Upload
almina-emso
View
55
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Samo dvije rijei
1. Operativna definicija soc. medicineSoc. Medicina je nauka iz oblasti javnog zdravstva, koja podrazumijeva prolongiranje ivota i promociju zdravlja, a i drutvo.
2. Predmet i opi ciljevi Soc. Medicine
Zajedniki cilj svih nauka iz oblasti javnog zdravstva je :
1. promocija zdravlja
2. unapreenje i ouvanje zdravlja
3. prevencija bolesti i
4. zatita od bolesti
3. est ciljeva soc. medicine
1. da ljudi sami doprinose svom zdravlju
2. da se mobiliu sve raspoloite resursa za zdravlje
3. da odnos doktora i pacijenta ne smije niti individualistiki
4. da je doktor lan tima sa medisinskim i patronanim sestrama, soc. radnikom, psihologom i dr.
5. da je doktor profesionalac i za pacijenta i zdravog korisnika u okruenju,
6. da zdravstveni sistem i drugi sistemi doprinose zdravlju4. Podruje djelovanja javnog zdravstva
Aspekti zdravlja i bolesti
1. preventivni, 2. socijalni, 3. ekonomski, 4. vaspitni i 5. organizacijski
Ostali aspekti
1. okoline, 2. zajednice, 3. grupe i 4. individue
5. Odnos soc. medicine i drugih nauka
Socijalna medicina je most izmeu klinike medicine i drugih nauka koje prouavaju socijalne dimenzije.6. Historijski znaaj Hipokrata u razvoju soc. medicine
Hipokrat (460-377 pr.n.e)- pokuao je traiti uzroke oboljenja uticajem spoljnih faktora. Prvi je ukazao na vezu epodemiologije bolesti sa faktorima kao to su: voda, klima, nain ivota, ishrana, stanovanje i dr. Socio-ekonomski uslovi ivota.7. Historijski znaaj Ser George Newman u razvoju soc. medicine
Ser George Newman 1847- definie da je medicinska nauka esencijalno socijalna nauka i to treba to prije shvatiti, zatima definie 3 osnovna principa:
1. zdravlje ljudi je stvar drutvene zajednice, koja je obavezna da ga uva i unapreuje;
2. Socijalno-ekonomski uslovi imaju znaajnu pa i kljunu ulogu na zdravlje i bolesti, pa se moraju prouavati;
3. Unapreenje zdravlja je drutveni i medicinski zadatak.
8. Historijski znaaj Alfred Grojtjhana u razvoju soc. medicineAlfred Grojtjahan (1869-1931) je najznaajnije ime u socijalnoj medicini Evrope. 1. objasnio je socijalnu prirodu bolesti, 2. definisao socijalne bolesti i koncipirao socijalnu medicinu kao nauku.3. Multidisciplinarni karakter nauke: statistika, antropologija, demografija, ekonomija i sl.4. Isticao je zdravstveno vaspitanje.
9. Historijski znaaj Julies Rene Guerin u razvoju soc. medicine
Julies Rene Guerin (1848) duhovni zaetnik socijalne medicine (hirurg-ortoped)
1. uveo je termin socijalna medicina u asopisu Medicinske novine Francuska,2. Zdravlje populacije i socijalno-ekonomski faktori,
3. Ouvanje zdravlja.
Radove socijalne medicine klasifikuje u 4 podgrupe:
socijalna patologija,
socijalna psihologija,
socijalna higijena i
socijalna terapija.
Zalagao se da socijalna medicina slui svima ali da se ne identifikuje ni sa kim
(npr. Medicinske, filozofske, politike teorije).
10. Historijski znaaj Edwin Chadwick, Viliem Farr u razvoju so. medicineEdwin Chadwick, Viliem Farr (viktorijanska epoha u Engleskoj)
prvi su dokumentovano ukazali na vezu izmeu epidemija zaraznih bolesti i okoline
u kojoj ovjek ivi i radi.Edwin Chadwick (1832) 1. istie vezu izmeu ekonomsko-socijalnih faktora i zdravlja
2. naglaava potrebu investiranja u zdravlje.
