2.pdf

UDK 624.84:69.009.182 Primljeno 6. 6. 2001.

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 79

Proračun čelične konstrukcije prema europskim prednormama Mehmed Čaušević, Daniel Repac Ključne riječi

čelične konstrukcije, eurokod, djelovanje vjetra, poredbena brzina vjetra, Reynoldsov broj, unutarnje sile, dinamička analiza

M. Čaušević, D. Repac Prethodno priopćenje

Proračun čelične konstrukcije prema europskim prednormama

Prikazan je proračun čeličnih rasvjetnih stupova stadiona u Širokom Brijegu, BiH. Opterećenje je izračunano prema dijelu Eurokoda 1 (EC1) za djelovanje vjetra, a konstrukcija je dimenzionirana prema EC3. Za određivanje sila vjetra upotrijebljen je prijedlog zemljovida, koji je sastavni dio Državnog dokumenta (DDP) za primjenu te prednorme u Hrvatskoj. Djelovanje je vjetra izračunano i prema važećem Pravilniku. To je dalo niže vrijednosti sila u odnosu na one prema EC3 i DDP.

Key words

steel structures, Eurocode, wind action, comparable wind speed, Reynolds number, internal forces, dynamic analysis

M. Čaušević, D. Repac Preliminary note

Steel structure design based on European prestandards The design of steel lighting posts for the stadium in Široki Brijeg, Bosnia and Herzegovina, is presented. The load is calculated according to the Eurocode 1 (EC1) for the wind load, and the structure is dimensioned according to EC3 provisions. In the determination of wind force, the designers used the map proposal that is an integral part of the national document (DDP) for the implementation of this prestandard in Croatia. The wind action was also calculated in accordance with the applicable Regulations. This has provided lower force values when compared to values based on EC3 and DDP.

Mots clés

constructions métalliques, Eurocode, action du vent, vitesse comparée du vent, nombre de Reynolds, forces internes, analyse dynamique

M. Čaušević, D. Repac Note préliminarie

Calcul d’une construction en acier suivant les prénormes européennes

L’article présente le calcul des poteaux d’éclairage métalliques du stade de Širokom Brijegu, en Bosnie et Herzégovine. Pour la charge de vent on a utilisé l’Eurocode 1 (EC1), tandis que la construction a été dimensionnée selon l’EC3. Pour la détermination des forces du vent on a utilisé le projet de carte géographique qui fait partie du Document national (DDP) qui régit l’application de cette prénorme en Croatie. L’action du vent a été calculée également selon le Règlement en vigueur, et les résultats obtenus ont fourni des valeurs inférieures à celles obtenues par l’EC3 et le DDP.

Ключевые слова: стальные конструкции, Еврокод, действие ветра, сравнительная скорость ветра, число Рейнольдса, внутренние силы, динамический анализ

М. Чаушевић, Д. Репац Предварительное сообщение

Расчёт стальной конструкции по европейским преднормам В работе показан расчёт стальных осветительных столбов стадиона в Широком Бреге в БиХ. Нагрузка расчитана по Еврокоду 1 (ЕС 1) для действия ветра, а размеры конструкции установлены по ЕС 3. Для определения сил ветра употреблено предложение карты, являющейся составной частыо Государственного документа (DDP) для применения той преднормы в Хорватии. Дейктвие ветра расчитано и по существующим правилам. Это дало более низкие значения сил по сравнению с теми по ЕС 3 и DDP.

Schlüsselworte:

Stahlkonstruktionen, Eurokode, Windauswirkung, vergleichende Windgeschwinigkeit, Reynoldsche Zahl, innere Kräfte, dynamische Analyse

M. Čaušević, D. Repac Vorherige Mitteilung

Stahlkonstruktionsberechnung nach Europäischen Vornormen

Dargestellt ist die Berechnung von stählernen Beleuchtungsmästen des Stadions in Široki Brijeg, BiH. Die Belastung wurde nach dem Teil des Eurokode 1 (EC1) für die Windbelastung berechnet, und die Konstruktion nach EC3 bemessen. Für die Festlegung der Windkraft benützte man den Vorschlag für die Landkarte die ein Bestandteil des staatlichen Dokuments (DDP) für die Anwendung dieser Vornorm in Kroatien ist. Die Windauswirkung wurde nach der gültigen Vorschrift berechnet. Das ergab geringere Werte der Kräfte im Vergleich mit denen nach EC3 und DDP.

Autori: Prof. dr. sc. Mehmed Čaušević, dipl. ing. građ.; Daniel Repac, dipl. ing. građ. Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, V. C. Emina 5, Rijeka

Proračun čelične konstrukcije M. Čaušević, D. Repac

80 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

1 Proračun djelovanja vjetra na stup i reflektore prema ENV 1991-2-4

1.1 Djelovanje vjetra na stup

Vanjski tlak vjetra we djeluje na vanjske površine konstrukcije a definiran je u dijelu 5.2. ENV 1991-2-4:

( ) ( )epeeerefe zczcqw = (1)

Značenja oznaka u izrazu (1) objasniti će se u nastavku.

