javne ili privatne potrebe). Uočena je i potreba za kontinuiranim ulaganjem u osiguravanje uvjeta za cjeloživotno učenje (stjecanje novih znanja i vještina stanovnika). Također je potrebno materijalno opremati kulturne ustanove u vlasništvu Grada te jačati njihove ljudske kapacitete. Potrebno je ulagati u uređenje sportske infrastrukture namijenjene djeci i odraslima (sportska dvorana) te u uređenje dječjih igrališta. S obzirom da poljoprivreda i turizam mogu osigurati izvore prihoda većem broju stanovnika potrebno je usmjeriti napore za osiguravanje novih znanja i vještina za ove gospodarske djelatnosti. Također je potrebno povećati broj različitih programa cjeloživotnog učenja za sve skupine stanovništva, radi stjecanja novih znanja i vještina primjerenih potrebama tržišta rada. SEAP-om je planirano subvencioniranje troškova željezničkog prijevoza (voznih karata i mjesečnih pokaza) do Karlovca različitim određenim grupama građana (učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.). Na ovaj način potiče se korištenje javnog prijevoza, smanjuje emisija CO2, a istovremeno se daje potpora ranjivim skupinama te ih demotivira za napuštanje Ozlja i preseljenje u Karlovac (ili neki drugi veliki hrvatski grad).

Vizija i ciljevi postići će se djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj zasnovanim na vlastitim snagama i mogućnostima te nedovoljno ili čak neiskorištenim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućit će daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bi što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja vodi postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje su često isključene iz društvenih zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina. Ova strategija mora ostvariti zajednički put svih stanovnika u bolju budućnost.


74

Horizontalne teme koje su identificirane za potrebe uspješne realizacije ove strategije izabrane su tijekom procesa strateškog odabira ciljeva, mjera i aktivnosti te predstavljaju područja opće važnosti koje se trebaju uzeti u obzir kroz većinu mjera i stoga nisu predstavljene kao zasebne aktivnosti.Tijekom procesa, horizontalne teme postale su jasne zbog svoje prisutnosti u većini aktivnosti kroz sve identificirane ciljeve:

razvoj „zelene” komunalne infrastrukture – potpora razvoju gospodarstva i kvalitete života stanovnika potpora uvođenju održive energetske infrastrukture u privatnom i javnom sektoru (implementacija

SEAP-a) potpora razvoju inovacija u proizvodnji, preradi i turističkim uslugama - u privatnom poduzetništvu potpora razvoju suradnje i umrežavanja unutar lokalnih zajednica i izvan područja, razvoj partnerstva i

suradnje s potpornim organizacijama i institucijama, s naglaskom na Park prirode Žumberak-samoborsko gorje, Karlovačku i Zagrebačku županiju te LAG Vallis Colapis

jačanje e-uprave i poslovanja

Razvojni ciljevi, mjere, očekivani rezultati s cijanim skupinama i indikatorima

Razvojni cilj 1

Razvojni cilj 1 Maksimizirati pozitivne značajke geoprometnog položaja Grada Ozlja u svrhu razvoja gospodarstva

Prioritetne mjere za postizanje cilja 1

M 1.1. Razvoj prekogranične suradnje i suradnje s najvažnijim regionalnim i nacionalnim dionicima razvoja

M 1.2 Razvoj javne komunalne infrastrukture i potpora uvođenju EE/OIE u svrhu jačanja energetske samoodrživosti naselja/obitelji/gospodarskih subjekata

M 1.3. Potpora razvoju poduzetništva s naglaskom na žene i mlade

Očekivani rezultati Upoznavanje svih dionika s prioritetima Grada i prepoznavanje njihovog značaja na regionalnoj i nacionalnoj razini Uspostavljena prekogranična suradnja sa JLS u Republici Sloveniji Projekti Grada Ozlja prepoznati kao važni na županijskoj i nacionalnoj razini

Izgrađen sustav vodoopskrbe svih naselja preko 50 stanovnika Izgrađen odgovarajući sustav pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda Promoviranje i korištenje mjera EE i OIE u svim sektorima Poboljšano uvođenje metoda i tehnologija za postizanje energetske učinkovitosti i OIE Izgradnja mreže širokopojasnog interneta Izgradnja i uređenje pješačkih i biciklističkih staza Modernizacija i proširenje mreže nerazvrstanih i drugih kategorija cesta (km) Uređen promet u mirovanju Izgrađeno reciklažno dvorište sa sortirnicom Revizija SEAP-a Izgradnja i modernizacija željezničke infrastrukture u Gradu Obnova pruge i modernizacija

Usklađena prostorno planska dokumentacija (općina/županija) Usvajanje Strategije razvoja Grada Ozlja 2016.—2020. Implementirani programi i educirani poduzetnici, jačanje poduzetničkih kompetencija Veća konkurentnost i raznolikost gospodarstva Povećana kvaliteta i poticajni uvjeti rada Smanjenje administrativnih zapreka za „start-up“ poslovanje Povećano financiranje razvojnih projekata i primjene inovacija Stjecanja novih znanja i vještina sa ciljem povećanja zapošljivosti, stvaranje novih poduzetničkih prilika Upoznavanje s aktivnim mjerama zapošljavanja koje provodi HZZ-a Planiranje i osmišljavanje projekata koji potiču zapošljavanje i samozapošljavanje ranjivih


75

vlakova

skupina

Indikatori mjerenja postizanja rezultata

Broj projekata pripremljenih u partnerstvu sa Županijom i nadležnim ministarstvima RH Broj projekata pripremljenih u partnerstvu sa JLS u Republici Sloveniji Broj održanih sastanaka, radionica, prezentacija

Broj priključaka na sustav vodopskrbe Broj priključaka na sustav/e odvodnje Broj korisnika širokopojasnog interneta Broj km moderniziranih i uređenih cesta na području Grada, s prioritetnim naglaskom na nerazvrstane ceste Broj km izgrađenih i uređenih pješačkih i biciklističkih staza Broj javnih parkirališta Revidiran SEAP Modernizirana željeznička infrastruktura u Gradu Obnovljena pruga i modernizirani vlakovi Broj radionica i broj polaznika radionica namijenjenih promociji mjera EE i korištenju OIE Povećan broj biciklista Broj solarnih kolektora na javnim i ostalim zgradama na području Grada Uvedeni kriteriji zelene javne nabave Broj izgrađenih fotonaponskih sustava na krovovima zgrada u vlasništvu Grada Broj zgrada sa izvršenom rekonstrukcijom toplinske ovojnice i sanacije krovišta te stolarije Broj solarnih sustava u kućanstvima i komercijalno uslužnom sektoru Broj ugrađenih termostatskih setova u zgradama u vlasništvu Grada i stambenim zgradama Reciklažno dvorište sa sortirnicom je izgrađeno i u uporabi

Broj usvojenih izmjena i dopuna PPU Grada/županije, Broj usvojenih UPU-a Usvojena Strategija razvoja Grada Ozlja 2016.-2020. Broj implementiranih programa za jačanje poduzetničkih kompetencija Broj polaznika formalnih i neformalnih edukacija i radionica, broj certificiranih polaznika Povećanje prihoda gospodarskog sektora Broj novootvorenih radnih mjesta Broj novih poduzetničkih aktivnosti Broj aktivnosti smanjivanja administratativnih zapreka i pomoći gospodarskom sektoru Broj i visine ulaganja u razvojne projekte Broj inovativnih metoda, tehnologije uvedenih na područje Broj radionica namijenjenih stjecanju novih znanja i vještina Broj polaznika edukativnih radionica Broj novootvorenih mikro i malih oduzeća, obrta i OPG-a Broj korisnika aktivnih mjera za poticanje samozapošljavanja Broj realiziranih projekata financiranih iz ESF

Nositelji provedbe

Grad, LAG, JUPP Žumberak-Samoborsko gorje, Karlovačka županija, nadležna ministarstva, KARLA d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. ŽUC KŽ

Grad, komunalna društva, KŽ, LAG, ŽUC KŽ, HŽ, gospodarski subjekti, vlasnici i korisnici nekretnina na području Grada

Grad, poduzetnici s područja Grada, nezaposleni, obrtnici, LAG , nositelji poljoprivrednih gospodarstava

Ciljane skupine/korisnici

Stanovnici JLS, posjetitelji, turisti, Stanovnici, gospodarski subjekti, Stanovnici, gospodarski subjekti,


76

poduzetnici turisti i posjetitelji

nezaposleni, poduzetnici

Pregledna matrica razvojnog cilja 1

Mjera 1.1 Razvoj prekogranične suradnje i suradnje s najvažnijim regionalnim i nacionalnim dionicima razvoja

Razlog za intervenciju

Grad Ozalj nalazi se u neposrednoj blizini županijskog središta – Karlovca, usmjeren sjeverozapadno prema Republici Sloveniji te na glavnoj trasi puteva sjever-jug i istok-zapad čije je sjecište grad Karlovac. Grad ima 97 naselja i nema snažno urbano središte. Mnoge važne aktivnosti nisu pod njegovom ingerencijom kao što je srednjoškolslo i visoko obrazovanje, upravljanje spomenicima prirode, konzervatorska politika, granični prijelazi, ceste (osim nerazvrstanih). Stoga je potrebna stalna i kvalitetna komunikacija sa dionicima na županijskoj i nacionalnoj razini kako bi se uvažili prioriteti Grada. Također u cilju poboljšanja položaja i razvoja gospodarskih prilika na lokalnoj razini potrebno je razvijati odnose i podupirati aktivnosti te realizaciju projekata u suradnji sa JLS i drugim multisektorskim dionicima u susjednoj Republici Sloveniji.

Svrha/cilj Ova mjera ima za cilj sinhronizirati djelovanje vlasti od lokalne do nacionalne razine te poboljšati komunikaciju sa JLS u Republici Sloveniji, kako bi se unaprijedilo postojeće stanje, povećala gospodarska aktivnost na području Grada te zadržalo postojeće stanovništvo.

Aktivnosti Organiziranje radionica, prezentacija, sastanaka sa najvažnijim dionicima razvoja

Iniciranje i sufinanciranje stručnih podloga i razvojnih projekata

Sudjelovanje u projektima u kojima je Grad jedan od partnera s nositeljima regionalne i/ili nacionalne razine

U suradnji sa Županijom i nadležnim Ministarstvom eventualno prilagođavati prostorno plansku dokumentaciju radi realizacije projekata na području Grada, lokalne, regionalne i državne razine

Sudjelovanje u projektima prekogranične suradnje

Koordinacija JLS, Karlovačka županija, LAG, KARLA d.o.o. Mjera 1.2 Razvoj javne komunalne infrastrukture i potpora uvođenju EE/OIE u svrhu

jačanja energetske samoodrživosti naselja/obitelji/gospodarskih subjekata


Osnovnom analizom je utvrđena nedovoljna uređenost komunalne infrastrukture na području Grada što onemogućuje stanovništvu život sukladno prihvaćenim standardima na području RH. Također neuređen sustav odvodnje može ugroziti i sačuvanu prirodnu baštinu područja (prvenstveno rijeku Kupu), po kojoj je isti regionalno prepoznatljiv. Neuređen sustav vodoopskrbe i odvodnje može biti ograničavajući faktor u realizaciji poduzetničkih programa vezanih na podizanje malih prerađivačkih kapaciteta. S obzirom da je na području grada niz od čak 96 naselja potrebno je održavati i modernizirati postojeće nerazvrstane ceste te unaprjeđivati i poboljšavati lokalne i županijske ceste kako bi Grad bio kvalitetno povezan sa okruženjem. Grad ima usvojen SEAP. Potrebno je isti osuvremeniti (SEAP je usvojen 2011. godine), kontinuirano ga promovirati i omogućavati provedbu EE u svim sektorima te podupirati korištenje OIE. Također da bi se omogućilo suvremeno poslovanje i komuniciranje potrebno je provesti i projekte uvođenja širokopojasnog interneta.

Svrha/cilj Unaprjeđenjem i realizacijom komunalnih projekata poduprijeti razvoj gospodarstva, a provedbom mjera EE i korištenjem OIE smanjiti troškove gospodarskim subjektima te stanovnicima Grada, kao i stvarati nove izvore prihoda i mogućnost otvaranja radnih mjesta izvan glavnih gospodarskih djelatnosti – turizma i ugostiteljstva.

Aktivnosti Pripremati projektnu dokumentaciju za realizaciju projekata u nadležnosti JLS


77

(npr. nerazvrstane ceste, javna parkirališta, sustavi odvodnje, mjere EE i korištenje OIE)

Kandidirati projekte za financiranje iz ESI fondova i iz drugih izvora financiranja (programi EU, poslovne banke, HBOR…)

Promovirati mjere EE i korištenje OIE u svim sektorima

Provedbe mjera EE

Korištenje OIE (postavljanje solarnih kolektora i malih fotonaponskih sustava) Izgradnja i rekonstrukcija postojeće komunalne infrastrukture (vodoopkrba,

odvodnja, širokopojasni internet, prometnice, željeznička infrastruktura, javna parkirališta)

Koordinacija JLS, LAG, KŽ, KARLA d.o.o. Mjera 1.3 Potpora razvoju poduzetništva


Razvoj mikro/malog i srednjeg poduzetništva ima glavni utjecaj na stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje. Sektor treba specifičnu potporu u smislu jačanja poslovnih vještina, institucionalne organizacije i osiguravanja poslovnih lokacija. Područje treba identificirati nove proizvode i proizvodne tehnologije koje nisu štetne za okoliš i koje omogućavaju unaprjeđenje tržišne učinkovitosti. Prema osnovnoj analizi među nezaposlenima je 26,72% mladih, prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom. Također je značajan broj nezaposlenih žena. U sadašnjim gospodarskim prilikama potrebno je potaknuti nezaposlene osobe i ekonomski neaktivne (ali i one koje su zaposlene i rade sa manjim primanjima) da iskoriste vlastita znanja i sposobnosti ili ih nadograde i nastoje se zaposliti pokrećući vlastiti posao. U suvremenom europskom okruženju, da bi se sinhroniziralo djelovanje svih dionika razvoja, potrebno je osim donošenja ove Strategije, prema potrebi te prema zahjevima dionika, mijenjati i prostorno plansku dokumentaciju (radi realizacije zahvata u prostoru) u okviru implementacije načela održivog razvoja.

Svrha/cilj Ova mjera ima za cilj jačanje kvalitete i kvantitete proizvodnih kapaciteta koristeći komparativne prednosti područja. Pokretanjem vlastitog posla nezaposlene osobe ili one s malim primanjima ostat će živjeti na području Grada.

Aktivnosti Identifikacija potreba za obrazovanjem

Pronalaženje izvora financiranja, kreiranje i provedba projekata Prilagodba i provedba edukacijskih radionica

Održavanje informativnih radionica o mogućnostima samozapošljavanja kroz nacionalne aktivne mjere zapošljavanja

Osmišljavanje i realizacija lokalnih projekata koji omogućuju pokretanje projekata čiji je konačni cilj samozapošljavanje

Koordinacija JLS, LAG, KŽ, KARLA d.o.o.

Razvojni cilj 2

Razvojni cilj 2 Razvijati lokalno prepoznatljivo gospodarstvo te pružati potporu razvoju lokalno prepoznatljivih proizvoda i usluga


M 2.1 Razvoj Ozlja kao destinacije izletničkog turizma na području sjeverozapadne Hrvatske

M 2.2 Razvoj poduzetništva održivim korištenjem poljoprivrednog i šumskog zemljišta

Očekivani rezultati Uređenje vidikovaca

Rekonstrukcija objekata u etno parku

Uređenje kurija

Uređenje parkova

Uređenje smještajnih kapaciteta

Izvođenje hidromelioracijskog zahvata (hidomelioracijsko polje Zorkovac-Ozaljsko polje)

Provedba komasacije

Upoznavanje dionika sa Natura 2000


78

Povećanje gastronomske ponude

Uređenje šetališta Slava Raškaj Uređenje interpretacijskog centra Ozalj-

Slava Raškaj-Dijalog s potrebitima

izgradnja novih biciklističkih staza i pješačkih staza sa pratećom infrastrukturom

Revitalizacija postojećih ruralnih objekata u kuće za odmor

Specijalizacija gastronomske ponude

Opremanje Zavičajnog muzeja Ozalj Postavljanje akcentne rasvjete

Izrada planova upravljanja područjima unutar Natura 2000

Izrada šumskogospodarskih osnova za privatne šume

Upoznavanje PG sa zemljišnom politikom RH i mjerama Programa ruralnog razvoja RH 2016-2020

Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja poljoprivrednih gospodarstava

Ulaganja u šumsku infrastrukturu

Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura

Komasacija poljoprivrednog zemljišta


Broj rekonstruiranih objekata u etno parku, uređenih vidikovaca, kurija, parkova

Broj novih postelja

Broj gastronomskih događanja

Izgrađeno šetalište Slave Raškaj Izgrađen interpretacijski centar Ozalj-Slava

Raškaj-Dijalog s potrebitima

Broj obnovljenih kuća u kuće za odmor Broj ugostiteljskih objekata koji nude

proizvode i specijalitete s lokalnim obilježjima

Opremljen Zavičajni muzelj Ozalj Broj manifestacija i događanja namijenjenih

turistima i posjetiteljima

Postavljena akcentna rasvjeta na lokacijama Stari grad Ozalj, Župna crkva Sv. Vida, hidroelektrana Munjara, prometnica Centar – Stari grad Ozalj, šetnica na lijevoj i desnoj obali rijeke Kupe

Izveden hidromelioracijski zahvat (hidomelioracijsko polje Zorkovac-Ozaljsko polje)

Broj ha obuhvaćenih komasacijom

Broj radionica održanih s ciljem upoznavanja dionika s Natura 2000

Broj polaznika radionica održanih s ciljem upoznavanja dionika s Natura 2000

Povećanje ha korištenog poljoprivrednog zemljišta

Broj korisnika sredstava PRR

Broj projekata financiranih iz PRR

Broj ha privatnih šuma obuhvaćenih ŠGO

Broj korisnika i broj projekata namijenjenih uređenju šumske infrastrukture

Nositelji provedbe

Grad, LAG, JUPP Žumberak-Samoborsko gorje, Karlovačka županija, KARLA d.o.o., privatni investitori, TZ Ozalj, TZ Karlovačke županije, Ministarstvo Kulture

Grad, privatni investitori, Savjetodavna služba, Agencija za poljoprivredno zemljište, LAG

Ciljane skupine

Stanovnici JLS, posjetitelji, turisti, poduzetnici, komunalno društvo

Poljoprivredna gospodarstva, udruge šumoposjednika, šumoposjednici


Mjera 2.1 Razvoj Ozlja kao destinacije izletničkog turizma na području sjeverozapadne Hrvatske


Akcijskim planom razvoja turizma Grada Ozlja 2013.-2016. predlaže se razvoj turizma na temelju kulturno-povijesne baštine. Grad se opredijelio za „brandiranje“ kao Slavin grad, odnosno njegova glavna turistička atrakcija je umjetnička baština čuvene akvarelistice Slave Raškaj. Osim razvoja kulturnog turizma temeljenog ne samo na umjetničkoj baštini čuvene slikarice već i na povijesnoj baštini (ozaljski književni krug, sjedište velikaške obitelji Zrinski, stari grad Ozalj, spomenici parkovne arhitekture,


79

tradicijska gradnja, industrijska baština), utvrđen je veliki potencijal za razvoj izletničkog turizma temeljenog na doživljaju kulturno-povijesne baštine, prirodne baštine i očuvanih krajobraza. Također je ustanovljeno da je gradska administracija predvidjela niz lokacija za različite turističke te sportsko-rekreacijske sadržaje kako bi potakla posjetitelje na dulji boravak na području Grada. Da bi ovaj koncept u potpunosti zaživio potrebno je ulagati u javnu turističku infrastrukturu koja bi privlačila posjetitelje, a time neizravno utjecala na povećanje broja dolazaka i noćenja turista i posjetitelja Grada Ozlja, te prihoda ostvarenih od turizma. Osim toga potrebno je razvijati ponudu turističkih usluga, podržati privatna ulaganja u turističke sadržaje i smještajne kapacitete. S obzirom na blizinu velikih hrvatskih gradova (Zagreb, Karlovac) te mali broj evidentiranih dolazaka i noćenja logično opredjeljenje je afirmacija Grada kao destinacije izletničkog turizma.

Svrha/cilj Izgradnjom javne i privatne turističke infrastrukture, ulaganjima u razvoj različitih usluga namijenjenih turistima i posjetiteljima te jačanje ljudskih potencijala, doprinijeti će se prepoznavanju Grada Ozlja kao izletničke destinacije sjeverozapadne Hrvatske na temelju održivog korištenja kulturno-povijesne i prirodne baštine.

Aktivnosti Izgradnja različitih oblika javne turističke infrastrukture

Izgradnja različitih oblika smještajnih kapaciteta (hotel, hostel, kampovi, apartmani, seoska domaćinastva i sl)

Organizacija manifestacija i događanja u cilju privlačenja posjetitelja i turista

Izgradnja ugostiteljskih objekata (kušaonice, restorani i sl) izgradnja sportsko-rekreacijskih sadržaja, vidikovaca, tematskih, pješačkih,

planinarskih i biciklističkih staza.

Koordinacija JLS, LAG, KŽ, KARLA d.o.o., privatni i civilni sektor Mjera 2.2 Razvoj poduzetništva održivim korištenjem poljoprivrednog i šumskog zemljišta


Analizom stanja i SWOT analizom uočena je usitnjenost poljoprivrednih površina, njihova nedovoljna korištenost (zapuštanje), velika mozaičnost tala s obzirom na bonitet, potreba za izvođenjem hidromelioracijskih zahvata (hidromelioracijsko polje Zorkovac-Ozaljsko polje) te proizvodnja na konvencionalan način. Privatno šumarstvo je nedovoljno razvijeno. Područje Grada velikim dijelom nalazi se unutar područja Natura 2000 koje zahtijeva određene načine prilagodbe poljoprivredne i šumarske proizvodnje. Navedeni problemi mogli bi se riješiti provedbom komasacije poljoprivrednog zemljišta, provedbom planiranog projekta melioracijske odvodnje na hidromelioracijskom polju Zorkovac – Ozaljsko polje. Osim ovih značajnih te složenih projekata županijske razine potrebno je poticati edukacije poljoprivrednih proizvođača i šumovlasnika, kao i razvijanje novih proizvoda i suvremenih praksi.

Svrha/cilj Spriječiti daljnje zapuštanje poljoprivrednog zemljišta, potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača i šumoposjednika kako bi se unaprijedila poljoprivredna proizvodnja i uzgoj šuma na privatnim posjedima.

Aktivnosti Provođenje hidromelioracijskih zahvata (hidromelioracijsko polje Zorkovac-Ozaljsko polje)

Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Formiranje zadruga/udruženja proizvođača u cilju stvaranja konkurentnih proizvoda te smanjenja troškova i povećanja modernizacije proizvodnje

Korištenje poticajnih mjera za poljoprivredna gospodarstva i šumoposjednike

Analiza zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu

Smanjenje usitnjenosti katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta koje koristi jedno poljoprivredno gospodarstvo zamjenom, kupovinom ili zakupom poljoprivrednog zemljišta

Provođenje natječaja za zakup/prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta

Utvrđivanje prava i obveza vlasnika poljoprivrednog zemljišta, sukladno


80

zakonskim propisima

Koordinacija JLS, LAG, KŽ, KARLA d.o.o., , privatni i civilni sektor

Razvojni cilj 3

Razvojni cilj 3 Potpora razvoju lokalne zajednice suradnjom i jačenjem ljudskih resursa


M 3.1.Potpora povećanju znanja posebno u svrhu zapošljavanja

M 3.2 Potpora aktivnom i kvalitetnom življenju

Očekivani rezultati Povećanje broja obrazovanih

Stjecanje novih znanja i vještina zaposlenih i nezaposlenih

Izgradnja društvene infrastrukture namjenjene predškolskom obrazovanju

Opremanje i obnavljanje područnih škola

Stavljanje u funkciju zatvorenih školskih zgrada

Sufinanciranje troškova prijevoza ranjivim skupinama društva

Izgradnja pristupa javnim objektima osobama smanjene pokretljivosti

Broj opremljenih kulturnih ustanova

Broj kulturnih manifestacija, natječaja, umjetničkih kolonija

Izgradnja sportske infrastrukture i dječjih igrališta

Izgradnja mreže socijalne skrbi Subvencioniranje troškova željezničkog

prijevoza do Karlovca ranjivim skupinama društva

Organiziranje zabavnih sadržaja namijenjenih prvenstveno mladima


Broj certificiranih polaznika različitih tečajeva

Broj organiziranih tečajeva

Broj osoba koje su sudjelovale u programima doškolavanja i osposobljavanja

Broj zaposlenih i broj djece obuhvaćene predškolskim obrazovanjem

Izgrađen dječji vrtić sukladno državnom pedagoškom standardu

Broj opremljenih i obnovljenih područnih škola

Broj zatvorenih školskih zgrada stavljenih u funkciju

Ulaganja u opremanje kulturnih ustanova

Ulaganja u održavanje kulturnih manifestacija, natječaja, umjetničkih kolonija

Broj osoba korisnika subvencije za prijevoz

Broj izgrađenih/uređenih dječjih igrališta, sportskih igrališta

Izgrađen novi stadion, sportska dvorana

Broj izgrađenih pristupa javnim objektima za osobe smanjene pokretljivosti

Broj osoba obuhvaćenih programima skrbi za starije i nemoćne

Broj udomitelja, geronto domaćica


81

Broj sportskih događaja

Broj organiziranih nastupa i manifestacija

Nositelji provedbe

JLS, POU , Karlovačka županija i druge ustanove koje pružaju usluge obrazovanja, HOK, HGK, Savjetodavna služba, LAG

JLS, Karlovačka županija, gospodarski subjekti, stanovnici Grada, LAG

Ciljane skupine

Stanovnici, turisti, posjetitelji, gospodarski subjekti, udruge


Mjera 3.1 Potpora povećanju znanja posebno u svrhu zapošljavanja Razlog za intervenciju

Ukoliko se nastoji dati potpora razvoju konkurentnog gospodarstva koje počiva na modernim tehnologijama, transferu znanja, potrebno je osigurati uvjete za cjeloživotno učenje što širem krugu osoba koje se nalaze na tržištu radne snage (uključujući zaposlene, nezaposlene, radno neaktivne, osobe s invaliditetom itd.). Prema SWOT analizi stanovništvo na području Grada, iako podiže razinu obrazovanja ipak zaostaje za prosjekom Karlovačke županije što ukazuje potrebu za poticanjem stanovnika za daljne obrazovanje u cilju stjecanja novih znanja i vještina kako bi proširili mogućnosti svog lakšeg i kvalitetnijeg zapošljavanja.

Svrha/cilj Potencijalnim ulagačima kao i sadašnjim poslodavcima osigurati i obrazovanu radnu snagu koja može prihvaćati nove proizvodne procese i prilagođavati se potrebama tržišta. Na taj način omogućava se otvaranje radnih mjesta s većim dohotkom što smanjuje interes za odlazak iz Grada, a ujedno povećava privlačnost Grada za doseljavanje novih stanovnika.

Aktivnosti Procjena potreba za dodatnim obrazovanjem

Potpora organizaciji radionica, tečajeva

Potpora polaznicima formalnog obrazovanja, prvenstveno pripadnicima ranjivih skupina

Koordinacija JLS, LAG, Karla d.o.o., Karlovačka županija

Mjera 2.2 Potpora aktivnom i kvalitetnom življenju


Prema izrađenoj osnovnoj analizi razvidno je da Grad ulaže značajna sredstva prije svega u kulturne ustanove dok nedostaju ulaganja u razvoj društvene infrastrukture. Prioritet je osiguranje minimalnih potreba ranjivih skupina društva (djece i starijih i nemoćnih osoba). Također nedostaje i fizička infrastruktura (objekt) u kojem bi se omogućio kontinuitet odvijanja različitih aktivnosti namijenjenih svim generacijama (sport, rekreacija).

Svrha/cilj Ulaganjem u infrastrukturu (društvenu infrastrukturu) povećat će se privlačnost i kvaliteta življenja u Gradu što treba doprinijeti kvaliteti življenja stanovnika, smanjiti odljev stanovništva i povećati atraktivnost područja novim stanovnicima.

Aktivnosti Uređenje i opremanje objekata za društveni razvoj: dječji vrtić, opremanje i obnova područnih škola, dječjih i sportskih igrališta, stadiona, sportske dvorane, ustanova u kulturi

Uređenje pristupa za osobe smanjene pokretljivosti u javne prostore Organizacija pružanja usluga socijalne skrbi starijim i nemoćnim osobama

Organizacija društvenih događanja, sportskih aktivnosti Koordinacija Grad Ozalj, Karlovačka županija, LAG, udruge civilnog društva, gospodarski subjekti

Horizontalni strateški ciljevi


82

Osim dugoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni ciljevi, odnosno ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima, posebno u onima financiranim iz fondova Europske unije, a uključuju: razvoj informacijskog društva, promociju jednakih mogućnosti i ljudskih prava, upravljanje okolišem i smanjenje utjecaja na klimatske promjene, nastavak razvoja privatno-javnog partnerstva i sudioničke demokracije.

Utjecaj provedbe strategije na okoliš

Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom definirano je i ugrađeno u sve strateške ciljeve, kako u razvoj gospodarstva tako i u razvoj komunalne infrastrukture. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine naznačen kao najviše rangiran prioritet što pokazuje uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne resursne osnove, što je i detaljno prikazano u osnovnoj analizi. SWOT analiza značajno naglašava važnost očuvanja okoliša, kao i održivi razvoj, ali i potencijal Grada za razvoj obnovljivih izvora energije i provedbu energetske učinkovitosti.

Usklađenost strateških ciljeva Grada s ciljevima EU, nacionalnim i regionalnim strateškim razvojnim ciljevima

Strategija razvoja Grada Ozlja 2016.-2020. je razvojni dokument koji se priprema dijelom i kao podloga za korištenje fondova Europske unije. Pri pripremi dokumenta posebna pozornost je posvećena usklađenosti s ciljevima EU iznesenima u ratificiranom Lisabonskom ugovoru31. Lisabonski ugovor jasno navodi ciljeve Europske unije i vrijednosti mira, demokracije, poštivanja ljudskih prava, pravde, vladavine prava i održivosti. Strateški ciljevi razvoja Grada u skladu su s gore navedenim ciljevima Europske unije, a treba naglasiti i da su prvenstveno usklađeni s prioritetima i ciljevima definiranim novom post-lisabonskom desetogodišnjom gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“32. Ova je strategija, kao nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se politike preusmjere s upravljanja krizom na uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi koje bi trebale promicati rast i zapošljavanje, a istodobno osiguravati održivost javnih financija. Prioriteti strategije su:

Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama

Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije, ekološki osvještenije i konkurentnije Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj zaposlenosti koje treba doprinijeti društvenoj i

teritorijalnoj koheziji Tijekom pregovora, temeljem objektivnih statističkih pokazatelja i dosadašnjih izvješća o napretku Republike Hrvatske, Europska Komisija izdvojila je 4 tematske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti glavninu EU sredstava koja su dostupna unutar proračunskog razdoblja 2014.-2020:

1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva 2. Poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva 3. Očuvanje okoliša i prirodnih resursa 4. Jačanje administrativnih kapaciteta i veća uključenost civilnog sektora

Republika Hrvatska je, nakon razdoblja pregovora s Europskom Komisijom izradila i potpisala, Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske Komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020., kao krovni strateški razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika Republike Hrvatske, ali i okvir za provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Dokument definira glavne izazove s kojima se susreće Republika Hrvatska vezano uz ispunjavanje zajedničkih ciljeva Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast. To su:

1. Gospodarska konkurentnost,

31 http://Europa.eu/lisbon_treaty/full_text/index_en.htm 32 http://ec.Europa.eu/euraope2020/index_en.htm

http://europa.eu/lisbon_treaty/full_text/index_en.htm

http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm


83

2. Zaštita okoliša te učinkovitost resursa, 3. Razvoj održive i suvremene prometne i mrežne infrastrukture, 4. Sudjelovanje na tržištu rada te kvaliteta obrazovanja, 5. Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija, 6. Učinkovitost javne uprave.

Kako bi se suočila s istaknutim izazovima, u okviru Sporazuma o partnerstvu, Republika Hrvatska definirala je 11 tematskih ciljeva s čijim postizanjem je usklađena i ova razvojna strategija, a to su tematski ciljevi:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. 2. Poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te njezine uporabe i kvalitete. 3. Jačanje konkurentnosti MSP- ova, poljoprivrednog sektora (u sklopu EPFRR-a) te sektora ribarstva i

akvakulture (u sklopu EFPR-a). 4. Podrška prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima. 5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika i upravljanje njime. 6. Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa. 7. Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža. 8. Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage. 9. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije. 10. Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje. 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.

Ciljevi Strategije razvoja Grada detaljno su usklađeni i sa strateškim ciljevima nadređenog strateškog razvojnog dokumenta regionalne razine, Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije za razdoblje 2011.-2013. (s rokom trajanja do donošenja nove razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine):

1. oživljavanje prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije, 2. konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture, 3. jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja, 4. održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom

Od nadređenih provedbenih strateških razvojnih programa nacionalne razine, obzirom na činjenicu kako je Grad Ozalj u potpunosti ruralno područje, potrebno je izdvojiti Program ruranog razvoja 2014.-2020. Osmišljavanje strateških razvojnih ciljeva kreiralo se prvenstveno u kontekstu sukladnosti s prioritetima (time i fokus područjima) Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.33 koji su slijedeći:

1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora);

2. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama;

3. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u poljoprivrednom sektoru;

4. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo); 5. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo

s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);

6. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija),

Mjerljivim doprinosom prioritetima i fokus područjima ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj putem ove strategije, direktno se doprinosi i ostvarenju tri horizontalna cilja Zajedničke poljoprivredne politike Hrvatske34 i Europske unije do 2020:

33 Izvor: Program ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4 34 Izvor: Zakon o poljoprivredi (NN30/15)


84

1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju

2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Baza projektnih ideja/prioritetni projekti

Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja Grada. U Bazu se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja Grada koja omogućuje uvid u razvojni smjer za sljedeće programsko razdoblje. Zaključci analize baze projektnih ideja pomogli su odrediti zajedničke potrebe područja. Sve ideje i pripremljeni projekti iz Baze, razvrstavaju se prema definiranim prioritetima i ciljevima čime se dobiva pregled važnosti projekata u odnosu na definirane prioritete. Cilj i svrha Baze projektnih ideja je učinkovito planiranje i praćenje provedbe razvojne politike Grada. Formiranje baze razvojnih projektnih ideja u Gradu, započelo je primjenom metodologije koju je pokrenulo Ministarstvo regionalnog razvoja, tijekom izrade Županijskih razvojnih strategija za razdoblje 2011.-2013. Razvojna agencija županije, sukladno smjernicama nadležnog Ministarstva, sustavom javnog poziva, prikupljala je projektne ideje koje su bile i ulazna smjernica za izradu Županijske strategije razvoja do 2013. Tada je i Grad Ozalj, sa svojim dionicima, dostavio projektne ideje u Bazu nadređene razine. Projektne ideje bile su prikupljane u svrhu nominiranja za Strukturne fondove EU, odnosno kreiranje prioritetnih razvojnih potreba Republike Hrvatske. Međutim, prikupljane su i projektne ideje manjih vrijednosti, u svrhu formiranja središnje nacionalne baze projektnih ideja. Baza je izravno poslužila za određivanje alokacije sredstava po operativnim programima RH za korištenje sredstava do 2013. te programiranja za razdoblje 2014.-2020. Bez obzira na navedeno, Grad Ozalj kontinuirano je prikupljao projektne ideje i za provedbu Lokalne razvojne strategije LAG-a Vallis Colapis do 2020-te godine koja predstavlja alat za realizaciju projekata manjih vrijednosti (do 100.000 Eur) putem provedbe Mjere 19 Programa ruralnog razvoja 2014-2020. Grad i njegovi razvojni dionici također mogu biti krajnji korisnici, nositelji projekata koji će se sufinancirati putem decentralizirane provedbe podmjere 19.2, odnosno, Lokalne razvojne strategije LAG-a. U sljedećem razdoblju implementacije Strategije razvoja, Grad će nastaviti prikupljati projektne ideje sa svog područja, a Baza koja će se formirati, bit će kontinuirano nadopunjavana, usuglašena s bazom projekata Županije i LAG-a za programiranje i realizaciju projekata putem ESI fondova. Uz realizaciju prioritetnih projekata Grada, javno formiranje i izrada Baze te njezino punjenje projektnim idejama, biti će jedna od prvih implementacijskih zadaća Strategije, kao i osnova za njezino prvo ažuriranje.

Struktura i sadržaj Baze projektnih ideja

U svrhu formiranja Baze projektnih ideja, potrebno je izraditi posebno strukturirane obrasce putem kojih se projektne ideje identificiraju, određuje im se sadržaj, iznos, stupnjevi pripremljenosti i drugi pokazatelji. To je prvi korak u selekciji projektnih ideja prema ključnim parametrima odabiranim na način osiguranja da projektne ideje, odnosno, prijedlozi, prilikom kandidiranja, mogu zadovoljiti uvjete i kriterije raznih izvora financiranja. Projektne ideje su onaj dio cjeline Strategije kojim se definirana vizija, ciljevi i prioriteti postupno ostvaruju. U Bazu ulaze sve projektne ideje/prijedlozi koji zadovoljavaju osnovni kriterij odabira: usklađenost sa Strategijom, određenim ciljevima, prioritetima i mjerama, za što je implicitno utvrđena i usklađenost s regionalnim, državnim i programima EU-a. Također i brojni drugi kriteriji koji su uzeti u obzir pri formuliranju Strategije razvoja. Prednost će imati projektne ideje/prijedlozi koji pridonose ostvarenju većeg broja, Strategijom utvrđenih, prioriteta i ciljeva.