Chadwick, Smith i statistiar Fare
1. inicirali su reforme javnog zdravstva u Engleskoj:
2. uspostavljanje nove ljekarske prakse-ljekara javnog zdravstva
3. prvi kolovani strunjaci za rad u zajednici
sanitarna inspekcija,
praenje bolesti u populaciji,
preventivne aktivnosti i
izolaciju zdarvih od bolesnih.11. Historijski znaaj soc.medicine kao samostalne nauke
SOCIJALNA MEDICINA KAO SAMOSTALNA NAUKA SE POJAVILA U XIXst1. Prvo se bavila nekim grupama u zajednici2. Zatim se baila individualnim uticajem na zdravlje i bolest3. Sada se bavi determinantama zdravlja i bolesti.Na univerzitetima se 40-tih godina XXst 1. javlja ideja da se javno zdravstvo nazove socijalna medicina:2. John Ryle profesor socijalne medicine navodi da je to novi izazov u medicinskoj edukaciji koji integrie socijalne i medicinske nauke.12. Historijski znaaj soc. Medicine u SAD-u
U SAD-u javno zdravstvo je dominantna disciplina: 1872. Amerika asocijacija javnog zdravstva,
1879. nacionalno zdravstveno tijelo za brigu oko spreavanja zaraznih bolesti.
Reforma shvatanja javnog zdravstva sa edukacijom strunjaka iz:
javnog zdravstva,
sociologije,
ekonomije,
statistike i
politikih nauka13. Historijski znaaj Charles Edward Winslow u razvoju soc. medicine
Charles Edward Winslow sa univerziteta u Yalu:1. Definie javno zdravstvo
2. Promovie zdravstveni odgoj kao klju novog javnog zdravlja i
3. smatra da je njegovo uvoenje u preventivnu medicinu isto znaajno kao i
bakterioloka teorije bolesti.
1947. u SAD-u se otvara prvi Insitut za socijalnu medicinu koji integrie
preventivne i kurativne discipline u sveobuhvatne programe zatite zdravlja u zajednici.Sa medicinskom sociologijom se razvija nova nauka sociologija zdravlja.
14. Historijski znaaj Andrija tampara u razvoju soc. MedicineDr Andrija tampar (1888-1958) 1. stvorio je na koncept socijalne medicine
2. i primjenjivao ga u organizaciji zdravstvene slube,3. unio koncept zdravlja i zatite zdravlja u praksu kod nas,4. radio je na suzbijanju zaraznih bolesti,
5. osnivao higijenske ustanove i zavode,
6. osmislio i organizovao u praksi ideje o domovima zdravlja,7. jedan je od osnivaa WHO8. za njega se vezuje prva definicija zdravlja (07.04.1948)9. njegove ideje su jo uvijek aktuelne i polazite su mnogih reformi u zdravstvu 1923. osnovao je prvi Institut za socijalnu medicinu na ijem elu je bio dr Bogoljub Konstantinovi
15. Historijski znaaj Franka, Grojtjahana i Guerina u razvoju soc. medicineFrank, Grojtjahan i Guerin pioniri socijalne medicine1. XIXst borba za zdravlje,2. zalaganje za sveobuhvatnu strategiju zdravlja baziranu na
reformi drutva
i podizanju zdravstvene kulture2. XXst Univerziteti i katedre za socijalnu medicinu
Klasino javno zdravstvo ima cilj da uini za ljude ono to oni sami za sebe ne ine
16. ta je prema Susseu odredio pojma Socijalne medicine
Susser smatra da su 3 paralelne struje odredile nastanak socijalne medicine i to:1. porast drutvene odgovornosti za medicinu,2. prouavanje bolesti na nivou koji nije samo individualan, nego i grupni i masovni,3. porast saznanja o ovjeku, pacijentu, korisniku kao socijalnom biu. danas se dodaje nemogunost medicinske nauke da nae odgovore na rastue zdravstvene potrebe i izazove.
17. Navedite tri korijena Soc. Medicine prema Jakiu
Jaki navodi 3 korijena socijalne medicine:1. prirodnoznanstvena oblast koja podrazumjeva:
ekoloka,
demografska i
epidemioloka posmatranja ovjekove i ljudske zajednice
I iznalaenje odgovarajue tehnologije
i metoda za rjeavanje odgovarajuih zdravstvenih problema,2. socioloka oblast koja obuhvata analiziranje:
drutvenih odnosa,
uzroka i posljedica drutvenih nejednakosti u podruju zdravlja i bolesti
i traenje adekvatnih mijera socijalne politike i zatite,3. znanstveno podruje analize:
zdravstvenog sistema
i organizacije zdravstvene zatite.
18. Navedite etri sinonima soc. medicine
Socijalna medicina je
1. socijalna patologija ,
2. nauka koja prouava socijalne relacije,
3. jedinstvo terapijske i preventivne medicine,
4. jedinstvo socijalnih nauka i medicine.
19. Definicije autora soc. Medicine iz domena soc. Odnosa i soc. Faktora
1.Andrija tampar (1923) socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem meusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu pronalaenjem mijera socijalnog karaktera za unapreenje narodnog zdravlja
2.Konstantinovi (1928) socijalna medicina je nauka o zdravstvenom stanju naroda u vezi sa drutvenim odnosima.
