25
1. Operativna definicija soc. medicine Soc. Medicina je nauka iz oblasti javnog zdravstva, koja podrazumijeva prolongiranje života i promociju zdravlja, a i društvo. 2. Predmet i opći ciljevi Soc. Medicine Zajednički cilj svih nauka iz oblasti javnog zdravstva je : 1. promocija zdravlja 2. unapređenje i očuvanje zdravlja 3. prevencija bolesti i 4. zaštita od bolesti 3. Šest ciljeva soc. medicine 1. da ljudi sami doprinose svom zdravlju 2. da se mobilišu sve raspoločite resursa za zdravlje 3. da odnos doktora i pacijenta ne smije niti individualistički 4. da je doktor član tima sa medisinskim i patronažnim sestrama, soc. radnikom, psihologom i dr. 5. da je doktor profesionalac i za pacijenta i zdravog korisnika u okruženju, 6. da zdravstveni sistem i drugi sistemi doprinose zdravlju 4. Područje djelovanja javnog zdravstva Aspekti zdravlja i bolesti 1. preventivni, 2. socijalni, 3. ekonomski, 4. vaspitni i 5. organizacijski Ostali aspekti 1. okoline, 2. zajednice, 3. grupe i 4. individue 5. Odnos soc. medicine i drugih nauka Socijalna medicina je „most“ između kliničke medicine i drugih nauka koje proučavaju socijalne dimenzije. 6. Historijski značaj Hipokrata u razvoju soc. medicine Hipokrat (460-377 pr.n.e)- pokušao je tražiti uzroke oboljenja uticajem spoljnih faktora. Prvi je ukazao na vezu epodemiologije bolesti sa faktorima kao što su: voda, klima, način života, ishrana, stanovanje i dr. Socio-ekonomski uslovi života.

28358763 Socijalna Medicina SKRIPTA

Embed Size (px)

Citation preview

Samo dvije rijei

1. Operativna definicija soc. medicineSoc. Medicina je nauka iz oblasti javnog zdravstva, koja podrazumijeva prolongiranje ivota i promociju zdravlja, a i drutvo.

2. Predmet i opi ciljevi Soc. Medicine

Zajedniki cilj svih nauka iz oblasti javnog zdravstva je :

1. promocija zdravlja

2. unapreenje i ouvanje zdravlja

3. prevencija bolesti i

4. zatita od bolesti

3. est ciljeva soc. medicine

1. da ljudi sami doprinose svom zdravlju

2. da se mobiliu sve raspoloite resursa za zdravlje

3. da odnos doktora i pacijenta ne smije niti individualistiki

4. da je doktor lan tima sa medisinskim i patronanim sestrama, soc. radnikom, psihologom i dr.

5. da je doktor profesionalac i za pacijenta i zdravog korisnika u okruenju,

6. da zdravstveni sistem i drugi sistemi doprinose zdravlju4. Podruje djelovanja javnog zdravstva

Aspekti zdravlja i bolesti

1. preventivni, 2. socijalni, 3. ekonomski, 4. vaspitni i 5. organizacijski

Ostali aspekti

1. okoline, 2. zajednice, 3. grupe i 4. individue

5. Odnos soc. medicine i drugih nauka

Socijalna medicina je most izmeu klinike medicine i drugih nauka koje prouavaju socijalne dimenzije.6. Historijski znaaj Hipokrata u razvoju soc. medicine

Hipokrat (460-377 pr.n.e)- pokuao je traiti uzroke oboljenja uticajem spoljnih faktora. Prvi je ukazao na vezu epodemiologije bolesti sa faktorima kao to su: voda, klima, nain ivota, ishrana, stanovanje i dr. Socio-ekonomski uslovi ivota.7. Historijski znaaj Ser George Newman u razvoju soc. medicine

Ser George Newman 1847- definie da je medicinska nauka esencijalno socijalna nauka i to treba to prije shvatiti, zatima definie 3 osnovna principa:

1. zdravlje ljudi je stvar drutvene zajednice, koja je obavezna da ga uva i unapreuje;

2. Socijalno-ekonomski uslovi imaju znaajnu pa i kljunu ulogu na zdravlje i bolesti, pa se moraju prouavati;

3. Unapreenje zdravlja je drutveni i medicinski zadatak.

8. Historijski znaaj Alfred Grojtjhana u razvoju soc. medicineAlfred Grojtjahan (1869-1931) je najznaajnije ime u socijalnoj medicini Evrope. 1. objasnio je socijalnu prirodu bolesti, 2. definisao socijalne bolesti i koncipirao socijalnu medicinu kao nauku.3. Multidisciplinarni karakter nauke: statistika, antropologija, demografija, ekonomija i sl.4. Isticao je zdravstveno vaspitanje.