85

Projektne ideje, razvrstane prema prioritetima i ciljevima, potom prolaze klasifikaciju prema razini spremnosti za provedbu. Projektne ideje koje su spremne za provedbu odvajaju se od projektnih ideja koje su niže razine pripremljenosti te se dalje ocjenjuju prema definiranim kriterijima. Tijekom ovog postupka velik broj projektnih ideja bit će formiran u svoj konačni oblik kroz konstruktivni dijalog predlagatelja i „recenzenata“ projektnih prijedloga, s ciljem da konačni projektni prijedlog bude što kvalitetniji i što privlačniji za financiranje, te što učinkovitiji u provedbi. Isto tako, ne znači da su najspremnije projektne ideje ujedno i „prioritetne“, zbog čega će određene projektne ideje „niže pripremljenosti“ biti više rangirane upravo radi svog doprinosa zadanim prioritetima. Na taj način strategija pruža opciju, tj. željeni razvojni smjer. Važno je naglasiti kako se Baza projektnih ideja nikada ne definira konačno, već je živ i promjenjiv sustav koji ovisi o promjenama u projektnim idejama (ishodovanje dokumentacije, promjene uvjeta itd.) i njihovu ažuriranju. Baza projektnih ideja Grada ažurirat će se najmanje 1 puta godišnje, a, uz primjenu novog sustava elektroničke baze koji trenutno ima LAG, ažuriranje će se provoditi kontinuirano. U svrhu implemetacije Strategije i njezina praćenja, Baza projektnih ideja formirat će se u elektroničkom obliku kao središnja baza projekata na razini Grada. Ona će, sukladno smjernicama središnje baze projekata na međuregionalnoj (u LAG-u, samo projekti za realizaciju iz PRR 2014-2020), regionalnoj (županijska razvojna agencija) i nacionalnoj razini (MRRFEU, ali i druga ministarstva u slučaju formiranja baza), sadržavati podatke o razvojnim projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravna tijela te koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske i/ili Europske unije. Pravilnikom MRRFEU35 je definirano što se podrazumijeva pod razvojnim projektima: „Razvojni projekti su projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, socijalne, okolišne i energetske te druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih kapaciteta, jačanja i izgradnje društvenog kapitala te drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju.“ Baza, prvenstveno, projekte dijeli na lokalne, županijske, regionalne, nacionalne i međunarodne, dok se podaci u Bazi svrstavaju u 5 slijedećih grupa: identifikacija projekta, sadržaj projekta, financiranje, realizacija i pokazatelji projekta. Svi podaci unose se elektronički, dok je pristup bazama odobren jedinstvenim identifikacijskim brojem i lozinkom kojom se prijavljuje u Bazu. Praćenje baze projektnih ideja usko je povezano s formiranjem elektroničke Baze projekata i koordinacijom nadležnog MRRFEU te LAG-a, regionalne i lokalne razine. Svrha i cilj formiranja Baze je, na razini MRRFEU i LAG-a osigurati sustav za učinkovito strateško upravljanje regionalnim i ruralnim razvojem, omogućiti definiranje nacionalnih indikatora uspješnosti i njihovo praćenje te omogućiti kontinuitet praćenja indeksa razvijenosti. Na razini Grada (i županije), svrha Baze je ujednačiti lokalni i regionalni razvoj suradnjom svih sektorskih dionika (vertikalna i horizontalna povezanost), te, na razini koordinatora provedbe (LAG, županijska razvojna agencija) omogućiti aktivno sudjelovanje u definiranju prioriteta i mjera te provedbi razvojnih projekata kao i pružiti integrirano okruženje za dugoročan lokalni razvoj. U tom smislu Grad i LAG pratiti će i, prema potrebi, davati tehničku pomoć navedenim projektnim idejama iz Bazi, koja će služiti i za ažuriranje postojeće strategije i definiranje nove, posebno kod određivanja novih mjera, prioriteta i ciljeva.

Kriterij za odabir razvojnih projekata

Proces odabira projektnih ideja iznimno je važan jer Grad mora odgovorno gospodariti proračunom te treba podržati, nositi ili biti partner samo na projektima koji imaju najveći utjecaj na razvoj lokalne zajednice. Evaluirane projekte odabire Jedinstveni upravni odjel u Gradu, dok konačnu odluku donosi Gradsko vijeće odobrenjem proračuna te njegovih izmjena i dopuna. Projektne ideje, odabrane za provedbu, moraju biti u skladu sa Strategijom razvoja Grada Ozlja 2016.-2020., kao i s drugim županijskim i nacionalnim strategijama i razvojnim planovima. Nužno je da projektne ideje koje bi proračunskim sredstvima podržao Grad odnosno u njima partnerski sudjelovao ili im na neki drugi način dao potporu u okviru provedbe strategije, budu izvedive i odabrane na transparentan način. Dostavljene projektne ideje prolaze nekoliko faza vrednovanja putem kojih se odabiru prioritetne projektne ideje za sljedeće programsko razdoblje. Pri tome je važno istaknuti kako projektne ideje koje ne uključuju složene radove i infrastrukturu, tzv. soft projekti, mogu biti ocijenjene višim stupnjem pripremljenosti, upravo zato što takvi projekti mogu nesmetano početi s provedbom kada se otvore natječaji za njihovo financiranje. Iako se takvim projektnim idejama često daje manji razvojni značaj, one su iznimno važan razvojni čimbenik budući jačaju

35 Pravilnik o ustrojavanju i vođenju središnje elektroničke baze razvojnih projekata (NN 66/10)


86

kapacitete, uspostavljaju suradnju i služe kao promotor društvenih vrijednosti. Proces selekcije odvija se prema slijedećoj shemi:

Proces evaluacije provodi Jedinstveni upravni odjel dok konačnu odluku donosi Gradsko vijeće, u slučaju projekata koji zahtjevaju sudjelovanje proračuna Grada ili ako to zahtjevaju uvjeti prijave odnosno natječajna dokumentacija za pojedini projekt.

Strateški prioritetni razvojni projekti/programi (sažetak) Strategija razvoja Grada Ozlja 2016.-2020. strateški je razvojni dokument koji nastoji postići ravnotežu između želja i mogućnosti, između optimizma i realnosti. Ona je više od obične prognostičke vizije i, od samog početka nezine izrade, osmišljena je i rađena kao dobro promišljen, sveobuhvatan i, iznad svega, izvediv strateški dokument u bliskoj budućnosti. Strategija je svim razvojnim dionicima postavila okvirne razvojne ciljeve Grada i načela za njihovu provedbu. Ona donosi i niz ključnih zadaća, prvenstveno za početno provedbeno razdoblje, do prvog ciklusa ažuriranja, tijekom 2018-te, kada će biti dodatno usuglašena s aktualnim nacionalnim/regionalnim prioritetima, odnosno za međuevaluacijsko razdoblje provedbe nacionalnih programa 2014.-2020. Važno je napomenuti kako njezina provedba ne završava 2020. već 2023. kada se i provodi vrednovanje oovg programskog razdoblja. Skup strateških razvojnih projekata ne predstavlja iscrpan popis aktivnosti u navedenom razdoblju, već skup najvažnijih aktivnosti koje će najviše doprinijeti postizanju dugoročnih ciljeva razvojne strategije. To je i razlog zašto su neke posebno istaknute i zašto pozornost treba biti usmjerena na njihovu provedbu u programskom razdoblju. Ključne, prioritetne zadaće (aktivnosti - projekti ili programi) Grada moraju imati oblik:

velikih investicija

pilot projekata

i/ili biti skup projekata odnosno aktivnosti koje imaju sličan fokus i karakter (ili se nalaze unutar zajedničkih strateških programa)

Svaku od ključnih zadaća, odnosno aktivnosti, koje predstavljaju prioritetne razvojne projekte/programe Grada, dodatno karakteriziraju definirane značajke:

nositelj projekta je Grad i/ili ključni dionici javnog i/ili privatnog sektora, ali je potrebna velika posvećenost javne uprave njihovoj realizaciji

postoji procjena okvirnih financijskih troškova provedbe i očekivani izvori financiranja (gruba procjena financijskih troškova u razdoblju 2016.-2020. s očekivanim izvorima sukladno trenutnim informacijama dostupnim u nadležnih nacionalnim tijelima)

definirane su faze provedbe s realnim mogućnostima izvedbe, učincima i indikatorima Ključni projekti odnose se na direktnu realizaciju ciljeva Strategije razvoja i značajno pridonose njezinoj provedbi. Ključne investicije i aktivnosti, istaknuti ovom strategijom, većinom su u izvedbi Grada, ali su istaknuti i oni projekti kojima su nositelji drugi razvojni dionici, u kojima je Grad samo potpora realizaciji. Važno je napomenuti kako postoji iznimna volja gradske uprave i ključnih razvojnih dionika u provedbi prioritetnih razvojnih projekata/programa, ali, najvažnija je dostatnost financijskih sredstava ključnih za provedbu. To je i razlog zašto je, pri ovom popisu istaknut samo opći, sažeti, okvir razvojnih projekata/programa, posebno u dijelu troškova i mogućih izvora financiranja, budući navedene aktivnosti uključuju i regionalnu i nacionalnu uključenost, odnosno, potencijalnu potporu fondova Europske unije, ali i privatnog sektora. Istaknuti projekti imaju obvezujuću značajku u narednom programskom razdoblju, ali se mora uzeti u obzir i utjecaj financijske krize i gospodarske recesije u globalnom okruženju, u godinama koje dolaze, kao i činjenica preraspodjele nacionalnih i regionalnih financijskih planova i alokacija, sukladno smjernicama 2014.-2020. u međuevaluacijskom razdoblju (2018.).

IDENTIFIKACIJA VREDNOVANJE RANGIRANJE SELEKCIJA PROVEDBA


87

Šifra implementacije

Program/projekt Rekonstrukcija i modernizacija nerazvrstanih cesta na području Grada Ozlja Kratki opis/ciljevi/status Na području Grada Ozlja nalazi se 145 km nerazvrstanih cesta u čiju modernizaciju

je potrebno kontinuirano ulagati radi povezivanja brojnih naselja. U tu svrhu u ovom razdoblju potrebno je uložiti sredstva u rekonstrukciju i modernizaciju nerazvrstanih cesta. Uređenjem nerazvrstanih cesta naziva prema jedinstvenoj bazi podataka o nerazvrstanim cestama na području Grada Ozlja - Vrhovac 1, Zorkovac 5, Vuksani 1, Vuksani 2, Vrškovac (Farica) 1, Vrškovac (farica) 2, Obrež Vivodinski 2, Zorkovac na Kupi 1 i Kolodvorska cesta, poboljšat će se sigurnost u prometu i prometna povezanost, olakšati pristup poduzetnika poslovnoj zoni, te smanjiti troškovi održavanja. Projektna dokumentacija je u pripremi.

Očekivani rezultati

Ključne zadaće/aktivnosti

Obnovljene, nadograđene prometnice (nerazvrstane ceste) na području Grada Ozlja, prilagođene zahtjevima sigurnosti prometa, zaštite prirodne i kulturne baštine te prihvata posjetitelja. Izraditi glavni projekt te ishodovati građevinsku dozvolu. Osiguranje sredstava za realizaciju projekta te nakon provedbe postupka javne nabave za izvođača radova i nadzor pristupiti realizaciji projekta.

Predviđeno trajanje 2016.-2020.

Nositelj projekta i

projektni partneri/dionici

Nositelj projekta: Grad Ozalj Partneri: Grad Ozalj, nadležna ministarstva, Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. Dionici projekta su: Projektant i nadzor, Konzultant, Tijela državne uprave i područne (regionalne) samouprave, Izvođači radova, stanovnici Grada Ozlja, posjetitelji PP Žumberak-Samoborsko gorje

Financijska procjena Troškovi projektne dokumentacije cca.750.000,00 Troškovi realizacije cca.7.500.000,00

Izvori financiranja Europski fond za ruralni razvoj , kroz Mjeru 7, Program ruralnog razvoja 2014.-2020., Proračun Grada Ozlja, Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova


Program/projekt Proširenje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Ozalj Kratki opis/ciljevi/status Sanacijom mreže obuhvaćeni su cjevovodi Opara-Vuksani-Mali Erjavec-Ozalj, te

izgradnja vodovoda Dojutrovica-Kašt. Realizacijom ovog projekta osigurat će se kvalitetna vodoopskrba više naselja u kojima se nalazi preko 1.000 potrošača te će se poboljšati njihov standard življenja. Za projekt je ishodovana građevinska dozvola te osigurana sredstva za financiranje.


Provedba postupka javne nabave za izgradnju vodoopksrbnog sustava i nadzor nad građenjem. Ishodovanje uporabne dozvole i davanje vodoopskrbnog sustava na upravljanje komunalnom društvu.


Nositelj projekta i projektni partneri/dionici

Nositelj projekta: Komunalno Ozalj d.o.o. Projektni partneri: Grad Ozalj, Hrvatske vode, Komunalno Ozalj d.o.o., nadležna ministarstva Dionici: stanovnici, izvođači radova, posjetitelji, turisti

Financijska procjena 7.580.000,00

Izvori financiranja Kohezijski fond 85% Hrvatske vode 5%


88

Komunalno Ozalj d.o.o./Grad Ozalj 10 %


Program/projekt Ozalj – europska kolijevka akvarela

Kratki opis/ciljevi/status Projekt je usmjeren na stvaranje novoga turističkog proizvoda izgradnjom i uređenjem turističke infrastrukture, uređenjem atelijera, galerije i muzeja Slave Raškaj te organizacijom edukativnih aktivnosti (radionica i škola akvarela). Infrastruktura je tematski povezana i veže se uz Stari grad Ozalj, srednjovjekovnu utvrdu u centru Ozlja. Planirana je izgradnja infrastrukture koja se odnosi na izgradnju parkirališta za osobne automobile i autobuse, te izgradnja i uređenje šetnice „Slave Raškaj“, uz rijeku Kupu, s kupalištem i popratnim objektima : sanitarije, svlačionice, tuševi, spremišta, objekt jednostavnih usluga u kiosku s natkrivenom terasom, ljetna pozornica i dječje igralište. Projekt sadrži i popratni dio koji obuhvaća prezentaciju projekta, održavanje različitih edukativnih radionica čiji je cilj razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnom području te proširenje i stvaranje nove turističke ponude. U realizaciju projekta bit će uključene i osobe s posebnim potrebama. Radi se o integralnom projektu koji je moguće izvoditi i u fazama. Cilj je predstavljanje i brendiranje Ozlja kao jedinstvene destinacije kulturnog turizma „Slavin grad“. Razrađen investicijski projekt s pratećim analizama i potrebnim dozvolama


Kandidiranje projekta radi osiguranja dijela sredstava za financiranje. Provedba postupka javne nabave za izgradnju planiranih objekata i nadzor nad građenjem. Javna nabava za pružatelja usluga održavana edukacijskih radionica. Izvođenje radova i planiranih soft aktivnosti. Ishodovanje uporabne dozvole za izgrađene objekte, korištenje i osiguravanje sredstava za redovno održavanje.

Predviđeno trajanje 2016. – 2019.


Nositelj projekta: Grad Ozalj Projektni partneri: Družba „Braće Hrvatskog zmaja“ – Zmajski stol Karlovac, Zavičajni muzej Ozalj, POU „Katarina Zrinski“, TZ grada Ozlja. U projekt će također biti uključeni i slijedeći suradnici: Akademija likovnih umjetnosti, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Turistička zajednica Karlovačke županije, LAG Vallis Colapis, Centar za rehabilitaciju Jaškovo, NVO Centar za nerođeni život udruga Betlehem i Rkt. Župa Rođenja Blažene Djevice Marije – Svetice. Dionici: ruralna domaćinstva, nevladine organizacije, regionalne i lokalne vlasti, javne ustanove i organizacije, poduzetnici (pravne i fizičke osobe), međunarodne edukacijske ustanove, nezaposleni, mladi, žene, osobe s posebnim potrebama, posjetitelji, turisti

Financijska procjena 7.580.000,00 kuna

Izvori financiranja Europski fond za regionalni razvoj 99 % Proračun Grada Ozlja 1% Ministarstvo regionalnog razvoja


Program/projekt Izgradnja reciklažnog dvorišta

Kratki opis/ciljevi/status Na području Grada Ozlja nema izgrađenog reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, a komunalni otpad se odvozi na odlagalište Ilovac u Karlovcu, kojim upravlja Čistoća d.o.o. Stoga se sav komunalni otpad odvozi na odlagališta bez sortiranja i odvajanja oporabivih materijala.


89

Izgradnjom reciklažnog dvorišta na kojem bi se obavljala primarna selekcija otpada u cilju njegove oporabe smanjila bi se količina komunalnog otpada koji bi se odlagao na odlagalište i troškovi odvoza komunalnog otpada . Razrađen investicijski projekt s pratećim analizama i potrebnim dozvolama. Do kraja 2016. planira se realizirati I. faza izgradnje reciklažnog dvorišta. U cilju daljnjeg razvoja sustava gospodarenja otpadom, Grad Ozalj planira nastavak projekta izgradnje reciklažnog dvorišta (sortirnica)


Kandidiranje projekta na javne poziv FZOEU, osiguravanje sredstava za realizaciju projekta. Provedba postupka javne nabave i izrada projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, provedba javne nabave za izgradnju reciklažnog dvorišta i nadzor nad građenjem. Ishodovanje uporabne dozvole, stavljanje u funkciju te prijenos upravljačkih prava na komunalno društvo.



Nositelj projekta: Grad Ozalj Projektni partneri: Azelija Eko d.o.o., Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dionici: stanovnici, posjetitelji, turisti


Izvori financiranja Projekt se planira financirati iz proračuna Grada Ozlja i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost


Program/projekt Izgradnja javne i akcentne/svečane/ rasvjete na cijelom području Grada

Kratki opis/ciljevi/status Novi projekt rasvjete treba obuhvatiti javnu rasvjetu /rekonstrukciju postojeće i izgradnje nove ondje gdje još nije instalirana/. Zbog stanja recentne javne rasvjete grada, rekonstrukcija u ovom slučaju podrazumijeva novu dispoziciju rasvjetnih mjesta /geometriju instalacije/, suvremene elemente rasvjete, gabarite prilagođene ambijentu, uključujući naravno i novu infrastrukturu.

Ovim projektom je obuhvaćeno i postavljanje akcentne rasvjete na lokacijama: Stari

grad Ozalj, Župna crkva Sv. Vida, hidroelektrana Munjara, prometnica Centar –

Stari grad Ozalj, šetnica na lijevoj i desnoj obali rijeke Kupe. Svjetlo se postavlja akcentualno, kako bi bilo u službi arhitekture i ne bi se nametalo u vizurama nego bi pažnja bila zadržana na arhitektonskoj vrijednosti. Ta arhitektonska vrijednost je na

danjem svjetlu u potpunosti vidljiva, a noću osvjetljavanjem naglašavamo interes za arhitekturu. Svjetlosne instalacije zadovoljavaju višestruke zahtjeve: uvažavaju tradiciju ambijenta, akceptiraju recentnu funkciju kao i perspektivu života u tom prostoru

Realizacijom ovog projekta izgradila bi se javna i akcentne/svečane/ rasvjete na turistički atraktivne lokacije koja bi doprinosila stvaranju novih turističkih doživljaja na području Grada te neizravno utjecala na povećanje broja dolazaka i noćenja turista na području grada.

Idejni projekt je razrađen. Pripremljene su financijske procjene čitavog elektro instalacijskog sustava. Definirano je financiranje od partnera na projektu, pitanje


90

vlasništva je potpuno uređeno, usuglašeni su partneri projekta koji sudjeluju u razini financiranja i provedbe. Potpisane su izjave o sufinanciranju u slučaju ulaska u daljnje korake realizacije projekta.


Provedba postupka javne nabave i izrada projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, provedba javne nabave za izgradnju javne i svečane rasvjete sustava i nadzor nad građenjem.



Nositelj projekta: Grad Ozalj Projektni partneri: Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. Dionici: stanovnici, posjetitelji, turisti


Izvori financiranja Projekt je koncipiran na način da ga je moguće realizirati fazno. Mogući izvor financiranja: Ministarstvo turizma, Grad Ozalj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


Program/projekt Dogradnja dječjeg vrtića Zvončić

Kratki opis/ciljevi/status Postojeća zgrada DV Zvončić ne odgovara državnom standardu za obavljanje predškolskog odgoja i obrazovanja, te se djeca nalaze u neodgovarajućim uvjetima. Realizacijom ovog projekta osigurali bi se odgovarajući materijalni uvjeti za obavljanje predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada. Za projekt je pripremljna slijedeća dokumentacija: Izrađen je glavni projekt sa troškovnikom za rekonstrukciju i dogradnju dječjeg vrtića. Ishođena je građevinska dozvola.


Podnijeti zahtjev za potpotru te sa svom traženom dokumentacijom kandidirati projekt za dobivanje sredstava za financiranje iz Programa ruralnog razvoja, Mjera 7, tip operacije 7.4.1.



Nositelj projekta: Grad Ozalj Projektni partneri: nadležna ministarstva, Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o.

Financijska procjena 10.000.000,00 kn

Izvori financiranja Europski fond za ruralni razvoj , kroz Mjeru 7, Program ruralnog razvoja 2014.-2020., Proračun Grada Ozlja, Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova

Provedbeni mehanizmi

Strategija razvoja Grada Ozlja sastoji se od razrađene hijerarhije razvojnih ciljeva - od vizije, preko strateških ciljeva, do mjera te projekata/aktivnosti provedbe. I dok konačna uspješnost i vrijednost strategije uvelike ovisi o tome koliko su dobro „pogođeni“ ti osnovni sastavni dijelovi - koliko dobro ciljevi strateški usmjeravaju razvoj na način koji iskorištava snage i prednosti te prevladava i zaobilazi slabosti i prepreke; u kojoj mjeri predlagani projekti doista pridonose ostvarivanju određenih prioriteta i mjera - ona znatno zavisi i od kvalitete provedbe i upravljanja projektima jer i najkvalitetniji prijedlozi projekata mogu doživjeti neuspjeh ako izostane kvalitetna provedba.


91

Kako bi se Strategija razvoja mogla provoditi, potrebno je odrediti određene mehanizme njezine provedbe. Pri tome se prvenstveno misli na definiranje pokazatelja provedbe koji moraju biti jasni i kvantitativno određeni, te povezani s tijelima/institucijama koje su zadužene za razvoj te koordiniraju, odnosno imaju utjecaj na provedbu mjera i aktivnosti, poštujući, pri tome, načelo transparentnosti. Drugim riječima, potrebno je odrediti odgovornost provedbe, način vrednovanja kroz definirane pokazatelje, kao i tijelo koje prati i izvješćuje o provedbi. Također, jedan od izrazito važnih mehanizama predstavlja informiranje i uključivanje javnosti/građana u provedbeni proces. Obzirom da se provedba temelji na projektima i programima, iznimno je važno utvrditi kriterije prema kojima će oni biti usvojeni u Strategiji i prioritetni u realizaciji. Uspješna provedba znači učinkovito upravljanje koje treba biti zasnovano na dobro osmišljenom i detaljnom, te realnom i provedivom planu provedbe. Plan treba sadržavati podjelu odgovornosti, strategiju financiranja i financijske alokacije, vremenski plan te konkretne aktivnosti, kako za provedbu, tako i za praćenje i vrednovanje provedbe. Da bi proces provedbe bio učinkovit i uspješan, njime se moraju osmisliti i osigurati i važni elementi uključujući: provedbene institucije i mehanizme, financiranje i postupke za praćenje i vrednovanje programa i projekata. Strategija će pridonijeti i uspješnijem privlačenju i natjecanju za financijska sredstva iz raznih potencijalnih izvora za financiranje razvoja i to od nacionalnih programa i institucija RH, onih u EU, zatim mnogih bilateralnih i multilateralnih, vlastitih izvora do privatnih ulagača. Strategijom se dobiva dobro strukturiran razvojni plan Grada koji je podloga za utvrđivanje i određivanje prioritenih razvojnih projekata te za njihovo primjereno predstavljanje i kandidiranje za financiranje. Strategija razvoja je podložna i promjenama temeljenih na vrednovanju provedbe te njezinom usuglašavanju s nacionalnim i regionalnim prioritetima nakon određenog razdoblja, odnosno kad god to okolnosti nalažu. Revidiran dokument usvaja Gradsko vijeće. Provedbu Strategije može se podijeliti u dvije osnovne faze. U prvoj fazi, gdje najveću odgovornost ima Grad Ozalj, potrebno je pripremiti sve dionike za provedbu i uvesti praksu partnerstva i zajedničkog donošenja odluka. Potrebno je jačati partnerstva i izgraditi konsenzus iz više razloga. Ciljeve Strategije nije moguće (niti je planirano) ostvariti isključivo gradskim sredstvima, te provedba treba uključiti i sve druge izvore sufinanciranja projekata. Strategija je multisektorske naravi što nameće potrebu ujednačenog i zajedničkog djelovanja velikog broja dionika. Ovu aktivnost treba potaknuti gradska administracija uključujući aktivnosti izgradnje mehanizama suradnje između različitih razina uprave (unutarnja, horizontalna i vertikalna koordinacija), te između uprave i civilnog odnosno privatnog sektora (vanjska koordinacija). Jednako je važno posvetiti se informiranju i promociji Strategije i njenih ciljeva radi senzibilizacije javnosti. Komunikacija sa širom javnosti je od iznimne važnosti. Uz jačanje partnerstva potrebno je, u prvoj fazi provedbe, izgraditi kapacitete i provesti organizacijske prilagodbe koje će Strategiju učiniti operativnom, što uključuje stalno osposobljavanje službenika za upravljanje projektnim ciklusom, strane jezike, informacijsko-komunikacijske tehnologije, natječajne procedure i dokumentacije i sl. Organizacijska prilagodba odnosi se na kanale komunikacije i koordinacije koje je potrebno unaprijediti, te s tim u vezi, utemeljiti jedinstvenu bazu projekata (standardiziranje procedura i dokumenata, izvještavanja, pohrana i sl.). U prvoj, „pripremnoj“, fazi provedbe potrebno je i izraditi bazu projekata, sukladno metodologiji i modelu primjenjenom na razini Županije, LAG-a i Grada. Ona predstavlja službeni registar svih razvojnih inicijativa i projekata. Obzirom da se pokreću i realiziraju mnoge ideje, inicijative i projekti, i to s različitim razvojnim učincima, različitih prioriteta, sadržaja, dinamike, veličine i dr. Različiti su i predlagatelji tih ideja i projekata, a mnogo je raznovrsnih natječaja za njihovo financiranje. Drugim riječima, svaki projekt za koji se traži, bilo suglasnost, potpora ili sufinanciranje, mora biti uveden u Bazu projekata. Druga faza provedbe Strategije odnosi se na provedbu projekata i aktivnosti praćenja i vrednovanja. Ovdje odgovornost provedbe, kao i financijski teret, imaju svi dionici uključeni u proces razvoja što mora biti uključeno programski u proračun Grada (financijski plan provedbe Strategije) koji se treba izraditi po prihvaćanju strategije od strane nadležnog tijela, Gradskog vijeća, ih vezati uz prateće operativne programe do 2020.

Institucionalni okvir za provedbu

Grad Ozalj Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima jedinica lokalne samouprave, odnosno njezino upravno tijelo. Gradsko vijeće usvaja Strategiju, te nakon usvajanja, redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje donosi osigurava njezinu provedbu te poduzima mjere iz svoje nadležnosti usmjerene poboljšanju provedbe. Gradonačelnica usklađuje aktivnosti upravnog tijela i drugih


92

dionika provedbe Strategije donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad provedbom tih mjera, sudjelovanjem u postupku odabira razvojnih projekata te izvješćivanjem Vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svog djelokruga, upravno tijelo Grada prati provedbu, priprema i provodi razvojne projekte te obavlja i druge poslove od važnosti za provedbu Strategije koji su mu propisima ili

aktima povjereni, putem koordinatora provedbe kojeg imenuje gradonačelnica. Lokalna akcijska grupa (LAG) Vallis Colapis LAG Vallis Colapis koordinator je aktivnosti provedbe projekata te sustava praćenja provedbe Strategije u dijelu provedbe projekata na područjima naselja Grada, a koji se sufinanciraju iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020 (ESI fond EPFRR36). LAG je zadužen je za potporu i praćenje projekata koji se realiziraju iz Programa ruralnog razvoja putem svih provedbenih mjera, a posebno putem podmjere 19.2 odnosno realizaciju Lokalne razvojne strategije LAG-a za razdoblje 2014.-2020.

Razvojna agencija Karlovačke županije Koordinator je projekata za područje Županije, sukladno Članku 4. Pravilnika o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja, osim koordiniranja izrade i pripreme Strategije, u procesu provedbe, Županijska razvojna agencija obavlja sljedeće poslove: praćenje provedbe, koordinacija, poticanje zajedničkih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te kroz međuregionalnu i prekograničnu suradnju; sudjelovanje u izradi razvojnih projekata. Uz aktivnosti povezane sa Strategijom, agencija provodi i niz drugih aktivnosti u području promicanja ulaganja i podrške razvoju poduzetništva na području Grada Ozlja. Javni sektor (javna interesna skupina razvojnih dionika) Javni sektor, u ovom kontekstu, uključuje institucije i organizacije iz javnog sektora s područja Grada Ozlja i Karlovačke županije. Dionici iz javnog sektora imaju ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz područja svojeg djelovanja. Jačanje i uloga javnog sektora ključni su u narednom proračunskom razdoblju 2014.-2020.

Civilno društvo (privatna interesna skupina razvojnih dionika) Organizacije civilnog društva (OCD) pokazale su se kao značajan sudionik u izradi razvojne strategije zbog iskustva koje imaju u radu unutar okruženja koje se temelji na projektima. OCD imaju posebno značajnu ulogu u područjima zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. OCD ujedno mogu aktivno utjecati na dotok dodatnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova za financiranje inicijativa koje ne pokrivaju ostali dionici u regionalnom razvoju. Uloga OCD-a, razvoj participacijskih procesa kao i partnerskih odnosa s javnim i gospodarskim sektorom, jedna su od ključnih razvojnih smjernica za naredno razdoblje. Privatni sektor (privatna interesna skupina razvojnih dionika) Privatni, gospodarski, sektor je glavni pokretač gospodarstva, stvaranja blagostanja i radnih mjesta. Svrha Strategije je, između ostalog, stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora. Ona će se, prije svega, ostvarivati razvojem suradnje i dialoga gospodarskog i javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Iz tog razloga, sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi Strategije, od izrazite je važnosti. Na taj način, djelovanje javnog sektora kontinuirano se usklađuje s potrebama privatnog sektora, naravno, vodeći računa o poštivanju načela održivog razvoja.

Financiranje

36 Op.a: EPFRR (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj)


93

Provedivost Strategije razvoja Grada Ozlja 2016.-2020. primarno se osigurava privlačenjem sredstava potrebnih za provedbu mjera. Financijski plan za realizaciju proritetnih strateških projekata Grada sadrži prikaz potrebnih sredstava, razrađen po mjerama i izvorima financiranja. Okvirni financijski plan (za prioritetne strateške projekte) treba se izraditi temeljem podataka akcijskog plana i iz proračuna Grada te procjeni mogućnosti privlačenja sredstava iz državnog proračuna i fondova nacionalne razine, odnosno na temelju procjene mogućnosti privlačenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, te programa EU, ali i drugih izvora financiranja (kao mogućnosti financiranja treba uzeti u obzir i druge domaće i međunarodne izvore te privatni sektor). Akcijski plan treba obuhvatiti projekciju potreba iz definiranih izvora za svaku godinu realizacije, počevši s 2016.-tom godinom, nakon sukladno dostupnim infromacijama o raspisivanju natječaja iz Operativnih programa i programa kojima se min. realizira Sporazum o partnerstvu Republike Hrvatske i Europske unije 2014.-2020. Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, kao i upravljanje tim sredstvima i praćenje njihova korištenja, važan su aspekt provedbe Strategije. Obzirom da se radi o planovima do 2020., umjesto ukupnog financijskog okvira, Strategija će, na godišnjoj razini, a kroz proračun, definirati godišnje potrebna (indikativna) financijska sredstva. Provedba Strategije financirati će se iz sljedećih izvora:

Proračun Grada Ozlja - planiran za kapitalna ulaganja, poticanje održivog gospodarskog razvoja, projekte u obrazovanju, programe zapošljavanja, unaprjeđenje zdravstvene zaštite, socijalnu infrastrukturu, jačanje civilnog društva, za potrebe u kulturi, zaštitu prirode i gospodarenje otpadom, infrastrukturu (vode, promet), energetsku učinkovitost i upravljanje regionalnim razvojem. Iz proračuna su, u manjem dijelu planirana i sredstva za provedbu ostalih mjera, ali i za sufinanciranje projekata financiranih iz EU fondova i ostalih izvora financiranja.

Proračun Karlovačke županije - udio županijskog proračuna u provedbi gradske strategije predviđen je za provedbu zajedničkih projekata tj. planiran je za zajedničke projekte od regionalnog značaja.

Sredstva državnog proračuna tj. proračuna resornih ministarstava pojavljuju se u obliku decentraliziranih sredstava i planirana su u proračunu Grada, ali su procijenjena i temeljem planiranih ili projekata koji su odobreni, ili su već u provedbi, (za gospodarske zone, tehnološku infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, socijalnu infrastrukturu, kulturu, značajnija sredstva za zaštitu vodenih resursa, nešto manja sredstva za zaštitu prirode i regionalni razvoj).

Fondovi Europske unije – kao izvor značajnih sredstava za provedbu projekata planirani su i fondovi EU, kako (ESI) - Strukturnih i Investicijskih fondova (EFRR/EFRD, ESF, EPFRR/EAFRD, EFPR/EMFF) tako i drugih programa iz proračuna EU formiranih na razini Zajednice a koje mogu koristiti različiti sektorski korisnici u Republici Hrvatskoj, odnosno u kojima su prihvatljivi prijavitelji i korisnici iz Hrvatske. Osim EU fondova, planirana su sredstva i iz ostalih međunarodnih izvora (Svjetska banka, EIB, EBRD, UNDP, Zaklade i Fondacije i sl.)

Od ostalih izvora predviđaju se i privatni (koji uključuju tvrtke, ali i fizičke osobe kao financijere i donatore) te, u vrlo malom obimu, i ostali izvori sredstava (nevladine, lokalne organizacije i sl.).

Praćenje i vrednovanje Kako bi se osigurala operativnost i provedba strategije iznimno je važno pratiti i vrednovati njezinu provedbu. To, ujedno, predstavlja osnovu za izradu godišnjih izviješća, a osnovni preduvjet je da su utvrđeni pokazatelji/indikatori ostvarenja pojedinih ciljeva, prioriteta i mjera koji će dodatno biti usklađeni nakon objave nacionalnog strateškog referentnog razvojnog okvira i Županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020. Uspostavom sustava praćenja i vrednovanja ove strategije, omogućuje se efikasna i transparentna provedba. Glavni cilj ovakvog sustava je mogućnost provjere postoji li potreba za određenim programom i stvaranje sigurnosti da su dostupni resursi optimalno iskorišteni. Uz to, praćenje i vrednovanje Strategije daje razinu odgovornosti koja potvrđuje do koje mjere su ciljevi određenog programa ostvareni te se stvara novo znanje, odnosno povećava razumijevanje o tome što funkcionira i kako poboljšati učinke različitih mjera i programa. Općenito, pratit će se sljedeće skupine pokazatelja:


94

- stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, - ostvarene rezultate i učinke na razvoj, - učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava.

Za učinkovitu provedbu praćenja i vrednovanja te korištenje rezultata vrednovanja potrebno je organizirati primjeren informatički sustav upravljanja i pohrane relevantnih podataka. Pokazatelji predstavljaju osnovicu za vrednovanje koja omogućuje mjerenje uspješnosti projekata. Takav sustav treba osigurati pravodobne informacije o različitim projektima, njihovim sudionicima i rezultatima. Osnovu sustava činila bi baza podataka koja bi minimalno morala sadržavati:

- Osnovne podatke o svakom projektu (nositelji, vrijeme trajanja, iznos financiranja itd.); - Dodatne podatke o sadržaju projekta (mjera i prioritet unutar kojih se projekt realizira, sažetak projekta); - Ključne pokazatelje rezultata svakog projekta.

Za vođenje baze podataka potrebno je imati odgovarajući računalni programski alat koji se temelji na internetskoj tehnologiji što bi omogućilo unos podataka, kao i pregled sadržaja putem Interneta, čime bi cijeli proces dobio na učinkovitosti i transparentnosti (trenutno se takav program nalazi u uporabi od strane LAG-a Vallis Colapis, za planiranje i praćenje provedbe LRS 2014-2020). Podaci potrebni za vrednovanje prikupljaju se, u pravilu, na projektnoj razini koja omogućuje individualno praćenje svakog projekta. S druge strane, agregirani podaci za sve projekte trebaju pružiti mogućnost praćenja provedbe strateških prioriteta i ciljeva. Temeljem tih podataka izrađuje se izvješće o provedbi, na godišnjoj razini koje se prezentira Gradskom vijeću i javnosti. Praćenje napretka i vrednovanje utjecaja osigurat će informacije u svrhu javne rasprave i reprogramiranje, ažuriranje, strateškog dokumenta. Postoji nekoliko tipologija pokazatelja od kojih je, za socio-ekonomske projekte najkorisnija ona koja se sastoji od: ulaznih i izlaznih pokazatelja, pokazatelja rezultata i pokazatelja dugoročnih učinaka. Ulazni pokazatelji pružaju informacije o financijskim, ljudskim, materijalnim, organizacijskim i drugim resursima korištenim za provedbu projekta. Primjeri ulaznih pokazatelja su: ukupan proračun za provedbu projekta, broj organizacija uključenih u provedbu projekta, itd. Izlazni pokazatelji odnose se na izravne rezultate projektnih aktivnosti. Primjeri izlaznih pokazatelja su: kilometri izgrađenih cesta, broj usavršenih polaznika tečaja itd. Pokazatelji rezultata izravno su povezani s ciljevima projekta. Oni pokazuju izravan učinak na korisnike projekta, a mogu se mjeriti fizičkim ili drugim jedinicama. Rezultati, također, omogućuju utvrđivanje učinkovitosti pojedinih projekata. Npr. ciljevi projekta izgradnje i/ili dogradnje vodoopskrbnog sustava mogu biti, na primjer: a) povećanje kapaciteta sustava, b) povećanje kvalitete sustava (smanjenje redukcije, smanjeni kvarovi, kvalitetnija voda) ili c) povećana teritorijalna pokrivenost sustavom i sl. Svaki od tih ciljeva izravno je povezan s jednim od rezultata projekta: povećanim kapacitetom, povećanom kvalitetom ili povećanom pokrivenošću. Pokazatelji dugoročnih učinaka ukazuju na posljedice koje će projekti imati u dugom roku. Oni pokazuju posredne utjecaje projekata na veći dio stanovništva i na šire aspekte društvenog i gospodarskog razvoja (povećanje investicija, uvođenje novih usluga, promjene ponašanja pojedinaca ili tvrtki, povećanje zapošljavanja). Dugoročni učinci su povezani sa svrhom projekata, tj. s krajnjom namjenom pokretanja projekata. Svaki od tih učinaka može se kategorizirati prema pojedinim skupinama korisnika projekta koje se u pravilu dijele na: lokalno stanovništvo, lokalno gospodarstvo i lokalne, nevladine i druge, organizacije. Cilj takve podjele je procijeniti učinke projekata na ključne nositelje razvoja, a to su upravo stanovništvo, poduzetnici, jedinicu lokalne samouprave te lokalne nevladine i druge organizacije. Kvaliteti ocjenjivanja pridonosi veći broj izvora prikupljanja podataka. Tako se smanjuje rizik gubitka na kvaliteti podataka kao posljedica postojanja jednog izvora podataka. Zbog toga je poželjno, za svaki projekt zasebno, razmotriti sve mogućnosti prikupljanja podataka. Moguće metode prikupljanja podataka uključuju podatke iz zahtjeva za dodjelu sredstava, izvješća o završetku projekta, poštansku/internetsku anketu, osobni intervju, službenu statistiku, fokus-grupe koje okupljaju sve relevantne sudionike projekta itd. Po završetku i prihvaćanju vrednovanja razvojnih učinaka strategije potrebno je, s glavnim rezultatima, upoznati ključne lokalne i regionalne dionike, a obavezno Karlovačku županiju i LAG. Lokalni i regionalni dionici mogu biti upoznati s rezultatima vrednovanja neposredno ili posredno, preko medija, ili njihovom kombinacijom. Pri tome je posebno važno rezultate vrednovanja iskazati na razumljiv, i što objektivniji, način.