3.Sasser socijalna medicina je nauka koja se bavi prouavanjem
socijalnih relacija u medicini
4.Roemer socijalna medicina je akademska disciplina koja prouava
socijalne faktore u bolesti i zdravlju kao i nain funkcionisanja socijalnih
(zdravstvenih) institucija.
20. Definicije autora Soc. Medicine iz domena odnosa ovjeka i okoline1.Hobson socijalna medicina je studija onih faktora koji utjeu na zdravlje
i aplikacija tih studija u korist ovjeka. Socijalna medicina prouava ovjeka u njegovoj okolini da bi mu pruila bogatiji ivot.
2.atovi socijalna medicina je nauka koja prouava utjecaj svih faktora
koji djeluju na zdravstveno stanje naroda, njihovom povezanou
i preduzimanjem mijera za rjeavanje problema zdravlja i bolesti.
21. Definicije autora Soc. Medicine iz domena organizacijske dimenzije
Organizacijska dimenzija je primarna u definiciji socijalne medicine:
1.Geri socijalna medicina podrazumjeva organizovanu brigu zajednice
za zdravlje svojih lanova.
2.Miovi, Cuci, Janji socijalna medicina je nauka o zatiti zdravlja ljudi
u zajednici i organizaciji te zatite.
22. Navedite autore i osnov definisanja soc. medicine
Osnov definisanja predstavlja nabrajanje oblasti kojima se bavi socijalna medicina
Savi, Jakovljevi Socijalna medicina je organizovana briga zajednice
za zdravlje svojih lanova.
23. Navedite sveobuhvatnu defi. soc. medicine, prema domenima djelovanja
1. Istraivanje socijalnih faktora koji utjeu na zdravlje ili incidenciju bolesti
i to pomou anketnih istraivanja, studija sluaja i statistikih istraivanja,
2. Recipronu vezu koja postoji izmeu medicine i drutva ukljuujui
i kolektivnu odgovornost medicine prema drutvu,
koja podrazumjeva ukazivanje na socijalne probleme koji mogu da otete zdravlje.
3. Ustanove socijalne terapije: socijalno osiguranje, socijalne aspekte zdravlja,
zdravstvene i socijalne slube.24. Navedite skandinavsku definiciju soc. Medicine
socijalna medicina pokriva iroku oblast zdravstvene zatite i zajednice uopte.
To ukljuuje teorijske nauke i praktinu primjenu kao to je:
organizacija zdravstvenih i socijalnih slubi, ali
i iroki dijapazon medicinskih
i socijalnih uslova i problema sa kojima se te slube sreu.
25. Navedite def. Soc. Medicine prema svjetskoj zdrav. Org WHO
socijalna medicina predstavlja aspekt savremene drutvene medicine
s posebnim osvrtom na organizaciju zdravstvene zatite.
26. Predmet i sadraj prouavanja soc.medicine
1. Prouavanje i mjerenje zdravlja i zdravstvenog stanja na nivou kategorija stanovnitva i zajednice (djeca, omladina, ene, radnici, stari, prihiki i fiziki ometene osobe itd.).
2. Problemi narodne patologije (hronine nezarazne bolesti, socijalna patologija, traumatizam, profesionalne bolesti, i dr.)
3. Zdravstveni sistem i organizacioni oblici zdravstvene zatite
4. Zdravstvene potrebe, kao i determinante zahtjeva i koritenja zdravstvene slube5. Prouavanje utjecaja socijalno-ekonomskih aspekata i okolia:
Ekonomika u zdravstvu
Menadment u zdravstvu
Kvalitet u zdravstvu
Planiranje za zdravlje
Obrazovanje za zdravlje, kadar za zdravlje
Ponaanje i zdravlje
Odgoj za zdravlje
Zdravstveno informativni sistem
Istraivanja u zdravstvu27. Socijalna medicina i socijalno-ekonomskih aspekata i okoliaProuavanje utjecaja socijalno-ekonomskih aspekata i okolia:
Ekonomika u zdravstvu
Menadment u zdravstvu
Kvalitet u zdravstvu
Planiranje za zdravlje
Obrazovanje za zdravlje, kadar za zdravlje
Ponaanje i zdravlje
Odgoj za zdravlje
Zdravstveno informativni sistem
Istraivanja u zdravstvu.28. Navedite i objasnite epidemioloke metode u soc. mediciniSocioloki metod, epidemioloki metod, dispanzerski metod.1. Socioloki metod: Socijalna medicina kao pragmatina nauka koristi one metode koje su joj
na raspolaganju i mogu da odgovore njenim ciljevima, Svaka od nauka koja je odredila multidisciplinarnost u socijalnoj medicini
unijela je u nju poneto od svoje metodologije, shodno postavljenim ciljevima.