9. Historijski znaaj Julies Rene Guerin u razvoju soc. medicine

Julies Rene Guerin (1848) duhovni zaetnik socijalne medicine (hirurg-ortoped)

1. uveo je termin socijalna medicina u asopisu Medicinske novine Francuska,2. Zdravlje populacije i socijalno-ekonomski faktori,

3. Ouvanje zdravlja.

Radove socijalne medicine klasifikuje u 4 podgrupe:

socijalna patologija,

socijalna psihologija,

socijalna higijena i

socijalna terapija.

Zalagao se da socijalna medicina slui svima ali da se ne identifikuje ni sa kim

(npr. Medicinske, filozofske, politike teorije).

10. Historijski znaaj Edwin Chadwick, Viliem Farr u razvoju so. medicineEdwin Chadwick, Viliem Farr (viktorijanska epoha u Engleskoj)

prvi su dokumentovano ukazali na vezu izmeu epidemija zaraznih bolesti i okoline

u kojoj ovjek ivi i radi.Edwin Chadwick (1832) 1. istie vezu izmeu ekonomsko-socijalnih faktora i zdravlja

2. naglaava potrebu investiranja u zdravlje.

Chadwick, Smith i statistiar Fare

1. inicirali su reforme javnog zdravstva u Engleskoj:

2. uspostavljanje nove ljekarske prakse-ljekara javnog zdravstva

3. prvi kolovani strunjaci za rad u zajednici

sanitarna inspekcija,

praenje bolesti u populaciji,

preventivne aktivnosti i

izolaciju zdarvih od bolesnih.11. Historijski znaaj soc.medicine kao samostalne nauke

SOCIJALNA MEDICINA KAO SAMOSTALNA NAUKA SE POJAVILA U XIXst1. Prvo se bavila nekim grupama u zajednici2. Zatim se baila individualnim uticajem na zdravlje i bolest3. Sada se bavi determinantama zdravlja i bolesti.Na univerzitetima se 40-tih godina XXst 1. javlja ideja da se javno zdravstvo nazove socijalna medicina:2. John Ryle profesor socijalne medicine navodi da je to novi izazov u medicinskoj edukaciji koji integrie socijalne i medicinske nauke.12. Historijski znaaj soc. Medicine u SAD-u

U SAD-u javno zdravstvo je dominantna disciplina: 1872. Amerika asocijacija javnog zdravstva,

1879. nacionalno zdravstveno tijelo za brigu oko spreavanja zaraznih bolesti.

Reforma shvatanja javnog zdravstva sa edukacijom strunjaka iz:

javnog zdravstva,

sociologije,

ekonomije,

statistike i

politikih nauka13. Historijski znaaj Charles Edward Winslow u razvoju soc. medicine

Charles Edward Winslow sa univerziteta u Yalu:1. Definie javno zdravstvo

2. Promovie zdravstveni odgoj kao klju novog javnog zdravlja i

3. smatra da je njegovo uvoenje u preventivnu medicinu isto znaajno kao i

bakterioloka teorije bolesti.

1947. u SAD-u se otvara prvi Insitut za socijalnu medicinu koji integrie

preventivne i kurativne discipline u sveobuhvatne programe zatite zdravlja u zajednici.Sa medicinskom sociologijom se razvija nova nauka sociologija zdravlja.

14. Historijski znaaj Andrija tampara u razvoju soc. MedicineDr Andrija tampar (1888-1958) 1. stvorio je na koncept socijalne medicine

2. i primjenjivao ga u organizaciji zdravstvene slube,3. unio koncept zdravlja i zatite zdravlja u praksu kod nas,4. radio je na suzbijanju zaraznih bolesti,

5. osnivao higijenske ustanove i zavode,

6. osmislio i organizovao u praksi ideje o domovima zdravlja,7. jedan je od osnivaa WHO8. za njega se vezuje prva definicija zdravlja (07.04.1948)9. njegove ideje su jo uvijek aktuelne i polazite su mnogih reformi u zdravstvu 1923. osnovao je prvi Institut za socijalnu medicinu na ijem elu je bio dr Bogoljub Konstantinovi

15. Historijski znaaj Franka, Grojtjahana i Guerina u razvoju soc. medicineFrank, Grojtjahan i Guerin pioniri socijalne medicine1. XIXst borba za zdravlje,2. zalaganje za sveobuhvatnu strategiju zdravlja baziranu na

reformi drutva

i podizanju zdravstvene kulture2. XXst Univerziteti i katedre za socijalnu medicinu

Klasino javno zdravstvo ima cilj da uini za ljude ono to oni sami za sebe ne ine

16. ta je prema Susseu odredio pojma Socijalne medicine

Susser smatra da su 3 paralelne struje odredile nastanak socijalne medicine i to:1. porast drutvene odgovornosti za medicinu,2. prouavanje bolesti na nivou koji nije samo individualan, nego i grupni i masovni,3. porast saznanja o ovjeku, pacijentu, korisniku kao socijalnom biu. danas se dodaje nemogunost medicinske nauke da nae odgovore na rastue zdravstvene potrebe i izazove.