95

Tijekom provedbe strategije razvoja nužno je osigurati potpunu informiranost svih dionika te promidžbu rezultata strategije jer je to preduvjet učinkovitosti i optimalnosti. S tim ciljem, dobro je izraditi Komunikacijski plan čiji ciljevi su:

Informirati širu javnost o ulozi Strategije razvoja Grada Ozlja u ostvarivanju ciljeva ravnomjernog lokalnog razvoja Republike Hrvatske i podizanja konkurentnosti hrvatskih jedinica lokalne samouprave;

Informirati širu javnost o Strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama Strategije razvoja Grada Ozlja 2016.-2020.;

Informirati dionike i potencijalne korisnike, na lokalnoj razini, o dostupnim mogućnostima financiranja razvojnih projekata;

Osigurati transparentnost i provedbe;

Osigurati pozitivno medijsko pokrivanje aktivnosti koje se provode u cilju ostvarenja ciljeva Županijske razvojne strategije kroz aktivan pristup predstavnicima medija.

Strategija razvoja odnosi se na razdoblje do 2020. godine, s realizacijom do 2023. Tijekom razdoblja trajanja strategije, predviđena je minimalno 1 revizija dokumenta i to radi promjena koje u nacionalnim programskim dokumentima može napraviti nacionalna razina, 2018. godine. Vanjsko vrednovanje pokazatelja provedbe i samog dokumenta (Ex ante evaluacija) iznimno je važna i trebala bi biti provedena nakon izrade oba nacrta ažurirane Strategije. Vanjsko vrednovanje jedan je od glavnih alata efikasnog upravljanja37. Osnovna svrha vanjskog vrednovanja je poboljšanje operativnosti Strategije razvoja Grada Ozlja za razdoblje 2016.-2020., a time i cjelokupnog procesa programiranja. Cilj vanjskog vrednovanja je i optimizacija alokacije sredstava te poboljšanje kvalitete razvojnog programiranja. Ono definira procjenu: srednjeročnih i dugoročnih potreba; ciljeva koje treba postići; kvalitetu indikatora i očekivanih rezultata; ciljeva, u smislu utjecaja, u odnosu na osnovu analizu stanja; dodanu vrijednost zajednici, odnosno, usklađenost prioriteta zajednice i sektora s planiranim prioritetima i mjerama, te analizu iskustava iz prethodnog programiranja s preporukama za poboljšanja. Uloga vanjskog procjenitelja je nezavisna procjena i preporuke za izmjene tehničke provedbe ili politika vezanih uz postupak izrade strategije, u smislu poboljšanja i jačanja njezine kvalitete. Ona predstavlja polaznu točku za monitoring (nadzor) i daljnju evaluaciju provedbe razvojne strategije, osiguravanjem jasnih i kvantificiranih ciljeva, te odgovarajućih indikatora koji odražavaju strateške i operativne ciljeve strategije. Vanjsko vrednovanje treba doprinijeti postizanju nužne povezanosti Strategije razvoja Grada, prvenstveno, sa Županijskom razvojnom strategijom do 2020. koja je u izradi, te njezine usklađenosti s drugim, nadređenim, nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima, kao i onima na razini Europske unije. Ona mora biti sastavni dio ukupnog procesa lokalnog i regionalnog razvoja utvrđenog nacionalnim strateškim razvojnim okvirom do 2020. kao osnovnim planskim dokumentom središnje razine kojim se utvrđuju ciljevi politike regionalnog i lokalnog razvoja, te, na taj način, i s ciljevima i prioritetima svih drugih strateških dokumenata i programa.

Dodaci

37 EU Commission's Communication, SEC 2001, 1197/6&7

Točka 12.

ZAKLJUČAK O USVAJANJU STRATEGIJE UPRAVLJANJA IMOVINOM GRADA OZLJA ZA RAZDOBLJE OD 2016.-2020. GODINE



PRIJEDLOG:

Donosi se Zaključak o usvajanju Strategije upravljanja imovinom

Grada Ozlja za razdoblje od 2016.-2020. godine

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ


Na temelju članka 11. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) i čl. 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik“ Grada Ozlja broj 7/13 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine donijelo je

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom

u vlasništvu Grada Ozlja za razdoblje od 2016. do 2020. godine

I. Usvaja se Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Ozlja za razdoblje od 2016. do 2020. godine, kojom su određeni srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Ozlja, uvažavajući gospodarske i razvojne interese Grada Ozlja.

II. Strategija iz toč. I. je sastavni dio ovog Zaključka i ista će se objaviti u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja i na internetskoj stranici Grada Ozlja www.ozalj.hr. Ovaj Zaključak stupa na snagu osam dana od dana objave u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja.

DOSTAVITI:



1

N A C R T

STRATEGIJA UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA

IMOVINOM U VLASNIŠTVU GRADA OZLJA

za razdoblje od 2016. do 2020. godine

Ozalj, prosinac 2016. godine

http://umag.hr/sadrzaj/Gradsko_vijece/2015/22/09_B.pdf#page=1








2

SADRŽAJ: str. I) UVOD...................................................................................................................................3 II) VAŽEĆI PROPISI ………………...........................................................................................6 III) ANALIZA STANJA I POSTOJEĆI MODEL UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM……..………………….........................................................................................8

A) Zemljišta...................................................................................................................8 B) Poslovni prostori.....................................................................................................11 C) Stanovi………………………...………………………………………………………….12 D) Ostala imovina........................................................................................................14

IV) VIZIJE I SMJERNICE ZA RASPOLAGANJE I UPRAVLJANJE IMOVINOM U RAZDOBLJU OD 2016. - 2020. GODINE..........................................................................16


3

I. UVOD

Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja od 2016. do 2020. donosi se za potrebe Grada Ozlja (u daljnjem tekstu: Grada). Strategijom se određuju srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada uvažavajući gospodarske i razvojne interese, a sve sa svrhom učinkovitog i transparentnog upravljanja te stvaranja preduvjeta za očuvanje postojeće imovine i generiranje gospodarskog rasta.

Strategijom razvoja Grada Ozlja 2016. – 2020. kao jedan od ciljeva održivog razvoja je donošenje Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom kojom se želi znatno utjecati na održiv rast Grada, iskorištavajući na zadovoljavajući način upravljanje svim nekretninama u gradskom vlasništvu. Svrha joj je odrediti ciljeve i smjernice za upravljanje cjelokupnom imovinom Grada kako bi se dugoročno osiguralo učinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje istom, a sve sa svrhom razvoja lokalne zajednice. Strategijom će se afirmirati integralno upravljanje, odnosno raspolaganje i harmonizacija cijelog sustava, a važna pretpostavka je i nadgradnja lokalnog normativnog okvira. Dakle, upravljanje nekretninama podrazumijeva sve sustavne i koordinirane aktivnosti i dobre prakse kojima Grad optimalno i održivo upravlja svojom imovinom u svrhu ostvarivanja svojeg organizacijskog strateškog plana.

Na izradu i donošenje Strategije podredno se primjenjuju pravila o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.1 Stoga se ova Strategija oslanja na odredbe i načela Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 94/13) i Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine („Narodne novine“ broj 76/13) prema kojoj je za upravljanje i raspolaganje nekretninama lokalnih jedinica potrebno uspostaviti jednaka pravila postupanja koja vrijede i za državne nekretnine.1

Pojedini pojmovi u smislu ove Strategije, a sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske imaju sljedeće značenje:

- upravljanje imovinom u vlasništvu Grada Ozlja podrazumijeva sve sustavne i koordinirane aktivnosti i dobre prakse kojima Grad Ozalj optimalno i održivo upravlja svojom imovinom u svrhu ostvarivanja svojega organizacijskog strateškog plana;

- upravljanje nekretninama podrazumijeva stjecanje nekretnina, raspolaganje nekretninama i ostvarivanje svih drugih vlasničkih prava sukladno propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava;

- raspolaganje imovinom u vlasništvu Grada Ozlja podrazumijeva pravo na otuđenje, opterećenje, ograničenje i odricanje od prava;

- korištenje imovine u vlasništvu Grada Ozlja podrazumijeva uporabu i ubiranje plodova ili koristi koje gradska imovina daje, bez otuđenja ili opterećenja.

1 Narodne novine (91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,

143/12, 152/14), )ako o vlas ištvu i drugi stvar i pravi a, Zagreb, Narodne novine d.d., čl.35., st.8.: „Na

pravo vlas ištva jedi i a lokal e sa ouprave i jedi i a područ e regio al e sa ouprave a odgovarajući će se ači pri je jivati pravila o vlas ištvu Repu like Hrvatske, ako ije što drugo određe o )ako o , iti proizlazi iz aravi tih oso a…“.

4

Upravljanje nekretninama je djelovanje usmjereno na učinkovito, efikasno i proaktivno djelovanje u cilju postizanja određenih rezultata i vrijednosti, koji se temelje na duboko promišljenim parametrima zadanim zbog potrebe za optimalizacijom korisnosti. Kod upravljanja radi se o sveobuhvatnoj skrbi o nekom dobru koja podrazumijeva da onaj koji skrbi mora brinuti o svim segmentima (način upotrebe, korištenja, održavanje i zaštita dobra).

Upravljanje imovinom definira se kao proces odlučivanja i provedbe odluka u vezi sa stjecanjem, korištenjem ili raspolaganjem nekretninama i podrazumijeva proces kojim se osigurava da imovina proizvodi optimalne kratkoročne i dugoročne rezultate, uključujući tijek novca i povećanje vrijednosti. Kao segmente upravljanja nekretninama mogu se izdvojiti evidencija nekretnina, održavanje nekretnina, unaprjeđenje nekretnina, briga o upotrebi i ekonomskoj dobiti za Proračun Grada. Kad je riječ o evidenciji, ista je conditio sine qua non da bi se uopće moglo upravljati. Održavanje znači upravljanje koje je usmjereno k tome da se održava optimalno svojstvo pojedine nekretnine u cilju da zadovoljava one potrebe građana koje joj je namijenila odluka upravitelja. Zaštita se odnosi na redovno održavanje kao i osiguranje od nepredviđenih događaja.

Cilj upravljanja nekretninama je održivi razvoj, a to je razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. U okviru upravljanja nekretninama postiže se dobrobit za cijelu zajednicu, a treba stremiti k sinergiji zahtjeva gospodarstva i javnog interesa.

Oblicima raspolaganja nekretnina u vlasništvu Grada smatraju se: prodaja nekretnina, razvrgnuće suvlasničke zajednice, zamjena nekretnina, zakup zemljišta, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, osnivanje založnih prava, darovanje nekretnina, dodjela nekretnina na korištenje, davanje u zakup poslovnih prostora, davanje u najam stanova, davanje na privremeno korištenje javnih površina, dodjela koncesija, dokapitalizacija trgovačkih društva unošenjem nekretnina u temeljni kapital društava i drugi načini raspolaganja.

Vlasništvo je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da s tom

stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od tog isključi, ako to nije protivno tuđim pravima i zakonskim ograničenjima. Vlasništvo podrazumijeva posjedovanje (vršenje faktične vlasti na stvari), uporabu i održavanje, korištenje te raspolaganje (pravo da se stvar otuđi ili optereti). Unutar tih granica propisanih Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasnik ima, između ostalog, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.

U okviru građanskog prava razlikujemo javna dobra u općoj uporabi, javna dobra u javnoj uporabi i individualna dobra.

Javna dobra u općoj uporabi su dobra namijenjena za uporabu svih i svatko se ima pravo njima služiti na način koji je odredilo tijelo koje takvim dobrima neposredno upravlja. Grad upravlja nerazvrstanim cestama koje su javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada.

Za razliku od javnih dobara u općoj uporabi, javna dobra u javnoj uporabi nisu dostupna neograničenom broju subjekata na uporabu. Javna dobra u javnoj uporabi su stvari namijenjene neposrednom izvršavanju prava i dužnosti Grada, njezinih tijela i ustanova, a rabe ih u skladu s namjenom ona tijela i ustanove kojima ih je dalo tijelo nadležno za upravljanje. To su dobra koja služe za neposredno izvršavanje dužnosti Grada, zgrade u kojima se nalaze poslovni prostori u kojima rade tijela Grada, prostori koji služe za rad proračunskih korisnika Grada kao i korisnika Proračuna te javne površine koje nisu prvenstveno u funkciji ostvarenja prihoda nego služe za upotrebu većeg broja građana. Za upravljanje ovim dobrima karakteristično je da se o njima treba brinuti na način da trebaju ostvariti funkciju za koju su namijenjeni.

5

Strategijom se daju smjernice za sustavan pristup cjelovitim sagledavanjem svih aspekata upravljanja nekretninama. Nekretnine treba klasificirati na obvezne - koje služe za zadovoljavanje izravnih potreba Grada, diskrecijske – za rješavanje socijalnih, kulturnih, sportskih i drugih potreba te na one koje su namijenjene ostvarivanju prihoda. Potrebno je prikupljati podatke o prihodima i troškovima po svakoj jedinici nekretnine kako bi se dobio cjeloviti uvid.

U upravljanju nekretninama Grad Ozalj postupa kao dobar gospodar, što prije svega podrazumijeva izradu sveobuhvatnog popisa svih nekretnina u njegovom vlasništvu, s utvrđenim stanjem u kojem se nekretnine nalaze i određenom tržišnom vrijednosti, kao i utvrđivanje važnosti određenih nekretnina za Grad i strategiju razvoja Grada te sagledavanje troškova i prihoda od nekretnina, radi učinkovitog korištenja. Pravni standard ''dobar domaćin'' podrazumijeva ponašanje koje se zahtijeva od prosječno savjesnog i pažljivog vlasnika pri uporabi i korištenju svoje nekretnine.

Nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja mora se odgovorno upravljati i raspolagati jer predstavljaju kapital koji je potrebno staviti u funkciju i po potrebi sačuvati za buduće generacije.

Upravljanje gradskom imovinom mora se temeljiti na osnovnim načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti:

- načelo javnosti upravljanja gradskom imovinom osigurava se propisivanjem pravila i kriterija upravljanja i raspolaganja imovinom u svim aktima Grada Ozlja koja tijela Grada donose u svezi s njihovim upravljanjem i raspolaganjem te njihovom javnom objavom, određivanjem ciljeva upravljanja i raspolaganja, redovitim upoznavanjem javnosti sa aktivnostima tijela koja upravljaju i raspolažu gradskom imovinom, javnom objavom najvažnijih odluka vezanim za upravljanje i raspolaganje i javnosti dostupnom registru gradske imovine;

- načelo predvidljivosti osigurava da raspolaganje imovinom u istim ili sličnim slučajevima bude obuhvaćeno jednakim, predvidljivim postupanjem;

- načelo učinkovitosti osigurava učinkovito upravljanje i raspolaganje gradskom imovinom radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih ciljeva određenih Strategijom kao javni interes;

- načelo odgovornosti osigurava se propisivanjem ovlasti i dužnosti pojedinih nositelja funkcija upravljanja i raspolaganja imovinom, nadzorom nad upravljanjem i raspolaganjem, izvješćivanjem o postignutim ciljevima i poduzimanjem mjera protiv onih koji se ne pridržavaju odredaba propisa.

6

II. VAŽEĆI PROPISI U SVEZI UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM

Brojni zakonski i podzakonski akti uređuju područje upravljanja, raspolaganja i korištenja imovinom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Najvažniji propisi na državnoj razini koji uređuju ovu materiju su:

- Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14),

- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15),

- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14),

- Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13),

- Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 94/13, 18/16),

- Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine“ broj 80/11),

- Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“ broj 78/15), - Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), - Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13), - Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora („Narodne novine“ broj 125/11,

64/15), - Zakon o najmu stanova („Narodne novine“ broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/06), - Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“ broj

43/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 119/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01, 78/02),

- Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13),

- Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15), - Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ broj 74/14), - Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), - Zakon o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00,

118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15), - Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99,

57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15),

- Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 92/10),

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15 ),

- Zakon o koncesijama („Narodne novine“ broj 143/12), - Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 16/07,

152/08, 124/10, 56/13), - Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke

vladavine („Narodne novine“ broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02),

- Zakon o ustanovama („Narodne novine“ broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), - Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

(„Narodne novine“ broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13, 92/14),

- Zakon o javnoj nabavi („Narodne novine“ broj 90/11, 83/13, 143/13, 13/14),

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=260

































































7

- Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. – pročišćeni tekst; 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 49/11., 84/11., 90/11. i 144/12.),

- Zakon o grobljima (nn19/98, 50/12), - Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske

(„Narodne novine” broj 94/13 i 18/16), - Zakon o proračunu („Narodne novine” broj 87/08, 136/12 i 15/15), - Zakon o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine” broj 139/10 i 19/14), - Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (''Narodne novine'' br. 56/13), - Uredba o registru državne imovine („Narodne novine“ broj 55/11), - Pravilnik o održavanju građevina („Narodne novine“ broj 122/14), - Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i o upisu

vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) („Narodne novine” broj 121/13),

- Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu („Narodne novine” broj 3/15),

- Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu („Narodne novine” broj 124/14),

- Uredba o načinima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 127/13),

- Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 127/13),

- Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba („Narodne novine“ broj 127/13),

- Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 10/14, 95/15),

- Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine („Narodne novine“ broj 40/97, 95/15).

Osim brojnim zakonskim i podzakonskim aktima stjecanje, upravljanje i raspolaganje

imovinom u vlasništvu Grada propisano je i brojnim općim aktima Gradskog vijeća Grada Ozlja.

OPĆI AKTI GRADA OZLJA:

- Statut Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja br. 7/13 – pročišć.), - Odluka o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 8/09, ..), - Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO

2/16), - Odluka o minimalnoj visini zakupa poslovnog prostora (SGGO 8/13, 1/16), - Odluci o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Ozlja

(''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 5/15, 6/16), - Odluka o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze prostornih podataka Grada Ozlja

(SGGO 5/15), - Odluka o nerazvrstanim cestama na području Grada Ozlja (SGGO 8/14, 4/15) - Sporazum o podjeli i preuzimanju imovine te prava i obveza dosadašnje Općine Ozalj

od 6. veljače 1996. - Pravilnik o utvrđivanju slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada

Ozlja (SGGO 2/16), - Pravilnik o korištenju službenih vozila, mobilnog telefona i reprezentaciji (SGGO

2/16),

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/06/Odluka-o-uvjetima-i-mjerilima-za-davanje-u-najam-stanova-u-vlasni%C5%A1tvu-Grada-Ozlja.pdf


http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/06/Odluka-o-minimalnoj-visini-zakupa-poslovnog-prostora.pdf

8

III. ANALIZA STANJA I POSTOJEĆI MODEL UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM

Grad Ozalj u svom vlasništvu ima slijedeći portfelj imovine:

- zemljišta u vlasništvu Grada, - poslovni prostori u vlasništvu Grada - stanovi u vlasništvu Grada, - nerazvrstane ceste u neotuđivom vlasništvu Grada, - sportski objekti koji su vlasništvo Grada, - nekretnine koje koriste gradska uprava i ustanove kojima je osnivač Grad, - ostala imovina.

Grad je pravo vlasništva na navedenoj imovini stekao uglavnom kao pravni sljednik

bivših društveno-političkih organizacija i mjesnih zajednica, pretvorbom društvenog u pravo vlasništva na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili kako ošasnu imovinu temeljem Zakona o nasljeđivanju. U daljnjem tekstu ove Strategije detaljnije će biti objašnjeni oblici imovine u vlasništvu Grada Ozlja.

A) ZEMLJIŠTA U portfelju nekretnina u vlasništvu Grada Ozlja važan udio čini zemljište koje

predstavlja velik potencijal za investicije i ostvarivanje ekonomskog rasta (ukupno oko 979 160 m2). Znatan dio tog portfelja uknjižen je kao vlasništvo Grada Ozlja, ali je potrebno u sudskim postupcima utvrditi pravo vlasništva na nekretninama koje su ostale upisane kao društveno vlasništvo – nositelj prava korištenja bivša Općina Ozalj.

Građevinsko zemljište je definirano kao „zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili prostornim planom namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene2“. Građevinsko zemljište u vlasništvu Grada čini 19,45 % od ukupnog zemljišta u vlasništvu Grada i isto predstavlja veliki potencijal za buduće investitore. Stoga je nužno ono zemljište koje je prostornim planom predviđeno za gradnju urediti i učiniti sposobnim za gradnju te dalje s istim raspolagati sukladno odredbama važećih zakona. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća:

- prikupljanje tehničke dokumentacije, rješavanje imovinsko pravnih odnosa i ishođenje dozvola potrebnih za provedbu radova na uređenju građevinskih zemljišta,

- osiguranje sredstava za uređenje građevinskog zemljišta u proračunu, - građenje odnosno rekonstrukciju komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu, - sanaciju terena u naselju (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.), - iniciranje i organizaciju suradnje s pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim

subjektima u čijem je djelokrugu, prema posebnim zakonima, građenje građevina prometne, elektroopskrbne i telekomunikacijske infrastrukture te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina potrebnih za život i rad u jedinici lokalne samouprave.3

Krajnji cilj uređenja građevinskih zemljišta jest djelovanje sukladno dokumentima prostornog uređenja, odnosno izgradnja, a kao posljedica izgradnje poticanje naseljavanja te podizanje kvalitete života i rada na području Grada.

2 Narodne novine (153/13), Zakon o prostornom uređenju, Zagreb, Narodne novine d.d., čl.3., st.1, al.6.

3 Bienenfeld., J. Uređenje građevinskog zemljišta, dostupno na http://novi-informator.net/pdf/pg-bienenfeld.pdf

[19.07.2016.]

http://novi-informator.net/pdf/pg-bienenfeld.pdf

9

Ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje nekretninama u vlasništvu Grada imaju Gradsko vijeće odnosno gradonačelnik, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Gradsko vijeće, odnosno gradonačelnik stječu, otuđuju, raspolažu i upravljaju nekretninama u vlasništvu Grada pažnjom dobrog domaćina u interesu i cilju općeg gospodarskog i socijalnog napretka građana Grada.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01,

60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15) u čl.48., st.2. i 3. propisuje da gradonačelnik može odlučivati o stjecanju i otuđenju nekretnina i pokretnina u vlasništvu jedinice lokalne samoupravi u visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju odnosno otuđenju nekretnina ili pokretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kn, gradonačelnik može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kn, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kn, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kn. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od te vrijednosti, odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Upravljanje nekretninama sastoji se od sljedećih aktivnosti:

stjecanje i raspolaganje nekretninama i ostvarivanje vlasničkih prava u skladu s propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava

sudjelovanje u oblikovanju prijedloga prostornih rješenja za nekretnine

reguliranje vlasničko pravnog statusa nekretnina, njihov popis, procjenu i upis u javne registre i očevidnike

tekuće i investicijsko održavanje te kapitalna ulaganja, financijsko praćenje prihoda i rashoda po svakoj jedinici nekretnine

obavljanje drugih poslova u vezi s upravljanjem nekretnina.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u daljnjem tekstu: ZV) propisuje opće pravno uređenje vezano uz raspolaganje nekretninama, osim za one nekretnine za koje je propisan posebni pravni režim (npr. poljoprivredno zemljište, turističko zemljište, poslovni prostori i sl.). Odredba članka 391. ZV-a pod naslovom „Raspolaganje nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave“ propisuje osnovna načela kojima se lokalna jedinica mora rukovoditi prilikom raspolaganja nekretninama u svom vlasništvu. Stoga ZV u spomenutom članku između ostaloga izričito navodi da „nekretninu u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave tijela nadležna za njihovo raspolaganje mogu otuđiti ili njome na drugi način raspolagati samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno“. Ova odredba prisilne je naravi jer u slučaju sklapanja pravnog posla bez da je prethodno bio proveden javni natječaj ili se cijena nije utvrdila sukladno procijenjenoj tržišnoj vrijednosti, propisana posljedica jest ništetnost tog pravnog posla. Od navedenog temeljnog načela raspolaganja nekretninama odnosno obvezatnog raspisivanja javnog natječaja, istina, postoje iznimke koje su propisane istim člankom ZV-a, ali i drugim zakonima. Već na prvi pogled postaje potpuno jasno da je raspolaganje nekretninama pa i još šire cjelokupnom imovinom uređeno prevelikim brojem zakonskih i pod zakonskih propisa, da su često odredbe zakona nejasne i međusobno kontradiktorne, a sami postupci upravljanja i raspolaganja nekretninama nisu uređeni dodatnim pravilnicima ili naputcima kao pomoć za jednoobrazno i transparentnije postupanje.

Ono zemljište koje je u vlasništvu Grada, a koje prema svojoj kulturi predstavlja poljoprivredno zemljište, mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju do privođenja istog namjeni određenoj dokumentom prostornog uređenja. Da bi se taj cilj ostvario, a po iskazanom interesu zainteresiranih subjekata, za zemljišta je potrebno raspisivati javne pozive i ista davati u zakup za poljoprivrednu obradu. Prilikom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, Grad se mora pridržavati odredaba Zakona o poljoprivrednom












10

zemljištu na način kako je određeno za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Grad Ozalj je uspostavio bazu podataka i popisao svu imovinu, što je prvi je i

najvažniji korak u uspostavi djelotvornog sustava upravljanja imovinom. Detaljna baza podataka omogućava nadzor i analizu nekretnina i portfelja te osigurava transparentnost u radu. Baza podataka o nekretninama oslanja se na točne i podrobne podatke preuzete iz katastra nekretnina i zemljišnih knjiga. Neki od tih podataka su stalni i rijetko se mijenjaju (oznaka katastarske čestice, površina, adresa, opis, prostornoplanska namjena) dok su ostali podaci (financijski rezultati, prihodi, izdaci, korisnici, trenutna namjena) podložni češćim promjenama.

Za određeni broj nekretnina Grad još mora kompletirati vlasničku dokumentaciju i provesti upise u zemljišne knjige i druge javne očevidnike.

Postojeći model upravljanja nekretninama temelji se na analitičkim knjigovodstvenim

evidencijama u kojima su upisani svi pojavni oblici dugotrajne imovine. Pored knjigovodstvenih evidencija ustrojene su i druge evidencije nekretnina (objekata, poslovnih prostora i stanova) ovisno o namjeni u koju su se evidencije uspostavljale. Te evidencije sadrže većinu podataka koje će sadržavati i registar nekretnina koji je u fazi izrade. Osnovna evidencija zemljišta je Geografski informacijski sustav (GIS). Za većinu nekretnina Grad je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik, odnosno posjednik te se kontinuirano provode procesi kako bi sve nekretnine bile upisane kao vlasništvo Grada. U tijeku je upis vlasništva za nerazvrstane ceste koje se u zemljišne knjige trebaju upisati kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Grada Ozlja.

Nekretnine u vlasništvu Grada su klasificirane prema uporabnim kategorijama tako da postoji niz različitih evidencija nekretnina: evidencija poslovnog prostora, evidencija stanova, evidencija svih nekretnina putem geografskog informacijskog sustava, evidencija zemljišta u zakupu, evidencija prodaje i kupnje nekretnina po godinama, evidencija nekretnina kojima upravljaju trgovačka društva u vlasništvu Grada.

Upravljanje i raspolaganje nekretninama obavlja se u skladu sa zakonskim propisima i posebnim odlukama Gradskog vijeća. Postoje razrađeni procesi upravljanja i raspolaganja nekretninama.

Posebnim odlukama Gradskog vijeća ovisno o klasifikaciji nekretnine prema uporabnim kategorijama propisani su načini upravljanja i raspolaganja nekretninama te načini izvještavanja predstavničkih izvršnih tijela Grada Ozlja i zainteresirane javnosti. Osim toga upravljanje i raspolaganje nekretninama sadržano je u Izvješćima Gradonačelnice, aktima o izvršenju proračuna i na web stranici Grada.

Odlukom o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja uređena je nadležnost i način postupanja tijela Grada Ozlja, stjecanje, otuđenje i terećenje nekretnina, posebni uvjeti prodaje stanova u vlasništvu Grada, provođenje postupka davanja u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta i javnih površina, ostvarivanje i zasnivanje služnosti i drugih prava na nekretninama. Nekretnine u vlasništvu Grada mogu se prodati putem javnog natječaja, osim kada pravo vlasništva na nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja stječu Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada Ozlja, ako je to u interesu i cilju općeg gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana. Zemljište u vlasništvu Grada Ozlja, nadležno tijelo može prodati po utvrđenoj tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja: osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20 % površine planirane

11

građevne čestice, osobi koja je na zemljištu u svom vlasništvu, bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne uprave, izgradila građevinu u skladu s detaljnim planom uređenja ili lokacijskom dozvolom, a nedostaje joj 20 % površine planirane građevne čestice, pod uvjetom da se obveže da će u roku od jedne godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora ishoditi građevinsku dozvolu.

Na zakup dijelova ulica, trgova i drugih javnih površina primjenjuje se Odluka o davanju u zakup javnih površina i neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, pokretnih i drugih naprava („Službeni glasnik“ Grada Ozlja br. 4/98).

B) POSLOVNI PROSTORI

Odlukom Gradskog vijeća Grada Ozlja o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 2/16) uređeno je zasnivanje i prestanak zakupa poslovnog prostora, međusobna prava i obveze zakupodavca i zakupnika, kao uvjeti i način kupoprodaje poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Ozlja, čime je raspolaganje poslovnim prostorima usklađeno s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (''Narodne novine'' br. 125/11, 64/15). Odlukom je propisano da se poslovni prostori u vlasništvu Grada daju se u zakup putem javnog natječaja, a samo iznimno ugovor o zakupu poslovnog prostora može se zaključiti bez javnog natječaja u slučaju kada ga sklapaju međusobno Grad i Republika Hrvatska odnosno Grad i jedinice područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada i jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju općega, gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana.

Odlukom o minimalnoj visini zakupa poslovnog prostora na području Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja br. 8/13, 1/16) određeni su kriteriji za određivanje minimalne zakupnine za poslovne prostore na području Grada Ozlja. Visina minimalne zakupnine za poslovni prostor određena je prema neto korisnoj površini poslovnog prostora, zoni u kojoj se poslovni prostor nalazi te djelatnosti koja se u poslovnom prostoru obavlja. Također su utvrđene zone za određivanje visine minimalne zakupnine na način da I. zona obuhvaća naselje Ozalj i Podgraj, a II. zona obuhvaća sva ostala naselja na području Grada Ozlja.

Ovisno o vrsti djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru utvrđene grupe:

I. grupa (ugostiteljska, novčarska, osiguravateljska, uslužna djelatnost u zdravstvu i druge uslužne djelatnosti, trgovačke, posredničke usluge i agencije), II. grupa obuhvaća djelatnost odgoja i obrazovanja, kulture, informiranja i druge

društvene djelatnosti, proizvodne djelatnosti, obrtničke i osobne usluge, skladištenje robe, III. grupa obuhvaća kancelarijsku djelatnost pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, umjetničku djelatnost, prodaju suvenira, garaže, IV. grupa obuhvaća poslovne prostore koje koriste razne članske organizacije svrstane u razred 94 Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN 58/07): poslovne organizacije, organizacije poslodavaca, strukovne članske organizacije, sindikati, vjerske organizacije, političke organizacije i ostale članske organizacije (udruge, društva, klubovi i sl.).

12

Navedenom Odlukom također je predviđeno da radi stavljanja u funkciju poslovnih prostora koji nisu u funkciji te u drugim opravdanim slučajevima, gradonačelnik može donijeti odluku o visini zakupnine za pojedini poslovni prostor, bez obzira na kriterije propisane ovom Odlukom.

Poslovni prostori u vlasništvu Grada koriste se ili kao uredski prostori za potrebe gradske uprave i Turističke zajednice Grada Ozlja ili su temeljem ugovora o zakupu dani u zakup korisnicima različitog pravnog statusa. Za poslovne prostore za koje nije bilo zainteresiranih ponuditelja raspisat će se natječaji za davanje u zakup, sukladno Odluci o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 2/16) i Odluci o minimalnoj visini zakupa poslovnog prostora na području Grada Ozlja (SGGO 8/13, 1/16) ili će se isti urediti i staviti u funkciju radi realizacije raznih projekata od društvenog interesa (Škola u Loviću Prekriškom za projekt ENJOYHERITAGE i dr.)

Javna zgrada kbr. 15, dvorište i zemljište za sport i rekreaciju u Ozlju, Zrinskih i Frankopana 15, sagrađena na kč.br. 2093 k.o. Ozalj

13

Škola u Loviću Prekriškom, sagrađena na kč.br. 2844/1 k.o. Lović Prekriški

''Humićka'', sagrađena na kč.br. 2412/11 k.o. Ozalj

14

C) STANOVI

Odlukom o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja (''Službeni glasnik Grada Ozlja br. 7/09) uređena je nadležnost, način postupanja tijela Grada Ozlja u stjecanju, otuđenju i upravljanju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja. Budući da navedenom Odlukom nije reguliran postupak davanja u najam stanova u skladu s odredbama Zakona o najmu stanova, Odlukom o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Ozlja (''Službeni glasnik“ Grada Ozlja broj 5/15), predviđeni se uvjeti i mjerila za davanje gradskih stanova u najam, postupak i tijela za davanje stanova u najam, prava i obveze ugovornih strana, obvezni dijelovi ugovora o najmu te načini prestanka ugovora o najmu stana.

Pravilnikom o utvrđivanju slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 2/16, 4/16) propisana su mjerila za utvrđivanje iznosa slobodno ugovorene najamnine za stanove koji su u vlasništvu Grada Ozlja, na način da se visina slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada Ozlja koju plaćaju najmoprimci u slučajevima propisanim Zakonom o najmu stanova, utvrđuje ovisno o lokaciji i opremljenosti stanova, a sukladno zonama utvrđenim Odlukom o komunalnoj naknadi (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja br. 5/06, 8/09, 6/14,8/14) i to za IA zonu – Kurilovac – u iznosu od 10,00 kn/m2, a za ostale ulice u IA zoni u iznosu od 7,5 kn/m2, a za sve ostale stanove u zoni IB, II., III. i IV. u visini dvostrukog mjesečnog iznosa zajedničke pričuve koja se plaća u stambenoj zgradi u kojoj se stan nalazi. Iznimno, radi davanja u najam stambenih objekata koji nisu u funkciji te u drugim opravdanim slučajevima, Gradonačelnik može donijeti odluku o visini najamnine za pojedini stambeni prostor, do najnižeg mjesečnog iznosa zajedničke pričuve, bez obzira na ostale kriterije propisane ovim Pravilnikom.

Sukladno spomenutoj Odluci o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Ozlja i Pravilniku o utvrđivanju slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada Ozlja Grad je zaključio ugovore o najmu s četiri najmoprimca.

U skladu s Zakonom o najmu stanova Grad je zaključio tri ugovora sa zaštićenim najmoprimcima, odnosno bivšim nositeljima stanarskog prava. Iznos zaštićene najamnine određen je sukladno Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine („Narodne novine“ broj 40/97, 95/15).

Prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (NN 43/92-78/02) i Uredbi o načinu utvrđivanja cijene stana i garaže (NN 35/92, 72/92, 83/93, 110/93) trenutno su u otkupu 24 stana, a novac koji se ostvari prodajom stanova koje prodaje Grad doznačuje se u Državni proračun u visini od 55%, a 45% sredstava zadržava Grad kao prodavatelj (čl. 27. Zakona).

Postojeće poslovne i stambene prostore treba stalno održavati sukladno pozitivnim zakonskim propisima, a naročito imajući u vidu podizanje energetske učinkovitosti zgrada, kako bi se smanjili troškovi poslovanja. Oni objekti koji su neadekvatno održavani zbog nedostatka proračunskih sredstava potrebno je obnoviti i urediti u srednjoročnom razdoblju ili prodati sukladno važećim propisima u slučajevima kada je obnova financijski neisplativa (''Narodne novine'' br. 56/13).

Gradsko vijeće Grada Ozlja usvojilo je također Odluku o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze prostornih podataka Grada Ozlja (SGGO 5/15), a budući da je baza prostornih podataka Grada Ozlja polazna osnova za uspostavu infrastrukture prostornih podataka na području Grada Ozlja sukladno odredbama Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.

15

stan u zgradi u Ozlju, Karlovačkoj cesti 1 – kč.br. 2522 k.o. Ozalj

D) OSTALA IMOVINA:

DIONICE I UDJELI U GLAVNICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA:

- KOMUNALNO OZALJ d.o.o. – 60%

- AZELIJA EKO d.o.o. – 60%

- KARLA d.o.o. – Razvojna agencija Karlovačke županije – 3,54%

- Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. – 4,20%

Trgovačka društva Komunalno Ozalj d.o.o. i Azeljia Eko d.o.o. osnovana su sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, a radi obavljanja zakonom utvrđene djelatnosti, kao npr. opskrba pitkom vodom, odvodnja, odvoz smeća i dr.

Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. je komunalno društvo osnovano s ciljem obrade prikupljenog otpada sa područja Karlovačke županije.

Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o. osnovana je sukladno Zakonu o regionalnom razvoju s ciljem da bude promotor, nositelj i koordinator razvojnih aktivnosti na

području Karlovačke županije.

USTANOVE KOJIMA JE GRAD OSNIVAČ:

- Dječji vrtić Zvončić – 100 %

- Pučko otvoreno učilište Katarina Zrinska – 100%

- Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj – 100%

- Zavičajni muzej Ozalj – 100 %

16

Grad Ozalj je 100% vlasnik četiri ustanove sukladno Zakonu o ustanovama i to Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca, Zavičajnog muzeja Ozalj, PUO Katarina Zrinska i Dječjeg vrtića Zvončić.

PRIJEVOZNA SREDSTVA: .

Grad je vlasnik dva službena automobila, a Pravilnikom o korištenju službenih vozila, mobilnog telefona i reprezentaciji (SGGO 2/16, 5/16) uređeno je pitanje njihova korištenja, kao i korištenja mobilnih telefona na teret Proračuna Grada Ozlja te prava i obveze gradskih dužnosnika, službenika i namještenika u vezi s korištenjem te imovine te reprezentacijom. Pravilnikom je propisano da službena vozila za službene potrebe, za vrijeme radnog vremena, koriste dužnosnici koji dužnost obavljaju profesionalno, službenici i namještenici Grada Ozlja, te vanjski suradnici, po odobrenju gradonačelnice/zamjenice gradonačelnice odnosno pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Grada Ozlja.