Da bi se objasnio jedan fenomen u socijalnoj medicini esto je potrebno koristiti vie teorijskih koncepata.
U socijalnoj medicini se najee nekoliko uzroka proizvede mnogo
opserviranih efekata. Od istraivakih tehnika koriste se one preuzete iz socijalnih nauka,
kao to su metode anketnog istraivanja, mjerenje stavova i sl.
2. Epidemioloki metod u socijalnoj medicini podrazunjeva: uoavanje i definisanje problema, opis karakteristika problema, postavljanje hipoteze o moguim uzrono-posljedinim vezama koje odreuju problem, provjera-testiranje i dokazivanje uzrono-posljedinih veza, zakljuak i praktina primjena.
3. Dispanzerski metod rada podrazumjeva aktivni nadzor nad bolesnim i zdravim.
29. Navedite i objasnite epidemioloke metode u soc. medicini
Epidemioloki metod u socijalnoj medicini podrazunjeva: uoavanje i definisanje problema, opis karakteristika problema, postavljanje hipoteze o moguim uzrono-posljedinim vezama koje odreuju problem, provjera-testiranje i dokazivanje uzrono-posljedinih veza, zakljuak i praktina primjena.
30. Objasnite dispanzerski metod u soc. medicini
Dispanzerski metod rada podrazumjeva aktivni nadzor nad bolesnim i zdravim.
31. Navedite izazove za budunost u oblasti soc. medicine
ZDRAVSTVENU KRIZU STOLJEA ine:1. promjene u strukturi obolijevanja i uzroka smrti,
2. nemogunost medicine da na sve to odgovori,
3. nagli razvoj visoke tehnologije,
4. enormni porast trokova zdravstvene zatite,Raste pritisak korisnika za zauzimanje aktivnije uloge u donoenju odluka
u zdravstvenom sistemu i za regulisanje prava pacijenata;Zdravstvena politika iz usko medicinskog model ide ka boljem razumjevanju
zdravlja i njegovih determinanti;Socijalno-medicinski argumenti zdravlja i bolesti koriste se sve vie
i u drugim medicinskim disciplinama
32. Definite zdravnstvene indikatore
Zdravstveni indikatori su osnovni instrumenti za procjenu stanja zdravlja stanovnitva, prikazani relativnim brojevima, a izraunati prema podacima dobijenih iz slijedeih izvora: 1. matine knjige, 2. popis stanovnitva, 3. rutinska zdravstvena statistika, 4. registri bolesti, 5. epidemioloki nadzor, 6. intrevju, 7. drugi izvori podataka.
33. Navedite izvore podataka za zdravstvene indikatore1. matine knjige sadre podatke vitalne statistike:raanje, umiranje, sklapanje i razvodi braka, usvojena; 2.popis stanovnitva sadri podatke: ukupan broj stanovnika, distribucija stanovnika po spolu i dobu; 3. rutinska zdravstvena statistika sadri podatke: rad zdravstvenih slubi, utroena sredstva za rad; 4. registri bolesti sadre podatke o masovnim nezaraznim oboljenjima; 5. epidemioloki nadzor sadri podatke o kontroli zaraznih bolesti i bolesti koje podlijeu obaveznoj imunizaciji; 6. intervju- ispitivanje zdravlja u populaciji prema potrebama stanovnika; 7. drugi izvori podataka (statistika)
34. Navedite indikatore zdravstvene politike koju zemlja vodi
Ustav, Zakon o zdravstvenoj zatiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Strandardi i normativi;
Raspodjela sredstava za zdravstvenu zatitu- % izdvajanja za zdravstvenu zatitu iz ND;
Stepen jednakosti u raspodjeli sredstava-trokovi za zdravstvenu zatitu po stanovniku, broj stanovnika na jednog doktora ili broj doktora na 10.000 stanovnika, br. Postelja na 1000 stanovnika;
Stepen ukljuenosti zajednice u zadovoljavanju zahtjeva i potreba stanovnika;
Postojanje uspjene komunikacije u zdravstvenom sistemu (komiteti,ekspertne grupe i sl).
35. Navedite socijalno-ekonomske indikatore koji su povezani sa zdravljem
Prirodni narataj i unutranja migracija stanovnika
ND ili drutveni proizvod po glavi stanovnika
Prosjeni prihodi po radno- aktivnom stanovniku
Stopa nezaposlenosti, prosjena zaposlenost ena, pokazatelj zavisnosti stanovnitva (zbir maih od 15 i starijih od 65 godina na 100 osoba u straosti od 15-64 godina) Pokazatelj pimenosti
Uslovi stanovanja
Dostupnost adekvatnoj ishrani stanovnitva
36. Definiite obuhvat stanovnitva zdravstvenom zatitom
Obuhvat stanovnitva odreenim nivom zdravstvene zatite, imunizacijom, preventivnim aktivnostima, vodosnadbjevanjem, obrazovanjem i zdravljem, itd.Obuhvat zdravstvene zatite majke i djeteta, zdravstvene zatite starih ili hendikepiranih osoba,.