17. Navedite tri korijena Soc. Medicine prema Jakiu

Jaki navodi 3 korijena socijalne medicine:1. prirodnoznanstvena oblast koja podrazumjeva:

ekoloka,

demografska i

epidemioloka posmatranja ovjekove i ljudske zajednice

I iznalaenje odgovarajue tehnologije

i metoda za rjeavanje odgovarajuih zdravstvenih problema,2. socioloka oblast koja obuhvata analiziranje:

drutvenih odnosa,

uzroka i posljedica drutvenih nejednakosti u podruju zdravlja i bolesti

i traenje adekvatnih mijera socijalne politike i zatite,3. znanstveno podruje analize:

zdravstvenog sistema

i organizacije zdravstvene zatite.

18. Navedite etri sinonima soc. medicine

Socijalna medicina je

1. socijalna patologija ,

2. nauka koja prouava socijalne relacije,

3. jedinstvo terapijske i preventivne medicine,

4. jedinstvo socijalnih nauka i medicine.

19. Definicije autora soc. Medicine iz domena soc. Odnosa i soc. Faktora

1.Andrija tampar (1923) socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem meusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu pronalaenjem mijera socijalnog karaktera za unapreenje narodnog zdravlja

2.Konstantinovi (1928) socijalna medicina je nauka o zdravstvenom stanju naroda u vezi sa drutvenim odnosima.

3.Sasser socijalna medicina je nauka koja se bavi prouavanjem

socijalnih relacija u medicini

4.Roemer socijalna medicina je akademska disciplina koja prouava

socijalne faktore u bolesti i zdravlju kao i nain funkcionisanja socijalnih

(zdravstvenih) institucija.

20. Definicije autora Soc. Medicine iz domena odnosa ovjeka i okoline1.Hobson socijalna medicina je studija onih faktora koji utjeu na zdravlje

i aplikacija tih studija u korist ovjeka. Socijalna medicina prouava ovjeka u njegovoj okolini da bi mu pruila bogatiji ivot.

2.atovi socijalna medicina je nauka koja prouava utjecaj svih faktora

koji djeluju na zdravstveno stanje naroda, njihovom povezanou

i preduzimanjem mijera za rjeavanje problema zdravlja i bolesti.

21. Definicije autora Soc. Medicine iz domena organizacijske dimenzije

Organizacijska dimenzija je primarna u definiciji socijalne medicine:

1.Geri socijalna medicina podrazumjeva organizovanu brigu zajednice

za zdravlje svojih lanova.

2.Miovi, Cuci, Janji socijalna medicina je nauka o zatiti zdravlja ljudi

u zajednici i organizaciji te zatite.

22. Navedite autore i osnov definisanja soc. medicine

Osnov definisanja predstavlja nabrajanje oblasti kojima se bavi socijalna medicina

Savi, Jakovljevi Socijalna medicina je organizovana briga zajednice

za zdravlje svojih lanova.

23. Navedite sveobuhvatnu defi. soc. medicine, prema domenima djelovanja

1. Istraivanje socijalnih faktora koji utjeu na zdravlje ili incidenciju bolesti

i to pomou anketnih istraivanja, studija sluaja i statistikih istraivanja,

2. Recipronu vezu koja postoji izmeu medicine i drutva ukljuujui

i kolektivnu odgovornost medicine prema drutvu,

koja podrazumjeva ukazivanje na socijalne probleme koji mogu da otete zdravlje.

3. Ustanove socijalne terapije: socijalno osiguranje, socijalne aspekte zdravlja,

zdravstvene i socijalne slube.24. Navedite skandinavsku definiciju soc. Medicine

socijalna medicina pokriva iroku oblast zdravstvene zatite i zajednice uopte.

To ukljuuje teorijske nauke i praktinu primjenu kao to je:

organizacija zdravstvenih i socijalnih slubi, ali

i iroki dijapazon medicinskih

i socijalnih uslova i problema sa kojima se te slube sreu.

25. Navedite def. Soc. Medicine prema svjetskoj zdrav. Org WHO

socijalna medicina predstavlja aspekt savremene drutvene medicine

s posebnim osvrtom na organizaciju zdravstvene zatite.

26. Predmet i sadraj prouavanja soc.medicine

1. Prouavanje i mjerenje zdravlja i zdravstvenog stanja na nivou kategorija stanovnitva i zajednice (djeca, omladina, ene, radnici, stari, prihiki i fiziki ometene osobe itd.).

2. Problemi narodne patologije (hronine nezarazne bolesti, socijalna patologija, traumatizam, profesionalne bolesti, i dr.)