IV. VIZIJE I SMJERNICE ZA RASPOLAGANJE I UPRAVLJANJE IMOVINOM GRADA U RAZDOBLJU OD 2016. - 2020. GODINE

Vizija Grada je stvaranje što kvalitetnijeg sustava upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada po najvišim europskim standardima, uz optimalne troškove poslovanja. Cilj predstavlja određivanje smjernica za izradu plana aktivnosti kojima će se ostvariti učinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje nekretninama, konkretno njihovo otuđivanje ili očuvanje te poduzimanje potrebnih radnji za dogradnju registra nekretnina. Radi osiguranja obavljanja funkcija Grada, jedan od najvažnijih ciljeva predstavlja oformiti katalog nekretnina za prodaju, što podrazumijeva sveobuhvatnu analizu zatečenog stanja, kako prostornoplansku, tako i komunalnu opremljenost te identifikaciju nekretnina čijim bi se raspolaganjem i otuđenjem stekla imovinskopravna korist Grada, koja bi se dugoročno usmjerila na razvoj samog Grada. Jedan od ciljeva predstavlja i održavanje i nadogradnja informatičkog programa koji bi sadržavao katalog nekretnina, podatke, zemljišnoknjižnu i katastarsku dokumentaciju, tlocrte, fotografije i svu građevinsku dokumentaciju koja bi se čuvala trajno. Kao jedan od dokumenata upravljanja i raspolaganja gradskim nekretninama, uz Strategiju je potrebno donijeti i Plan upravljanja nekretninama kojim se određuju kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja i raspolaganja te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije. Godišnji plan obuhvaćat će plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima; građevinskim zemljištem; godišnji plan rješavanja imovinsko pravnih odnosa vezanih uz infrastrukturne projekte; godišnji plan provođenja postupaka procjene nekretnina; godišnji plan upravljanja, odnosno tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina. Planom upravljanja nekretninama obuhvatiti će se ciljevi, smjernice i provedbene mjere upravljanja pojedinim pojavnim oblikom nekretnine u svrhu provođenja Strategije.

Uspostava registra nekretnina

Uspostava registra nekretnina na način i s podacima propisanim za registar državne imovine predstavlja najvažniji korak u uspostavi djelotvornog sustava upravljanja. Trenutno je u izradi registar nekretnine za potrebe Grada koji će objediniti sve pojavne oblike nekretnina u vlasništvu Grada. Popis nekretnina sadržavati će podatke o nekretninama čiji je vlasnik, suvlasnik ili zajednički vlasnik, odnosno izvanknjižni vlasnik Grad, a osobito: broj zemljišnoknjižne čestice nekretnine, broj zemljišnoknjižnog uloška u koji je nekretnina

17

upisana te broj poduloška ako postoji, naziv katastarske općine gdje se zemljišnoknjižna čestica nalazi, površinu zemljišnoknjižne čestice, kulturu zemljišnoknjižne čestice, vrstu vlasništva na nekretnini – isključivo vlasništvo, suvlasništvo, zajedničko vlasništvo ili izvanknjižno vlasništvo, udio u vlasništvu u slučaju suvlasništva ili zajedničkog vlasništva, drugi suvlasnici ili zajednički vlasnici u slučaju suvlasništva ili zajedničkog vlasništva, titulara vlasništva, podatke o teretima na nekretnini, podatke o sudskim sporovima koji se vode vezano za nekretninu, broj posjedovnog lista, broj katastarske čestice iz posjedovnog lista, naziv katastarske općine iz posjedovnog lista, površinu katastarske čestice iz posjedovnog lista, nositelja prava i udio, broj katastarskog plana i katastarski plan za katastarsku česticu, adresu katastarske čestice, prostorno-plansku namjenu nekretnine i prostorni plan, korisnika nekretnine i pravnu osnovu korištenja nekretnine, vrijednost nekretnine i druge podatke. Putem registra nekretnina omogućiti će se financijsko praćenje prihoda i rashoda po svakoj jedinici nekretnine.

Nekretnine u vlasništvu Grada su kapital koji treba staviti u funkciju i sačuvati za buduće generacije. Pošto su važan resurs gospodarskog razvoja, mora se njima odgovorno upravljati.

Oni koji upravljaju moraju osigurati da se postupci eventualne prodaje vode sukladno važećim propisima, a da sve aktivnosti budu usmjerene tome da doprinose najboljim rezultatima za Grad. Također, mora se dati važnost ekonomskoj utemeljenosti predloženih pravnih poslova u vezi s nekretninama. Svaka odluka o upravljanju nekretninama u vlasništvu Grada mora se temeljiti i na najvećem mogućem ekonomskom učinku.

Temeljem sveobuhvatnog uvida i analize zatečenog stanja, lokacijskih informacija i komunalne opremljenosti identificirat će se nekretnine čijim bi se raspolaganjem stekla imovinska korist za Grad.

Nužno je ojačati sustav nadzora i utjecaja osnivača nad upravljanjem i raspolaganjem nekretninama u vlasništvu ustanova kao i nekretnina u vlasništvu trgovačkih društava u vlasništvu Grada.

Uz nadgradnju vlastitog sustava upravljanja i raspolaganja nekretninama, Grad treba pokušati utjecati i na one zbog čijeg se nepostupanja ili nepravilnog postupanja, izgradnja infrastrukturnih građevina dovodi u pitanje te se probijaju rokovi utvrđeni planskim dokumentima Grada Ozlja. U tom kontekstu potrebno je skrenuti pozornost na određene nedostatke u primjeni Zakona o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina. Naime, na zahtjev Republike Hrvatske, odnosno tijela i društava u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave oslobađaju ta tijela i društva od naknada za stjecanje određenog prava. Međutim, u slučaju kada jedinice lokalne samouprave, konkretno Grad potražuje takva prava, u pravilu ih ne može ostvariti zbog šutnje administracije, odnosno šutnje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Stoga bi Grad, preko Udruge gradova ili samoinicijativno, trebao pokrenuti inicijativu za većom efikasnošću kojom Državni ured za upravljanje državnom imovinom postupa prilikom rješavanja imovinsko pravnih odnosa, a čija je svrha izgradnja infrastrukturnih građevina, odnosno prilikom davanja na korištenje ili darovanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13), u slučajevima kada bi se predmetne nekretnine koristile u svrhu od posebnog značenja za kulturni, socijalni i obrazovni razvoj Republike Hrvatske i Grada Ozlja.

Smjernice za učinkovito upravljanje nekretninama:

detektirati sve nekretnine u vlasništvu Grada,

riješiti imovinsko-pravne odnose i provesti upise prava vlasništva Grada na neuknjiženim nekretninama, posebno na nekretninama koje su važne za realizaciju

18

investicijskih projekata, unaprijediti suradnju s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom;

težiti da što veći dio nekretnina bude aktiviran te tako povećati prihode Proračuna i ostvariti veću djelotvornost;

nastaviti rad na izradi potpunog registra nekretnina na način i s podacima koji su propisani za registar državne imovine i povezati ga sa geografskim informacijskim sustavom i s prostornim planovima;

klasificirati imovinu na: a) obveznu – za izravne potrebe Grada, b) diskrecijsku – za rješavanje socijalnih, kulturnih, sportskih i drugih potreba, c) za ostvarivanje prihoda.

ustrojiti evidenciju o ostvarenim prihodima i rashodima od upravljanja i raspolaganja po svakoj jedinici nekretnine;

voditi računa o interesu Grada prilikom izrade prostorno planske dokumentacije;

za sve nekretnine na kojima postoji suvlasništvo i gdje je to moguće, zamijeniti suvlasničke omjere ili provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice u svrhu okrupnjavanja nekretnina i formiranja većih cjelina;

zapušteno poljoprivredno zemljište ponuditi u zakup radi privođenja svrsi; stjecati vlasništvo nekretnina namijenjenih za gradnju komunalne infrastrukture;

redovito objavljivati sve dokumente koji se tiču upravljanja i raspolaganja nekretninama na službenoj internetskoj stranici Grada (registar imovine, opće akte, natječaje, javne pozive i dr.);

izrađivati planove održavanja nekretnina sukladno zakonskim i podzakonskim propisima;

poslovni prostori koji ne služe za rad gradske uprave, Proračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu Grada kao i drugih korisnika proračuna, moraju biti stavljeni u funkciju i ponuđeni na tržištu ili u obliku zakupa ili prodaje javnim natječajem ili radi realizacije projekata od interesa za opće dobro;

upisati sve nerazvrstane ceste kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Grada Ozlja;

propisati procedure kojima treba urediti poslove upravljanja i raspolaganja te ovlasti i nadležnosti zaposlenika te unaprijediti sustav unutarnjih kontrola pri upravljanju i raspolaganju nekretninama,

redovito pregledavati imovinu radi nadgledanja i planiranja održavanja, prije raspolaganja imovinom obavezno utvrditi kod nadležnog Ureda državne uprave u

županiji vodi li se za predmetne nekretnine postupak za naknadu, odnosno povrat oduzete imovine sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02).

Kvalitetno evidentiranje uz jasan i jednoobrazan normativni okvir osnovni je preduvjet učinkovitog upravljanja nekretninama, a ova Strategija kao i Plan upravljanja koji iz nje proizlazi temelj su nadgradnje dosadašnjeg sustava upravljanja, raspolaganja i korištenja nekretnina u vlasništvu Grada Ozlja.

S obzirom da se godišnji plan upravljanja (kratkoročni ciljevi i smjernice) donosi u svrhu provođenja Strategije (srednjoročni ciljevi i smjernice), donošenje iste prethodi donošenju godišnjeg plana upravljanja, a kojim će se dodatno razraditi upravljanje i raspolaganje pojedinim oblicima nekretnina.

Temeljem ove Strategije izvještavanje će se temeljiti na operativnim izvještajima, financijskoj analizi te se planiraju 3 razine izvještavanja, a sve sukladno klasifikaciji nekretnina, i to na obvezne (za izravne potrebe Grada), diskrecijske (za rješavanje socijalnih, kulturnih, sportskih i drugih potreba) i nekretnine namijenjene ostvarivanju prihoda (zakup). Grad Ozalj

19

navedenu materiju normira putem više općih akata kojima je obuhvaćeno više vidova raspolaganja nekretninama. Svi opći akti vezani na upravljanje i raspolaganje nekretninama objavljuju se u Službenom glasniku Grada Ozlja i na službenoj internetskoj stranici Grada Ozlja www.ozalj.hr, a temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15).

Budući da je učinkovito gospodarenje imovinom preduvjet stvaranja uvjeta za bolji lokalni ekonomski razvoj (veća zaposlenost, viši životni standard građana, veći interes investitora), donošenjem ove Strategije namjerava se realizirati strateški cilj: organiziranje učinkovitijeg i transparentnijeg korištenja imovine s ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja veće ekonomske koristi, a za dobrobit svih građana Grada Ozlja.


Točka 13.

ZAKLJUČAK O USVAJANJU PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU



PRIJEDLOG:

Donosi se Zaključak o usvajanju Plana upravljanja imovinom Grada Ozlja za 2016. godinu

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ


Na temelju članka 12. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) i čl. 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik“ Grada Ozlja broj 7/13 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine donijelo je

Z A K L J U Č A K

o usvajanju Plana upravljanja i raspolaganja imovinom

u vlasništvu Grada Ozlja za 2016. godinu

I. Usvaja se Plan upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada Ozlja za 2016. godinu, kojim su određeni kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja imovinom, te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Ozlja za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

II. Plan iz toč. I. sastavni je dio ovog Zaključka i isti će se objaviti u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja i na internetskoj stranici Grada Ozlja www.ozalj.hr. Ovaj Zaključak stupa na snagu osam dana od dana objave u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja.

DOSTAVITI:



1

1

PLAN UPRAVLJANJA IMOVINOM

U VLASNIŠTVU GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU

Plan upravljanja i raspolaganja imovinom je izrađen sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/2013), Planu upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i Uredbom o obveznom sadržaju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 24/2014). Plan upravljanja određuje kratkoročne ciljeve i smjernice upravljanja imovinom, te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Ozlja za razdoblje od 2016.-2020. godine.

Namjera je Plana definirati i popisati ciljeve upravljanja i raspolaganja imovinom Grada Ozlja, čija je održivost važna za život i rad postojećih i budućih naraštaja. Istodobno, cilj je Plana osigurati da imovina Grada Ozlja bude u službi gospodarskog rasta te zaštite nacionalnih interesa.

Upravljanje imovinom podrazumijeva pronalaženje optimalnih rješenja koja će dugoročno očuvati imovinu, čuvati interese Grada i generirati gospodarski rast. Vlasništvo države osigurava kontrolu, javni interes i pravično raspolaganje nad prirodnim bogatstvima, kulturnom i tradicijskom baštinom, i drugim resursima u vlasništvu Grada, kao i prihode koji se mogu koristiti za opće dobro.

Vlasništvo Grada Ozlja važan je instrument postizanja strateških razvojnih ciljeva vezanih za regionalnu prometnu, kulturnu i zdravstvenu politiku, kao i za druge razvojne politike Grada. Učinkovito upravljanje imovinom Grada Ozlja trebalo bi poticati razvoj gospodarstva i važno je za njegovu stabilnost, a istodobno pridonosi boljoj kvaliteti života svih građana.

Osim brojnim zakonskim i podzakonskim aktima stjecanje upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Grada propisano je i slijedećim općim aktima Gradskog vijeća Grada Ozlja:

- Statut Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja br. 7/13 – pročišć.), - Odluka o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 8/09, ..), - Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO

2/16), - Odluka o minimalnoj visini zakupa poslovnog prostora (SGGO 8/13, 1/16), - Odluci o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Ozlja

(''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 5/15, 6/16), - Odluka o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze prostornih podataka Grada Ozlja

(SGGO 5/15), - Odluka o nerazvrstanim cestama na području Grada Ozlja (SGGO 8/14, 4/15) - Pravilnik o utvrđivanju slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada

Ozlja (SGGO 2/16),

Godišnje se planira iz proračuna Grada Ozlja ukupno investirati 4.559.075,00 kn u komunalnu infrastrukturu Grada Ozlja (u nerazvrstane ceste – rekonstrukciju lokalnih cesta i staza, nogostupe, parkirališta, nadstrešnice, u proširenje vodoopskrbnog sustava, kanalizacijskog sustava te u reciklažno dvorište s ciljem održivog gospodarenja otpadom na području Grada. Za potrebe održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u vlasništvu Grada ulaže se iznos od 5.146.600,00 kn, dok se za proširenje Dječjeg vrtića Zvončić Ozalj, sanaciju objekata u Etno selu te investicijsko održavanje ostalih objekata u vlasništvu Grada ulaže 727.000,00 kn (podaci prijedlog III izmjena i dopuna Proračuna Grada Ozlja za 2016. godinu).



http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/06/Odluka-o-minimalnoj-visini-zakupa-poslovnog-prostora.pdf

2

2

Investicije će se financirati iz poreznih izvora, izvora komunalne naknade i komunalnog doprinosa, izvora prodaje nekretnina i građevinskog zemljišta, te sredstava zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta.

Upravljanje i raspolaganje nekretninama obavlja se u skladu sa zakonskim propisima

i posebnim odlukama Gradskog vijeća. Postoje razrađeni procesi upravljanja i raspolaganja nekretninama.

Grad Ozalj je uspostavio bazu podataka i popisao svu imovinu, što je prvi je i najvažniji korak u uspostavi djelotvornog sustava upravljanja imovinom. Detaljna baza podataka omogućava nadzor i analizu nekretnina i portfelja te osigurava transparentnost u radu.

Za većinu nekretnina Grad je u zemljišnim knjigama i katastru upisan kao vlasnik, odnosno posjednik te se kontinuirano provode procesi kako bi sve nekretnine bile upisane kao vlasništvo Grada. U tijeku je upis vlasništva za nerazvrstane ceste koje se u zemljišne knjige trebaju upisati kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Grada Ozlja.

Posebnim odlukama Gradskog vijeća ovisno o klasifikaciji nekretnine prema uporabnim kategorijama propisani su načini upravljanja i raspolaganja nekretninama te načini izvještavanja predstavničkih izvršnih tijela Grada Ozlja i zainteresirane javnosti.

Odlukom o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja uređena je nadležnost i način postupanja tijela Grada Ozlja, stjecanje, otuđenje i terećenje nekretnina, posebni uvjeti prodaje stanova u vlasništvu Grada, provođenje postupka davanja u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta i javnih površina, ostvarivanje i zasnivanje služnosti i drugih prava na nekretninama. Nekretnine u vlasništvu Grada mogu se prodati putem javnog natječaja, osim kada pravo vlasništva na nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja stječu Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada Ozlja, ako je to u interesu i cilju općeg gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana. Zemljište u vlasništvu Grada Ozlja, nadležno tijelo može prodati po utvrđenoj tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja: osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20 % površine planirane građevne čestice, osobi koja je na zemljištu u svom vlasništvu, bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne uprave, izgradila građevinu u skladu s detaljnim planom uređenja ili lokacijskom dozvolom, a nedostaje joj 20 % površine planirane građevne čestice, pod uvjetom da se obveže da će u roku od jedne godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora ishoditi građevinsku dozvolu.

Odlukom o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja (''Službeni glasnik Grada Ozlja br. 7/09) uređena je nadležnost, način postupanja tijela Grada Ozlja u stjecanju, otuđenju i upravljanju nekretninama u vlasništvu Grada Ozlja. Budući da navedenom Odlukom nije reguliran postupak davanja u najam stanova u skladu s odredbama Zakona o najmu stanova, Odlukom o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Ozlja (''Službeni glasnik“ Grada Ozlja broj 5/15), predviđeni se uvjeti i mjerila za davanje gradskih stanova u najam, postupak i tijela za davanje stanova u najam, prava i obveze ugovornih strana, obvezni dijelovi ugovora o najmu te načini prestanka ugovora o najmu stana.

Pravilnikom o utvrđivanju slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 2/16, 4/16) propisana su mjerila za utvrđivanje iznosa slobodno ugovorene najamnine za stanove koji su u vlasništvu Grada Ozlja, na način da se visina slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada Ozlja koju plaćaju najmoprimci u slučajevima propisanim Zakonom o najmu stanova, utvrđuje ovisno o lokaciji i opremljenosti stanova, a sukladno zonama utvrđenim Odlukom o komunalnoj naknadi

3

3

(''Službeni glasnik'' Grada Ozlja br. 5/06, 8/09, 6/14,8/14) i to za IA zonu – Kurilovac – u iznosu od 10,00 kn/m2, a za ostale ulice u IA zoni u iznosu od 7,5 kn/m2, a za sve ostale stanove u zoni IB, II., III. i IV. u visini dvostrukog mjesečnog iznosa zajedničke pričuve koja se plaća u stambenoj zgradi u kojoj se stan nalazi. Iznimno, radi davanja u najam stambenih objekata koji nisu u funkciji te u drugim opravdanim slučajevima, Gradonačelnik može donijeti odluku o visini najamnine za pojedini stambeni prostor, do najnižeg mjesečnog iznosa zajedničke pričuve, bez obzira na ostale kriterije propisane ovim Pravilnikom.

Grad Ozalj je vlasnik osam stanova i suvlasnik jednog stana, a sukladno spomenutoj Odluci o uvjetima i mjerilima za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Ozlja i Pravilniku o utvrđivanju slobodno ugovorene najamnine za stanove u vlasništvu Grada Ozlja Grad je zaključio ugovore o najmu s četiri najmoprimca. Budući da trenutno nema slobodnih i funkcionalnih stambenih prostora, nakon isteka postojećih ugovora o najmu, raspisat će se ponovni javni natječaj za davanje u najam slobodnih stanova.

U skladu s Zakonom o najmu stanova Grad je sklopio tri ugovora sa zaštićenim najmoprimcima, odnosno bivšim nositeljima stanarskog prava. Iznos zaštićene najamnine određen je sukladno Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine („Narodne novine“ broj 40/97, 95/15).

Odlukom Gradskog vijeća Grada Ozlja o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 2/16) uređeno je zasnivanje i prestanak zakupa poslovnog prostora, međusobna prava i obveze zakupodavca i zakupnika, kao uvjeti i način kupoprodaje poslovnoga prostora u vlasništvu Grada Ozlja, čime je raspolaganje poslovnim prostorima usklađeno s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (''Narodne novine'' br. 125/11, 64/15). Odlukom je propisano da se poslovni prostori u vlasništvu Grada daju se u zakup putem javnog natječaja, a samo iznimno ugovor o zakupu poslovnog prostora može se zaključiti bez javnog natječaja u slučaju kada ga sklapaju međusobno Grad i Republika Hrvatska odnosno Grad i jedinice područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada i jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju općega, gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana.

Poslovni prostori koji su vlasništvu Grada koriste se ili kao uredski prostori za potrebe gradske uprave (Kurilovac 1) i Turističke zajednice Grada Ozlja (tzv. ''Humićka'') ili su temeljem ugovora o zakupu i provedenog javnog natječaja u 2016. godini dani u zakup korisnicima različitog pravnog statusa (političkim strankama, raznim udrugama, pravnim osobama koje obavljaju razne gospodarske i uslužne djelatnosti – Zrinskih i Frankopana 15, Kurilovac 1, Kurilovac 9A, Kurilovac 8).

Poslovni prostori, za koje ne postoji obveza provođenja javnog natječaja, dani su u zakup raznim pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske (Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, Državna geodetska uprava, Područni ured Karlovac, Ispostava Ozalj, Općinski sud u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Ozalj, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ispostava Ozalj), a u 2016. godini zaključen je i ugovor o zakupu sa Savjetodavnom službom, a budući da je to u cilju općeg napretka svih građana Grada Ozlja za poslovni prostor na adresi Kurilovac 9A.

Za poslovne prostore za koje nije bilo zainteresiranih ponuditelja raspisat će se ponovni natječaji za davanje u zakup, sukladno Odluci o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Grada Ozlja (SGGO 2/16) i Odluci o minimalnoj visini zakupa poslovnog prostora na području Grada Ozlja (SGGO 8/13, 1/16) ili će se isti urediti i staviti u funkciju radi realizacije raznih projekata od društvenog interesa (Škola u Loviću Prekriškom za projekt ENJOYHERITAGE i dr.).

4

4

Grad Ozalj trenutno vodi nekoliko sudskih postupaka i to radi utvrđenja prava vlasništva na određenim spornim nekretninama (k.o. Ozalj), te zk. ispravne postupke u korist Grada Ozlja (k.o. Zaluka), kao i na teret Grada Ozlja (k.o. Ilovac).

Proveden je postupak razvrgnuća suvlasništva u k.o. Zaluka, čime je Grad Ozalj postao vlasnik u 1/1 dijela svih nekretnina, osim nekoliko čestica koje su pripale sudioniku – protustranci Glešć Nikoli. Dio tih nekretnina moguće je također obuhvatiti zakupom (kuća s okućnicom i voćarom, oranica), budući da su pogodne za stanovanje i poljoprivrednu proizvodnju.

U tijeku je postupak oko prijenosa suvlasničkog dijela nekretnina u k.o. Malinci (naselje Liješće),a Grad Ozalj je naslijedio kao ošasnu imovinu i nekretnine u k.o. Dvorište Vivodinsko – naselje Lović Gornji, od koji je dio tih nekretnina također pogodan za prodaju ili zakup.

U svrhu učinkovitog upravljanja nekretninama Grad Ozalj planira u jednogodišnjem razdoblju poduzeti slijedeće aktivnosti:

rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i provođenje upisa prava vlasništva Grada na neuknjiženim nekretninama, posebno na nekretninama koje su važne za realizaciju investicijskih projekata, uz suradnju s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom i Ministarstvom obrane (darovanje ili davanje na korištenje poslovnog prostora u Kurilovcu 1 radi stavljanja u funkciju ''Spomen - sobe hrvatskih branitelja'');

nastavak izrade i konstantno ažuriranje registra nekretnina na način i s podacima koji su propisani za registar državne imovine, koji će se povezati sa geografskim informacijskim sustavom i s prostornim planovima;

klasifikacija imovine na: a) obveznu – za izravne potrebe Grada, b) diskrecijsku – za rješavanje socijalnih, kulturnih, sportskih i drugih potreba, c) za ostvarivanje prihoda.

pokretanje sudskog postupka razvrgnuća suvlasništva stana u Ozlju, Kurilovac 9, sa suvlasnikom Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje,

stjecanje vlasništva nekretnina namijenjenih za izgradnju komunalne infrastrukture;

izrada planova održavanja nekretnina sukladno zakonskim i podzakonskim propisima;

objava javnog natječaja za davanje u zakup slobodnih poslovnih prostora koji ne služe za rad gradske uprave, Proračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu Grada kao i drugih korisnika proračuna ili stavljanje u funkciju objekata radi realizacije projekata od interesa za opće dobro (Škola u Lović Prekriškom radi realizacije projekta ENJOYHERITAGE);

nastavak upisa nerazvrstanih cesta kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Grada Ozlja;

pokretanje postupaka prodaje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i šuma koje je Grad stekao kao ošasnu imovinu, a koji nisu u funkciji radi povećanja proračunskih prihoda (kč.br. 419, 421, 423 i 428 k.o. Svetičko Hrašće, kao i zemljišta u naselju Popovići, k.o. Sekulići);

davanje u zakup zemljišta za nekretnine u k.o. Trg, u blizini naselja Polje, tzv. Šljunčara (kč.br. 2366/4, te dio kč.br. 2307 i 2366/1, ukupne površine 4,17 hektara, nekretnina u k.o. Jaškovo – blizina naselja Vuksani, površine oko 2 hektara, pogodnog za voćarstvo);

prijenos prava građenja vodne građevine javnom isporučitelju vodnih usluga i dokapitalizacija trgovačkog poduzeća ''Komunalno Ozalj'' d.o.o.,

redovito objavljivanje dokumenata koji se tiču upravljanja i raspolaganja nekretninama na službenoj internetskoj stranici Grada i provođenje savjetovanja s zainteresiranom javnošću prije usvajanja općih akata kojima se utječe na interese građana, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

5

5

REGISTAR IMOVINE U VLASNIŠTVU GRADA OZLJA

K.O. DONJI LOVIĆ

Red.

br:

Adresa ili naziv Z.k.

ul.br:

K.č.br: Kultura Površina

ha a m2

1. Pri Crkvi 826 1923 dvorište 2421

2. Funduš 875 867/2 neplodno 47

3. Gal.Draga-pod hižom 896 2150

voćnjak 162

K.O. JAŠKOVO

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Lisine 70 445 Livada 327

2. Curak 70 280 Livada 3184

3. Ružica 70 416/2 Oranica 2902

4. Curak 70 285 Šuma 1137

5. Curak 70 286 Šuma 1482

6. Curak 70 287 Šuma 939

7. Curak 70 290 Pašnjak 396

8. Lisine 70 296 Pašnjak 414

9. Jasih 70 417/3 Oranica 1554

10. Lisine 70 299 Pašnjak 241

11. Lisine 70 300 Šuma 2510

12. Lisine 70 302 Oranica 4996

13. Jarak 70 311 Livada 964

14. Jarak 70 312 Pašnjak 504

15. Bukovje 546 246 Pašnjak 1/5= 422

16. Bukovje 546 267 Pašnjak 1/5= 979

17. Ružica 70 415 Pašnjak 432

18. Borik 572 434/1 Oranica 1036

19. Borik 572 434/2 Oranica 1036

20. Šiljevka Dio 1297/2 Livada 4449

6

6

21. Mekota 70 440 Oranica 2165

22. Černinik 983 1390/1 Oranica 1021

23. Javor 912 503/1 Oranica 701

24. Draga 70 414 Livada 1482

25. Uklinka 70 420 Oranica 4014

26. Jošik 70 426 Pašnjak 1144

27. Rušćica 70 427 Oranica 4575

28. Rušćica 70 428 Pašnjak 453

29. Ružica 70 416/1 Oranica 2902

30. Griva 70 438 Šuma 1266

31. Griva 70 439 Šuma 860

32. Kupinac 633 1160/4 Livada 2996

33. Draga 985 934 Pašnjak 2050

34. Večerka 546 211 Pašnjak 1/5= 524

35. Bukovje 546 269 Šuma 1/5= 90

36. Njivica 1033 1302/2 Livada 312

37. Njivica 1041 1301/2 Livada 366

38. Jaškovo 64 1158 pustošina 2586

39. crkvišće 1080 493/1 šuma 719

40. crkvišće 1080 493/2 šuma 921

41. U Rebri 1080 892 pašnjak 1381

42. Erjavec 1087 103 pustošina 978

43. U Oporti 1087 1367 neplodno 975

K.O. OZALJ

Red.

br:


ul.br:


Ha a m2

1. Stara škola 20 2093 Dvorište 2797

2. Kod stare škole 20 2094 Voćnjak 711

3. Topolić 933 2662 Šuma 360

4. Kupalište 933 2663/1 Pašnjak 5157

7

7

5. Kupalište 933 2659 Pašnjak 3178

6. Park 938 2519/1 Neplodno 2903

7. Park-aneks 906 2519/9 Neplodno 130

8. Potok 980 2427 Izg.gr.z. 1949

9. U Ozlju 948 72/27 neizg.g.z. 4308

10. Potok 937 2425/1 Izg.gr.z. 267

11. Topolje 937 2425/2 Oranica 430

12. Potok 866 2392 Izg.gr.z. 340

13. Potok 866 2393/1 Izg.gr.z. 2769

14. Potok 866 2393/2 Oranica 1199

15. Potok Draga 2389 Oranica 1002

16. Draga 2443 Pašnjak 351

17. Grmići 1146 51/10 Livada 27

18. Kurilovac 937 2412/16 Neplodno 14

19. Metalka 937 2412/15 Neplodno 14

20. Mekota 973 1017/1 Nogom. igralište 10465



23. Grmići 997 54/1 Neplodno 203

24. Kurilovac 937 2412/14 Park 5354

25. Potok 991 2391 Livada 2109

26. Grmići 4 72/28 Pašnjak 1689

27. Potok 998 2426 Livada 305

28. Ugrinovićk 903 661/2 Livada 233

29. Ugrinovićk 903 673 Livada 365


31. Lug 669 980/1 Oranica 1338

32. Zgr.i dvor. 75 2124 Neplodno 611

33. Funduš 75 2125/1 Voćnjak 1268

34. Funduš 75 2125/2 Livada 1664

35. Funduš 75 2125/3 Voćnjak 257

8

8

36. Funduš 75 2126 Šuma 2544

37. Grintavka 943 2574/4 Pašnjak 67

38. Grintavka 1147 2567/10 Pašnjak 177

39. Grmići 1146 52/3 Šuma 16

40. Park 1099 2012 Neplodno 1437

41. Park 1099 2412/13 neizg.g.z. 268

42. Lug 206 1015/2 Livada 35

43. Kod groblja 993 2122 Šuma 1032

44. Voćnjak 4 2127 Voćnjak 5936

45. Parkiralište 1029 2156 Neplodno 650

46. Parkiralište 1099 2412/12 Neplodno 1807

47. Grintavica 943 2574/5 Oranica 327

48. Vrtovi 906 2413/1 Dvorište, Kurilovac

10

910

49. Vrtovi 1020 2413/4 Dvorište,Kurilovac

9a

204

50. Savković 906 2418 Neplodno 107

51. U Ozlju 978 2612 Neplodno 213

52. Nogostup i

parkiralište

1026 2685/2 Neplodno 1753

53. Šumbar 1117 1019/3 Livada 316

54. Šumbar 1117 1020/3 Livada 82

55. Ugljenica 1117 2298/2 Pašnjak 16

56. Funduš 1117 2301/2 Voćnjak 80

57. U Podgraju 1117 2407/4 Voćnjak 53

58. Kod Luga 1128 1018/1 Livada 2140

59. Kod Luga 1128 1018/4 Livada 606

60. Lazine 1115 1021/3 Livada 161

61. Funduš 1119 2296/2 Dvorište 2

62. Funduš 1119 2297/5 Voćnjak 28

63. Ozalj 9 2410/3 Park 35

9

9

64. U Ozlju 899 2411/3 Dvorište 3

65. Grmići 810 55/12 Gradilište 956

66. U Ozlju 1160 696/5 Livada 59

67. U Ozlju 648 2671 Neizgr. građ.

zemljište

857

68. Kod Novosela 648 2130 Neplodno 417

69. Kod Migan 648 2131 Pašnjak 646


71. Soldatić 1147 1216 Dvor. i voćnjak 1283

72. U Ozlju 1170 1091/1 Poljoprivredni put 253

73. Soldatić 1170 1202/3 Livada 1372

74. Funduš 1170 1204/3 Oranica 64

75. Funduš 943 2291/2 Voćnjak 150

76. Podgraj 943 2278/2 Voćnjak 275


78. Funduš 1166 2297/4 Voćnjak 22

79. Kolodvorska cesta 677 697/2 Dvorište 96

80. Pri kući 531 689/3 Oranica 20

81. Funduš 531 689/4 Dvorište i oranica 51

82. Karlovačka cesta 1193 633/2 Put 871

83. Grič 1194 2235/2 Šuma 23

84. Na Krču 1194 2257/2 Šuma 115

85. Na Krču 1194 2258/2 Voćnjak 273





90. Grmići 18 51/7 Voćnjak 321

91. Grmići 1188 54/2 Put 1412

92. Grmići 1188 55/37 Put 2244

93. Grmići 1188 55/38 Voćnjak 1189

10

10

94. Grmići 1188 74 Put 944

95. Parkiralište 1188 2063 Put 651

96. Grintavka 860 2574/2 Oranica 25

97. Grintavka 860 2574/3 Oranica 5

98. Izvorište 741 915/1 Put 568

99. Metalka 1167 699/1 Pašnjak 323

100. Metalka 1167 699/2 Pašnjak 5

101. Funduš 43 2256/2 Dvorište 390

102. Pinterovac 1189 207 Vinograd 517

103. Pinterovac 1220 208 Livada 989

104. Grmići 718 72/11 Voćnjak 2684

105. Ribnjak 753 720/2 Gradilište 3876



108. Polje 31 2566/1 Gr.zemlj. 200

109. Polje 31 2566/4 Gr.zemlj. 14

110. Polje 31 2566/5 Gr.zemlj. 36

111. Polje 31 2566/6 Gr.zemlj. 33


113. U Lugu 1180 696/7 Livada 10

114. Lug 1181 1008/7 Pašnjak 10

115. Grintovka 943 2574/10 Oranica 50

116. Telčak 943 2591/2 Oranica 501

117. Telčak 943 2591/3 Oranica 359

118. Telčak 943 2591/4 Oranica 803

119. Polje 1255 2566/8 pašnjak 39

120. Ozalj 1249 2091 voćnjak 1032

121. Polje 1260 724 oranica 8518

122. Polje 1260 725 livada 1081

123. Tečalak 1264 2593/9 oranica 720

124. Funduš 1265 2548/2 oranica 8

11

11

125. Ugrinovićka 1049 664 livada 2092

126. Kaptol 1269 2182 livada 1152

127. Lazine 1115 1021/2 livada 2398

128. Lug 1130 1011/2 oranica 2193

129. Lug 1130 1015/1 Livada 87

130. U Ozlju 1245 2089 Voćnjak i bunker 777

131. U Ozlju 1245 2090 livada 289

132. Ugrinovićk 1285 661/1 livada 285

133. Ugrinovićk 12897 660/1 livada 235

134. Funduš 943 2290/2 dvorište 8

K.O. PODBREŽJE

Red.

br


ul.br:


ha a m2

1. Podbrežje 478 97/20 Druš.dom 1087

2. Nadgraj V. 525 732/6 Oranica 935

K.O. SLAPNO

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Bukovlje 608 80/1 Livada 93

2. Bukovlje 608 81/1 livada 439

3. Bačašćak 608 76 oranica 687

4. Čeret 608 79 pašnjak 288

5. Bačašćak 608 74 oranica 396

6. Bačašćak 608 75 livada 1476

7. Bukovje 608 104 livada 324



12

12

10. Ribnik 677 523/2 neplodno 295

11. Pundučak 678 99/1 šuma 1302

12. Pundučak 678 99/2 šuma 1262

K.O. SVETIČKO HRAŠĆE

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Križopuće 493 1208/2 dvorište 2025

2. Pleteni vrh 497 401 šuma 4208








10. Njivica 6 2238/1 Oranica 3/8 2352

11. Za vrhom 6 2378 Oranica 3/8 2275

12. Curak 811 462 Šuma 3/8 587

13. Curak 811 467 Šuma 3/8 1412

14. Kirinić Vrh 811 1284 Oranica 3/8 1223

15. Pod kalom 811 2250 Pašnjak 3/8 137

16. Osredak 811 2276 Oranica 3/8 1692

17. Lozica 811 2277 Šuma 3/8 2226

18. Lozica 811 2278 Pašnjak 3/8 978

19. Budička dr. 811 2409 Stelnik 3/8 1621

20. Bud.draga 811 2410 Pašnjak 3/8 211

21. Stelniki 811 2411 Sjenokoša 3/8 1832

22. Stelniki 811 2412 Oranica 3/8 3680

23. Stelniki 811 2413 Oranica 3/8 1248

24. Stelniki 811 2414 Stelnik 3/8 5444

13

13

25. Panjevka 811 2421 Stelnik 3/8 3531

26. Panjevka 811 2422 Oranica 3/8 1335

27. Panjevka 811 2423 Stelnik 3/8 854

28. U Hrašću 748 2239/1 paš.-gr.z. 3/4 1385

29. U Hrašću 748 2240/1 dv. nepl. 3/4 752

30. U Hrašću 748 2241 k. i dvor. 3/4 237

31. Pod Kalom 748 2248 Voćnjak 3/4 640

32. Pod Kalom 748 2249 Oranica 3/4 2136

33. Ertić 748 2311 Vin. i klet 3/4 2924

34. Pod Grivom 748 748 Sjenokoša 3/4 870

35. Pod Grivom 748 2324 Vinograd 3/4 2216

36. Pod Grivom 748 2325 Oranica 3/4 2769

37. Vrtača 327 2447 pašnjak 1025

38. Vrtača 327 2448 oranica 906

39. U Ključi 82 1373 pašnjak 342

K.O. TRG

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Kobilača 1408 963 pašnjak 8157

2. Boranje 1408 970 pašnjak 30052

3. Krnice 1408 2263 sjenokoša 2629

4. Rastišće 1408 2267 sjenokoša 1162

5. Ješćerina 1408 2307 sjenokoša 61974

6. Okruglice 1408 2389 pašnjak 47706

7. Rastišće 1408 2366/4 oranica 2183

8. Pešćenica 1412 2366/1 pašnjak 339519

9. Lazina 1489 1085/4 oranica 1228

10. Lazina 1489 1085/5 oranica 572

11. Lazina 1484 1085/7 oranica 317

12. U Trgu 51/A 103 škol.vrt 457

14

14

13. Mekota 1509 1084/4 oranica 2597

14. Mekota 1509 1084/5 oranica 360

15. Pešćenice 1384 2366/5 građ.zem. 16433

16. Pešćenice 1384 2366/8 građ.zem. 7945

17. Klemenćak 1520 1108/28 pašnjak 363

18. U Podgraju 1520 1893 pašnjak 2917

19. U Podgraju 1520 1894 pustošina 680

20. U Polju 244/a 1528/2 oranica 825

K.O. VIVODINA

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Dojutrovica 543 922/2 Voćnjak ½ 187