37. Definiite dostupnost zdravstvene zatite stanovnitvaDostupnost zdravstvene zatite stanovnicima (opina, kanton/upanija, entitet, drava);dustupnost doktora ili zdravstvene ustanove
38. Definiite pristupanost zdravstvene zatite stanovnitva
Pristupanost zdravstvene zatite (% oekivanih korisnika zdravstvene zatite prema fizikim, ekonomskim i kulturnim barijerama)
39. Definiite koritenje zdravstvene zatite stanovnitva
Koritenje zdravstvene zatite (broj pregleda i usluga po stanovniku, stopa hospitalizacije, prosjena zauzetost postelja)
40. Definiite kvalitet zdravstvene zatite stanovnitva
Kvalitet zdravstvene zatite (procjena ishoda lijeenja pacijenta ili zadovoljstva korisnika radom zdravstvene slube).
41. Navedite kombinaciju indikatora fizikog kvaliteta ivota
Indikator fizikog kavliteta ivota je kombinacija:
Stopa mortaliteta dojenadi
Oekivanog trajanja ivota za dojenad, Stope pismenosti u populaciji.
42. Navedite kombinaciju indikatora ljudskog razvoja
Indikator ljudskog razvoja je kombinacija:
Oekivanog trajanja ivota na roenju,
Osnovne kupovne moi stanovnitva i
Stepena obrazovanja stanovnitva.
43. Navedite 10 meunarodnih indikatora ljudske patnje
Meunarodni indikator ljudske patnje je kombinacija 10 mjera ljudskog blagostanja:
1. oekivanog trajanja ivota na roenju,
2. dnevne kalorijske potronje namirnica
3. dostupnosti pijee vode
4. obuhvata novoroenadi imunizacijom,
5. obuhvata srednjokolskim obrazovanjem,
6. drutvenog proizvoda po stanovniku,
7. stope infalacije
8. razvoja komunikacijskih tehnologija,
9. stepena politikih sloboda i
10. potovanja graanskih prava.
44. Masovne nezarazne bolesti, problemi i rjeenja problemaProblemi nezaraznih bolesti u FBiH:
kardiovaskularne, maligne bolesti, akcidenti, eerna i hroine plune bolesti,
porast oboljenja, invalidnosti i umiranja
zahvataju 56% populacije
poveani zahtjevi za zdravstvenom zatitom
poveani trokovi lijeenja.
Rjeenje problema kontrola rizika:
kontrolisanje intrevencije: hipertenzija, puenje duhana, holesterol.
Koronarni tip linosti, samozatita, skrinig, pojas, zakonske kaznene odredbe
Faktori stila ivota: body-mass index. Kafa, alkohol i druge ovisnosti, fizika neaktivnost
Faktori ekolokog kompleksa: rizina zanimanja, makro i mikro klimatski uvjeti, tvrdoa vode za pie.
Ostali faktori: naslijee. Spol. Starosti i sl.
45. Masovne zarazne bolesti, problemi i rjeenjaProblemi zaraznih bolesti u FBiH:
Tuberkuloza, HIV/AIDS, grip, osipne groznice...
Rjeenje problema:
Prijavljivanje i kontrola kontakata
Pravilna dijagnostika i lijeenje
Imunizacija
Masovna preventivna edukacija
Higijensko sanitarni nadzor
Svi nosioci i izvrioci PZ
46. Nepravilna ishrana, problemi i rjeenja problema
34% djece je anemino
9% predkolske djece je gojazno
Podhranjeno 0,85% kolske djece (ruralno) i 11 % (urbano)
Rjeenje problema:
Promocija pravilne ishrane
Jaanje glasa potroaa
Hemjska kontrola namirnica
Bakterioloka kontrola
Radioaktivna kontrola
47. Snadbjevanje vodom za pie, problemi i rjeenja problema
Problemi u FBiH:
Globalno je sve manje vode za pie na Zemlji
Snadbjevanje neispravnom nekontrolisanom vodom za pie
78% stanovnitva se snadbjeva vodom za pie iz centralnih vodovoda
Laboratorijski se kontrolie voda za pie kod oko 55 % populacije
Rjeene problema:
Donoenje dravnih zakona o kontroli vode za pie
Potivanje postojeih zakona o vodama
Preuzimanje odgovornosti
48. Upravljanje otpadom, problemi i rjeenja problema
Problemi u FBiH:
50% otpada se prikuplja i odlae na nepostojeim deponijama
Uzrokuje zagaenje voda, tla, zraka i naruava zdravlje
Rjeenje problema: Donoenje dravnih zakona o kontroli otpada
Potivanje postojeih zakona o kontroli otpada
Preuzimanje odgovornosti
49. Poremeaji mentalnog zdravlja, problemi i rjeenja problema
Udio populacije sa ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja je 1-3%
Problemi u FBiH- FAKTORA RIZIKA
Nezaposlenost, siromatvo
Migracije, ratovi i poslijeratne krize
Porast zloupotrebe lijekova, droga i dr.