3. Zdravstveni sistem i organizacioni oblici zdravstvene zatite

4. Zdravstvene potrebe, kao i determinante zahtjeva i koritenja zdravstvene slube5. Prouavanje utjecaja socijalno-ekonomskih aspekata i okolia:

Ekonomika u zdravstvu

Menadment u zdravstvu

Kvalitet u zdravstvu

Planiranje za zdravlje

Obrazovanje za zdravlje, kadar za zdravlje

Ponaanje i zdravlje

Odgoj za zdravlje

Zdravstveno informativni sistem

Istraivanja u zdravstvu27. Socijalna medicina i socijalno-ekonomskih aspekata i okoliaProuavanje utjecaja socijalno-ekonomskih aspekata i okolia:

Ekonomika u zdravstvu

Menadment u zdravstvu

Kvalitet u zdravstvu

Planiranje za zdravlje

Obrazovanje za zdravlje, kadar za zdravlje

Ponaanje i zdravlje

Odgoj za zdravlje

Zdravstveno informativni sistem

Istraivanja u zdravstvu.28. Navedite i objasnite epidemioloke metode u soc. mediciniSocioloki metod, epidemioloki metod, dispanzerski metod.1. Socioloki metod: Socijalna medicina kao pragmatina nauka koristi one metode koje su joj

na raspolaganju i mogu da odgovore njenim ciljevima, Svaka od nauka koja je odredila multidisciplinarnost u socijalnoj medicini

unijela je u nju poneto od svoje metodologije, shodno postavljenim ciljevima.

Da bi se objasnio jedan fenomen u socijalnoj medicini esto je potrebno koristiti vie teorijskih koncepata.

U socijalnoj medicini se najee nekoliko uzroka proizvede mnogo

opserviranih efekata. Od istraivakih tehnika koriste se one preuzete iz socijalnih nauka,

kao to su metode anketnog istraivanja, mjerenje stavova i sl.

2. Epidemioloki metod u socijalnoj medicini podrazunjeva: uoavanje i definisanje problema, opis karakteristika problema, postavljanje hipoteze o moguim uzrono-posljedinim vezama koje odreuju problem, provjera-testiranje i dokazivanje uzrono-posljedinih veza, zakljuak i praktina primjena.

3. Dispanzerski metod rada podrazumjeva aktivni nadzor nad bolesnim i zdravim.

29. Navedite i objasnite epidemioloke metode u soc. medicini

Epidemioloki metod u socijalnoj medicini podrazunjeva: uoavanje i definisanje problema, opis karakteristika problema, postavljanje hipoteze o moguim uzrono-posljedinim vezama koje odreuju problem, provjera-testiranje i dokazivanje uzrono-posljedinih veza, zakljuak i praktina primjena.

30. Objasnite dispanzerski metod u soc. medicini

Dispanzerski metod rada podrazumjeva aktivni nadzor nad bolesnim i zdravim.

31. Navedite izazove za budunost u oblasti soc. medicine

ZDRAVSTVENU KRIZU STOLJEA ine:1. promjene u strukturi obolijevanja i uzroka smrti,

2. nemogunost medicine da na sve to odgovori,

3. nagli razvoj visoke tehnologije,

4. enormni porast trokova zdravstvene zatite,Raste pritisak korisnika za zauzimanje aktivnije uloge u donoenju odluka

u zdravstvenom sistemu i za regulisanje prava pacijenata;Zdravstvena politika iz usko medicinskog model ide ka boljem razumjevanju

zdravlja i njegovih determinanti;Socijalno-medicinski argumenti zdravlja i bolesti koriste se sve vie

i u drugim medicinskim disciplinama

32. Definite zdravnstvene indikatore

Zdravstveni indikatori su osnovni instrumenti za procjenu stanja zdravlja stanovnitva, prikazani relativnim brojevima, a izraunati prema podacima dobijenih iz slijedeih izvora: 1. matine knjige, 2. popis stanovnitva, 3. rutinska zdravstvena statistika, 4. registri bolesti, 5. epidemioloki nadzor, 6. intrevju, 7. drugi izvori podataka.

33. Navedite izvore podataka za zdravstvene indikatore1. matine knjige sadre podatke vitalne statistike:raanje, umiranje, sklapanje i razvodi braka, usvojena; 2.popis stanovnitva sadri podatke: ukupan broj stanovnika, distribucija stanovnika po spolu i dobu; 3. rutinska zdravstvena statistika sadri podatke: rad zdravstvenih slubi, utroena sredstva za rad; 4. registri bolesti sadre podatke o masovnim nezaraznim oboljenjima; 5. epidemioloki nadzor sadri podatke o kontroli zaraznih bolesti i bolesti koje podlijeu obaveznoj imunizaciji; 6. intervju- ispitivanje zdravlja u populaciji prema potrebama stanovnika; 7. drugi izvori podataka (statistika)

34. Navedite indikatore zdravstvene politike koju zemlja vodi

Ustav, Zakon o zdravstvenoj zatiti, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Strandardi i normativi;

Raspodjela sredstava za zdravstvenu zatitu- % izdvajanja za zdravstvenu zatitu iz ND;

Stepen jednakosti u raspodjeli sredstava-trokovi za zdravstvenu zatitu po stanovniku, broj stanovnika na jednog doktora ili broj doktora na 10.000 stanovnika, br. Postelja na 1000 stanovnika;

Stepen ukljuenosti zajednice u zadovoljavanju zahtjeva i potreba stanovnika;

Postojanje uspjene komunikacije u zdravstvenom sistemu (komiteti,ekspertne grupe i sl).