2. Dojutrovica 22 i 29 543 923/1 kuća i dvorište ½ 100

3. Tur 1138 1119/3 Oranica 2/3 511

4. Jalšić 536 1133/2c Šuma 2/3 363

5. Jalšić 536 1133/2k Šuma 2/3 424

6. Rebrica 536 1206/2 Oranica 2/3 1206

7. Ertić 1101 4837/2 sjenokoša 36

8. Oblok 1101 5591/2 Oranica 1270

9. Hodinci 1101 5802/1 Vinograd 385

10. Hodinci 1101 5802/3 Vinograd 568

11. Ertić 1101 4805/1 sjenokoša 82

12. Raven 1101 6158/2 Šuma 1173

13. Zdenac 536 1460/1c Šuma 2/3 547

14. Vrt 535 918/2 Oranica 118

15. Grintavac 535 848/1b Šuma 424

16. Grintavac 535 848/2b Oranica 511

17. Grintavac 535 848/4d Voćnjak 309

18. Grintavac 535 849/6 sjenokoša 320

19. Koren 535 868/4 Oranica 151

15

15

20. Rastik 536 1261/4 Oranica 2/3 360

21. Rastik 536 1263/1b Oranica 2/3 694

22. Goliš 535 965/5 sjenokoša 47

23. Orešje 535 972/4 sjenokoša 29

24. Goliš 535 1027/1e Šuma 205

25. Brdavka 535 1062/1g Šuma 522

26. Tur 535 1119/4 Oranica 496

27. Goliš 536 965/6 sjenokoša 2/3 46

28. Jalšik 535 1133/2b Šuma 363

29. Jalšik 535 1133/2l šuma 424

30. Rebrica 535 1206/1 oranica 1116

31. Zdenac 535 1460/1d šuma 518

32. Rastik 535 1261/3 oranica 331

33. Rastik 535 1263/1c oranica 594

34. Orešje 536 972/5 sjenokoša 2/3 29

35. Vrt 536 918/1 oranica 2/3 118

36. Grintavac 536 848/1d šuma 2/3 525

37. Grintavac 536 848/1d oranica 2/3 720

38. Grintavac 536 849/5 sjenokoša 2/3 342

39. Koren 536 868/3 oranica 2/3 144

40. Goliš 536 1027/1d šuma 2/3 201

41. Brdarka 536 1062/1f šuma 2/3 558

42. kod groblja 1107 4747/1 livada 802

43. kod groblja 1107 4747/2 put 47

44. kod groblja 1107 4747/3 put 36

45. pri groblju u Vrhu 1220 4748 voćnjak 381

46. za vrhom u Vrhu 1220 4749 oranica 698

47. pri groblju u Vrhu 1220 4751 vinograd 284

K.O. BREZNIK

Red. Adresa ili naziv Z.k. K.č.br: Kultura Površina

16

16

br: ul.br: ha a m2

1. Dražica 944/3 pašnjak 6262

2 Dražica 944/4 pašnjak 3067

3. Dražica 944/5 pašnjak 3209

4. Topolje 647 203 voćnjak 1417

5. U Brezniku 647 220 vinograd 511

6. U Brezniku 647 221/1 oranica 1219

7. U Brezniku 647 222/1 pašnjak 137

8. Oberlin 647 1085 pašnjak 1050

9. U Brezniku 542 403 vinograd ½= 671

10. U Brezniku 542 404 oranica ½= 223




14. U Brezniku 542 408 pašnjak ½= 92


16. U Brezniku 542 410 pustošina ½= 92



19. U Brezniku 542 413 pašnjak ½= 115



22. U Brezniku 542 416 grmlje ½= 234

23. U Brezniku 530 396 mlaka ¼= 37

24. U Brezniku 530 397 oranica ¼= 99

25. U Brezniku 530 398 sjenokoša ¼= 304

26. Oberlin 632 1076 pašnjak ½= 133

27. Oberlin 632 1077 pašnjak ½= 505

28. Oberlin 632 1078 oranica ½= 2334

29. U Brezniku 529 215 sjenokoša ¼= 113

30. U Brezniku 529 221/2 oranica ¼= 84

17

17

31. U Brezniku 529 222/2 pašnjak ¼= 15

32. Kopr. Bok 529 428 stelnik ¼= 47

33. U Bukovlju 529 429 stelnik ¼= 307

34. Vodenica 529 785 sjenokoša ¼= 1461

35. Dolci 529 1073 stelnik ¼= 861

36. Pod Hižom 529 1169 voćnjak ¼= 202

37. Oberlin 529 1175 vinograd ¼= 407

38. Oberlin 529 1176/1 pašnjak ¼= 111

39. Dolci 372 1054/2 stelnik 7/21= 2302

40. Oberlin 372 1148 pašnjak 7/21= 219

41. Oberlin 372 1149 oranica 7/21= 493

42. Oberlin 372 1237/1 stelnik 7/21= 454

43. U Vodenici 606 1241/2 stelnik 189

K.O. OZALJSKI NOVAKI

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Pri kući 695 1328/1 Oranica 1644

2. Kračina 541 1070 šuma 820

K.O. ILOVAC

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Filipovka D 678 Šuma 2751

2 Sjenokoša 405 289/2 Oranica 1575

3. U Ilovcu 3 359/1 sjenik, dv 390

4. Krč uRavni 3 398/1 livada 3/8= 95

5. Krč u Rav. 3 398/3 livada 3/8= 108

6. Krč pri Zd. 3 417/3 oranica 3/8= 212

7. Vinogradi 3 419/1 Vinogradi, šuma 3/8= 530

8. Vinogradi 3 419/4 Vinogradi, šuma 3/8= 325

18

18

9. Perikovka 3 451/2 oranica 3/8= 197

10. Perikovka 3 451/4 oranica 3/8= 159

11. Cesta 3 dio 720 3/8= 89

12. Cesta 181 dio 720 3/8= 299

13. K Zdencu 120 359/4 put 3/8= 43

14. Cesta 334 dio 720 1/2= 1007

15. Cesta 334 dio 720 1/2= 220

16. Funduš Ilo. 334 362/1 neplodno 1/2= 191

17. U selu 334 362/4 funduš 1/2= 50

18. U Ilovcu 334 362/6 dvorište 1/2 = 36

19. Stupić Ml. 334 364/1 livada 1/2 = 192

20. Pri S.Mlaki 334 366/2 voćnjak 1/2 = 588

21 Krčevina 334 371 oranica 1/2= 561

22. Dražica 334 375/3 livada 1/2= 263

23. Dražica 334 376 livada 1/2 = 56

24. Ravni 334 387/2 šuma 1/2= 449

25. Ravni 334 387/7 šuma 1/2 = 117

26. Volov Dol. 334 390/3 šuma 1/2 = 404

27. Volov Dol. 334 395/4 šuma 1/2 = 211

28. Krč uRavni 334 398/2 livada 1/2 = 121

29. Šavranka 425 407/2 pašnjak 1/2 = 142

30. Krč pri Zd. 334 417/5 livada 1/2 = 147

31. Librovica 334 426/4 šuma 1/2 = 567

32. Rtičak 334 431/2 livada 1/2 = 33

33. Librovica 334 433/1 livada 1/2 = 311

34. Za živicom 425 441/4 oranica 1/2 = 210

35. Za živicom 425 442/6 oranica 1/2 = 237

36. Artičak 334 448/1 oranica 1/2 = 342

37. Artičak 334 449/1 livada 1/2 = 252

38. Artičak 334 450/4 pašnjak 1/2 =1121

39. Unut.drage 334 527/3 oranica 1/2 = 309

19

19

40. Unutarnje Drage 334 532/5 šuma 194

41. Vanjske Drage 334 532/6 šuma 929

42. Topolje 334 532/8 Pašnjak 428

43. Topolje 334 532/11 pašnjak 266

44. Bukovlje 334 533/8 Šuma 1387

K.O. TOMAŠNICA

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Kamenolo D 800 Neplodno 1050

2. Hrastik 804/1 Šuma 5870

3. Pod Vrtom 686 1004 Oranica 468

4. Pod Vrtom 686 1005/2 Oranica 1525

5. Put 973 1208/6 Pašnjak 529

6. Put 445/a 2818/7 Neplodno 615

7. Duga Njiva 380 1378/4 cesta 1065

K.O. ZORKOVAC

Red.

br:


ul.br:


Ha a m2

1. Crkvenka 1625 1217/1 Neplodno 454

2. Krč 512 1074/6 Oranica 1291

3. Krč 1021 1074/7 Oranica 784

4. Krč 1022 1074/10 Oranica 748

5. Krč 1020 1074/11 Oranica 867

6. Kolebica 100 981 Livada 4115

7. Vir u Zorkovcu 100 1125 Oranica 1769

8. Vir u Zorkovcu 100 1126 Pašnjak 165

20

20

K.O. ZAJAČKO SELO

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Pri Jarku 399 744/2 Oranica 165

2. Pri Jarku 399 744/3 Oranica 38

3. Ozalj-Kraši 399 1534/7 Neplodno 72

4. Ozalj-krašić 399 1534/9 neplodno 111

5. Luka 463 1334 Oranica ½ = 1425

K.O. BRAŠLJEVICA

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Vrtić 765 Livada 2014

2. Vrtić 766 Livada 1863

K.O. SEKULIĆI

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. U Popovići 1475 2547 Dvorište 40

2. U Popovići 1475 2552 Dvorište 47

3. U Popovići 1475 2557 Vrt 191

4. U Mjestu 960 2510 gz. i dvor 263

5. U Popovići 960 2511 Voćar 334

6. U Mjestu 960 2518 Oranica 187

7. U Popovići 960 2520 gosp.zgr. 18

8. U Popovići 960 2526 Voćar 299

9. U Popovići 960 2537 Zgrada i dvorište 331

10. U Popovići 960 2537 kuća i vrt 173

11. U Popovići 960 2545 gz. i dvor 230

12. U Popovići 960 2549 gosp.zgr. 40

13. U Popovići 960 2550 kuća 58

21

21

14. U Popovići 960 2556 vrt kuće 568

15. U Popovići 1512 2539 kuća i vrt 295

16. U Popovići 1533 2469 pašnjak 816

17. U Popovići 1533 2509 lokva 345

18. U Popovići 1533 2540 pašnjak 996

19. U Dvori 1543 3889 pašnjak 1266

20. U Selu 1543 3901/3 pašnjak 554

21. Nad Sušicom 1543 4531 pašnjak 388

K.O. SVETICE

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Čardak 62 692 Šuma 1/210= 11

2. Čardak 62 693 Oranica 1/210= 19

3. Čardak 62 694 Voćnjak i oran. 1/210= 24

4. Čardak 62 695 Pašnjak 1/210= 1

5. Tudica u B. 352 285/2 Oranica 2/5= 581

6. Tudica u B. 352 287/2 Oranica 2/5= 115

7. Belajkovac 715 1089 Oranica 4496

8. U Svetice 729 1228 pašnjak 410

9. U Svetice 729 1229 mlaka 194

K.O. LOVIĆ PREKRIŠKI /PREKRIŽJE/

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Pod Svetim Križem 2194 2683/2 neizgrađeno građ.zemljište 291

2. Pod Sv.Kr. 2109 2683/1 Livada 1672

3. Pod Sv.Kr. 2109 2683/3 Neplodno 625

4. U Loviću 2261 2760 Pašnjak 633

5. Pod Sv.Kr. 2258 2680/4 Oranica 357

22

22

6. Škola Lović 2326 2844/1 Građevinsko zemljište 2824

7. Škola Lović 2326 2844/2 dvorište 1733

K.O. MALINCI

Red.

Br:


ul.br:


ha a m2

1. U Dragoševci 731 1390/1 Vrt 1841

2. U Kunčani 808 269/1 pašnjak 4323

3. U Malinci 808 494 pašnjak 451

4. U Cvjetiši 808 654/1 pašnjak 279

5. U Keseri 808 932 grmlje 3007

6. U Dragoševci 808 1480 pašnjak 1500

K.O. POKUPJE

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Levkušje 426 66/1 Neplodno 76

2. Levkušje 426 67/1 Neplodno 1003

3. Krčevina 344 619/15 Livada 4/14= 681

4. Med Graje 605 127 jama nepl 773

5. Med Graje 605 128 jama nepl 1262

6. U Kraji 605 405/1 pašnjak 3701

K.O. OZALJSKI OŠTRI VRH

Red.

br:


ul.br:


ha a m2

1. Pod Lazom 300 759/3 Oranica 7/21= 522

2. Rtić 300 770/3 Oranica 7/21= 683

3. U Vrbici 300 783/3 Vinograd 7/21= 170

4. U Vrbici 300 783/4 Vinograd 7/21= 162

5. U Vrbici 300 816/2 Oranica 7/21= 176

23

23

6. U Vrbici 300 817/2 Oranica 7/21= 100

7. U Vrbici 300 824/4 Voćnjak 7/21= 65

8. G.O.Vrh 300 891/2 Dvorište 7/21= 45

9. U Vrbici 300 897/2 Oranica 7/21= 268

10. U Vrbici 300 898/1 Pašnjak 7/21= 146

11. Gaj 300 902/3 Šuma 7/21= 478

12. Gaj 300 902/6 Šuma 7/21= 426

13. Vrh 300 1009 Oranica 7/21= 539

14. U Vrbici 400 796/2 Oranica 2/6 = 104

15. U Valkovcu 401 1029 Vinograd 2/12= 59

K.O. FERENCI

Red.

Br:


ul.br:


ha a m2

1. Pod Sv.duh 5 60/2 Pašnjak 1/10= 13

2. Pod Zden. 5 446/3 Šuma 1/10= 88

3. Ključi 5 557/2 Voćnjak 1/10= 33

4. U Ferenci 5 561/1 Dvorište 1/10= 29

5. Draga 5 563/5 Voćnjak 1/10= 37

6. Krč 5 567/3 Livada 1/10= 22

7. Pri Griču 5 569/3 Oranica 1/10= 63

8. Dubrava 5 788/11 Šuma 1/10= 144

9. Dubrava 157 788/7 put-nepl. 1/50= 14

10. Sirkovišće 5 438/2 Šuma 1/10= 39

11. Krči 5 476/2 Oranica 1/10= 86

12. Brezovac 5 788/23 Šuma 1/10= 186

13. Rupe 505 736/1 Oranica 2/30= 338

K.O. VRHOVAC

24

24

Red.

Br:


ul.br:


ha a m2

1. Donje selo 926 1565 kliet i put 12/16=488

2. Trško 437/1 600/3 Vinograd 964

K.O. ZALUKA

Red

Br:


ul.br:


ha a m2

1. Lučica 401 14/2 Oranica 2/3= 1110

2. Lučice 401 16/2 Pašnjak 2/3= 41

3. Lučica 401 17 Oranica 2/3= 671

4. Za Ključi 401 87/2 Oranica 2/2= 1721

5. U Zaluki 401 95 Voćnjak 2/3= 547



8. U Zaluki 401 99/5 kuća i dv. 2/3= 204

9. U Zaluki 401 100 Voćnjak 2/3= 391

10. U Zaluki 401 101/3 kuća i dv. 2/3= 293

11. U Zaluki 401 102/1 Voćnjak 2/3= 309

12. U Zaluki 401 103/1 Voćnjak 2/3= 389

13. U Zaluki 401 103/2 Voćar 2/3= 494

14. U Zaluki 401 104/1 Voćar 2/3= 115

15. U Zaluki 401 104/2 Voćnjak 2/3= 245

16. U Zaluki 401 107 Pašnjak 2/3= 117

17. U Zaluki 401 108 Pašnjak 2/3= 1206

18. U Zaluki 401 110/2 Oranica 2/3= 1479

19. Nad Dragom 401 116/1 voćnjak 2/3= 758

20. N. Dragom 401 118/1 Oranica 2/3= 72

21. Draga 401 118/3 Oranica 2/3= 96

22. U Zaluki 401 119 voćnjak 2/3= 887

25

25

23. Rebar 401 298/4 Šuma 2/3= 1558

24. Rupec D. 401 300/2 Šuma 2/3= 978

25. Bukovica 401 305/3/B Livada 2/3= 156

26. Bukovica 401 305/1 Livada 2/3= 431

27. Bukovica 401 305/2 Livada 2/3= 336

28. Krč-Draga 401 307 Šuma 2/3= 947

29. Krč 401 309 Pašnjak 2/3= 1532

30. Topolik 401 316/1 Šuma 2/3= 1990

31. Krčevina 401 326/3 Oranica 2/3= 753

32. Krčevina 401 326/4 Vinograd 2/3= 506

33. Krčevina 481 326/8 Šuma 1/3= 629

34. Štentovac 481 437 Oranica 1/3= 979

35. Štentovac 481 446/17 Šuma 1/3= 1315

36. Štentovac 481 446/19 Šuma 1/3= 990

37. U Brigu 481 549 Vinograd 1/3= 325

OSTALA IMOVINA PREMA KNJIZI IMOVINE

02131-CESTE

Red.broj NAZIV CESTE

1. Jakičići u Jaškovu (Ceste)

2. Sopot (Ceste)

3. Lukšići Ozaljski (Ceste)

4. Dvorišće Ozaljsko (Ceste)

5. Novaki (Ceste)

6. Sekulići – Sveta Gera (Ceste)

7. Prostor ispred Dječjeg vrtića

8. Nogostup ispred Dječjeg vrtića

9. Ulica Augusta Šenoe (ceste)

10. Kolodvorski odvojak (ceste)

11. Trg braće Radić (Ceste)

12. MO Polje Ozaljsko (Ceste)

26

26

13. Stojavnice (Ceste)

14. Dumešići (Ceste)

15. Mali Erjavec (ceste)

16. Augusta Šenoe (ceste)

17. Kolodvorski odvojak (ceste)

18. Križanićeva ulica (ceste)

19. Belavići (ceste)

20. Vrbanska Draga – Hrašće (ceste)

21. Sopot (ceste)

22. Sršići – Mrzla Draga (ceste)

23. Kašt – Obradovići (ceste)

24. Igralište Podbrežje (ceste)

25. Guštini – Kudak (ceste)

26. Sv. Rok (Ceste)

27. Fratrovci (Ceste)

28. Jakičići u Jaškovu (Ceste)

29. Sopot (Ceste)

30. Cesta u Polju – Valići

31. Kolodvorska ulica sa parkiralištem ( 5.310 m2) (ceste)

32. Cesta u Keserima

33. Cesta u poslovnoj zoni

34. Ceste: asfaltiranje ul.Vlatka Mačeka

35. Cesta Potočko selo-Suci

36. Nogostup Karlovačka cesta

37. Belošići (cesta)

38. Parkiralište kod Suda

39. Ulica Podgraj

40. Ulica Slave Raškaj

41. Ulica N.Š.Zrinskog

42. Prometnica Cesta Karlovačka – zona Lug

27

27

43. Prometnica Trg – Trška cesta

44. Cesta Kajini

45. Cesta Pilatovci – Goleši

46. Cesta 3098 ŽC

47. Ceste Levkušje

48. Cesta Zorkovac na Kupi

49. Cesta Podbrežje – prema kući Biličić

50. Cesta Dojutrovica

51. Priključak na Ulicu N.Š.Zrinskog

52. Križanićeva ulica

53. Cesta Zajačko selo (Košavići)

54. Cesta Grandić Breg

55. Cesta Hrastovica Vivodinska

56. Cesta Pulez

57. Prometnica Karlovačka cesta – zona Lug

58. Cesta Pilatovci

59. Cesta Polje Ozaljsko

60. Cesta Grdun

61. Parkiralište uz Kurilovac 1

62. Prometnica Oazis

63. Cesta Gorniki

64. Cesta Fratrovci (duljina 75m)

65.

66.

Cesta Jaškovo (duljina 295m)

Kolodvorska ulica (od Doma zdravlja do poslovne zone )

02121- UREDSKI OBJEKTI - POSLOVNI PROSTOR

Red.broj NAZIV POSL. PROSTORA

1. Zgrada Gradske uprave – anex – Kurilovac 1

2. Zgrada – Zrinskih i Frankopana 15 ( ''Stara škola'')

3. Zgrada gradske uprave – poslovni prostor

4. Zgrada Kurilovac 9A + Aneks

5. Zgrada Kurilovac 8 (Centar za socijalnu skrb)

28

28

6. Zgrada Turističkog ureda

7. Vivodina 7, 2. etaža: poslovni prostor 27,15m2

8. Vivodina 7, 3. etaža: poslovni prostor 27,50m2

9. Objekt za potrebe MO Grdun

02119 - OSTALI STAMBENI OBJEKTI

Red.broj NAZIV STAMBENOG OBJEKTA

1. Zgrada Mali Erjavec

2. Stan – Karlovačka c.1, površine 56,58 m2

3. stan – Kurilovac 9, površina ½ dijela od 64,10 m2

4. Stan – Kurilovac 3, površina 66,67 m2

5. Vivodina 7, 4. etaža: dvosoban stan 50,30 m2

6. Vivodina 7, 6. etaža: dvosoban stan 53,25 m2

7. Vivodina 7, 7. etaža: jednosoban stan u potkrovlju

8. Vivodina 7, 8. etaža: stan u potkrovlju 12,75 m2

9. Kuća – Kaptol 5

02123– ZGRADE ZNANSTVENIH I OBRAZOVNIH INSTITUCIJA

Red.broj NAZIV ZGRADE

1. Dječji vrtić „Zvončić“ Ozalj

02129- OSTALI GRAÐEVINSKI OBJEKTI

Red.broj NAZIV OBJEKTA

1. Dom društveni u Levkušju (143 m2)

2. Dom društveni u Polju Ozaljskom (477,50 m2)

3. Dom društveni u Podbrežju (316 m2)

4. Dom Veliki Erjavec

5. Škola u Loviću Prekriškom

29

29

02134- MOSTOVI I TUNELI

Red.broj NAZIV OBJEKTA

1. Most na Dobri u Grdunu (Papalina)

02149 – Ostali nespomenuti građevinski objekti

R Red.

Br.

NAZIV GROBLJA Broj čestice Površina

(m2)

1. Groblje u Radatovići Kč.br. 3895 3.665

2. Groblje u Naputa (k.o. Sekulići) Kč.br. 5907 906

3. Groblje Kašt (k.o. Brašljevica) kč.br. 1362/2 629

4. Groblje u Dragoševci Kč.br. 1540 1.324

5. Groblje u Glavici (k.o. Malinci) Kč.br. 1782 802

6. Groblje u Vrhovcu kč.br. 1005/1 1.435

7. Groblje rkt u Ključi (k.o. Sv.

Hrašće) Kč.br. 1394 1.352

8. Groblje u Ozlju Kč.br. 2123 3.289

9. Groblje u Trgu Kč.br. 229

10. Groblje Durlinci (k.o.

Bratovanci)

Kč.br. 1278 867

11. Groblje Svetice Kč.br. 1138 1.093

12. Groblje u Fratrovci (k.o. Oz.

Novaki)

Kč.br. 1337 522

13. Groblje u Jaškovu Kč.br. 1149 3.856

14. Mrtvačnica Radatovići

15. Mrtvačnica Lović Prekriški

16. Mrtvačnica Trg Kč. br. 1150/2

17. Groblje Petruš Vrh Kč.br. 5124,5125

1770

02139 – OSTALI SLIČNI PROMETNI OBJEKTI

Red.br. NAZIV OBJEKTA

30

30

1. Šetnica Ozalj

2. Izgradnja pristupa objektu Kurilovac 1 za osobe s invaliditetom

3. Izgradnja pristupa objektu Zrinskih i Frankopana 15

02141 – PLINOVOD, VODOVOD, KANALIZACIJA

Red.br. NAZIV

1. Priključak TK instalacija i kanalizacija

2. Kolektor

3. Vodovodni priključak stamb.zgrada Trg braće Radić

4. Oborinska kanalizacija – Kolodvorski odvojak

5. Kanalizacija Lović Prekriški

6. Oborinska odvodnja – poslovna zona

7. Vodovod – Gornji Ferenci

8. Pročistač otpadnih voda

02144 – ENERGETSKI I KOMUNIKACIJSKI VODOVI

Red.br. NAZIV

1. Trafostanica

2. Telekomunikacijska kanalizacija u zoni

3. Kabelska instalacija – javna rasvjeta zona

4. Javna rasvjeta

02145 – SPORTSKI I REKREACIJSKI TERENI

Red.br. NAZIV

1. Dječje igralište Ozalj

31

31

M – DIONICE I UDJELI U GLAVNICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA:

Red.br. NAZIV

1. AZELIJA EKO d.o.o. – 60%

2. KARLA d.o.o. – 3,45 %

3. KOMUNALNO OZALJ d.o.o. – 60%

4. Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije – 4,20%

5. Dječji vrtić „Zvončić“ – 100%

6. POU Katarina Zrinska – 100%

7. Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj – 100%

8. Zavičajni muzej Ozalj – 100%

05113 – Ceste ,željeznice i slični građevinski objekti u pripremi

Red.br. NAZIV

1. Mali Erjavec – ugibalište

2. Kolodvorska ulica – dio prema Etno naselju

3. Potok Curak – zacjevljenje i parkiralište

4. Kolodvorski odvojak – Augusta Šenoe (110 m) 5. Nogostup u dijelu Kolodvorske ulice ( Dom zdravlja)

05119 – Ostali građevinski objekti u pripremi

Red.br. NAZIV

1. Prostorije KUD Trg

2. Rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića „Zvončić“ 3. Javna i akcentna rasvjeta Grada Ozlja

4. Parkiralište pokraj groblja u Petruš Vrhu

5. Pročistač otpadnih voda

05511 – Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi

Red.br. NAZIV

1. Izgradnja sustava područnog grijanja na bio masu

Točka 14.

IZVEDBENI PLAN OSTVARIVANJA PRAVA I POTREBA DJECE U

GRADU OZLJU ZA 2016. GODINU



PRIJEDLOG:

Donosi se Izvedbeni plan ostvarivanja prava i potreba djece u

Gradu Ozlju za 2016. godinu

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 612-01/14-01/05

UR.BR.: 2133/05-01-16-20

Ozalj, 19. prosinca 2016.god. - prijedlog - Na temelju čl.33 Statuta Grada Ozlja („Službeni glasnik“ Grada Ozlja br.7/13-pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19.prosinca 2016.g., donosi

IZVEDBENI PLAN AKTIVNOSTI „GRAD OZALJ-PRIJATELJ DJECE“ za 2016. godinu

Članak 1.

Utvrđuje se Izvedbeni plan aktivnosti „Grad Ozalj – prijatelj djece“ u 2016. godini kako slijedi:

VRIJEME ODRŽAVANJA

AKTIVNOSTI PROGRAMSKO PODRUČJE

NOSITELJ AKTIVNOSTI

SUDIONICI

SIJEČANJ 1.Pričaonica -pričanje i čitanje priča djeci sa svrhom stvaranja navike čitanja

1. Odgoj i obrazovanje

Društvo Naša Djeca OZALJ

1.Voditeljice Pričaonice iz DND Ozalj//Gradska

knjižnica

1.Djeca predškolskog i školskog uzrasta

1. Sv. Antun

zaštitnik životinja

2. Dan zagrljaja 3.Natjecateljske igre na snijegu

1.Odgoj i obrazovanje Druženje i društveno zabavna aktivnost Druženje i društv. zabavne aktivnosti

Dječji vrtić ZVONČIĆ Odgajatelji

Odgajatelji

Odgajatelji

1. Djeca svih odgojnih skupina 2. Djeca svih odgojnih skupina 3.Djeca starijih skupina

1.Natjecanje u čitanju na glas 2.Noć muzeja

1.Odgoj i obrazovanje Kultura 2. Kultura

Gradska knjižnica i čitaonica

1. OŠ Slava Raškaj

2. Gradska knjižnica i Zavičajni muzej

Učenici – korisnici knjižnice 2. Učenici

2

1.Obilježavanje Međunar. Dana zagrljaja 2.Obilježavanje dana vjerskih sloboda

1.Odgoj i obrazovanje 2.Kultura

Osnovna škola Slava Raškaj

Učenici od 1. do 8. Razreda + razrednici +

pedagog

Vjeroučitelji

Učenici od 1. do 8. razreda

1.Treninzi 2 puta tjedno 2. Zimske pripreme

1.Kultura i šport 1.Kultura i šport

Nogometni klub Zrinski 1. Treneri

2.Treneri

1.Djeca 6-14 godina

1.Treninzi 2 puta tjedno – stolni tenis

1.Kultura i šport

Sportsko društvo Vrhovac 1.Trener

1.Djeca mlađih kategorija

1.Treninzi 3 puta tjedno

1.Kultura i šport

Ženski rukometni klub Colapis

1.Trener ŽRK Colapis

1.30 djevojčica uzrasta 7-15 godina


1.Kultura i šport

Taekwondo klub Ozalj

1.Trener


1.Škola kuglanja (2 puta tjedno)

1.Kultura i šport

Kuglački klub „Kupa“ 1.Trener KK „Kupa“

1.Djeca do 18 godina

1. “Čuvam svoje mliječne zube” 2. Oralna higijena i četkanje zubi poslije svakog obroka 3.Tečaj prve pomoći 4.Pregled zubi djece u vrtiću i izvan vrtića – kontinuirano 5. Aktivnosti za trudnice kontinuirano

1.Zdravlje djece Zdravlje djece Odgoj i obrazovanje Zdravlje djece Odgoj i obrazovanje djece

DOM ZDRAVLJA OZALJ

1. patronažna sestra Doma zdravlja Ozalj

2. Odgajateljice u

vrtiću

Gradsko društvo Crvenog križa//Dom

zdravlja 1. Razrednici 4. i 7.

razreda 1.patronažna sestra i izabrani stomatolog

2.Ginekolog, izabrani stomatolog i patronaža

1. Djeca svih odgojnih skupina i roditelji 2. Djeca svih odgojnih skupina Učenici 4. i 7. razreda OŠ 1. Djeca svih odgojnih skupina 2. Trudnice

3

VELJAČA 1. Pričaonica - pričanje i čitanje priča djeci




knjižnica


1.Likovna radionica

1.Odgoj i obrazovanje Kultura


Učiteljice osnovne škole

Učenici osnovne škole


1.Kultura i šport





1.Kultura i šport

Nogometni klub Zrinski

1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina


1.Kultura i šport


1.Trener


1.Treninzi 2 puta tjedno– stolni tenis

1.Kultura i šport



1.Valentinovo 2.Maskenbal u gradu

1.Odgoj i obrazovanje Druženje i društv. zabavne aktivnosti


Razrednici Učitelji hrvatskog

jezika Pedagog


1.Maskenbal

Druženje

KUD Katarina Zrinski

Djeca svih skupina


1.Kultura i šport



1.Dan vrtića 2.Dan bolesnika

Druženje i društv. zabavne aktivnosti Odgoj i obrazovanje djece

Dječji vrtić ZVONČIĆ

DV Zvončić, odgajatelji i stručni tim vrtića

Posjet Domu zdravlja

Ozalj

Djeca svih odgojnih skupina Starije odgojne skupine

4

1.“Slušam, čujem, razumijem” 2.Predavanje HIV i ostale krvno prenosive bolesti

1 Odgoj i obrazovanje djece Odgoj i obrazovanje djece

DOM ZDRAVLJA Ozalj

Patronažna sestra DZ

Liječnik DZ

Djeca svih odgojnih skupina Učenici 8. razreda

OŽUJAK 1. Pričaonica - pričanje i čitanje priča djeci sa svrhom stvaranja navike čitanja 2. Biciklijada

1. Odgoj i obrazovanje 2. Kultura i šport



knjižnica

2.Voditelji DND

1.Djeca predškolskog i školskog uzrasta 2. Djeca

1.Likovna radionica 2. Strip radionica

1.Odgoj i obrazovanje 2. Kultura


2.Stripforum

Učenici osnovne škole 2.Učenici osnovne škole

1. Razgovor -Ravnopravnost spolova


Crveni križ OZALJ Osnovna škola//CK

Ozalj

Učenici 7 i 8 razreda

1.Treninzi 3 puta tjedno 2. Državno prvenstvo u mini rukometu




1.30 djevojčica uzrasta 7-15 godina 2. Djevojke 2004.godišta

1.Dan škole – međunarodni likovni natječaj „Slavini mladi akvarelisti“ za područje RH (Karlovačka županija), Slovenije, BiH i Austrije (Beč)



Učitelj likovne kulture Stručni suradnik

knjižničar Učitelji hrvatskog

jezika Vanjski suradnici – žiri

za likovne radove



1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina


1.Kultura i šport



5

Prezentacija izrade i promocija trške jalbe

1.Kultura

KUD Ključ, Trg Grad Ozalj, KUD

„Ključ“ Trg

Lucija Miličević, Ana Puljak


1.Kultura i šport



1 Poklade 2.Nikola Šubić Zrinski - radionica 3.Svjetski dan šuma-Prvi dan proljeća 4. Svjetski dan voda 5.Svjetski dan kazališta

1.Druženje i društv.zabavne aktivnosti Druženje i društv.zabavne aktivnosti Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje


Odgajatelji

Odgajatelji

Odgojitelji

DV Zvončić

Djeca starijih

odgojnih skupina

Djeca svih odgojnih skupina

Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina

1.Obilježavanje Majčinog dana – predavanje i radionica „Biti sretna majka uz sretno dijete“

1.Odgoj i obrazovanje

DOM ZDRAVLJA Ozalj

Patronažna sestra DZ

Učenici i roditelji učenika 5. razreda

TRAVANJ 1. Pričaonica - pričanje i čitanje priča djeci sa svrhom stvaranja navike čitanja




knjižnica


6

1. Obilježavanje Dana hrvatskog jezika 2. Svečanost uručenja nagrade „Stjepko Težak“ za najbolju kratku ljubavnu priču 3.Program Noć knjige – Vlak knjige i prijateljstva

1.Odgoj i obrazovanje Kultura 1. Odgoj i

obrazovanje Kultura 3.Kultura


1.Učenici 1. do 8. razreda osnovne škole 2.Učenici 5. do 8. razreda osnovne škole 3.Učenici osnovne škole

1.Eko dan škole 2. Dan planeta Zemlje

Odgoj i obrazovanje


Svi učenici i učitelji škole



1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina


1.Kultura i šport


1.Trener


1.Treninzi 2 puta tjedno– stolni tenis 2. Turnir Kup Grada Ozlja

1.Kultura i šport 2. Šport


SD Vrhovac

1.Djeca mlađih kategorija 2. Djeca mlađih kategorija


1.Kultura i šport



1.Svjetski dan zdravlja 2. Pješice u školu 3. Dan planeta Zemlje 4. Dan otvorenih

vrata DV Zvončić

5. Međunarodni dan plesa

1.Zdravlje djece Zdravlje djece Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Druženje i društveno zabavne aktivnosti

Dječji vrtić ZVONČIĆ DZ Ozalj

DV Zvončić

Odgajatelji DV

DV Zvončić

Odgajatelji DV

Svi uzrasti djece Predškolska skupina Djeca svih odgojnih skupina Uža i šira zajednica grada Ozlja Djeca svih odgojnih skupina

7

1.Sistematski pregled zubi 3. Obvezni pregled zubi pred upis u 1. razred osnovne škole 4. Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja

Zdravlje djece Zdravlje djece Odgoj i obrazovanje

DOM ZDRAVLJA Ozalj

DZ Ozalj – stomatolog

3.Školski liječnik i izabrani stomatolog

4 Stručni tim Dječjeg Vrtića u suradnji sa DZ

Djeca 6. razreda

OŠ

Djeca pred upis u 1.razred Djeca svih odgojnih skupina

SVIBANJ 1. Međunarodni dan Crvenog križa


Crveni križ OZALJ Crveni križ Karlov.

županije

Svi učenici OŠ

1. Pričaonica - pričanje i čitanje priča djeci sa svrhom stvaranja navike čitanja




knjižnica


1.Čitanje omiljenih priča za djecu – Čitaonica 2.Promocija romana „Trči!Ne čekaj me...“

1.Odgoj i obrazovanje Kultura 2.Kultura


Učenici osnovne škole Učenici osnovne škole

1.Dan Europe 9.05.