Usamljenost i kidanje socijalnih veza
Gubici
Rjeenje problema u okviru zdravstvenog sistema:
Otkrivanje, ispitivanje i lijeenje pacijenata sa problemim u mentalnom zdravlju
Nadzor nad pacijentima smjetenim u kui za zbinjavanje
SOS telefon
Posebni programi prevencije ovisnosti
50. Zdravlje mladih, problemi i rjeenja problema
Problemi u FBiH :
46% mladih pui redovno vie mladii
Poznato je da se proizvodi 22l alkohola po stanovniku
Rjeenje problema:
Razvijati humane odnose meu spolovima Spreavati spolno prenosive bolesti
Razvijati stalne fizike aktivnosti
51. Zdravlje starih, problemi i rjeenja problemaProblemi u FBiH:
10.9 % ljudi 65 godina i dalje raste
Starost je normalna pojava.
Rjeenje problema- u zdrvastvenom sistemu:
Razvijati poeljne stilove ivota u poznim godinama
Aktivna i pasivna rekreacija
Imunizacija
Pravilna ishrana
Fizika i mentalna rehabilitacija
52. Zdravlje ena, problemi i rjeenja problemaProblemi u FBiH :
MN dojke i genitalija
Rjeenje problema u zdravstvenom sistemu:
Samozatita i samopogled
Skrining
Rano otkrivanje
Lijeenje
Terapija bola
53. Palijativna njega, problemi i rjeenja problema
Maligne bolesti, neuroloka oboljenja, Alchaimerova bolest, AIDS
70 80% tekih bolesti treba palijativnu njegu
Rjeenje problema- uenje zdravstvenih radnika za palijativnu njegu :
Fizike potrebe bolesnika
Psiholoke potrebe
Psihosocijalne potrebe
Socijalne potrebe
Duhovne potrebe
54. Definiite zdravstvenu zastitu55. Definiite zdravstvene usluge
56. Navedite 4 nivoa zdravstvene zatite
57. ta je nivo samozatite
58. ta je nivo sekundarne zdravstvene zatite
59. ta je nivo primarne zdravstvene zatite
60. ta je nivo tercijalne zdravstvene zatite
61. Navedite 7 aktivnosti meunarodne saradnje
1. kontrola epidemija i zaraznih bolesti
2. meunarodna razmjena medicinskih i zdravstvenih informacija
3. meunarodna standardizacija
4. kombinovana istraivanja
5. pomo zemljama u razvoju
6. savjeti vladama i ministrima zdravlja
7. meunarodni aspekti meunarodne kontrole zloupotrebe droga
62. Navedite osnovne funkcije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
etri su osnovne funkcije WHO:
1. usmjerava i koordinira meunarodne zdravstvene aktivnosti,
2. postavlja globalne standarde za zdravlje
3. prua tehniku saradnju i pomo zemljama lanicama,
4. razvija i prenosi tehnologije, informacije i standarde.