35. Navedite socijalno-ekonomske indikatore koji su povezani sa zdravljem

Prirodni narataj i unutranja migracija stanovnika

ND ili drutveni proizvod po glavi stanovnika

Prosjeni prihodi po radno- aktivnom stanovniku

Stopa nezaposlenosti, prosjena zaposlenost ena, pokazatelj zavisnosti stanovnitva (zbir maih od 15 i starijih od 65 godina na 100 osoba u straosti od 15-64 godina) Pokazatelj pimenosti

Uslovi stanovanja

Dostupnost adekvatnoj ishrani stanovnitva

36. Definiite obuhvat stanovnitva zdravstvenom zatitom

Obuhvat stanovnitva odreenim nivom zdravstvene zatite, imunizacijom, preventivnim aktivnostima, vodosnadbjevanjem, obrazovanjem i zdravljem, itd.Obuhvat zdravstvene zatite majke i djeteta, zdravstvene zatite starih ili hendikepiranih osoba,.

37. Definiite dostupnost zdravstvene zatite stanovnitvaDostupnost zdravstvene zatite stanovnicima (opina, kanton/upanija, entitet, drava);dustupnost doktora ili zdravstvene ustanove

38. Definiite pristupanost zdravstvene zatite stanovnitva

Pristupanost zdravstvene zatite (% oekivanih korisnika zdravstvene zatite prema fizikim, ekonomskim i kulturnim barijerama)

39. Definiite koritenje zdravstvene zatite stanovnitva

Koritenje zdravstvene zatite (broj pregleda i usluga po stanovniku, stopa hospitalizacije, prosjena zauzetost postelja)

40. Definiite kvalitet zdravstvene zatite stanovnitva

Kvalitet zdravstvene zatite (procjena ishoda lijeenja pacijenta ili zadovoljstva korisnika radom zdravstvene slube).

41. Navedite kombinaciju indikatora fizikog kvaliteta ivota

Indikator fizikog kavliteta ivota je kombinacija:

Stopa mortaliteta dojenadi

Oekivanog trajanja ivota za dojenad, Stope pismenosti u populaciji.

42. Navedite kombinaciju indikatora ljudskog razvoja

Indikator ljudskog razvoja je kombinacija:

Oekivanog trajanja ivota na roenju,

Osnovne kupovne moi stanovnitva i

Stepena obrazovanja stanovnitva.

43. Navedite 10 meunarodnih indikatora ljudske patnje

Meunarodni indikator ljudske patnje je kombinacija 10 mjera ljudskog blagostanja:

1. oekivanog trajanja ivota na roenju,

2. dnevne kalorijske potronje namirnica

3. dostupnosti pijee vode

4. obuhvata novoroenadi imunizacijom,

5. obuhvata srednjokolskim obrazovanjem,

6. drutvenog proizvoda po stanovniku,

7. stope infalacije

8. razvoja komunikacijskih tehnologija,

9. stepena politikih sloboda i

10. potovanja graanskih prava.

44. Masovne nezarazne bolesti, problemi i rjeenja problemaProblemi nezaraznih bolesti u FBiH:

kardiovaskularne, maligne bolesti, akcidenti, eerna i hroine plune bolesti,

porast oboljenja, invalidnosti i umiranja

zahvataju 56% populacije

poveani zahtjevi za zdravstvenom zatitom

poveani trokovi lijeenja.

Rjeenje problema kontrola rizika:

kontrolisanje intrevencije: hipertenzija, puenje duhana, holesterol.

Koronarni tip linosti, samozatita, skrinig, pojas, zakonske kaznene odredbe

Faktori stila ivota: body-mass index. Kafa, alkohol i druge ovisnosti, fizika neaktivnost

Faktori ekolokog kompleksa: rizina zanimanja, makro i mikro klimatski uvjeti, tvrdoa vode za pie.

Ostali faktori: naslijee. Spol. Starosti i sl.

45. Masovne zarazne bolesti, problemi i rjeenjaProblemi zaraznih bolesti u FBiH:

Tuberkuloza, HIV/AIDS, grip, osipne groznice...