Razrednici Učitelji geografije,

povijesti i hrvatskog jezika


1.Sviranje tambura Nastup na 2. izložbi čipke u Ozlju

1.Kultura

KUD „Ključ“ Trg

Voditelj

Starija tamburaška sekcija

1.Natjecanje u ribolovu - županija

1. Kultura i šport

Športsko ribolovno društvo Ozalj

1.ŠRD Ozalj

1.5 Članova ŠRD Ozalj - kadeti i juniori

8

1.Treninzi 3 puta tjedno 2.Prijateljske utakmice




2.ŽRK Ogulin

1.30 djevojčica uzrasta 7-15 godina 2.Djevojke 2003-2007.godište

1.Polaganje za učeničke pojaseve

1.Kultura i šport


1.Trener TKD Ozalj

1.Članovi TKD Ozalj 6-15 god


1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina


1.Kultura i šport



1.Škola kuglanja (2 puta tjedno) 2.Županijsko natjecanje u kuglanju

1.Kultura i šport 2. Kultura i šport

Kuglački klub „Kupa“

1.Trener KK „Kupa“

2.Kuglački klub „Kupa“

1.Djeca do 18 godina 2. Djeca do 14 godina

1. Sv. Florijan

2. Majčin dan

3. Olimpijada dječjih vrtića Karlovačke županije

4. Završna svečanost

5. Izleti

Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Sport Druženje i društv.zabavne aktivnosti Druženje i društv. zabavne aktivnosti

Dječji vrtić ZVONČIĆ DV Zvončić DVD Ozalj

Odgajatelji


Odgajatelji

DV Zvončić

Djeca starijih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Predškolska djeca Predškolska djeca Djeca starije odgojnih skupina

1.Međunarodni dan sestrinstva 2. Dan otvorenih vrata žurnih službi

Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje

DOM ZDRAVLJA Ozalj

Patronažne sestre DZ

Djeca svih uzrasta, od vrtića do 8. razreda OŠ Djeca

9

1.Dan otvorenih vrata žurnih službi

Odgoj i obrazovanje

POLICIJSKA POSTAJA OZALJ

Predškolski uzrast

LIPANJ 1. Zloporaba droga

Odgoj i obrazovanje

CK Ozalj CK Ozalj

Učenici viših razreda OŠ

1. „Knjigu na sunce“ - dio nacionalne kampanje „Čitaj mi!“ za poticanje čitanja naglas djeci od najranije dobi. 2. „I nama treba igralište“ završna svečanost u područnoj školi Mali Erjavec

1. Kultura i

šport 2. Kultura i šport


1.DND Ozalj i LAG

Vallis Colapis

2. DND Ozalj i PŠ Mali Erjavec

1.Djeca predškolske i školske dobi i roditelji 2. Djeca školske dobi i roditelji

1.Svjetski dan zaštite okoliša 2.Mali planinari

Odgoj i obrazovanje


Učitelji biologije, prirode, prirode i društva, fizike i hrvatskog jezika

Učenici od 1. do 8. razreda Učenici 5. do 8.razreda

1. Svečanost podjele knjiga najboljim učenicima 2. Pričaonice

Odgoj i obrazovanje Kultura


Gradska knjižnica i Društvo Naša djeca

Ozalj

Učenici 1. do 8. razreda osnovne škole Predškolci

1.Zloporaba droga, ovisnost o alkoholu i pušenju-predavanje

Odgoj i obrazovanje

Centar za socijalnu skrb

Osnovna škola s obiteljskim

centrom,Domom zdravlja

Djeca 7.8 razred

1.Dan očeva 2.Dan državnosti 3.Svjetski dan zaštite okoliša

Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje


Odgajatelji

Odgajatelji

Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca starijih odgojnih skupina


1.Kultura i šport

KUGLAČKI KLUB „KUPA“



10


1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina

Sviranje tambura - Nastupi na 5. susretu dječjih skupina

1.Kultura


Voditelj

Mlađa i starija tamburaška sekcija


1.Kultura i šport



1.Treninzi 2 puta tjedno 2. Međunarodno taekwondo natjecanje Ozalj open

1.Kultura i šport 2. Kultura i šport


1.Trener

1.Djeca mlađih kategorija 2.Djeca mlađih kategorija


1.Kultura i šport




1.Natjecanje u ribolovu

1. Kultura i šport


1.ŠRD Ozalj


1.Predavanje o spolno prenosivim bolestima

Odgoj i obrazovanje

DOM ZDRAVLJA Ozalj

Specijalista ginekolog

Učenici 8. razreda

SRPANJ 1.Izlet na more u Crikvenicu

1.Slobodno vrijeme i rekreacija djece


1. DND Ozalj / TKD Ozalj

1.Članovi TKD Ozalj - djeca od 10-14 godina i članovi DND Ozalj - djeca i roditelji

1.Dan biciklista 2.Igre vodom

Sport Druženje i društveno zabavne aktivnosti


Odgajatelji

Djeca starije odgojne skupine Djeca svih odgojnih skupina

11

1.Mladi robotičari


Tehno Oz

Voditelj Predrag Matko

Učenici od 5. do 8.razreda


1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina

1.Stare seoske igre

1.Kultura i tradicija

KUD Vrhovac 1.Voditelj

1.Djeca


1.Kultura i šport




1.Kultura i šport

Kuglački klub „Kupa“



1.Natjecanje u ribolovu – županija 2. Prvenstvo HR

1. Kultura i šport


1.ŠRD Ozalj

1.5 Članova ŠRD Ozalj - kadeti i juniori 2. 4 člana ŠRD

1. Ljetne kreativne radionice 2. Ljetna čitaonica



Gradska knjižnica

Djeca školske dobi Djeca školske i predškolske dobi

KOLOVOZ 1.Dan roda 2.Natjecateljske igre

1.Odgoj i obrazovanje Druženje i društveno zabavne aktivnosti


Odgajatelji

Odgajatelji

Djeca starijih odgojnih skupina Djeca starijih odgojnih skupina


1.Kultura i šport




1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina

12

1.Natjecanje u ribolovu – međunarodno, reprezentacija U14

1. Kultura i šport


1.ŠRD Ozalj

1.2 Člana ŠRD Ozalj - kadeti i juniori

1. Ljetne kreativne radionice – škola šaha, orijentacija u prirodi 2. Ljetna čitaonica



Gradska knjižnica

Djeca školske dobi Djeca školske i predškolske dobi

1.Mladi robotičari


Tehno Oz



1. Svjetski dan prve pomoći


Crveni križ OZALJ CK Karlovačke

županije

Svi - prolaznici

RUJAN 1. Darivanje prvašića 2.“Neka odrastanje bude dječja igra“ – izrada i igranje društvenih igara 3..“Neka odrastanje bude dječja igra“ – igranje igara na otvorenom

1. Odgoj i obrazovanje 2. Slobodno vrijeme i rekreacija djece 3. Slobodno vrijeme i rekreacija djece


1. DND Ozalj

2. DND Ozalj i Gradska knjižnica i

čitaonica Ivana Belostenca Ozalj

3. DND Ozalj i

Zavičajni muzej Ozalj

1.Djeca prvih razreda OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj (matična i područne škole) 2. Djeca predškolske i školske dobi i roditelji 3. Djeca predškolske i školske dobi i roditelji






13

1.Hrvatski olimpijski dan 2.Dan za zdrave zube 3.Dan policije 4. Posjet bibliobusa iz Novog Mesta 5.Škola u prirodi 6. Školski radio Slavin glas

1.Kultura i šport Odgoj i obrazovanje


Razrednici

Učitelji razredne

nastave

Učenici od 1. do 4. razreda Učenici 5. do 8.razreda


1.Kultura i šport


1.Trener


1.Tesla u eteru


Radio klub Ozalj

Voditelji Radio klub


Sviranje tambura, tradicijski običaji, pjevanje i ples- Nastup povodom obilježavanja 11. godina aktivnog rada KUD-a „Ključ“ Trg

1.Kultura


Voditelji

Mlađa i starija tamburaška i dječja folklorna sekcija


1.Kultura i šport



14

1.Međunarodni dan pismenosti

2.MOVE WEEK

3.Jesenska svečanost

4.Dan za zdrave zube

5.Dan policije

6.Svjetski dan srca

Odgoj i obrazovanje Sport i Zdravlje djece Druženje i društveno zabavne aktivnosti Zdravlje djece Odgoj i obrazovanje Zdravlje djece


Odgajatelji

Odgajatelji, Karlovačka županija

Odgajatelji, roditelji

DV Zvončić, stomatolog

DV Zvončić, PP Ozalj

Dom zdravlja Ozalj

Djeca starijih odgojnih skupina Djeca starije odgojne skupine Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca starijih odgojnih skupina Djeca starijih odgojnih skupina

1.Preventivna akcija «Poštujte naše

znakove»

2.Obilježavanje Dana policije

1.Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje

Policijska postaja Ozalj


Dječji vrtić «Zvončić « Ozalj


Posjet djece predškolske dobi policijskoj postaji Posjet djece predškolske dobi policijskoj postaji

1.Obilježavanje povodom Svjetskog dana srca – mjerenje krvnog tlaka, razine šećera u krvi


Dom zdravlja Ozalj

Ispred Konzuma u Ozlju

Djeca svih odgojnih skupina u Vrtiću i Učenici OŠ 4.i 8. razredi

1.Natjecanje u ribolovu – prvenstvo RH

1. Kultura i šport


1.ŠRD Ozalj



1.Kultura i šport




1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina

1. Darivanje krvi,pomoć potrebitima, starijima

Odgoj i obrazovanje

Crveni križ Ozalj SVI - učenici, mladi, stariji

15

LISTOPAD 1. Dječji tjedan – predaja dječjih poruka gradonačelnici 2.Dječji tjedan - Gostovanje plesnog kluba st.ART 3. Dječji tjedan - nagradna edukativno ekološka društvena igra 4. Dječji tjedan - Sportom protiv nasilja 5.Dječji tjedan - “Naša Slava“ – likovna radionica akvarela u čast Slavi Raškaj 6.Dječji tjedan – Pričaonica

1. Odgoj i obrazovanje 2. Kultura i šport 3. Slobodno vrijeme i rekreacija djece 4. Kultura i šport 5. Kultura i šport 6. Odgoj i obrazovanje


1.DND Ozalj

2. DND Ozalj i OŠ „Slava Raškaj“ Ozalj

3. DND Ozalj

4. DND Ozalj, Taekwondo klub Ozalj i Nogometni klub Zrinski

Ozalj 5.DND Ozalj i Zavičajni

muzej Ozalj

6. DND Ozalj i Gradska knjižnica i

čitaonica Ozalj

1. Djeca predškolskog i školskog uzrasta 2. Djeca školskog uzrasta 3. Djeca 1.-4. raz. 4. Djeca 5.-8. raz. osnovne škole 5. Djeca osnovno školskog uzrasta 6. Djeca predškolskog i školskog uzrasta

16

1.Međunarodni dan djeteta

2.Dječji tjedan

3.Dan Neovisnosti

4.Svjetski dan hrane

5.Svjetski dan jabuka

6.Međunarodni dan bijelog štapa

7. Dan darivatelja krvi

1.Odgoj i obrazovanje Druženje i društveno zabavne aktivnosti Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje


Odgajatelji

Odgajatelji

Odgajatelji

DV Zvončić, odgajatelji i roditelji

Odgajatelji

DV Zvončić

Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina

1.Međunarodni dan starijih osoba 1.10. 2.Međunarodni dan zaštite životinja 3.Svjetski dan učitelja 4.Dan neovisnosti RH 5.Svjetski dan hrane

6. 6.Slavini planinari – izlet

7. 8. 7.Lutkarske

radionice u PŠ Mali Erjavec

Odgoj i obrazovanje

Osnovna škola

Razrednici Učitelji hrvatskog

jezika i učitelji izvannastavnih

aktivnosti



1.Kultura i šport




1.Kultura i šport



17


1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina







1.Kultura i šport


1.Trener


1. U posjetu knjižnici – Mjesec Hrvatske knjige



Osnovna škola

Djeca nižih razreda

1.Preventivna akcija

«Poštujte naše znakove»



Učenici prvih razreda osnovnih i područnih škola

STUDENI 1.Pričaonica - pričanje i čitanje priča djeci sa svrhom stvaranja navike čitanja 2. Obilježavanje Međunarodnog dana prava djeteta

1. Odgoj i obrazovanje 2. Odgoj i obrazovanje


1.Voditeljice Pričaonice iz DND Ozalj

2. DND Ozalj i OŠ „Slava Raškaj“

1.Djeca predškolskog i školskog uzrasta 2. Djeca 5.-8. raz. osnovne škole





2.ŽRK Karlovac



1.Kultura i šport



18

1.Mjesec hrvatske knjige 2.Dan sjećanja na Vukovar 18.11. 3.Međunarodni dan prava djeteta

Odgoj i obrazovanje

Osnovna škola

Pedagog Knjižničar Razrednici

Učitelji hrvatskog

jezika, likovne kulture i povijesti



1.Kultura i šport


1.Trener



1.Kultura i šport


1. Treneri

1.Djeca 6-14 godina

Nasilje nad djecom i među djecom, -obilježavanje međunarodnog dana o pravima djeteta


Centar za socijalnu skrb

Osnovna škola i obiteljski centar

Svi uzrasti djece, roditelji


1.Kultura i šport



1. U posjetu knjižnici – Mjesec hrvatske knjige 2. U posjetu knjižnici - Mjesec Hrvatske knjige 3. Dan hrvatskih knjižnica – program u spomen na Stjepka Težaka

1.Odgoj i obrazovanje Kultura Kultura


Dječji vrtić Zvončić

Gradska knjižnica i Područna škola

Podbrežje

Gradska knjižnica i Knjižnica OŠ Slava

Raškaj Ozalj

Djeca predškolske dobi Učenici 1. razreda Učenici osnovne škole

19

1.Projekt Nikola Šubić Zrinski 2.Svi Sveti 3.Međunarodni dan tolerancije 4.Dan kazališta 5.Mjesec knjige

1.Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Odgoj i obrazovanje Druženje i društveno zabavne aktivnosti


Odgajatelji

Stručni tim vrtić( Pedagog)

Odgajatelji

Odgajatelji

Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina Starija odgojna skupina Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina

1.Preventivni projekt

«Zajedno više možemo»-

upoznavanje sa policijskom postajom

Ozalj i tematska predavanja pod

nazivom «Mogu ako hoću» o štetnosti alkohola,

opojnih droga i duhanskih proizvoda


POLICIJSKA POSTAJA OZALJ


Učenici 4. razreda osnovnih i područnih škola

1. Volontiranje - predavanje


CK OZALJ Učenici i roditelji

PROSINAC 1. Pričaonica -čitanje božićnih priča

Odgoj i obrazovanje


Društvo Naša djeca Ozalj

Djeca školske i predškolske dobi

1.Mjesec borbe protiv ovisnosti 2.Sv. Nikola obilazi škole 3.Božić

Odgoj i obrazovanje

OŠ Slava Raškaj

Pedagog Razrednici Vjeroučitelji

Učitelji matematike


1.Složne ruke

Odgoj i obrazovanje

Tehno OZ



20

1.Ususret Božiću radionice, svečanosti, koncerti 2.SV.Nikola

Društv.zabavne aktivnosti Druženje i društv.zabavne aktivnosti


DV Zvončić , Odgajatelji, roditelji

DND Ozalj

Djeca svih odgojnih skupina Djeca svih odgojnih skupina


1.Kultura i šport



1.Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti

1.Odgoj i obrazovanje Zdravlje djece

DOM ZDRAVLJA patronažne

sestre//Osnovna škola, vrtić

Djeca svih odgojnih skupina u Vrtiću i Učenici OŠ 4. i 8. razreda

1.Pričaonica – pričanje i čitanje priča djeci sa svrhom stvaranja navike čitanja 2. Sv. Nikola - prigodni program i darivanje djece 3. Prigodni božićni program kroz Pričaonicu

1. Odgoj i obrazovanje 2. Odgoj i obrazovanje 3. Odgoj i obrazovanje


1. Voditeljice Pričaonice DND Ozalj

2. DND Ozalj

3. Voditeljice Pričaonice iz DND

Ozalj

1. Djeca predškolskog i školskog uzrasta 2. Djeca predškolskog i školskog uzrasta 3.Djeca predškolskog i školskog uzrasta

1.Treninzi 3 puta tjedno 2.Prijateljske utakmice 3.Božićni turnir

1.Kultura i šport 1.Kultura i šport 1.Kultura i šport



2.ŽRK Karlovac, Sv.Nedjelja

3.ŽRK Ogulin

1.30 djevojčica

uzrasta 7-15 godina

2.Djevojke 2003-2007.godište

Članak 2.

Programska područja Plana aktivnosti „Grad Ozalj- prijatelj djece“ jesu: 1. Program i plan za izvedbu akcije

2. Namjenska novčana sredstva 3. Podrška i pomoć udrugama za djecu

21

4. Dijete u sigurnom i zdravom gradu

5. Zdravlje djece


7. Socijalna skrb

8. Kultura i šport 9. Slobodno vrijeme i rekreacija djece

10. Podrška i pomoć roditeljima u odgoju

Članak 3.

Ovaj Izvedbeni plan aktivnosti »Grad Ozalj - prijatelj djece« za 2016. godinu stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja.

Obrazloženje: Nakon donošenja odluke o uključenju Grada Ozlja u akciju „Grad Ozalj prijatelj djece“ 23.6.2014., te provedbe aktivnosti koje je potrebno poduzimati prema kriterijima sudjelovanja, na kraju godine zaključen je dio aktivnosti koji se provodi u Ozlju. Također, 29.6.2015. donesen je i Program projekta „Grad Ozalj – prijatelj djece“ od 2015.-2017. godine koji obuhvaća najznačajnija područja i unutar njih aktivnosti u navedenom razdoblju. U Izvedbenom planu aktivnosti kronološki su navedene aktivnosti u 2016. svih uključenih u rad s djecom i mlađim uzrastima – od udruga do institucija u Gradu Ozlju. Grad Ozalj je u rujnu 2016.godine i službeno prijavio kandidaturu za dobivanje statusa „Grad prijatelj djece“, a koja je prolongirana i za koju će odluka biti donesena nakon provedenih korekcija. Kako bi se osnažila međusektorska suradnja, te kapaciteti i znanja svih sudionika u ovom programu, u 2017. ćemo na razini grada organizirati jednu zajedničku aktivnost - program u koji će biti uključeni svi koji rade s djecom.

Dostaviti: 1. Ured Državne uprave Karlovac 2. Službeni glasnik 3. Savez Društava Naša Djeca Zagreb 4. Dokumentacija 5. Pismohrana

PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Grada Ozlja

Josip Žapčić

Točka 15.

A) ANALIZA STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA OZLJA ZA 2016. GODINU,

B) GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ZA 2017. GODINU



PRIJEDLOG:

Donosi se:

a) Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Ozlja za 2016. godinu,

b) Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za 2017. godinu

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE KLASA: 214-01/16-01/12 URBROJ: 2133/05-01-16-1 Ozalj, 19. prosinac 2016. godine

- p r i j e d l o g –

Temeljem članka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik” Grada Ozlja broj 7/13-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine usvojilo je:

ANALIZU STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA OZLJA U 2016. GODINI

Sukladno članku 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15), predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, te smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite koje se razmatraju svake četiri godine. Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite. Razmatranje stanja kao prvi korak podrazumijeva analizu Procjene ugroženosti stanovništva, te materijalnih i kulturnih dobara, koja procjenjuje moguće oblike ugroze i opasnosti te njihove moguće posljedice na stanovništvo, materijalna i kulturna dobra. Gradsko vijeće Grada Ozlja je donijelo Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Ozalj, dana 15. studenog 2011. godine, te Plan zaštite i spašavanja, dana 16. ožujka 2012. godine. I. Na području Grada Ozlja ukupne snage i potencijale za zaštitu i spašavanje čine:

1. Operativne snage zaštite i spašavanja 2. Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje 3. Udruge građana od interesa za zaštitu i spašavanje

1. OPERATIVNE SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJE

Operativne snage zaštite i spašavanja Grada Ozlja čine: Stožer civilne zaštite

Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva

Službe i pravne osobe koje se u svojoj redovitoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem

Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje

Udruge građana od interesa za zaštitu i spašavanje

2

Gradonačelnica Grada Ozlja je dana 30. lipnja 2015. godine donijela Odluku o određivanju operativnih snaga ZiS i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje Grada Ozlja Klasa: KLASA: 214-01/15-01/07, URBROJ:2133/05-02-15-01. Temeljem članka 12. točke 2. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine broj 30/14 i 67/14) zatražena je suglasnost od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda Karlovac, na navedenu Odluku, te je ista i dobivena dana 15. srpnja 2015.godine. Navedena Odluka donesena je temeljem članka 29. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), koji je nakon toga, 31.07.2015. godine prestao važiti, a od 01.08.2015.godine na snazi je Zakon o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15).

Predmetnom odlukom, kao operativne snage za zaštitu i spašavanje na području Grada Ozlja određene su:

Stožer zaštite i spašavanja Grada Ozlja

Vatrogasna zajednica Grada Ozlja

Dobrovoljna vatrogasna društva: Ozalj, Radatovići, Vivodina, Dojutrovica, Donji Oštri Vrh, Dvorišće Ozaljsko, Kašt, Jaškovo i Vrhovac

Komunalno Ozalj d.o.o.

Sukladno Uputi Državne uprave za zaštitu i spašavanje od 06.08.2015.godine, prema kojoj jedinice lokalne samouprave koje još nisu pokrenule postupak revizije procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, nisu u obvezi to činiti, Grad Ozalj je u 2016.godini proveo postupak tekućeg ažuriranja navedenih dokumenata.

U cilju pravovremenog i učinkovitog djelovanja u slučaju katastrofa i velikih nesreća te u slučaju požara i eksplozija, Gradonačelnica je dana 02. lipnja 2014. godine donijela Odluku kojom je imenovala Marijana Pleskinu – Zapovjednika VZGO osobom zaduženom za zapovijedanje operativnim snagama Grada Ozlja. Stožer civilne zaštite

Grad Ozalj je imenovao Stožer civilne zaštite koji se u slučaju pojave ugroze aktivira na zahtjev Gradonačelnice. Za sada Grad Ozalj nema Zapovjedništvo i postrojbe civilne zaštite budući da je Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća procijenjeno da su operativne snage zaštite i spašavanja dovoljne i dobro organizirane u slučaju pojave ugroze te da nije potrebno osnivanje Zapovjedništva i postrojbi civilne zaštite. Gradsko vijeće Grada Ozlja donijelo je Rješenje o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja na svojoj 2. sjednici održanoj dana 11. srpnja 2013. godine sukladno članku 9. stavak 3. Zakona o zaštiti i spašavanju, te članku 6. i 10. stavak 1. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08, 44/08). Rješenje je objavljeno u „Službenom glasniku“ Grada Ozlja broj 5/13. Stožer civilne zaštite osniva se u svakoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i na razini Republike Hrvatske, a aktivira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće. Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15), izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite te je dana 29. veljače 2016. godine KLASA: 810-03/16-01/01, URBROJ: 2133/05-02-16-3, Gradonačelnica donijela Odluku kojom je promijenjen naziv Stožera za zaštitu i spašavanje u Stožer civilne zaštite (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 2/16). U slučaju pojave ugroze Stožer civilne zaštite aktivira se na zahtjev Gradonačelnice. Vatrogasna zajednica grada Ozlja te Dobrovoljna vatrogasna društva

Na području grada Ozlja razvijena je vatrogasna djelatnost. Prema važećem Planu zaštite od požara, Vatrogasna zajednica čini jedinstveno vatrogasno područje podijeljeno na

3

četiri sektora. Krovna organizacija je Vatrogasna zajednica Grada Ozlja a na području Grada postoji 9 aktivnih dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Nadzorom Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda Karlovac, koji je proveden u Gradu Ozlju, 26. listopada 2016.godine, nisu utvrđena nepoštivanja odnosno kršenja Zakona. Međutim ukazano je na činjenicu da planirana organizacija vatrogasne djelatnosti na području grada nije u skladu s minimalnim mjerilima koja su dana posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva. Naime, predloženim Planom ZOP-a nisu poštovane odredbe članka 13. Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH (Narodne novine broj 61/94) vezane uz minimum operativnih vatrogasaca u pojedinom društvu. Nadzorom je istaknuto da je za organizaciju i učinkovito djelovanje vatrogasne službe na području grada, nužno potrebno djelovanje svih DVD-a. Tijekom razdoblja od 2011. do 2015. godine provođen je nadzor DVD-a, te je utvrđeno da je stanje organiziranosti, intervencijske spremnosti i opremljenosti svih nadziranih DVD-a nedostatno u odnosu na minimume koji su propisani važećim pravilnicima.

Temeljem inspekcijskih nalaza Grad Ozalj je sastavio Terminski plan na razdoblje od 5 godina dok je Vatrogasna zajednica Grada Ozlja napravila plan nabave osobne i zajedničke opreme koji će se realizirati tijekom godina sukladno financijskim mogućnostima.

Temeljem dogovora Grada Ozlja i Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca, potpisan je Ugovor o pružanju usluga obavljanja vatrogasnih djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca na području Grada Ozlja, temeljem kojeg Grad Ozalj, od siječnja 2015. godine, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Karlovca plaća mjesečni paušal za obavljanje slijedećih usluga:

- Zaprimanje dojava sa područja Grada Ozlja - Organiziranje te upućivanje ljudstva i opreme na mjesto intervencije te

preuzimanje odgovornosti za njenu uspješnost - Obavještavanje i angažiranje lokalnih dobrovoljnih vatrogasnih društava te - Izrađivanje godišnjih izvješća o intervencijama.

Paušal iznosi 4.125,00 kn mjesečno odnosno 49.500,00 kn godišnje.

2. PRAVNE OSOBE OD INTERESA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje na području Grada Ozlja su: 1. Osnovna škola Slava Raškaj Ozalj 2. Dječji vrtić Zvončić Ozalj 3. Veterinarska stanica Ozalj d.o.o. 4. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Karlovac 5. GM – prijevoz, 6. Tehnopromet d.o.o. 7. GMTT Lešćanec 8. Ugostiteljski obrti: „Žganjer“ u Jaškovu, „Frlan“ u Vivodini“, „Dinamo“ u Malom

Erjavcu

3. UDRUGE GRAĐANA OD INTERESA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Od Udruga građana značajnih za zaštitu i spašavanje na području Grada Ozlja postoje: - Gradsko društvo Crvenog križa Ozalj - Lovačka društva: „Fazan“ iz Ozlja, „Zec“ iz Vrhovca, „Kuna“ iz

Vivodine, „Lisica“ iz Radatovića i „Jazavac“ iz Jaškova - Svetičkog Hrašća

II. U slučaju da pravne osobe i službe koje se bave zaštitom i spašavanjem u okviru redovite djelatnosti nisu u mogućnosti same učinkovito provesti aktivnosti zaštite i spašavanja, a ugroza prijeti nastankom katastrofe ili veće nesreće, na zahtjev Gradonačelnice aktivira se Stožer civilne zaštite grada Ozlja.

4

Stožer rukovodi i usklađuje aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće. U tu svrhu isti mobiliziraju se svi građani na cijelom području grada Ozlja. U 2016. godini Stožer za civilnu zaštitu sastao se jednom na redovnoj sjednici, te na dvije izvanredne sjednice koje je sazvala Gradonačelnica radi onečišćenja rijeke Kupe. III. Ukoliko bi došlo do nepogoda većih razmjera, kad navedene snage ne bi bile dostatne, Grad može računati na pomoć snaga i sredstava drugih gradova i općina, županijskih postrojbi civilne zaštite i organiziranih snaga zaštite i spašavanja iz drugih županija, te snaga i sredstava Hrvatske vojske. IV. Sredstva za civilnu zaštitu sukladno čl. 72. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/15.) osiguravaju jedinice lokalne samouprave i uprave u okviru svog proračuna za potrebe područja iz svoje nadležnosti. U 2016. godini grad Ozalj je u svrhu prevencije u sustavu zaštite i spašavanja za navedeno izdvojio financijska sredstva kako slijedi:

FINANCIJSKI POKAZATELJI RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA

PODRUČJU GRADA OZLJA U 2016. GODINI

RB OPIS POZICIJE U PRORAČUNU Planirano za 2017. god. (kn)

Realizirano do 30.11.2016. (kn)

2. VATROGASTVO - opremanje, angažiranje, rad vatrogasne zajednice i DVD-a sa područja Grada Ozlja - usluge Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca

467.500,00

49.500,00

292.312,37

45.375,00

3. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJIMA JE ZAŠTITA I SPAŠAVANJE REDOVITA DJELATNOST (veterinarske službe, zaštita okoliša, pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, i dr.)

25.000,00

25.000,00

4. UDRUGE GRAĐANA (Hrvatski Crveni križ )

109.000,00

110.700,00

UKUPNO ZA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE 651.000,00 473.387,37

Na temelju iznijetog i analizom utvrđenog stanja možemo dati slijedeći

ZAKLJUČAK

Grad Ozalj je, ukupno gledajući, poduzeo aktivnosti, te uložio sredstva za razvoj

sustava civilne zaštite na svom području, zbog čega možemo istaknuti da je sustav civilne zaštite na našem području dostigao zadovoljavajuću razinu.

U skladu sa člankom 13. Zakona o zaštiti od požara (Narodne novine broj 92/10), Gradsko vijeće Grada Ozlja je u 2016. godini donijelo Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Grada Ozlja za 2016.godinu, Izvješće o stanju zaštite od požara na području Grada Ozlja za 2015. godinu, te Izvješće o stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Ozlja za 2015. godinu.

5

U skladu sa točkom 2. Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području Grada Ozlja za 2016. Grad Ozalj tijekom godine organizirao je sjednice Stožera civilne zaštite. U okviru raspoloživih financijskih sredstava nije bilo moguće paralelno razvijati i suvremeno opremati sve pojedine komponente sustava, zbog čega u idućem periodu treba povesti računa o daljnjem razvoju svih komponenti. Obzirom da je grad Ozalj u 2016. godini osigurao sredstva za razvoj sustava civilne zaštite u iznosu od 594.700,00 kn, potrebno je, sukladno zakonskim obvezama (čl. 73. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/2015) osigurati u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu financijska sredstva za izvršavanje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite te sufinancirati programe i projekte za razvoj udruga koje su od važnosti za sustav civilne zaštite. PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA: Josip Žapčić

DOSTAVITI: 1. Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Područni ured za zaštitu i spašavanje Karlovac, V. Mačeka 8

2. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vraniczanijeva ul. 4, Karlovac

3. Stožer civilne zaštite Grada Ozlja 4. Vatrogasna zajednica Grada Ozlja 5. „Službeni glasnik“ Grada Ozlja 6. Dokumentacija 7. Pismohrana

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 214-01/16-01/13 URBROJ: 2133/05-01-16-2 Ozalj, 19. prosinac 2016. godine


Temeljem članka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 85/15) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (“Službeni glasnik” Grada Ozlja broj 7/13-pročišćeni tekst) Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je:

GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA OZLJA ZA 2017.GODINU

Člankom 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15), definirano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na prijedlog izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, te smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine. Na temelju Analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Ozlja, a sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedicama većih nesreća i katastrofa, utvrđenih Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Ozalj, s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara te okoliša kao i ravnomjernog razvoja svih nositelja sustava civilne zaštite (stožera civilne zaštite, vatrogasnih postrojbi, pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje, udruga građana od značaja za zaštitu i spašavanje) donosi se Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Ozlja za 2017.godinu. Plan razvoja sustava civilne zaštite odnosi se na sljedeće:

1. STOŽER CIVILNE ZAŠTITE Stožer civilne zaštite osniva se u svakoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i na razini Republike Hrvatske, a aktivira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće. Grad Ozalj je imenovao Stožer civilne zaštite koji se u slučaju pojave ugroze aktivira na zahtjev Gradonačelnice. Za sada Grad Ozalj nema Zapovjedništvo i postrojbe civilne zaštite budući da je Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća procijenjeno da su operativne snage zaštite i spašavanja dovoljne i dobro organizirane u slučaju pojave ugroze te da nije potrebno osnivanje Zapovjedništva i postrojbi civilne zaštite. Gradsko vijeće Grada Ozlja donijelo je Rješenje o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja na svojoj 2. sjednici održanoj dana 11. srpnja 2013. godine sukladno članku 9. stavak 3. Zakona o zaštiti i spašavanju te članku 6. i 10. stavak 1. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga ZiS (Narodne novine 40/08, 44/08). Rješenje je objavljeno u Službenom glasniku Grada Ozlja broj 5/13. Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15), izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite te je dana 29. veljače 2016.

godine KLASA: 810-03/16-01/01, URBROJ: 2133/05-02-16-3, Gradonačelnica donijela Odluku kojom je promijenjen naziv Stožera za zaštitu i spašavanje u Stožer civilne zaštite (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 2/16). U slučaju pojave ugroze Stožer civilne zaštite aktivira se na zahtjev Gradonačelnice. Potrebno je osigurati konstantno usavršavanje za članove Stožera, i to upoznavanjem Stožera civilne zaštite sa novim Zakonom o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15), a prije svega sa:

- Mjerama sustava civilne zaštite, - Ustrojavanjem sustava civilne zaštite, - Djelovanjem sustava civilne zaštite i načelima sustava civilne zaštite, - Sudionicima u sustavu civilne zaštite, - Obavezama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provođenju

zakonskih obveza definiranih Zakonom o sustavu civilne zaštite - Pripremi za izradu Procjene rizika.

Rok izvršenja: sjednica Stožera civilne zaštite u prvoj polovici 2017.godine - Izvršitelj: Grad Ozalj

2. VATROGASTVO

U cilju jačanja spremnosti Vatrogasne zajednice Grada Ozlja odnosno dobrovoljnih vatrogasnih društava koja djeluju u njenom sastavu, za interveniranje u slučajevima pojave ugroze, Grad Ozalj svake godine izdvaja znatna financijska sredstva koja isplaćuje na račun VZGO-a, a VZGO ista, osim što koristi za financiranje redovite djelatnosti, preraspodjeljuje i za potrebe DVD-a u njenom sastavu.

U okviru svoje programske djelatnosti, Vatrogasna zajednica Grada Ozlja podmiruje troškove liječničkih pregleda vatrogasaca, troškove osiguranja vatrogasaca, troškove osposobljavanja vatrogasnih kadrova, troškove registracije i održavanja vozila, troškove održavanja vatrogasnih pumpi i opreme, a osim toga sredstva doznačena od Grada Ozlja koriste se i za nabavu vatrogasnih vozila i opreme.

Od 2015. godine, temeljem Ugovora sa Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Karlovca,

iz proračuna Grada Ozlja izdvajaju se određena financijska sredstva i za pružanje usluga Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca na području Grada Ozlja.

U Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu, za financiranje Programa javnih potreba u vatrogastvu, planiraju se sredstva u ukupnom iznosu od 517.000,00 kn, a odnose se na donacije VZGO i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Karlovca. Sredstva za tekuće donacije VZGO, u iznosu od 467.500,00 kn, su predviđena za:

- redovitu djelatnost VZGO-a i DVD-a - kapitalna ulaganja (nabava opreme i sredstava).

Sredstva za financiranje aktivnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca iznose 49.500,00 kn.

Vatrogasna zajednica Grada Ozlja i Dobrovoljna vatrogasna društva koja djeluju na

području Grada Ozlja, od kojih posebno društvo sa središnjom odgovornošću – DVD Ozalj, u 2017. godini trebaju posebnu pažnju posvetiti slijedećem:

- obrazovanju i osposobljavanju vatrogasnih kadrova, - osiguranju liječničkih pregleda za obavljanje poslova vatrogasac, - izradi Godišnjeg plana izvođenja vatrogasnih vježbi i teorijske nastave, - nabavi nedostajuće osobne zaštitne opreme i radne vatrogasne opreme pripadnicima

svih dobrovoljnih vatrogasnih društava u sastavu VZGO

Javna vatrogasna postrojba Grada Karlovca je dužna, temeljem ugovora, za Grad Ozalj, obavljati slijedeće usluge:

- zaprimati dojave sa područja Grada - organizirati te upućivati ljudstvo i opremu na mjesto intervencije te preuzimati

odgovornost za uspješnost intervencije - obavještavati i angažirati lokalna dobrovoljna vatrogasna društva te - izrađivati godišnja izvješća o intervencijama.

3. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE CIVILNOM ZAŠTITOM I BAVE U OKVIRU

REDOVITE DJELATNOSTI

Grad Ozalj je putem svojih službi u stalnom kontaktu sa društvom Komunalno Ozalj d.o.o. U Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu nisu planirana financijska sredstva za nabavu opreme komunalnog poduzeća potrebne za slučaj pojave ugroze, no u slučaju potrebe Komunalno Ozalj d.o.o., svojim raspoloživim sredstvima, u svakom je trenutku spremno izvršiti potrebne radnje na npr. sanaciji terena u slučaju pojave ugroze i sl.

U pripremi i provedbi aktivnosti i mjera u zaštiti i spašavanju posebno je ustrojena služba od javnog značaja – Hrvatska gorska služba spašavanja. Na područjima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju se stanice gorske službe spašavanja na temelju zajednički utvrđenih interesa između jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave i HGSS. Grad Ozalj je sa Gorskom službom spašavanja, Stanica Karlovac, dana 30.10.2007. godine potpisao Sporazum o zajedničkom interesu za djelovanje HGSS, Stanice Karlovac, na prostoru grada Ozlja, poglavito na nepristupačnim prostorima izvan naseljenih mjesta i javnih prometnica. U Proračunu grada Ozlja za 2017. godinu je za financiranje programskih djelatnosti HGSS, Stanice Karlovac, planirano izdvajanje u iznosu od 25.000,00 kn.

4. UDRUGE GRAĐANA OD ZNAČAJA ZA CIVILNU ZAŠTITU

Grad Ozalj u Proračunu Grada Ozlja za 2017. godinu planira financijska sredstva u iznosu od 109.000,00 kn za potrebe Crvenog križa (za redovitu djelatnost koja uključuje i djelovanje u smislu zaštite i spašavanja u slučaju pojave ugroze).

5. EDUKACIJA STANOVNIŠTVA Cilj: podizanje razine svijesti građana kao sudionika sustava civilne zaštite.

Katastrofe, kao specifična krizna stanja, javljaju se kada nesreće ili krize uzrokovane prirodnim silama ili ljudskom aktivnošću (utjecajem na okoliš, tehnologijom), djeluju na ljude u tolikoj mjeri da ugroženo stanovništvo nije u mogućnosti kontrolirati tijek događaja i uspješno se nositi s nanesenim udarima, gubicima i štetama. Učestalost i ozbiljnost katastrofa u mnogome se može smanjiti ili ublažiti njihove posljedice ako se posveti veća pozornost predviđanju, promatranju i planiranju načina pomoći kao i općoj pripravnosti za adekvatni odgovor na krizu, odnosno katastrofu ukoliko se ona dogodi. Potrebno je kontinuirano vršiti upoznavanje građana sa sadržajem Planova zaštite putem web stranice Grada Ozlja.

Rok izvršenja: kontinuirano tijekom godine.

6. SUSTAV UZBUNJIVANJA GRAĐANA Cilj: uspostava sustava uzbunjivanja.

U organizaciji zaštite i spašavanja, pored ostalih subjekata, telekomunikacijska podrška, odnosno sustav veza u kriznim situacijama, pokazao se vrlo bitnim čimbenikom kvalitetnog sustava zaštite i spašavanja, te je stoga potrebno nastaviti rad na unaprjeđenju sustava veza svih sudionika sustava osobito u suradnji sa Vatrogasnom zajednicom Grada Ozlja.

7. FINANCIRANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: racionalno, funkcionalno i učinkovito djelovanje sustava civilne zaštite.

Prema Zakonu o sustavu civilne zaštite, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga.

Stoga su, u Proračun Grada Ozlja za 2017.godinu, te u Projekcije za 2018. i 2019. godinu, u skladu s ostalim posebnim propisima, uključene slijedeće stavke:

RB OPIS POZICIJE U PRORAČUNU Planirano za 2017. god. (kn)

2018. 2019.

2. VATROGASTVO - opremanje, angažiranje, rad vatrogasne zajednice i DVD-a sa područja Grada Ozlja - usluge Javne vatrogasne postrojbe Grada Karlovca

467.500,00

49.500,00

463.500,00

49.500,00

466.500,00

49.500,00

3. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJIMA JE CIVILNA ZAŠTITA REDOVITA DJELATNOST (veterinarske službe, zaštita okoliša, pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, HGSS i dr.)

25.000,00

25.000,00

25.000,00

4. UDRUGE GRAĐANA (Hrvatski Crveni križ )

109.000,00

108.900,00

109.400,00

UKUPNO ZA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE 651.000,00 646.900,00 650.400,00

8. SURADNJA NA PODRUČJU CIVILNE ZAŠTITE

Cilj: razmjenom iskustava, podataka, znanja i vještina sa odgovarajućim institucijama postići podizanje razine sigurnosti civilnog stanovništva, imovine, te eko-sustava.

U okviru Grada Ozlja potrebno je kontinuirano razrađivati i usklađivati mjere i aktivnosti sudionika u sustavu civilne zaštite, dogovarati zajedničko djelovanje i pružanje međusobne pomoći u skladu s pozitivnim propisima. U suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Područnim uredom Karlovac, cilj je jačanje i usavršavanje operativnih i drugih snaga sustava civilne zaštite na području Grada Ozlja.