63. Navedite lokalitete kancelarija Regionalnih komiteta Svjetske zdravstvene organizacije
6 Regionalnih komitete kancelarija :
1. afriki kancelarija Beldevar, Harare Zimbabve
2. ameriki kancelarija u Vainktonu
3. juno istona azijski kancelarija Nju Delhi Indija
4. evropski kancelarija Kopenhagen Danska
5. istono mediteranski kancelarija Aleksandrija- Egipat
6. zapadno pacifiki- kancelarija Manila Filipini
64. Navedite osnovne strateke ciljve Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu
1. Samnjiti nejednakost u zdravlju
2. Dodati ivot godinama
3. Bolje mogunosti za hendikepirane4. Smanjenje bolesti i nesposobnosti
5. Eliminisanje sedam specifinih bolesti
6. Oekivano trajanje ivota na roenju
7. Smanjenje mortaliteta dojenadi8. Smanjenje maternalnog mortaliteta
9. Borba protiv bolesti cirkulatornog sistema
10. Borba protiv malignih neoplazmi
11. Smanjenje broja nesrenih sluajeva
12. Zaustavljanje porasta samoubistva
65. Navedite osnovne strateke ciljve zdravog stila ivota, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu
1. formulisanje zdravstvene politike
2. sistemi drutvene podrke
3. motivacija za zdravo ponaanje
4. motivacija za zdravo ponaanje
5. unapreenje pozitivnih oblika zdravstvenog ponaanja
6. izbjegavanje rizinog ponaanja
66. Navedite osnovne strateke ciljve zdrave ivotne sredine, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu1. politika zdravog okolia
2. praenje i kontrola rizika
3. kontrola zagaenja vode
4. kontrola zagaenja vazduha
5. zdrava hrana
6. zatita od tetnog otpada
7. zdravo stanovanje
8. zdravi uslovi rada
67. Navedite osnovne strateke ciljve adekvatne zdravstvene zatite, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu
1. sistem zasnovan na PZZ2. resursi prema potrebama
3. sadraj PZZ
4. obezbjeenje PZZ
5. povezivanje resursa u PZZ
6. obezbjeenje kvaliteta zdrastvenih usluga
68. Navedite osnovne strateke ciljve podrke za razvoj zdravstva, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu
1. strategije istraivanja
2. politika zdravlje za sve
3. upravljanje planiranjem i resursima
4. IS u zdravstvu
5. zdravstveni radnici
6. osoblje u drugim sektorima
7. procjena zdravstvene tehnologije
69. Navedite druge meunarodne organizacije i sjedita
NAZIVSJEDITE
UNICEF - meunarodni fond UN za pomo djeciNjujork
ILO meunarodna organizacija radaeneva
FAO organizacija za poljoprivredu i ishranuRim
UNESCO organizacija UN za odgoj, nauku i kulturuPariz
UNHCR visoki komesarijat UN za izbjegliceeneva
CIMOS- savjet za meunarodne organizacije medicinskih naukaPariz
IAEA- meunarodna agencija za automasku energijuBe
ECOSOC socijalno ekonomski savjetNjujork
MKCK meunarodna organizacija CK
Meunarodna organizacija za civilni vazduhoplovni saobraaj
70. Definiite bolest71. Definiite morbiditet
MORBIDITET, SAIMANJE- pojma kojim se opisuje skraenje prosjene duine ivota kada hronine bolesti ili nesposobnosti ugroavaju fizike, mentalne ili socijalne funkcije.MORBIDITET, IRENJE- uporedo s produenjem oekivanog trajanja ivota, poveava se i prevalencijadugotrajnih bolesti, posebno meu starijim osobama. To predstavlja suprotnost saimanju morbiditeta.
72. Definiite incidencijuBroj zapoetih epizoda obolijevanja ili novooboljelih osoba tokom datog perioda u odreenoj populaciji. To je broj novih dogaaja, npr. Novih sluajeva bolesti u definisanoj populaciji tokom odreenog vremenskog perioda.
73. Definiite prevalenciju
Broj sluajeva pojedinih bolesti kod odreenog stanovnitva u odreenom razdoblju. To je apsolutni broj, mada se nekada koristi da oznai STOPU PREVALENCIJE. 74. Definiite mortalitetnu statistiku
Statistike tabele sastavljenje na osnovu informacija sadranih u POTVRDAMA O SMRTI. Za najvei broj administrativnih podruja u svim zemljama sastavljaju se tabele mortalitetne statistike.
75. Definiite stopu prirodnog prirataja
To je mjera rasta populacije (bez migracije) koja se sastoji u dodavanju novoroenih broju stanovnika i oduzimanju umrlih. Rezultat je poznat kao prirodna stopa porasta, a rauna se na sljedei nain :Stopa prirodnog prirataja = ivoroeni tokom godine- umrli tokom godine / populacija sedinom godine X 100
76. Definiite stopu nataliteta
Sumarna stopa zasnovana na broju ivoroene djece u populaciji tokom odreenog perioda, obino u toku jedne godine. Broj ivoroene djece u populaciji nekog podruja u toku kalendarske godine.77. Definiite stopu mortaliteta
Uestalost umiranja u nekoj populaciji tokom odreenog vremena. Brojilac je broj umrlih osoba tokom datog perioda, imenilac je odgovarajua populacija, obino sredinom godine.
78. Definiite planiranje zdravstvene zatite
Planiranje zdravstvene zatite je predvianje ta e se dodgoditi u vitalnim dogaanjima i zdravlju stanovnitva u narednom periodu.
Je struno kontrolisanje dogaaja
Kordinacija i usmjeravanje dogaaja ka eljnom cilju.