Rjeenje problema:

Prijavljivanje i kontrola kontakata

Pravilna dijagnostika i lijeenje

Imunizacija

Masovna preventivna edukacija

Higijensko sanitarni nadzor

Svi nosioci i izvrioci PZ

46. Nepravilna ishrana, problemi i rjeenja problema

34% djece je anemino

9% predkolske djece je gojazno

Podhranjeno 0,85% kolske djece (ruralno) i 11 % (urbano)

Rjeenje problema:

Promocija pravilne ishrane

Jaanje glasa potroaa

Hemjska kontrola namirnica

Bakterioloka kontrola

Radioaktivna kontrola

47. Snadbjevanje vodom za pie, problemi i rjeenja problema

Problemi u FBiH:

Globalno je sve manje vode za pie na Zemlji

Snadbjevanje neispravnom nekontrolisanom vodom za pie

78% stanovnitva se snadbjeva vodom za pie iz centralnih vodovoda

Laboratorijski se kontrolie voda za pie kod oko 55 % populacije

Rjeene problema:

Donoenje dravnih zakona o kontroli vode za pie

Potivanje postojeih zakona o vodama

Preuzimanje odgovornosti

48. Upravljanje otpadom, problemi i rjeenja problema

Problemi u FBiH:

50% otpada se prikuplja i odlae na nepostojeim deponijama

Uzrokuje zagaenje voda, tla, zraka i naruava zdravlje

Rjeenje problema: Donoenje dravnih zakona o kontroli otpada

Potivanje postojeih zakona o kontroli otpada

Preuzimanje odgovornosti

49. Poremeaji mentalnog zdravlja, problemi i rjeenja problema

Udio populacije sa ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja je 1-3%

Problemi u FBiH- FAKTORA RIZIKA

Nezaposlenost, siromatvo

Migracije, ratovi i poslijeratne krize

Porast zloupotrebe lijekova, droga i dr.

Usamljenost i kidanje socijalnih veza

Gubici

Rjeenje problema u okviru zdravstvenog sistema:

Otkrivanje, ispitivanje i lijeenje pacijenata sa problemim u mentalnom zdravlju

Nadzor nad pacijentima smjetenim u kui za zbinjavanje

SOS telefon

Posebni programi prevencije ovisnosti

50. Zdravlje mladih, problemi i rjeenja problema

Problemi u FBiH :

46% mladih pui redovno vie mladii

Poznato je da se proizvodi 22l alkohola po stanovniku

Rjeenje problema:

Razvijati humane odnose meu spolovima Spreavati spolno prenosive bolesti

Razvijati stalne fizike aktivnosti

51. Zdravlje starih, problemi i rjeenja problemaProblemi u FBiH:

10.9 % ljudi 65 godina i dalje raste

Starost je normalna pojava.

Rjeenje problema- u zdrvastvenom sistemu:

Razvijati poeljne stilove ivota u poznim godinama

Aktivna i pasivna rekreacija

Imunizacija

Pravilna ishrana

Fizika i mentalna rehabilitacija

52. Zdravlje ena, problemi i rjeenja problemaProblemi u FBiH :

MN dojke i genitalija

Rjeenje problema u zdravstvenom sistemu:

Samozatita i samopogled

Skrining

Rano otkrivanje

Lijeenje

Terapija bola

53. Palijativna njega, problemi i rjeenja problema

Maligne bolesti, neuroloka oboljenja, Alchaimerova bolest, AIDS

70 80% tekih bolesti treba palijativnu njegu

Rjeenje problema- uenje zdravstvenih radnika za palijativnu njegu :

Fizike potrebe bolesnika

Psiholoke potrebe

Psihosocijalne potrebe

Socijalne potrebe

Duhovne potrebe

54. Definiite zdravstvenu zastitu55. Definiite zdravstvene usluge

56. Navedite 4 nivoa zdravstvene zatite

57. ta je nivo samozatite

58. ta je nivo sekundarne zdravstvene zatite

59. ta je nivo primarne zdravstvene zatite

60. ta je nivo tercijalne zdravstvene zatite

61. Navedite 7 aktivnosti meunarodne saradnje

1. kontrola epidemija i zaraznih bolesti

2. meunarodna razmjena medicinskih i zdravstvenih informacija

3. meunarodna standardizacija

4. kombinovana istraivanja

5. pomo zemljama u razvoju

6. savjeti vladama i ministrima zdravlja

7. meunarodni aspekti meunarodne kontrole zloupotrebe droga

62. Navedite osnovne funkcije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

etri su osnovne funkcije WHO:

1. usmjerava i koordinira meunarodne zdravstvene aktivnosti,

2. postavlja globalne standarde za zdravlje

3. prua tehniku saradnju i pomo zemljama lanicama,

4. razvija i prenosi tehnologije, informacije i standarde.