DOSTAVITI: 1. Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Područni ured za zaštitu i spašavanje Karlovac, V. Mačeka 8

2. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vraniczanijeva ul. 4, Karlovac

3. Stožer civilne zaštite 4. Vatrogasna zajednica Grada Ozlja 5. ''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 6. Dokumentacija 7. Pismohrana

Točka 16.

ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O

UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ugostiteljskoj

djelatnosti


GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: 335-01/15-01/01 URBROJ: 2133/05-01-16-2 Ozalj, 19.prosinca 2016.god. - P R I J E D L O G -

Na temelju članka 58., a u svezi s čl. 9. st. 2, čl. 14, čl. 30. i čl. 41. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN RH br. 85/15.), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja broj 7/13 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine donijelo je

I. IZMJENU I DOPUNU ODLUKE

o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada Ozlja

Članak 1.

U Odluci o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada Ozlja (“Službeni glasnik” Grada Ozlja broj 05/15 - u daljnjem tekstu: Odluka) u članku 2. mijenja se stavak 3. koji sada glasi:

“ugostiteljski objekti iz skupina „Restorani“ i „Barovi“ od 6.00 do 02.00 sata idući dan“ U ostalom dijelu članak 2. ostaje neizmijenjen.

Članak 2. U članku 4. mijenja se stavak 1 koji sada glasi:

“Ugostiteljski objekti iz skupine ''Restorani'' i ''Barovi'' mogu poslovati na cijelom području Grada Ozlja u produženom radnom vremenu 2 sata dužem od propisanog Zakonom, odnosno do 04,00 sata petkom, subotom, uoči i na dane državnih blagdana, ako za predmetni ugostiteljski objekt od strane nadležnog sanitarnog inspektora nije doneseno rješenje temeljem čl. 18. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 135/13).”


Članak 3.

U ostalom dijelu Odluka ostaje neizmijenjena.

Članak 4.

Ove I.Izmjene i dopune Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada Ozlja objavit će se

u “Službenom glasniku” Grada Ozlja, a stupaju na snagu osmog dana od dana objave. DOSTAVITI: 1.Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji Vranicanijeva 4, Karlovac; 2. Karlovacka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i turizam Haulikova 1, Karlovac; 3. “Službeni glasnik” Grada Ozlja; 4. Dokumentacija 5. Pismohrana


Josip Žapčić


Nakon konzultacija sa lokalnim ugostiteljima u Odluku unosimo izmjenu o radnom vremenu ugostiteljskih objekata. Na opisani način Grad Ozalj omogućuje ugostiteljima na svom području pružanje usluga u dužem radnom vremenu, čime se povećava privlačnost Grada Ozlja kao mjesta pozitivnog poduzetničkog okruženja, Slijedom navedenog, predlaže se Gradskom vijeću Grada Ozlja usvajanje I.izmjene i dopune Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada Ozlja za 2016.godinu, kao u prijedlogu.

Točka 17.

ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O

SOCIJALNOJ SKRBI


IZVJESTITELJ: Sanja Mikšić – Voditeljica Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti

PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o

socijalnoj skrbi

1


GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 550-01/16-01/27 URBROJ: 2133/05-01-16-2 Ozalj, 19. prosinca 2016. - p r i j e d l o g - Na temelju članka 117. Zakona o socijalnoj skrbi (NN broj 157/13, 152/14, 99/15), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja broj 7/13 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja, na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je

O D L U K U

o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Ozlja

Članak 1.

U Odluci o socijalnoj skrbi Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 5/15, 6/16) čl. čl. 13. st. 3. mijenja se i glasi: ''Zahtjev se podnosi JUO od 15. kolovoza do 31. prosinca 2016. godine te će se po proteku roka odbaciti.''

Članak 2. Članak 19. st. 2. mijenja se i glasi:

''Istom korisniku - samcu Gradonačelnik može odobriti jednokratnu ili višekratnu isplatu u novcu iz st. 1., jednom ili više puta tijekom godine, ali najviše do sveukupnog iznosa od 1.500,00 kn godišnje, a istom korisniku – kućanstvu najviše do ukupnog iznosa 5.000,00 kn godišnje.''

Članak 3.

U preostalom dijelu Odluka o socijalnoj skrbi Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 5/15, 6/16) ostaje nepromijenjena. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja. DOSTAVITI: PREDSJEDNIK 1.Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, GRADSKOG VIJEĆA: 2.''Službeni glasnik'' Grada Ozlja, Josip Žapčić 3.Odsjek za proračun i financije 4.Dokumentacija, 5.Pismohrana

2


Člankom 117. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, u skladu sa socijalnim planom i mrežom socijalnih usluga na svojem području, a st. 5. da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osigurati sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego što je utvrđeno ovim Zakonom, na način propisan njihovim općim aktom, ako u svom proračunu imaju za to osigurana sredstva.Prema čl. 13. važeće Odluke o socijalnoj skrbi (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 5/15, 6/16) pravo na financiranje troškova prehrane učenika osnovnih škola mogu ostvariti redoviti učenici osnovnih škola čiji članovi kućanstva ispunjavaju, osim uvjeta iz čl. 5. ove Odluke, socijalni uvjet iz čl. 7. ili imovinski uvjet iz čl. 8. ove Odluke.

Za ostvarivanje prava iz st. 1, roditelj djeteta, odnosno djetetov skrbnik ili zakonski zastupnik dužan je podnijeti ispunjen zahtjev te uz zahtjev priložiti: vlastoručno potpisanu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o članovima zajedničkog domaćinstva i o ispunjavanju uvjeta iz čl. 5., preslike osobnih iskaznica roditelja ili skrbnika, potvrdu škole o redovitom upisu učenika, te dokaz o ispunjavanju uvjeta iz čl. 7. (rješenje centra za socijalnu skrb o utvrđivanju zajamčene minimalne naknade) ili o ispunjavanju uvjeta iz čl. 8. (potvrdu poslodavca ili nadležne porezne uprave o prihodima svih članova domaćinstva isplaćenih u posljednja tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, odnosno potvrdu Zavoda za zapošljavanje ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao dokaz o nezaposlenosti, a za učenike samohranih roditelja i dokaz o statusu samohranog roditelja). Zahtjev se, prema važećoj Odluci, podnosi Jedinstvenom upravnom odjelu od 15. kolovoza do 15. rujna 2016. godine te će se po proteku roka odbaciti. S obzirom na sredstva osigurana u Proračunu Grada Ozlja za 2016. godinu i velik broj učenika koji su ostvarili pravo na financiranje troškova prehrane po drugoj osnovi, predlaže se Gradskom vijeću produženje roka podnošenje zahtjeva za financiranje školske prehrane do 31. prosinca 2016. godine.

Člankom 19. Odluke o socijalnoj skrbi predviđeno je da gradonačelnik može svojom odlukom u izuzetnim slučajevima odobriti ostale oblike pomoći kao što su: naknada za troškove liječenja, podmirenje računa za adaptaciju stambenog prostora, prilagođavanje stambenog prostora osobama s invaliditetom, privremeni smještaj beskućnika, naknadu za tuđu pomoć i njegu osobama koje se zbog zdravstvenih razloga ili životne dobi nisu u mogućnosti brinuti sami o sebi, te druge oblike pomoći socijalno ugroženim građanima, ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 5 (uvjet prebivališta) i čl. 9. podtoč. 1) ili 2), te uvjet iz čl. 7. (socijalni uvjet) ili 8. ove Odluke (imovinski uvjet). Poseban uvjet iz čl. 9. ispunjavaju korisnici koji zbog izvanrednih okolnosti na koje nisu mogli utjecati (npr. bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode, gubitak posla ili dr.) nisu u mogućnosti u cijelosti ili djelomično zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe i životne potrebe članova domaćinstva (st. 1.) i roditelji, staratelji ili udomitelji djeteta sa teškoćama u razvoju ili osobe sa invaliditetom ili punoljetne osobe kojima je utvrđena potpuna ili djelomična nesposobnost za rad (st. 2.).

Važećom Odlukom određeno je da Istom korisniku - samcu Gradonačelnik može odobriti jednokratnu ili višekratnu isplatu u novcu iz st. 1., jednom ili više puta tijekom godine, ali najviše do sveukupnog iznosa od 1.500,00 kn godišnje, a istom korisniku – kućanstvu najviše do ukupnog iznosa 2.500,00 kn godišnje.

Budući da sve preduvjete iz čl. 19. ispunjava vrlo ograničen broj korisnika, a s obzirom na sredstva osigurana u Proračunu za 2016. godinu, predlaže se Gradskom vijeću usvajanje Odluke kojom se povećava maksimalni iznos novčane pomoći koja se godišnje može isplatiti jednom kućanstvu na iznos 5.000,00 kuna.

Točka 18.

ODLUKA O IMENOVANJU ULICA NA

PODRUČJU GRADA OZLJA



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o imenovanju ulica na području Grada Ozlja

REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE KLASA: 015-08/16-01/01 - p r i j e d l o g - URBROJ: 2133/05-01-16-1 Ozalj, 19. prosinca 2016. god.

Na temelju članka 9. st. 1. Zakona o naseljima (''Narodne novine'' broj 54/88) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 7/13 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. g. donijelo je

O D L U K U

o imenovanju ulica na području Grada Ozlja

Članak 1.

Ovom Odlukom o imenovanju ulica na području Grada Ozlja određuju se imena novoformiranim ulicama na području Grada Ozlja.

Članak 2. Novoformiranim ulicama na području Grada Ozlja određuju se imena kako slijedi:

1. Aleja grofa Vladislava pl. Bunjevca Jaškovskog je ulica koja će obuhvaćati dio nerazvrstane ceste LC 34028, u naselju Jaškovo, od raskrižja u Jaškovu prema Svetičkom Hrašću, koja predstavlja dio kč.br. 1513 k.o. Jaškovo, počevši kod kč.br. 723/2 k.o. Jaškovo, do zapadne međe kč.br. 721/1 k.o. Jaškovo;

2. Stube bana Nikole pl. Tomašića, stube od mosta preko potoka Curka prema Crkvi Sv. Vida, u naselju Ozalj, koje će obuhvaćati kč.br. 2192 k.o. Ozalj;

3. Šetnica Emilija pl. Laszowskog, šetnica od Autobusnog stajališta Ozalj prema Starom gradu Ozalj, u naselju Podgraj, uz državnu cestu DC 228, koja će obuhvaćati dijelove kč.br. 2689/3, 2290/2, 2291/2, 2278/2, 2277/2, 2273/2, 2272/2, 2268/3, 2258/2, 2257/2, 2255, 2256/2, 2254/2, 2235/2, 2234/2 i dio 2689/1, sve k.o. Ozalj.

Članak 3. Sastavni dio ove Odluke je grafički prikaz novoformiranih ulica koji se neće objavljivati.

Članak 4.

Provedba ove Odluke povjerava se Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za

katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Ozalj i Odsjeku za urbanizam i komunalne poslove, koji će izvršiti ažuriranje popisa imena ulica u Registru prostornih jedinica.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu u roku od osam dana od dana objave u ''Službenom glasniku''.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Josip Žapčić

DOSTAVITI:

1. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji,

2. ''Službeni glasnik'' Grada Ozlja, 3. Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Ozalj 4. Dokumentacija, 5. Pismohrana


Pravni temelj za donošenje Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja je čl.

9. st. 1. Zakona o naseljima (NN 54/88) kojim je utvrđeno da ime naselja, ulica i trga određuje skupština općine (danas Gradsko vijeće) uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica (danas mjesnih odbora) na čijem području se nalazi naselje, ulica, odnosno trg.

Člankom 8. također je propisano da naselja, ulice i trgovi mogu imati imena po geografskim i drugim pojmovima te po imenima i datumima koji su vezani za povijesne događaje ili osobe koje su dale značajan doprinos društvenom, kulturnom i znanstvenom razvoju. Dana 13. svibnja 2016. zaprimljen je prijedlog Mjesnog odbora Jaškovo da se održi javna rasprava s ciljem usvajanja prijedloga da dionica prometnice od raskrižja u Jaškovu prema Hrašću (do Centra za rehabilitaciju) dobije ime Franje Perlasa. Dionica je poznata kao aleja kestena jer ju krasi stoljetni drvored s vrijednom primjerima običnog i crvenog kestena, koji je, zajedno s jaškovskom kurijom, najpoznatija vizura Jaškova. Na nacionalnoj razini postala je poznata kada je dana 6. rujna 2015. godine kada je u njoj postavljena štrudla za Guinnesovu knjigu rekorda na manifestaciji ''Iz Jaškova za svijet…štrudla za Guinnessa'', koju je posjetilo preko 2.500 posjetitelja. Prema prijedlogu MO Jaškovo imenovanje Aleje Franje Perlasa prvi je korak u planiranom projektu uređenja i očuvanja jedinstvene aleje i stvaranja turističke atrakcije.

Budući da prema čl. 97. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Ozlja poticaje za donošenje akata vijeća ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga mogu dati građani i pravne osobe, a za imenovanje navedene ceste postoji više prijedloga, u nacrtu prijedloga predloženi su alternativno dva različita naziva: Aleja Franje Perlasa (MO Jaškovo) ili Aleja grofa Vladislava pl. Bunjevca Jaškovskog (prema prijedlogu ravnateljice Gradske knjižnice Ivana Belostenca i PUO Katarina Zrinska).

Temeljem odredbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13 i 85/15) i odredbi Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“ broj 140/09), Grad Ozalj uputio je javni poziv za sudjelovanje u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću na nacrt prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja, sa obrazloženjem i grafičkim prikazom te su zainteresirani građani pozvani da svoje prijedloge, mišljenja i primjedbe upute putem obrasca koji je dostupan uz Nacrt dokumenta do 12. rujna 2016. godine, ali u ostavljenom roku nije zaprimljena niti jedna primjedba (http://ozalj.hr/ozalj/aktualna-savjetovanja/).

Sukladno čl. 9. Zakona o naseljima od MO Jaškovo, Ozalj i M. Erjavec zatraženo je mišljenje o nacrtu prijedloga, ali se očitovao jedino Mjesni odbor Jaškovo navodeći da predlažu drugi naziv ''Aleja grofa Vladislava pl. Bunjevca Jaškovskog''.

Sukladno čl. 5. Zakona o savjetima mladih (NN 41/14) nacrt prijedloga upućen je i Savjetu mladih, koji se također nije u ostavljenom roku očitovao o nacrtu prijedloga. Dana 8. studenog održana je i javna rasprava o nacrtu prijedloga na kojoj je postignuta suglasnost da se prijedlozi za imenovanje Aleje grofa Vladislava pl. Bunjevca Jaškovskog, Stuba bana Nikole pl. Tomašića i Šetnice Emilija pl. Laszowskog dostave Gradskom vijeću na usvajanje. Grof Vladislav pl. Bunjevac Jaškovski Josip pl. Bunjevac, otac Vladislava plem. Bunjevca, sagradio je dvorac 1841. godine. Obitelj je plemićko dobro Jaškovo, Trešćeno, Kucelj, Gradišće i Drežnik imala u posjedu do 1945. Vladislav pl. Bunjevac pokopan je u Jaškovu u grobnici pored kapelice sv. Petra, zajedno sa zetom, barunom Teodorom Hunolsteinom. Obitelj Bunjevac umnogome je doprinijela gospodarskom i poljoprivrednom razvitku jaškovskog kraja.

http://ozalj.hr/ozalj/aktualna-savjetovanja/

Ban Nikola pl. Tomašić (1892. – 1903.) rođen je 1864. u Zagrebu. Potječe iz plemićke obitelji Tomašića. Otac Josip Tomašić, odvjetnik i septemvir (sudac Stola sedmorice), i majka Emilija Šufflay umrli su rano (1876.) te je mladog Nikolu odgajao djed po majci, Aleksandar Šufflay Filipini. Poslao ga je u plemićki konvikt u Zagrebu. Kao dijete pokazao je osobiti talent za jezike te je čitao grčke i rimske klasike u izvorniku, a profesore je iznenadio ranim poznavanjem Homera. Gimnaziju je završio s odličnim na ispitu zrelosti 1881. te je upisao, po djedovoj želji, studij prava, premda se želio posvetiti slavistici. Usporedno s pravom slušao je i predavanja iz slavistike. Doktorat prava stekao je 1887. Habilitirao je na temu Počela pogodbe i pacta in favorem tertii postavši docentom iz Građanskog prava. Već 1. siječnja 1890. imenovan je tajnikom u hrvatskom ministarstvu u Budimpešti. Uskoro je imenovan i zastupnikom tog ministarstva pri ugarskom statističkom vijeću. Godine 1891. imenovan je suplentom a 1892. redovitim sveučilišnim profesorom. U razdoblju od 1897. do 1906. narodni je zastupnik Narodne nagodbene stranke. Autor je rada Temelji državnog prava hrvatskoga kraljevstva (Fundamenta Iuris Publici Regni Croatiae). Radi se o trotomnom djelu od kojeg je publiciran samo prvi dio dok su preostala dva (Pacta Conventa i Hrvatska pragmatička sankcija) ostali nedovršeni, u rukopisu. Neobjavljen je ostao i njegov rukopis O caru Konstantinu Porfirogenetu. Od 10.10.1903. nasljeđuje ga dr. Juraj Vrbanić jer ga Khuen-Hedervary postavlja ministrom za Hrvatsku. Bio je visoko cijenjen - bio je doktor znanosti, redovni profesor te je poznavao gotovo sve važnije jezike svoga doba: starogrčki, latinski, njemački, engleski, francuski, mađarski, talijanski, te je učio arapski i hebrejski. Bio je počasni član i podupiratelj HAZU. Povukavši se iz javnog života, provodio je posljednje godine u svojoj vili u Zagrebu, u ondašnjoj Kukovićevoj 17, i na imanju Trešćerovac nedaleko od Ozlja. Umro je na svom imanju u Trešćerovcu 29. svibnja 1918., a u cintoru Crkve Sv. Vida u Ozlju, posljednje je počivalište Nikole pl. Tomašića, hrvatskog bana, političara i odvjetnika.

Emilij pl. Laszowski (1868.- 1949.) hrvatski povjesničar i arhivist, kulturni i javni djelatnik. Emilij Laszowski rodio se je u kaštelu Brlog na Kupi, sjeverozapadno od Brloga Ozaljskoga uz samu Kupu, 1868. godine. Potječe iz starog poljskog roda Szeliga. Pučku školu i gimnaziju polazio je privatno, a maturirao je u Zagrebu 1887. godine. Kao gimnazijalac proučavao je stare isprave u rodnom Brlogu. Studirao je medicinu u Grazu, a diplomirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1893. godine. Od 1891. godine kao pravnik bio je zaposlen u Zemaljskom arhivu (današnji Hrvatski državni arhiv). Prvi svoj članak objavio je 10. veljače 1889. u karlovačkom Svjetlu pod naslovom »Brlog na Kupi i njegovi gospodari«. Sređivao je arhivsko gradivo brojnih hrvatskih arhiva, od studentskih dana djelatnikom je i poslije ravnateljom Zemaljskoga arhiva, znatno unaprijedivši arhivsku struku. Uredio županijske arhive u Bjelovaru i Virovitici. U Zemaljskom arhivu je 1899. godine zajedno s Ivanom Bojničićem Kninskim kao urednikom pokrenuo Vjestnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog Zemaljskoga arkiva. Bio je urednikom mjesečnika za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku Vitezović (od 1903. do 1905.). Više godina uređivao je list Prosvjeta, a obnašao je dužnost člana zemaljskoga povjerenstva za čuvanje historijskih spomenika kao i zemaljskoga povjerenstva za nazivlje mjesta. Na njegov poticaj osnovani su 1907. godine Muzej grada Zagreba s arhivom i zagrebačka Gradska knjižnica kojima je bio ravnatelj (do 1925.). Bio je dionikom u organizaciji Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba (1925., prigodom proslave tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva). Sudjelovao je u osnivanju Društva za spasavanje (1909.), prethodnice Hitne pomoći i kojemu je bio prvi, privremeni, predsjednik sve do izbora stalnoga predsjednika Miroslava grofa Kulmera, a Laszowski potom obnaša dužnost tajnika. Bio je urednikom glasila Hrvatski Zmaj (1917., 1918. i 1925.). U Družbi se njegov rad posebice ističe kod ekshumacije i prijenosa kostiju Zrinskih i Frankopana iz Bečkoga Novog Mjesta (Wiener-Neustadta) u Zagreb, te kod prijenosa kostiju Eugena Kvaternika u Zagreb kao i kod uređenja Ozlja i drugih gradova koji su prije bili u vlasništvu Zrinskih čiji kult njeguje Družba upravo zaslugom Emilija Laszowskog. Zalagao se i postigao je da knez Thurn und Taxis daruje grad Ozalj hrvatskome narodu u kojemu je kasnije uredio Zrinsko-Frankopanski muzej. Inicijatorom je obnove grada Ozlja.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Toma%C5%A1i%C4%87i

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Toma%C5%A1i%C4%87&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stol_sedmorice

https://hr.wikipedia.org/wiki/Homer


https://hr.wikipedia.org/wiki/Pravni_fakultet_u_Zagrebu

https://hr.wikipedia.org/wiki/Slavistika


https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_ministar_bez_lisnice

https://hr.wikipedia.org/wiki/Starogr%C4%8Dki

https://hr.wikipedia.org/wiki/Latinski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dki

https://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Francuski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91arski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Talijanski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Arapski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hebrejski

https://hr.wikipedia.org/wiki/HAZU

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1%C4%87erovac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ozalj

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1%C4%87erovac

https://hr.wikipedia.org/wiki/29._svibnja



https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ka%C5%A1tel

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Brlog_na_Kupi&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Brlog_Ozaljski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kupa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Poljaci_u_Hrvatskoj

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Szeliga&action=edit&redlink=1


https://hr.wikipedia.org/wiki/Graz

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pravni_fakultet_u_Zagrebu



https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_dr%C5%BEavni_arhiv

https://hr.wikipedia.org/wiki/Karlovac

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetlo_(%C4%8Dasopis)&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bjelovar

https://hr.wikipedia.org/wiki/Virovitica


https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Bojni%C4%8Di%C4%87

https://hr.wikipedia.org/wiki/Genealogija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Biografija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Heraldika

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sfragistika


https://hr.wikipedia.org/wiki/Muzej_grada_Zagreba

https://hr.wikipedia.org/wiki/Knji%C5%BEnice_grada_Zagreba


https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kulturno-historijska_izlo%C5%BEba_grada_Zagreba&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatsko_Kraljevstvo


https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hitna_pomo%C4%87&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Miroslav_Kulmer_(mla%C4%91i)&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Knezovi_Zrinski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Frankopani

https://hr.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8Dko_Novo_Mjesto

https://hr.wikipedia.org/wiki/Eugen_Kvaternik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zrinski

https://hr.wikipedia.org/wiki/Thurn_und_Taxis

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zrinsko-frankopanski_muzej_u_Ozlju&action=edit&redlink=1

IZVJEŠĆE O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU

Naslov dokumenta

Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja

Stvaratelj dokumenta, tijelo koje

provodi savjetovanje

Grad Ozalj, Jedinstveni upravni odjel

Svrha dokumenta

Izvješćivanje o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja

Datum dokumenta 13. rujna 2016. godine

Verzija dokumenta I.

Vrsta dokumenta Izvješće

Naziv nacrta općeg akta Nacrt prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja

Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta

Jedinstveni upravni odjel

Je li nacrt bio objavljen na

internetskim stranicama ili na drugi

odgovarajući način?

Ako jest, kada je nacrt objavljen,

na kojoj internetskoj stranici i

koliko je vremena ostavljeno za

savjetovanje?

Ako nije, zašto?

Nacrt akta objavljen je na internetskoj stranici Grada Ozlja www.ozalj.hr

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/07/NACRT-PRIJEDLOGA-Odluka-o-imenovanju-ulica-na-podru%C4%8Dja-Grada-Ozlja-1.pdf

Internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trajalo je u razdoblju od 12. kolovoza do 12. rujna 2016. godine

Koji su predstavnici zainteresirane

javnosti dostavili svoja očitovanja

odnosno primjedbe?

Tijekom internetske javne rasprave nije pristiglo niti jedno očitovanje odnosno primjedba predstavnika zainteresirane javnosti.

Razlozi neprihvaćanja pojedinih primjedbi zainteresirane javnosti

na određene odredbe nacrta

-

Troškovi provedenog savjetovanja Provedba javnog savjetovanja nije zahtijevala dodatne

financijske troškove






1

KLASA: 008-01/16-01/04

URBROJ: 2133/05-03-16-12

Z A P I S N I K

SA JAVNE RASPRAVE NACRTA PRIJEDLOGA ODLUKE O IMENOVANJU ULICA

NA PODRUČJU GRADA OZLJA

sastavljen dana 8. studenog 2016.g. u Gradskoj vijećnici Grada Ozlja

Započeto u 18,00 sati

NAZOČNI: Gordana Lipšinić, Nada Diković, Sanja Mikšić, Nikola Galinac, Mario Ilijanić Bakale, Anđelko Vuljanić, Marijan Lončarić, Josip Lukežić, Dražen Piškorić, Stjepan Lipšinić, Dragutin Peretin, Mirjana Marković, Biserka Vranić, Tomislav Hajko, Alen Vrbetić, Miroslav Cigić, Stjepan Bezjak, Zdenka Novak, Đurđa Perko, Zdenko Guštin, Josip Jakovčić, Zdenka Stupić, Ivan Podvorac

Zapisničarka: Branka Malić

Gradonačelnica je otvorila Javnu raspravu. Prisutne je zamolila da iznesu svoja mišljenja, prijedloge i sugestije na temelju nacrta Prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja. Prepustila je riječ pravnici Sanji Mikšić da objasni Odluku.

Sanja Mikšić pojašnjava da je dana 13. svibnja 2016. zaprimljen prijedlog Mjesnog odbora Jaškovo da se održi javna rasprava s ciljem usvajanja prijedloga da dionica prometnice od raskrižja u Jaškovu prema Hrašću (do Centra za rehabilitaciju) dobije ime Franje Perlasa. Dionica je poznata kao aleja kestena jer ju krasi stoljetni drvored s vrijednom primjerima običnog i crvenog kestena, koji je, zajedno s jaškovskom kurijom, najpoznatija vizura Jaškova. Na nacionalnoj razini postala je poznata kada je dana 6. rujna 2015. godine kada je u njoj postavljena štrudla za Guinnesovu knjigu rekorda na manifestaciji ''Iz Jaškova za svijet…štrudla za Guinnessa'', koju je posjetilo preko 2.500 posjetitelja. Prema prijedlogu MO Jaškovo imenovanje Aleje Franje Perlasa prvi je korak u planiranom projektu uređenja i očuvanja jedinstvene aleje i stvaranja turističke atrakcije.

Budući da prema čl. 97. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Ozlja poticaje za donošenje akata vijeća ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga mogu dati građani i pravne osobe, a za imenovanje navedene ceste postoji više prijedloga, u nacrtu prijedloga predloženi su alternativno dva različita naziva: Aleja Franje Perlasa (MO Jaškovo) ili Aleja grofa Vladislava pl. Bunjevca Jaškovskog (prema prijedlogu ravnateljice Gradske knjižnice Ivana Belostenca i PUO Katarina Zrinska).

Člankom 9. st. 1. Zakona o naseljima (NN 54/88) je utvrđeno da ime naselja, ulica i

trga određuje skupština općine (danas Gradsko vijeće) uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica (danas mjesnih odbora) na čijem području se nalazi naselje, ulica, odnosno trg. Člankom 8. također je propisano da naselja, ulice i trgovi mogu imati imena po geografskim i drugim pojmovima te po imenima i datumima koji su vezani za povijesne događaje ili osobe koje su dale značajan doprinos društvenom, kulturnom i znanstvenom razvoju.

Prema nacrtu Prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja, odredila bi se imena novoformiranim ulicama na području Grada Ozlja po osobama koje su dale značajan doprinos društvenom, kulturnom i znanstvenom razvoju:

1. Ulica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je ulica koja će obuhvaćati dio nerazvrstane ceste od Karlovačke ceste do raskrižja sa Kolodvorskom cestom, odnosno kč.br. 1039/1, 1021/2, 1015/1, 2696 i 1011/2, sve k.o. Ozalj te kč.br. 1085/4 k.o. Trg;

2

2. Aleja Franje Perlasa / Aleja grofa Vladislava plem. Bunjevca Jaškovskog je ulica koja će obuhvaćati dio nerazvrstane ceste LC 34028, u naselju Jaškovo, od raskrižja u Jaškovu prema Svetičkom Hrašću, koja predstavlja dio kč.br. 1513 k.o. Jaškovo, počevši kod kč.br. 723/2 k.o. Jaškovo, do kč.br. 721/1 k.o. Jaškovo;

3. Stube bana Nikole pl. Tomašića, stube od mosta preko potoka Curka prema Crkvi Sv. Vida u Ozlju, koje će obuhvaćati kč.br. 2192 k.o. Ozalj;

4. Šetnica Emilija pl. Laszowskog, šetnica od Autobusnog kolodvora Ozalj prema Starom gradu Ozalj, uz državnu cestu DC 228, koja će obuhvaćati dijelove kč.br. 2291/2, 2278/2, 2277/2, 2273/2, 2272/2, 2268/3, 2258/2, 2257/2, 2255, 2256/2, 2254/2, 2235/2, 2234/2 i 2689/1, sve k.o. Ozalj;

5. Put Ivana Belostenca, put od vodospreme u Lukšićima Ozaljskim, preko Škotovice, do raskršća s lokalnom cestom LC 34030 u Sveticama, koji će obuhvaćati dijelove kč.br. 2705 i 2721, obje k.o. Ozalj, te dijelove kč.br. 1478, 1477, 1476, sve k.o. Slapno, te dijelove kč.br. 1687 i 1688, obje k.o. Svetice.

Temeljem odredbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13 i 85/15) i odredbi Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“ broj 140/09), Grad Ozalj uputio je javni poziv za sudjelovanje u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću na nacrt prijedloga Odluke o imenovanju ulica na području Grada Ozlja, sa obrazloženjem i grafičkim prikazom te su zainteresirani građani pozvani da svoje prijedloge, mišljenja i primjedbe upute putem obrasca koji je dostupan uz Nacrt dokumenta do 12. rujna 2016. godine, ali u ostavljenom roku nije zaprimljena niti jedna primjedba (http://ozalj.hr/ozalj/aktualna-savjetovanja/). Sukladno čl. 9. Zakona o naseljima od MO Jaškovo, Ozalj i M. Erjavec zatraženo je mišljenje o nacrtu prijedloga, ali se do sada očitovao jedino MO Jaškovo navodeći da predlažu drugi naziv ''Aleja grofa Vladislava pl. Bunjevca Jaškovskog''.

Sukladno Zakonu o Savjetima mladih nacrt prijedloga upućen je i Savjetu mladih, koji se također nije u ostavljenom roku očitovao o nacrtu prijedloga.

Dana 15. rujna 2016. zaprimljen je prijedlog Ekološkog društva Žumberak i Udruge Tadija Smičiklas za imenovanje ulice imenom Milana Heraka, hrvatskog geologa i paleontologa svjetskog glasa (ravnateljica Gradske knjižnica također je predložila imenovanje ulice u Poduzetničkoj zoni istim imenom, ali taj prijedlog nije stavljen u nacrt zbog potrebe za promjenom adresa prebivališta i sjedišta nekoliko tvrtki).

Dana 2. studenog 2016. zaprimljen je prijedlog župnika i priora samostana u Sveticama Marka Glogovića da se dvije ulice nazovu: Ulica patera Janeza Strašeka i Ulica Svetičkih pavlina. Janez Strašek bio je svećenik mučenik ubijen u Sveticama 1947. iz mržnje prema vjeri, rodom Slovenac, pokopan na groblju u Sveticama, a svake godine obilježava se dan pogibije. Pavlini su od 16. stoljeća neizrecivo mnogo radili na području školstva, umjetnosti, vjere, zemljoradnje, opće kulture, bili su duhovnici Frankopana, izgradili jedini samostan na području Ozlja, zaslužni u borbi protiv Turaka, vodili Svetište Majke Božje.

Dana 2. studenog 2016. zaprimljen je prijedlog Lidije Žganjer Gržetić da se za ime aleje u Jaškovu podrži prijedlog koji predlaže struka, odnosno da aleja dobije naziv po osobi za koju postoji povijesno opravdanje i zasluga, ali i da imenovanje po toj osobi bude uporište i temelj nove turističke priče.

Dana 3. studenog 2016. zaprimljen je i prijedlog Dražena Piškorića za imenovanje ulice koja još nema nikakvog imena, u Ozlju gdje se nalazi vikend naselje, imenom Milana Heraka ili Ulica braće Herak. Milan Herak bio je poznati geolog, Janko Herak poznati profesor na

http://ozalj.hr/ozalj/aktualna-savjetovanja/

3

Pedagoškoj akademiji, autor brojnih udžbenika kemije, Marko Herak profesor i predstojnik Zavoda za analitičku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Rasprava je otvorena.

1.PRIJEDLOG - Ulica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Stjepan Lipšinić predložio je da se u nazivu Ulica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ulica izmjeni u Prilaz zato što se radi o ulici koja ima perspektivu prolaska dalje, odnosno upućuje da se prilazi nečem širem, npr. Sportskoj zoni.

Biserka Vranić napomenula je da se za dio Kurilovca govorilo da će to biti Trg hrvatskih branitelja, te postavila pitanje da li ćemo u budućnosti imati i Trg i ulicu hrvatskih branitelja jer će dva slična naziva buniti ljude.

Gradonačelnica je odgovorila da će taj prostor sigurno dobiti naziv vezan uz obilježje Domovinskog rata ili branitelje i voditi će računa da se dva imena ne ponove. Za spomenuti dio Kurilovca obzirom na sadržaj koji će doći na to mjesto nije još imenovano kao trg ili park jer se krenulo sa uređenjem i trenutno je u završnoj fazi izrada idejnog rješenja za spomenik.

Stjepan Bezjak predlaže da se neke ulice mogu nazvati i po brigadama kako se ne bi podudarali nazivi.

Josip Lukežić je rekao da je obavio razgovor sa malim brojem članova Udruge UDVDR RH Ozalj-Žakanje. Za 19. studenog je sazvan sastanak na kojem bi članove upoznao sa ovim nazivom ulice i da svi zajedno odluče. Nakon sastanka priopćit će njihovo mišljenje.

Gradonačelnica je rekla da je to „najjača“ i najdulja ulica koju Grad ima, a nema naziv i da je zato predloženo da to bude ulica posvećena hrvatskim braniteljima.

Anđelko Vuljanić je rekao da se uvaži mišljenje Udruge jer ulica prema zoni ne bi priličila braniteljima.

O prijedlogu 1. će se još raspravljati na slijedećoj Javnoj raspravi, a nakon očitovanja Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, Podružnice Karlovačke županije

2. PRIJEDLOG - Aleja Franje Perlasa / Aleja grofa Vladislava plem. Bunjevca Jaškovskog

Alen Vrbetić, predsjednik MO Jaškovo vezano za drugi prijedlog je rekao da se MO Jaškovo između dva naziva odlučilo za naziv Aleja grofa Vladislava plem. Bunjevca Jaškovskog.

Biserka Vranić je pitala da li se treba dobiti suglasnost od ŽUC-a obzirom da je to županijska cesta?

Sanja Mikšić je odgovorila da je provjereno u nadležnom uredu za katastar gdje je dobiven odgovor da će Državna geodetska uprava provesti odluku kako odluči Gradsko vijeće, a ŽUC-u će se poslati na znanje.

O prijedlogu 2. će raspravljati Gradsko vijeće.

3. PRIJEDLOG - Stube bana Nikole pl. Tomašića

Zdenka Novak je kazala kako imamo prekrasne mogućnosti da zahvalimo ljudima koji su doprinijeli razvoju Ozlja po kojima su ulice i prije dobile naziv i da se možemo podičiti ljudima koji mogu nositi našu povijest na kojima su generacije učile i učiti će. Prijedlog Stube bana Nikole pl. Tomašića smatra primjerenim.

4


4. PRIJEDLOG - Šetnica Emilija pl. Laszowskog

Stjepan Bezjak podržava ovaj prijedlog jer je Emilije pl. Laszowski učinio značajne stvari u kulturi za grad Ozalj.

Josip Jakovčić je rekao da su Tomašići i Laszowski poznati i nepoznati i da bi trebali ljude više informirati o njima.

Zdenko Guštin je predložio da ploče i nazivi ulica budu jednoobrazni i da budu unificirani.

Stjepan Bezjak se nadovezao da bi i svi kulturni objekti trebali biti unificirani jer npr. Hidrocentrala Ozalj nema ploču.


5. PRIJEDLOG - Put Ivana Belostenca

Anđelko Vuljanić je predložio da se taj dio puta imenuje po prijedlogu patera Marka Glogovića, Ulica patera Janeza Strašeka i Ulica Svetičkih pavlina jer je na tom dijelu puta mjesto pogibije patera Janeza Strašeka.

Stjepan Bezjak je rekao da bi se ulice trebale rangirati po važnosti ličnosti pa tako kad se razmišlja o Belostencu da je naziv vezan uz centar Grada.

Gradonačelnica predlaže da se još jednom razmisli obzirom na prijedlog patera Marka Glogovića i da se ovaj naziv ostavi za novu raspravu.

O prijedlogu 5. će se još raspravljati na slijedećoj Javnoj raspravi.

Završeno:19,20 sati

Zapisničarka: Branka Malić

______________

Točka 19.

ZAKLJUČAK O RASPISIVANJU NATJEČAJA ZA IMENOVANJE RAVNATELJA/RAVNATELJICE GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE

IVANA BELOSTENCA OZALJ



PRIJEDLOG:

Donosi se Zaključak o raspisivanju natječaja za imenovanje ravnatelja/ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj

REPUBLIKA HRVATSKA


GRAD OZALJ

GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 612-04/16-01/03 URBROJ: 2133/05-01-16-3 Ozalj, 19. prosinca 2016. g.


Na temelju članka 26. i 27. Zakona o knjižnicama („Narodne novine“ broj 105/97, 5/98 i 104/00, 69/09), članka 28. i 26. Statuta Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj te članka 33. Statuta Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja broj 7/13 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

o raspisivanju natječaja za imenovanje ravnatelja/ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj

I.

ZDENKA STUPIĆ, razrješuje se na osobni zahtjev dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj s danom 31. siječnja 2017. godine, radi odlaska u mirovinu.

II.

Gradsko vijeće Grada Ozlja raspisat će natječaj za imenovanje ravnatelja / ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj na vrijeme od četiri godine, u nepunom radnom vremenu od 4 sata dnevno.

III. Natječaj će se objaviti u ''Narodnim novinama''. Zadužuje se Odbor za izbor i imenovanje za provođenje postupka javnog natječaja.