79. Navedite predmete planiranja u zdravstvu Planiranje pojedinanih djelatnosti
Planiranje rada jedne radne jedinice
Planiranje mjera za rjeavanje nekog specifinog zdravstvenog problema
Planiranje zdravlja za neko podruje
Planiranje kadrova
Planiranje investicija u objekte i opremu
Planiranje naunog istraivanja
Planiranje mjera zatite zdravlja, kao sektora drutveno ekonomskog razvoja
Planiranje drugih sektora u vezi sa zdravljem
80. Navedite periode za koje se planira zdravstvena i socijalna zatita Dugoroni, strateki planovi
Srednjoroni planovi
Kratkoroni planovi, programi
Operativni, kvartalni planovi
81. Navedite faze u sistemu planiranja zdravstvene zatite
Faze planiranja
PRVA FAZA- faza pripreme
Donoenje odluke o pripremi plana, izrada strunih i analitiko dokumentacionih materijala i dodnoenje smjernica plana
DRUGA FAZA faza usaglaavanja
Analiza potreba i zahtjeva za zdravstvenom zatitom, pregled i analiza raspoloivih resursa, odreivanje ciljeva prioriteta.
TREA FAZA donoenje plana
Izrada nacrta plana, prijedloga i donoenja plana.
ETVRTA FAZA ostvarivanje zdravstvene zatite
Ostvarivanje planskih aktivnosti.
82. Navedite listu pokazatelja za planiranje zdravstvene i socijalne zatite
1. podaci o podruju
2. demografski podaci
3. ekonomski potencijal podruja
4. ekoloki faktori
5. zdravstveno stanje stanovnitva
6. kapaciteti zdravstvene djelatnosti
7. sredstva zdravstvene zatite i finansiranje plana
8. izvori podataka
83. Objasnite programiranje zdravstvene zatite
Predstavlja detaljnu kvantifikaciju i kavalifikaciju planaova razvoja zdravstvene djelatnosti.1. Program razvoja zdravstvene djelatnosti - mrea
Program izgradnje
Investicioni program
Program projektne dokumentacije
Programiranje pojedinih faza izgradnje
Program nabavke opreme
Program osposobljavanja kadrova
2. Program rada zdravstvene djelatnosti
Aktivnosti
Radne operacije
Broj pregleda, usluga, dg procedura ( po vrstama)
84. Objasnite evaluaciju planova zdravstvene zatite
Evaluacija je proces ocjene ostvarivanja ciljeva plana, njegove aktivnosti, njegove prihvatljivosti i efikasnosti. Cilj evaluacije je utvrivanje doprinosa zdravstva u zatiti i unapreenju zdravlja ljudi. Evaluacija podrazumijeva slijedee ocjene :
1. Efikasnost je ocjena stvarne realizacije i postavljenog cilja
2. Efikasnost je ocjena koliko je sredstava utroeno u odnosu na preduzete aktivnosti u realizaciji ostvarenih ciljeva.
3. Kvalitet usluga je ocjena u kojoj mjeri su planirane usluge u odnosu na usvojene tehnike standarde.4. Adekvatnost je ocjena stepena do kojeg zdravstvena djelatnost zadovoljava prioritete zdravstvene potrebe stanovnitva
5. . Ekspeditivnost je ocjena brzine donoenja odluka i ekonominiziranje u vremenu
6. Fleksbilnost je ocjena prilagoenosti zadravstvene zatite u promjenjenim potrebama za zdravstvenom zatitom
85. Navedite i opiite zdravstveno socijalne sisteme
Beveridge sistem: sistem centralnog oporezivanja, uz druge finansijske dodatke, sistem univerzalne koristi ( kod bolesti, nezaposlenosti, invaliditeta i penzionisanja). Porijeklo vodi iz Engleske i Velsa 1943. Sistem podrazumijeva prevenciju, dijagnostiku i tretman bolesti.Bismarckim sistem : postavljen je od strane Austro Ugarskog carstva pod kancelarom Bizmarkom u 19 stoljeu. Bolesniki fondovi se stvaraju iz finansijskih doprinosa plaenih iz bruto pala. Sistem titi bolesne, nezaposlene i siromane, a obuhvata vei dio populacije.
86. Mehanizmi finansiranja sistema zdravstvene zatite
POREZ je oblik javnih prihoda koje drava naplauje od fizikih i pravnih lica za ope i zajednike drtvene potrebe (opi: lini i prihodi firmi; specifini : porez na luksuz)DOPRINOS je prinudno davanje odnosno naknada za posebne koristi u uslugama zdravstvene zatite.
PREMIJA je ugovorno dobrovoljno osiguranje
PARTICIPACIJA je lino uee osiguranika u trokovima zdravstvene zatite
PUNA CIJENA USLUGA
DOBROVOLJNI PRILOZI I POKLONI