63. Navedite lokalitete kancelarija Regionalnih komiteta Svjetske zdravstvene organizacije

6 Regionalnih komitete kancelarija :

1. afriki kancelarija Beldevar, Harare Zimbabve

2. ameriki kancelarija u Vainktonu

3. juno istona azijski kancelarija Nju Delhi Indija

4. evropski kancelarija Kopenhagen Danska

5. istono mediteranski kancelarija Aleksandrija- Egipat

6. zapadno pacifiki- kancelarija Manila Filipini

64. Navedite osnovne strateke ciljve Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu

1. Samnjiti nejednakost u zdravlju

2. Dodati ivot godinama

3. Bolje mogunosti za hendikepirane4. Smanjenje bolesti i nesposobnosti

5. Eliminisanje sedam specifinih bolesti

6. Oekivano trajanje ivota na roenju

7. Smanjenje mortaliteta dojenadi8. Smanjenje maternalnog mortaliteta

9. Borba protiv bolesti cirkulatornog sistema

10. Borba protiv malignih neoplazmi

11. Smanjenje broja nesrenih sluajeva

12. Zaustavljanje porasta samoubistva

65. Navedite osnovne strateke ciljve zdravog stila ivota, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu

1. formulisanje zdravstvene politike

2. sistemi drutvene podrke

3. motivacija za zdravo ponaanje

4. motivacija za zdravo ponaanje

5. unapreenje pozitivnih oblika zdravstvenog ponaanja

6. izbjegavanje rizinog ponaanja

66. Navedite osnovne strateke ciljve zdrave ivotne sredine, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu1. politika zdravog okolia

2. praenje i kontrola rizika

3. kontrola zagaenja vode

4. kontrola zagaenja vazduha

5. zdrava hrana

6. zatita od tetnog otpada

7. zdravo stanovanje

8. zdravi uslovi rada

67. Navedite osnovne strateke ciljve adekvatne zdravstvene zatite, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu

1. sistem zasnovan na PZZ2. resursi prema potrebama

3. sadraj PZZ

4. obezbjeenje PZZ

5. povezivanje resursa u PZZ

6. obezbjeenje kvaliteta zdrastvenih usluga

68. Navedite osnovne strateke ciljve podrke za razvoj zdravstva, Regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu

1. strategije istraivanja

2. politika zdravlje za sve

3. upravljanje planiranjem i resursima

4. IS u zdravstvu

5. zdravstveni radnici

6. osoblje u drugim sektorima

7. procjena zdravstvene tehnologije

69. Navedite druge meunarodne organizacije i sjedita

NAZIVSJEDITE

UNICEF - meunarodni fond UN za pomo djeciNjujork

ILO meunarodna organizacija radaeneva

FAO organizacija za poljoprivredu i ishranuRim

UNESCO organizacija UN za odgoj, nauku i kulturuPariz

UNHCR visoki komesarijat UN za izbjegliceeneva

CIMOS- savjet za meunarodne organizacije medicinskih naukaPariz

IAEA- meunarodna agencija za automasku energijuBe

ECOSOC socijalno ekonomski savjetNjujork

MKCK meunarodna organizacija CK

Meunarodna organizacija za civilni vazduhoplovni saobraaj

70. Definiite bolest71. Definiite morbiditet

MORBIDITET, SAIMANJE- pojma kojim se opisuje skraenje prosjene duine ivota kada hronine bolesti ili nesposobnosti ugroavaju fizike, mentalne ili socijalne funkcije.MORBIDITET, IRENJE- uporedo s produenjem oekivanog trajanja ivota, poveava se i prevalencijadugotrajnih bolesti, posebno meu starijim osobama. To predstavlja suprotnost saimanju morbiditeta.

72. Definiite incidencijuBroj zapoetih epizoda obolijevanja ili novooboljelih osoba tokom datog perioda u odreenoj populaciji. To je broj novih dogaaja, npr. Novih sluajeva bolesti u definisanoj populaciji tokom odreenog vremenskog perioda.

73. Definiite prevalenciju

Broj sluajeva pojedinih bolesti kod odreenog stanovnitva u odreenom razdoblju. To je apsolutni broj, mada se nekada koristi da oznai STOPU PREVALENCIJE. 74. Definiite mortalitetnu statistiku

Statistike tabele sastavljenje na osnovu informacija sadranih u POTVRDAMA O SMRTI. Za najvei broj administrativnih podruja u svim zemljama sastavljaju se tabele mortalitetne statistike.

75. Definiite stopu prirodnog prirataja

To je mjera rasta populacije (bez migracije) koja se sastoji u dodavanju novoroenih broju stanovnika i oduzimanju umrlih. Rezultat je poznat kao prirodna stopa porasta, a rauna se na sljedei nain :Stopa prirodnog prirataja = ivoroeni tokom godine- umrli tokom godine / populacija sedinom godine X 100

76. Definiite stopu nataliteta

Sumarna stopa zasnovana na broju ivoroene djece u populaciji tokom odreenog perioda, obino u toku jedne godine. Broj ivoroene djece u populaciji nekog podruja u toku kalendarske godine.77. Definiite stopu mortaliteta

Uestalost umiranja u nekoj populaciji tokom odreenog vremena. Brojilac je broj umrlih osoba tokom datog perioda, imenilac je odgovarajua populacija, obino sredinom godine.

78. Definiite planiranje zdravstvene zatite

Planiranje zdravstvene zatite je predvianje ta e se dodgoditi u vitalnim dogaanjima i zdravlju stanovnitva u narednom periodu.