IV. Ovaj Zaključak stupa na snagu osam dana od dana objave ''Službenom glasniku'' Grada Ozlja. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA:

Josip Žapčić DOSTAVITI: 1. Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji 2. ''Narodne novine'' 3. ''Službeni glasnik'' Grada Ozlja 4. Odsjek za proračun i financije 5. Dokumentacija 6. Pismohrana


Sukladno čl. 27. Zakona o knjižnicama (NN /105/97, 5/98, 104/00, 69/09) i čl. 26. Statuta Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj ravnatelja imenuje i razrješuje Gradsko vijeće Grada Ozlja. Ravnatelj se imenuje na temelju javno provedenog natječaja, kojeg raspisuje Gradsko vijeće, a postupak provodi Odbor za izbor i imenovanja. Ravnatelj se imenuje na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana ravnateljem.

Također, člankom 27. Statuta Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj propisano je da se za ravnatelja može imenovati osoba koja ispunjava slijedeće uvjete: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij knjižničarskog usmjerenja, kao i osoba koja je stekla visoku stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za ravnatelja knjižnice može se imenovati osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osoba koja je stekla višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i deset godina rada u kulturi ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Člankom 28. Statuta predviđeno je da osnivač može razriješiti ravnatelja prije isteka roka na koji je imenovan ako sam zatraži razrješenje ili ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu.

S obzirom da je dana 7. prosinca 2016. godine ravnateljica Zdenka Stupić podnijela zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu i razrješenje dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Ivana Belostenca Ozalj s danom 31. siječnja 2017. godine, radi odlaska u mirovinu, predlaže se Gradskom vijeću usvajanje zaključka kao u prijedlogu.

Točka 20.

ODLUKA O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA PROVEDBU ULAGANJA I

PRIJAVU NA NATJEČAJ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA RH MJERA 7.2.2. PROJEKTA „REKONSTRUKCIJA NERAZVRSTANE

PROMETNICE NA PODRUČJU GRADA OZLJA



PRIJEDLOG:

Donosi se Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i

prijavu na natječaj Programa ruralnog razvoja RH mjera 7.2.2. projekta „Rekonstrukcija nerazvrstane prometnice na području Grada Ozlja

1


GRAD OZALJ GRADSKO VIJEĆE

KLASA: 340-03/16-01/23 URBROJ: 2133/05-01-16-01 Ozalj, 19. prosinca 2016. – p r i j e d l o g –

Na temelju članka 27. i članka 35. stavka 1. točka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine " 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13), članka 16. stavka 13. Pravilnika o provedbi mjere 07 »Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“ 71/16) i članka 33. Statuta Grada Ozlja (''Službeni glasnik'' Grada Ozlja broj 7/13 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Ozlja, na svojoj 28. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donijelo je

O D L U K U

o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj Programa ruralnog razvoja RH mjera 7.2.2. projekta „Rekonstrukcija

nerazvrstane prometnice na području Grada Ozlja“

Članak 1.

Gradsko vijeće suglasno je s provedbom ulaganja i realizacijom projekta „Rekonstrukcija nerazvrstane prometnice na području Grada Ozlja“ kojeg je nositelj/investitor Grad Ozalj.

Članak 2.

Ulaganje iz točke I. ove Odluke planira se prijaviti na natječaj Programa ruralnog

razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., Mjera 07, Podmjeru 7.2., Tip operacije 7.2.2. „Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta “.

U svrhu prijave ulaganja na natječaj naveden u prethodnom stavku, ovom Odlukom ujedno se daje i suglasnost za prijavu na natječaj.

Članak 3.

Ova suglasnost daje se na temelju dokumenta opis projekta koji je prilog ove Odluke i

čini njezin sastavni dio.

2

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u ''Službenom glasniku Grada Ozlja. DOSTAVITI: PREDSJEDNIK 1.Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, GRADSKOG VIJEĆA: 2. Službeni glasnik Grada Ozlja, Josip Žapčić 3.Dokumentacija, 4.Pismohrana

str. 1/13

PRILOG

UZ ODLUKU PREDSTAVNIČKOG TIJELA JEDINICE LOKALNE

SAMOUPRAVE O SUGLASNOSTI ZA PROVEDBU ULAGANJA NA

PODRUČJU JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

(KLASA: 340-03/16-01/23 URBROJ: 2133/05-01-16-01)

UNUTAR MJERE 07 »TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U

RURALNIM PODRUČJIMA« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014-2020

OPIS PROJEKTA/OPERACIJE

1. NAZIV PROJEKTA/OPERACIJE

(navesti naziv projekta iz projektne dokumentacije/građevinske dozvole ili drugog

odgovarajućeg dokumenta)

Građevina: Rekonstrukcija nerazvrstane prometnice na području grada Ozlja

Dio građevine: Nerazvrstana prometnica u k.o. Vrhovac na k.č.br. 1664/2, 1670/1, 1670/2,

1680/3

2. KORISNIK PROJEKTA/OPERACIJE

2.1. NAZIV KORISNIKA

Grad Ozalj

2.2. ADRESA KORISNIKA

Kurilovac 1, 47280 Ozalj

2.3. OSOBA OVLAŠTENA ZA ZASTUPANJE

Gradonačelnica, mr.sc. Gordana Lipšinić

2.4. KONTAKT

Tel: 047 731 400/ 420 /044/ 066

Fax: 047 731 172

e-mail: [email protected] [email protected] [email protected]

mailto:[email protected]



str. 2/13

3. OPIS PROJEKTA/OPERACIJE

3.1. PODMJERA I TIP OPERACIJE ZA KOJI SE PROJEKT/OPERACIJA PRIJAVLJUJE

(navesti podmjeru/tip operacije unutar Mjere 07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

područjima“ za koju korisnik traži javnu potporu)

3.1.1. PODMJERA

Podmjera 7.2. Ulaganje u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture,

uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

3.1.2. TIP OPERACIJE

Tip operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta

3.2. MJESTO PROVEDBE

3.2.1. ŽUPANIJA


3.2.2. GRAD/OPĆINA

Grad Ozalj

3.2.3. NASELJE/NASELJA

Vrhovac

3.3. CILJEVI PROJEKTA/OPERACIJE

(navesti ciljeve koji će se ostvariti provedbom projekta/operacije; najmanje 300, a najviše

800 znakova)

Opći cilj Projekta je oživljavanje i poticanje lokalnog razvoja u ruralnim sredinama

unapređenjem prometne povezanosti sa lokalnim i regionalnim centrima

Specifični ciljevi:

1. Kvalitetnije povezivanje naselja Vrhovac sa administrativnim središtima Gradovima Ozalj i

Karlovac

2. Unapređenje lokalne komunalne infrastrukture kroz podizanje razine usluge i sigurnosti

prometovanja na predmetnoj prometnici

3. Stvaranje preduvjeta za povećanje gospodarskog potencijala u ruralnim sredinama, nova

zapošljavanja i ponovno naseljavanje

str. 3/13

3.4. OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA/OPERACIJE

(navesti očekivane rezultate u odnosu na početno stanje i mjerljive indikatore očekivanih

rezultata za svaki od postavljenih ciljeva; najmanje 300, a najviše 800 znakova)

Cilj 1:R1 Rekonstruirana postojeća nerazvrstana prometnica u dužini od 3015,76 m i

uspostavljena veza sa cestom višeg ranga (ŽC 3099) koja vodi do administrativnog

središta/urbanih sadržaja. Cilj 2: R2.1 Rekonstruirana prometnica uz novo rješenje odvodnje

oborinskih voda. R2.2 Izvedena nova vertikalna i horizontalna signalizacija u cijeloj dužini

prometnice. R2.3 Izmaknut postojeći cjevovod u dužini od 200 m, prespojen na novopoloženi

cjevovod. Cilj 3: R3.1 Podignuta razina dostupnosti usluga i povezanosti u svim vremenskim

uvjetima. R3.2 Stvaranje privremenih radnih mjesta (projektno-tehničko planiranje/izvođenje

radova/održavanje). R3.3 Poboljšana atraktivnost i pouzdanost područja kao privlačna snaga

za privlačenje novih stanovnika i ulaganja te osnivanje novih poslovnih subjekata.

3.5. TRAJANJE PROVEDBE PROJEKTA/OPERACIJE

(navesti u mjesecima planirano trajanje provedbe ulaganja za koje se traži javna potpora iz

Mjere 07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“)

Planirano trajanje provedbe ulaganja je 24 mjeseca

3.6. GLAVNE AKTIVNOSTI

(navesti glavne aktivnosti koje će se provoditi u svrhu provedbe projekta/operacije; najmanje

300, a najviše 800 znakova)

1. Priprema projektne prijave i prijava na Natječaj.

2. Osnivanje projektnog tima i upravljanje projektom

3. Priprema i provođenje javne nabave za izvođenje radova i nadzor radova

4. Početak izvođenja radova rekonstrukcije na nerazvrstanoj prometnici

5. Informiranje i vidljivost

6. Završetak projekta (administrativno i financijski)

U sljedećem hodogramu dan je predviđeni tablični pregled aktivnosti. Kao glavne aktivnosti,

u ovoj točci navedene su one koje su odgovornost korisnika sredstava, no u hodogramu

navodimo i one aktivnosti koje su u domeni Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju, kao tijela za operativnu provedbu, sve u svrhu bolje preglednosti.

str. 4/13

HODOGRAM

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

1. Priprema projektne prijave i

prijava na Natječaj Administrativna kontrola

Zahtjeva Privremena odluka 2. Osnivanje projektnog tima i

upravljanje Projektom

3. Priprema i provođenje javne

nabave Administrativna kontrola javne

nabave

Odluka o prihvatljivosti

Projekta

Potpisivanje Ugovora Grad

Ozalj-APPRRR

4. Početak izvođenja radova Administrativna kontrola Kontrola na terenu 5. Informiranje i vidljivost 6. Završetak projekta

(administrativno i financijski)

LEGENDA Grad Ozalj APPRRR

3.7. AKT ZA GRAĐENJE I GLAVNI PROJEKT

3.7.1. AKT ZA GRAĐENJE

(navesti naziv, broj i ovlašteno tijelo koje je izdalo pravomoćnu građevinsku dozvolu ili drugi

važeći akt kojim se odobrava građenje sukladno posebnim propisima koji uređuju područje

gradnje; navedeno se ne odnosi na ulaganje u građenje građevine za koju se ne izdaje akt za

građenje)

Karlovačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša, Odsjek

za prostorno uređenje i graditeljstvo Ozalj, rješavajući po zahtjevu koji je podnio investitor

Grad Ozalj, HR-47280 Ozalj, Kurilovac 1, OIB 45123683624 na temelju članka 99. stavka 1.

Zakona o gradnji (NN 153/13), izdao je Građevinsku dozvolu, KLASA: UP/I-361-03/16-

01/000201, URBROJ: 2133/1-07-07/01-16-0005, za rekonstrukciju građevine infrastrukturne

namjene, prometnog sustava cestovnog prometa, 3. skupine, na građevnoj čestici k.č.br.

1664/2, 1670/1,1670/2 i 1680/3 k.o. Vrhovac (Ozalj, Vrhovac)

3.7.2. GLAVNI PROJEKT

(navesti naziv, oznaku i datum Glavnog projekta te ime i prezime glavnog projektanta)

Građevina: Rekonstrukcija nerazvrstane prometnice na području grada Ozlja

str. 5/13

Dio građevine: Nerazvrstana prometnica u k.o. Vrhovac na k.č.br. 1664/2, 1670/1, 1670/2,

1680/3

Razina projekta: Glavni projekt

Strukovna odrednica projekta: Građevinski projekt

Zajednička oznaka projekta: ZOP – 18 - 09 / 15

Oznaka projekta: P – 192 – 09 / 15 – GP

Glavni projektant: Vedran Banaj, dipl.ing.građ.

Mjesto i datum izrade: Petrinja, ožujak 2016.

3.8. UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA

(navesti ukupnu vrijednost projekta sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji uključujući

prihvatljive i neprihvatljive troškove, opće troškove i PDV, a u skladu s tablicom ''Procjena

troškova projekta'' iz točke 5.2.)

3.356.013,75 kuna

3.9. ZAPOČETE AKTIVNOSTI GRAĐENJA

(navesti ukupnu vrijednost započetih aktivnosti građenja koja ne smije biti veća od 10%

ukupne vrijednosti građenja vezanog uz projekt/operaciju do trenutka podnošenja Zahtjeva za

potporu. Sukladno članku 23. stavak 1. Pravilnika aktivnosti vezane uz ulaganje, osim

pripremnih aktivnosti, ne smiju započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu. U slučaju

započetih aktivnosti građenja, potrebno je vrijednost građenja razdvojiti na prihvatljiv trošak

(neizvedeni radovi) i neprihvatljiv trošak (izvedeni radovi u maksimalnom iznosu do 10%

vrijednosti građenja), te isto prikazati u tablici ''Procjena troškova projekta'' iz točke 5.2. U

slučaju da aktivnosti građenja nisu započete do podnošenja Zahtjeva za potporu navesti:

''Aktivnosti građenja nisu započele'')

Aktivnosti građenja nisu započele

4. DRUŠTVENA OPRAVDANOST PROJEKTA/OPERACIJE

4.1. CILJANE SKUPINE I KRAJNJI KORISNICI

(navesti ciljane skupine i krajnje korisnike/interesne skupine projekta/operacije)

Ciljane skupine: Grad Ozalj, izvođači radova i projektanti, stanovnici i turisti

Krajnji korisnici: Stanovnici naselja Vrhovac (356), Škaljevica (71), Zaluka (33)

str. 6/13

Grada Ozlja (6837), turisti, poljoprivrednici

Djeca koja pohađaju osnovnu školu u Ozlju (382)

Učenici Područne škole PŠ Vrhovac (21)

Interesne skupine: Poduzetnici, poljoprivrednici i OPG-i, Vinari i Vinogradari

Turisti/posjetitelji Vinske ceste Vivodina-Vrhovac (30km)

Gospodarstvenici, investitori, novi stanovnici

4.2. DRUŠTVENA OPRAVDANOST PROJEKTA SUKLADNO CILJEVIMA

PROJEKTA/OPERACIJE

(navesti na koji način će ciljevi projekta/operacije i očekivani rezultati projekta/operacije

doprinijeti području u kojem se planira provedba projekta/operacije odnosno koji su pozitivni

efekti za ciljane skupine i krajnje korisnike; najmanje 300, a najviše 800 znakova)

Doprinos Području: održivi razvoj ruralnih naselja i samog Grada Ozlja, veća dostupnost

usluga te društvenih i gospodarskih sadržaja, stvaranje uvjeta za gospodarski rast, turizam,

sigurnost prometovanja, doprinos tendenciji smanjivanja negativnih demografskih trendova.

Pozitivni efekti: Efikasniji i sigurniji pristup korisnika prometnice sadržajima (škola,

autobusna stanica, Vatrogasni dom, Grad Ozalj, Poduzetnička zona Lug, poljoprivredna

zemljišta, vinska cesta-30km/10vinara), direktan doprinos revitalizaciji gospodarskog i

društvenog života te kvalitete življenja. Povećanje turističkog potencijala. Smanjeni troškovi

održavanja kom. infrastrukture. Poveznica/preduvjet novih investicija i projekata (Interreg

Projekti u provedbi RUMOBIL-pilot integrirani javni prijevoz i ENJOYHERITAGE).

5. FINANCIJSKI KAPACITET KORISNIKA I PROCJENA TROŠKOVA PROJEKTA

5.1. PLANIRANI IZVORI SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROJEKTA/OPERACIJE

(prikazati dinamiku financiranja projekta po godinama planirane provedbe do potpune

realizacije i funkcionalnosti projekta te navesti sve planirane izvore sredstava potrebne za

provedbu projekta/operacije u skladu s nazivima i iznosima troškova iz Procjene troškova

projekta iz točke 5.2.)

Grad Ozalj u svom proračunu za 2016.godinu i planu za 2017., te projekcijama za 2018. i

2019.godinu (http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/11/webPrijedlog-

prora%C4%8Duna-2017.-s-projekcijama-za-2018.2019.-web.pdf) predvidio je Akt. K401117

Izgradnja/Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta, sve u okviru 4011/Programa izgradnje

komunalne infrastrukture. U slučaju ostvarenja bespovratnih sredstava u okviru Mjere 7.

ruralnog razvoja, Operacije 7.2.2., predmetno ulaganje biti će financirano u 100%-tnom

iznosu bespovratnim sredstvima (85% EU i 15% RH). Sredstva koje se odnose na

međufinanciranje aktivnosti do povrata bespovratnih sredstava, vidljiva su u planiranom

iznosu za izgradnju/rekonstrukciju nerazvrstanih cesta za 2017.godinu iznosom od

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/11/webPrijedlog-prora%C4%8Duna-2017.-s-projekcijama-za-2018.2019.-web.pdf


str. 7/13

2.045.000,00 kuna, te projiciranim iznosom za 2018.godinu od 1.000.000,00 kuna. Obzirom

da se radi o planu i projekciji proračuna, spomenuti iznosi se mogu prilagoditi sukladno

realnim potrebama. Korisnik bespovratnih sredstava (Grad Ozalj) će nakon pravomoćnosti

Odluke o dodjeli sredstava zatražiti isplatu predujma u iznosu od 50% odobrenih sredstava

javne potpore, te će po završetku ulaganja podnijeti Zahtjev za isplatu druge, zadnje rate.

Dinamika financiranja Projekta prikazana je tablično, kako slijedi:

Planirani trošak/aktivnost Iznos sa PDV-

om

Dinamika financiranja

projekta i planirane

provedbe po godinama

Planirani izvori sredstava

za provedbu

2016. 2017. 2018. Iznos u kn Izvor

A Građenje A.1. Pripremni radovi 341.366,25 341.366,25 APPRRR

A.2. Zemljani radovi 1.002.935,00 1.002.935,00 APPRRR

A.3. Kolnička konstrukcija 1.719.250,00 1.719.250,00 APPRRR

A.4. Odvodnja 145.262,50 145.262,50 APPRRR

A.5. Prometna signalizacija i oprema 5.200,00 5.200,00 APPRRR

F Troškovi pripreme projektno - tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata, nadzora i

vođenja projekta te troškovi pripreme i provedbe nabave

F.1. Izrada Troškovnika 24.875,00 24.875,00 APPRRR

F.2. Nadzor radova 81.875,00 82.000,00 APPRRR

F.3. Izvedbeni projekt 18.750,00 18.750,00 APPRRR

F.4. Informiranje i vidljivost 4.000,00 4.000,00 APPRRR

N Neprihvatljivi troškovi

N.1. Regulacija prometa za vrijeme

izvođenja radova

12.500,00 12.500,00 GRAD

5.2. PROCJENA TROŠKOVA PROJEKTA

(popuniti tablicu ''PROCJENA TROŠKOVA PROJEKTA'')

PLANIRANI TROŠKOVI PROJEKTA (Kratki opis/naziv troška)

PROCIJENJENI IZNOS BEZ PDV-a kn

IZNOS PDV-a kn

UKUPNI PROCIJENJENI IZNOS S PDV-om kn

(Upisuje korisnik kojemu je PDV prihvatljiv za prijavljeni trošak, to jest korisnik koji nema pravo na odbitak PDV-a. Ako korisniku PDV nije prihvatljiv, upisati 0,00)

(Iznos iz ovog stupca je zbroj iznosa iz stupca 3 i iznosa PDV-a iz stupca 4. Ukoliko korisniku PDV nije prihvatljiv, u stupac 5. prepišite iznos iz stupca 3.)

1 2 3 4 5

I. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

A Građenje Pojašnjenje: zbrojiti iznose iz redova A.1. + A.2. + ...

3.214.013,75

A.1. Pripremni radovi 273.093,00 68.273,25 341.366,25

A.2. Zemljani radovi 802.348,00 200.587,00 1.002.935,00

A.3. Kolnička konstrukcija 1.375.400,00 343.850,00 1.719.250,00

A.4. Odvodnja 116.210,00 29.052,50 145.262,50

A.5. Prometna signalizacija i oprema 4.160,00 1.040,00 5.200,00

str. 8/13

B Prihvatljivi nematerijalni troškovi Pojašnjenje: zbrojiti iznose iz redova B.1. + B.2. + ...

B.1.

B.2.

B.3.

C Ukupni iznos prihvatljivih troškova bez općih troškova Pojašnjenje: zbrojiti iznose iz redova A + B

3.214.013,75

D Troškovi pripreme dokumentacije za Natječaj Pojašnjenje: zbrojite iznose iz redova D.1. + D.2. + ...

0,00

D.1.

D.2.

D.3.

E

Prihvatljivi iznos troškova pripreme dokumentacije za Natječaj Pojašnjenje: troškovi pripreme dokumentacije za Natječaj prihvatljivi su u iznosu do 2% od Ukupnog iznosa prihvatljivih troškova bez općih troškova iz reda C ali ne više od 10.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Pomnožite Ukupni iznos prihvatljivih troškova bez općih troškova iz reda C s 0,02 (to jest 2%); preračunajte u kune iznos od 10.000 eura prema mjesečnom tečaju utvrđenom od Europske komisije za mjesec u kojem se podnosi zahtjev za potporu; web adresa za uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm; usporedite dobivene iznose s iznosom iz reda D (Troškovi pripreme dokumentacije za Natječaj) i upišite najmanji iznos.

0,00

F Troškovi pripreme projektno - tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata, nadzora i vođenja projekta te troškovi pripreme i provedbe nabave Pojašnjenje: zbrojite iznose iz redova F.1. + F.2. + ...

129.500,00

F.1. Izrada Troškovnika 19.900,00 4.975,00 24.875,00

F.2. Nadzor radova 65.500,00 16.375,00 81.875,00

F.3. Izvedbeni projekt 15.000,00 3.750,00 18.750,00

F.4. Informiranje i vidljivost (2 x informativne ploče) 3.200,00 800,00 4.000,00

G

Prihvatljivi iznos troškova pripreme projektno - tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata, nadzora i vođenja projekta te troškovi pripreme i provedbe nabave Pojašnjenje: troškovi pripreme projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata, nadzora i vođenja projekta te troškovi pripreme i provedbe nabave prihvatljivi su u iznosu koji čini razliku između gornje granice od 10% od Ukupnog iznosa prihvatljivih troškova bez općih troškova iz reda C i troškova navedenih u redu E (Prihvatljivi iznos troškova pripreme dokumentacije za Natječaj). Pomnožite Ukupni iznos prihvatljivih troškova bez općih troškova iz reda C s 0,10 (to jest 10%) te od dobivenog umnoška oduzmite iznos iz reda E (Prihvatljivi iznos troškova pripreme dokumentacije za Natječaj); dobivenu razliku usporedite s iznosom iz reda F te upišite manji iznos.

129.500,00

H

Ukupni iznos prihvatljivih općih troškova Pojašnjenje: opći troškovi prihvatljivi su u maksimalnom iznosu od 20.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema mjesečnom tečaju utvrđenom od Europske komisije za mjesec u kojem se podnosi zahtjev za potporu; web adresa za uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm. Zbrojite iznose iz redova E i G; dobiveni zbroj usporedite s iznosom od 20.000 eura u kunskoj protuvrijednost te upišite manji iznos.

129.500,00

I

Ukupni iznos prihvatljivog ulaganja (min. 30.000 eura, max. 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti) Pojašnjenje: najviši iznos prihvatljivih troškova po projektu/operaciji iznosi 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema mjesečnom tečaju utvrđenom od Europske komisije za mjesec u kojem se podnosi zahtjev za potporu; web adresa za uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm. Zbrojiti iznose iz redova C + H; dobiveni zbroj usporedite s iznosom od 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti te upišite manji iznos.

3.343.513,75

J Iznos primljene/dodijeljene javne potpore za iste troškove Pojašnjenje: ukoliko je korisnik primio/ostvario javnu potporu za iste troškove (članak 23. stavak 12 Pravilnika), upisati iznos primljene/dodijeljene javne potpore.

0,00

str. 9/13

K

Iznos potpore prema procijenjenom iznosu prihvatljivog ulaganja (min. 30.000 eura, max. 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti)

Pojašnjenje: najviši iznos javne potpore po projektu iznosi 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema mjesečnom tečaju utvrđenom od Europske komisije za mjesec u kojem se podnosi zahtjev za potporu; web adresa za uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm. Pomnožiti iznos iz reda I s intenzitetom potpore (100 %); od dobivenog iznosa (umnoška) oduzeti iznos primljene/dodijeljene javne potpore za iste troškove iz reda J.

3.343.513,75

L Iznos potpore iz proračuna EU (85% ukupnog iznosa potpore)

Pojašnjenje: pomnožiti iznos potpore iz reda K sa 0,85

2.841.986,69

M Iznos potpore iz proračuna Republike Hrvatske (15% ukupnog iznosa potpore)

Pojašnjenje: pomnožiti iznos potpore iz reda K sa 0,15

501.527,06

II. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

N

Ukupni iznos neprihvatljivih troškova Pojašnjenje: zbrojite iznose iz redova N.1. + N.2. + ... Neprihvatljivi troškovi su sastavni dio projekta/operacije koji ne mogu biti sufinancirani iz EPFRR. Pod neprihvatljivim troškovima potrebno je navesti na primjer troškove građenja za predmetno ulaganje nastale/izvršene prije podnošenja Zahtjeva za potporu, troškove građenja ostalih nerazvrstanih cesta kada se projekt/operacija odnosi na građenje više nerazvrstanih cesta, a prihvatljivo je za financiranje - građenje samo jedne nerazvrstane ceste, kamate na kredit za predmetno ulaganje, trošak PDV-a ukoliko korisniku PDV nije prihvatljiv te ostale troškove koji su sastavni dio projekta/operacije, a koji sukladno Pravilniku i Listi prihvatljivih troškova nisu prihvatljivi.

12.500,00

N.1. Regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova 10.000,00 2.500,00 12.500,00

N.2.

N.3.

III. UKUPNI IZNOS PROJEKTA I VLASTITIH SREDSTAVA

O

Ukupni iznos projekta Pojašnjenje: najviši iznos vrijednosti projekta za koji se može podnijeti Zahtjev za potporu iznosi 1.250.000 eura u kunskoj protuvrijednosti prema mjesečnom tečaju utvrđenom od Europske komisije za mjesec u kojem se podnosi zahtjev za potporu; web adresa za uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/contracts_grants/info_contracts/inforeuro/index_en.cfm. Zbrojiti iznose iz redova C + D + F + N; dobiveni zbroj usporedite s iznosom od 1.250.000 eura u kunskoj protuvrijednostI.

3.356.013,75

P Iznos vlastitih sredstava Pojašnjenje: od ukupnog iznosa projekta iz reda O oduzeti iznos potpore iz reda K.

12.500,00

6. LJUDSKI KAPACITET KORISNIKA

(navesti dosadašnja iskustva korisnika u provedbi sličnih projekata/operacija, broj osoba i

stručne kvalifikacije osoba uključenih u provedbu planiranog projekta/operacije; navesti broj

osoba i stručne kvalifikacije osoba koji su zaposlenici, članovi ili volonteri korisnika, a koji su

uključeni u održavanje i upravljanje realiziranim projektom/operacijom ili pravnu osobu koja

će održavati/upravljati realiziranim projektom/operacijom u razdoblju od najmanje pet

godina od dana konačne isplate sredstava iz Mjere 07 „Temeljne usluge i obnova sela u

ruralnim područjima)

str. 10/13

Grad Ozalj broji ukupno 16 djelatnika te četiri osobe na stručnom osposobljavanju i

Zamjenicom gradonačelnice koja svoju dužnost obavlja na volonterskoj osnovi, 9 sa VSS i 2

sa VŠS, a ustrojstvo se prikazuje u tabličnom prikazu kako slijedi:

U provedbu predmetne investicije, direktno će biti uključen Jedinstveni upravni odjel i tri

Odsjeka, i to Odsjek za proračun i financije, Odsjek za urbanizam i komunalne poslove i

Odsjek za gospodarstvo i Projekte. U navedenom Odjelu i Odsjecima dužnosti sukladno

njihovom djelokrugu rada, rasporediti će osobe koje formiraju Projektni tim, i to:

Lidija Bošnjak, dipl.oec. Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela

Kristina Požar Perez, dipl.oec. Voditeljica Odsjeka za proračun i financije

Vesna Cvijak, struč.spec.ing.građ. Voditeljica Odsjeka za urbanizam i komunalne poslove

Toni Šarić, dipl.oec. Voditelj Odsjeka za gospodarstvo i Projekte

Zaposlenici Grada Ozlja posjeduju relevantno iskustvo u pripremi i provedbi velikih

infrastrukturnih projekata financiranih iz raznih nacionalnih i europskih izvora, koji su vezani

za program održivog razvoja lokalne zajednice (Ministarstvo regionalnog razvoja), razvoja

poduzetničkih zona (Ministarstvo poduzetništva), IPARD, INTERREG, mjere ruralnog

razvoja itd. Izdvojeni važniji Projekti/Investicije tablično su prikazani kako slijedi:

Izdvojeni važniji Projekti/Investicije

Naziv Vrijednost

1 Proširenje i rekonstrukcija vodoopskrbnog

sustava Ozalj

7.580.000,00 kuna

2 Izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih

voda

4.394.118,84 kuna

3 Pristupačnost objektima osobama sa

invaliditetom

679.300,00

4 Obnova etno parka Ozalj 270.000,00 kuna

5 Urbani vidikovci Ozlja 129.000,00 kuna

Gradonačelnica

MR Zamjenica Gradonačelnice

Jedinstveni Upravni Odjel

Odsjek za opće

poslove i društvene

djelatnosti

MR

Odsjek za proračun

i financije

MR

Odsjek za

urbanizam i

komunalne

poslove

MR

Odsjek za

gospodarstvo i

Projekte

MR

str. 11/13

Trenutno su u provedbi Projekti iz Programa INTERREG Slovenija–Hrvatska naziva

“Enjoyheritage“, te "Proširenje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava Ozalj“.

U suradnji sa Turističkom zajednicom i u okviru PPS destinacije Zeleno srce Hrvatske, Grad

Ozalj organizira i provodi brojne turističke aktivnosti i sadržaje (Ozalj u srcu Zagreba,

Dvorski bal, Štrudla za Guinessa itd.).

Nerazvrstanim cestama na području grada Ozlja upravlja sam Grad Ozalj, sukladno važećim

nacionalnim propisima i općem aktu grada, “Odluci o nerazvrstanim cestama na području

grada Ozlja“. Nakon provedbe investicije rekonstrukcije nerazvrstane ceste, Grad Ozalj će u

svojem Proračunu planirati sredstva za njeno redovito održavanje, kao što je i do sada bila

praksa. Na području grada Ozlja, obvezu izvođenja redovnog održavanja asfaltnih površina na

javnim prometnim i nerazvrstanim cestama ima poduzeće “Ceste Karlovac“ d.d. Duga Resa,

na temelju potpisanog Ugovora, prihvaćenog na 26. sjednici gradskog Vijeća održanoj dana

08. rujna 2016.godine, te Odluci gradskog vijeća (GGO 06/2016, 234. strana,

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/09/Broj-6-2016-2.pdf). Nakon isteka

spomenutog Ugovora, grad Ozalj će kroz postupak javne nabave ponovno nabavljati izvođača

redovnog održavanja. Isto tako, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nerazvrstanih

cesta vidljiva su u 4013 Programu održavanja komunalne infrastrukture, A401311 Održavanje

nerazvrstanih cesta, u planu za 2017. godinu i projekciji Proračuna grada Ozlja sve do

2019.godine (http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/11/webPrijedlog-

prora%C4%8Duna-2017.-s-projekcijama-za-2018.2019.-web.pdf), čime se osigurava trajno i

kvalitetno održavanje nerazvrstanih cesta na području Grada Ozlja, a što će nakon provedene

investicije uključivati i rekonstruiranu nerazvrstanu cestu u k.o. Vrhovac na k.č.br. 1664/2,

1670/1, 1670/2, 1680/3

7. NAČIN ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA PROJEKTOM/OPERACIJOM

7.1. PRIHODI I RASHODI PROJEKTA/OPERACIJE

(navesti planirane izvore prihoda/sufinanciranja i rashode nužne za upravljanje i održavanje

realiziranim projektom u predviđenoj funkciji projekta/operacije)

Sukladno godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna grada Ozlja za 2015.godinu, donesenom

na 23. sjednici gradskog vijeća održanoj 31.ožujka 2016.godine ( http://ozalj.hr/ozalj/wp-

content/uploads/2016/04/2015.-godina-godi%C5%A1nje-ostvarenje.pdf ), prihodi poslovanja

u 2015. godini iznosili su 14.228.245,23 kn a planirani prihodi poslovanja za 2016. godinu

iznose 21.012.000,00 kn ( http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/10/2016.-godina.pdf )

iz čega je vidljiv financijski kapacitet za realizaciju planiranih aktivnosti, te kasnije

održavanje nove infrastrukture, za što će se redovito svake godine predviđati sredstva.

Planirani izvori prihoda nužnih za upravljanje i održavanje realiziranim projektom/operacijom

osiguravaju se u proračunu Grada Ozlja, iz redovnih godišnjih namjenskih prihoda Grada,

odnosno prihoda od komunalne naknade.

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/09/Broj-6-2016-2.pdf



http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/04/2015.-godina-godi%C5%A1nje-ostvarenje.pdf

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/04/2015.-godina-godi%C5%A1nje-ostvarenje.pdf

http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/10/2016.-godina.pdf

str. 12/13

Navedeni prihodi komunalne naknade, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu,

raspoređuju se za rashode tekućeg i investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta, a sve prema

Programu održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Ozlja, kojeg donosi

Gradsko vijeće za svaku proračunsku godinu.

Sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nerazvrstanih cesta vidljiva su u 4013 Programu

održavanja komunalne infrastrukture, A401311 Održavanje nerazvrstanih cesta, u planu

Proračuna za 2017. godinu i projekciji Proračuna grada Ozlja sve do 2019.godine

(http://ozalj.hr/ozalj/wp-content/uploads/2016/11/webPrijedlog-prora%C4%8Duna-2017.-s-

projekcijama-za-2018.2019.-web.pdf), čime se osigurava trajno i kvalitetno održavanje

nerazvrstanih cesta na području Grada Ozlja, a što će nakon provedene investicije uključivati i

rekonstruiranu nerazvrstanu cestu u k.o. Vrhovac na k.č.br. 1664/2, 1670/1, 1670/2, 1680/3.

Nadalje, sukladno dosadašnjem iskustvu i praksi Korisnika, nakon izvođenja radova

rekonstrukcije i izgradnje ceste, u prvih pet godina nakon investiranja procijenjena sredstva

potrebna za redovno održavanje iste u prosjeku iznose cca 2-3 % što će se koristiti kao

referenca za osiguranje proračunskih sredstava namijenjenih za redovno održavanje

komunalne infrastrukture nerazvrstanih cesta na području grada Ozlja.

8. USKLAĐENOST PROJEKTA/OPERACIJE SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM

PROGRAMOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

(navesti cilj i prioritet iz strateškog razvojnog programa jedinice lokalne samouprave, a iz

kojeg je vidljivo da je projekt/operacija u skladu sa strateškim razvojnim programom; navesti

broj poglavlja/stranice u kojem se navodi spomenuti cilj i prioritet; navesti broj i datum akta

temeljem kojeg je strateški razvojni program usvojen od strane predstavničkog tijela jedinice

lokalne samouprave; navesti gdje je taj akt objavljen - naziv i broj glasnika/link na mrežnu

stranicu; navesti gdje je strateški razvojni program objavljen - naziv i broj glasnika/link na

mrežnu stranicu)

Usklađenost Projekta sa Strategijom razvoja grada Ozlja 2016.-2020. ogleda se u razradi

Razvojnog cilja 1 – Maksimizirati pozitivne značajke geoprometnog položaja grada Ozlja u

svrhu razvoja gospodarstva, na 74 i 75 strani dokumenta Strategije. Prioritetna mjera za

postizanje Razvojnog cilja 1, je M1.2 Razvoj komunalne infrastrukture i potpora uvođenju

EE/OIE u svrhu jačanja energetske samoodrživosti naselja/obitelji/gospodarskih subjekata,

gdje je među očekivanim rezultatima Mjere navedena modernizacija i proširenje mreže

nerazvrstanih i drugih kategorija cesta (km), a kao indikator uspješnosti provođenja Mjere

naveden je broj km moderniziranih i uređenih cesta na području Grada, s prioritetnim

naglaskom na nerazvrstane ceste. U istom dokumentu, na strani 87, sažeti su prioritetni

razvojni projekti/programi, od kojih je na prvom mjestu Rekonstrukcija i modernizacija

nerazvrstanih cesta na području Grada Ozlja. Strategija razvoja Grada Ozlja 2016.-2020.

usvojena je Zaključkom KLASA:302-02/13-01/02; URBROJ:2133/05-01-16-25 od 19.

prosinca 2016. godine objavljenim u Javnom glasilu grada Ozlja br. 08/2016

http://ozalj.hr/ozalj/dokumenti/sluzbeni-glasnik/. Osim u spomenutom javnom glasilu grada



http://ozalj.hr/ozalj/dokumenti/sluzbeni-glasnik/

str. 13/13

Ozlja br. 08/2016, Strategija razvoja grada Ozlja 2016.-2020. objavljena je i na

http://ozalj.hr/ozalj/planovi-programi-strategije/.

9. USKLAĐENOST PROJEKTA/OPERACIJE KOJI NE ZAHTIJEVA

GRAĐEVINSKU DOZVOLU NITI DRUGI AKT KOJIM SE ODOBRAVA

GRAĐENJE S PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM JEDINICE

LOKALNE SAMOUPRAVE

(za projekte koji ne zahtijevaju građevinsku dozvolu niti drugi akt kojim se odobrava građenje

navesti naziv i stranicu prostorno-planskog dokumenta jedinice lokalne samouprave u kojemu

je predviđena provedba takvog projekta/operacije, navesti broj

mape/knjige/poglavlja/stranice iz Glavnog projekta u kojem projektant dokazuje/izjavljuje da

je Glavni projekt u skladu s prostornim planom).

Za predmetnu rekonstrukciju ishođena je Građevinska dozvola. Usklađenost zahvata sa

prostorno planskom dokumentacijom dokazana je Izjavom Projektanta, koja je sastavni dio

Glavnog Projekta iz točke 3.7.2 ovog Priloga, u Mapi br.2. na strani 15.

Izjava projektanta o usklađenosti glavnog projekta s prostornim planom i drugim propisima,

oznaka ZOP – 18 – 09/ 15, iz ožujka 2016. godine, izdana po ovlaštenom Projektantu Vedran

Banaj, dipl.ing.građ., broj ovlaštenja G4046, spomenuta je i u Građevinskoj dozvoli iz točke

3.7.1 ovog Priloga.

http://ozalj.hr/ozalj/planovi-programi-strategije/

Documents

28. sjednica *5$'6.2*9,-(ü$ Grada Ozlja...2016.-2020. godine 13. Zakljuaak o usvajanju Plana upravljanja imovinom Grada Ozlja za 2016. godinu 14. lzvedbeni plan ostvarivanja prava

28. sjednica 5$'6.29,-(ü$ Grada Ozlja...2016.-2020. godine 13. Zakljuaak o usvajanju Plana upravljanja imovinom Grada Ozlja za 2016. godinu 14. lzvedbeni plan ostvarivanja prava