Je struno kontrolisanje dogaaja

Kordinacija i usmjeravanje dogaaja ka eljnom cilju.

79. Navedite predmete planiranja u zdravstvu Planiranje pojedinanih djelatnosti

Planiranje rada jedne radne jedinice

Planiranje mjera za rjeavanje nekog specifinog zdravstvenog problema

Planiranje zdravlja za neko podruje

Planiranje kadrova

Planiranje investicija u objekte i opremu

Planiranje naunog istraivanja

Planiranje mjera zatite zdravlja, kao sektora drutveno ekonomskog razvoja

Planiranje drugih sektora u vezi sa zdravljem

80. Navedite periode za koje se planira zdravstvena i socijalna zatita Dugoroni, strateki planovi

Srednjoroni planovi

Kratkoroni planovi, programi

Operativni, kvartalni planovi

81. Navedite faze u sistemu planiranja zdravstvene zatite

Faze planiranja

PRVA FAZA- faza pripreme

Donoenje odluke o pripremi plana, izrada strunih i analitiko dokumentacionih materijala i dodnoenje smjernica plana

DRUGA FAZA faza usaglaavanja

Analiza potreba i zahtjeva za zdravstvenom zatitom, pregled i analiza raspoloivih resursa, odreivanje ciljeva prioriteta.

TREA FAZA donoenje plana

Izrada nacrta plana, prijedloga i donoenja plana.

ETVRTA FAZA ostvarivanje zdravstvene zatite

Ostvarivanje planskih aktivnosti.

82. Navedite listu pokazatelja za planiranje zdravstvene i socijalne zatite

1. podaci o podruju

2. demografski podaci

3. ekonomski potencijal podruja

4. ekoloki faktori

5. zdravstveno stanje stanovnitva

6. kapaciteti zdravstvene djelatnosti

7. sredstva zdravstvene zatite i finansiranje plana

8. izvori podataka

83. Objasnite programiranje zdravstvene zatite

Predstavlja detaljnu kvantifikaciju i kavalifikaciju planaova razvoja zdravstvene djelatnosti.1. Program razvoja zdravstvene djelatnosti - mrea

Program izgradnje

Investicioni program

Program projektne dokumentacije

Programiranje pojedinih faza izgradnje

Program nabavke opreme

Program osposobljavanja kadrova

2. Program rada zdravstvene djelatnosti

Aktivnosti

Radne operacije

Broj pregleda, usluga, dg procedura ( po vrstama)

84. Objasnite evaluaciju planova zdravstvene zatite

Evaluacija je proces ocjene ostvarivanja ciljeva plana, njegove aktivnosti, njegove prihvatljivosti i efikasnosti. Cilj evaluacije je utvrivanje doprinosa zdravstva u zatiti i unapreenju zdravlja ljudi. Evaluacija podrazumijeva slijedee ocjene :

1. Efikasnost je ocjena stvarne realizacije i postavljenog cilja

2. Efikasnost je ocjena koliko je sredstava utroeno u odnosu na preduzete aktivnosti u realizaciji ostvarenih ciljeva.

3. Kvalitet usluga je ocjena u kojoj mjeri su planirane usluge u odnosu na usvojene tehnike standarde.4. Adekvatnost je ocjena stepena do kojeg zdravstvena djelatnost zadovoljava prioritete zdravstvene potrebe stanovnitva

5. . Ekspeditivnost je ocjena brzine donoenja odluka i ekonominiziranje u vremenu

6. Fleksbilnost je ocjena prilagoenosti zadravstvene zatite u promjenjenim potrebama za zdravstvenom zatitom

85. Navedite i opiite zdravstveno socijalne sisteme

Beveridge sistem: sistem centralnog oporezivanja, uz druge finansijske dodatke, sistem univerzalne koristi ( kod bolesti, nezaposlenosti, invaliditeta i penzionisanja). Porijeklo vodi iz Engleske i Velsa 1943. Sistem podrazumijeva prevenciju, dijagnostiku i tretman bolesti.Bismarckim sistem : postavljen je od strane Austro Ugarskog carstva pod kancelarom Bizmarkom u 19 stoljeu. Bolesniki fondovi se stvaraju iz finansijskih doprinosa plaenih iz bruto pala. Sistem titi bolesne, nezaposlene i siromane, a obuhvata vei dio populacije.

86. Mehanizmi finansiranja sistema zdravstvene zatite

POREZ je oblik javnih prihoda koje drava naplauje od fizikih i pravnih lica za ope i zajednike drtvene potrebe (opi: lini i prihodi firmi; specifini : porez na luksuz)DOPRINOS je prinudno davanje odnosno naknada za posebne koristi u uslugama zdravstvene zatite.

PREMIJA je ugovorno dobrovoljno osiguranje

PARTICIPACIJA je lino uee osiguranika u trokovima zdravstvene zatite

PUNA CIJENA USLUGA

DOBROVOLJNI PRILOZI I POKLONI