(a) Poredbeni tlak vjetra qref definiran je u dijelu 7.1. ENV 1991-2-4 (odgovara poredbenoj brzini vjetra) i određuje se iz:

2 2

refref

vρq = (2)

refv - je poredbena brzina vjetra definirana u dijelu 7.2.

ENV 1991-2-4 :

0, refALTTEMDIRref vcccv = (3)

gdje je

0,refv - osnovna poredbena brzina vjetra

0.1=DIRc - koeficijent smjera vjetra

0.1=TEMc - koeficijent ovisan o godišnjem dobu

0.1=ALTc - koeficijent nadmorske visine

Sva tri navedena koeficijenta definirana su u Dodatku A, ENV 1991-2-4

Osnovne poredbene brzine vjetra vref,o dane su po pod-ručjima unutar svake države koja se koristi Eurokodom. Vrijednosti vref,o jedan su od najvažnijih podataka za proračun konstrukcija na djelovanja vjetrom. Prema ENV 1991-2-4 vref,o predstavlja desetominutne prosječne brzine vjetra na visini 10 metara, na terenu II. kategorije pri godišnjoj vjerojatnosti premašaja te vrijednosti od 0.02, za povratno razdoblje od 50 godina. Zemljovid raspodjele poredbene brzine vjetra koji propisuje naš Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo u okviru Državnog dokumenta za primjenu (DDP), dan je (još u obliku prijedloga) na slici 1. Iz ove slike jest:

Područje A: 10, 00.20 −= msvref

Područje B: 10, 00.30 −= msvref

325.1 −= kgmρ - gustoća zraka koja ovisi o nadmor-skoj visini, temperaturi i tlaku zra-ka koji se očekuje u određenom vjetrovnom području za oluje.

200.3025,1

2=refq

22 563050562 −− == kNm.Nm.qref

Slika 1. Prijedlog zemljovida raspodjele osnovne poredbene brzi-

ne vjetra

(b) Koeficijent izloženosti vjetru ce(ze), koji uzima u obzir učinke hrapavosti terena, topografiju i visinu iznad tla kod srednje brzine vjetra i mjere (stupnja) uzburkanosti (turbulencije), definiran je u dijelu 8.5. ENV 1991-2-4 i ima vrijednost:

( ) ( ) ( ) ( )[ ]zgIzcZczc Vtre 21 22 += (4)

gdje je: g - vršni koeficijent cr (z) - koeficijent hrapavosti ct (z)- -topografski koeficijent Iv(z) - mjera uzburkanosti.

Koeficijent izloženosti vjetru ce(z) u nivou temelja i na visini reflektora (slika 4.) ima ove vrijednosti:

( ) [ ]19.073.32100.1 90.00 22 ⋅⋅+=ec

ce (0) = 1.95

( ) [ ]12.073.321 00.1 38.134 22 ⋅⋅+=ec

ce (34) = 3.66

(c) Koeficijent vanjskog tlaka cpe(z) za građevine i dijelove građevina definiran je u dijelu 10. ENV 1991-2-4 i prikazan u mjerodavnim tablicama za odgovaraju-će oblike građevina i opterećene plohe površina od 1 m2

i 10 m2:

λαψ 0,ppe cc = (5)

M. Čaušević, D. Repac Proračun čelične konstrukcije

GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 81

cp,0 - koeficijent vanjskog tlaka elementa beskonačne vitkosti

ψλa - koeficijent umanjenja s obzirom na vitkost.

Koeficijent vanjskog tlaka za kružni poprečni presjek definiran je u dijelu 10.8. ENV 1991-2-4 i ovisi o Rey-noldsovu broju (slika 2.):

( )ν

em zvb Re = (6)

gdje je: 61015 −×=ν - kinematska viskoznost zraka

b = 0,960 m - za z = 0.00 m

b = 0.296 m - za z = 34.00 m

Srednja brzina vjetra za z = zequ definirana je u dijelu 8.1.ENV 1991-2-4 i u ovom slučaju ima sljedeću vri-jednost:

( ) ( ) ( ) 100.2700.3000.190.0 0 00 −=⋅⋅== msvccv reftrm

( ) ( ) ( ) 140.4100.3000.138.1 34 3434 −=⋅⋅== msvccv reftrm

Slika 2. Raspodjela tlaka na valjku pri različitim Reynoldsovim

brojevima i beskonačnoj vitkosti

Tablica 1. Tipične vrijednosti krivulja sa slike 2. (među-vrijednosti se smiju linearno interpolirati)

Re αmin Cp,o,min αa Cp,o,h 5 × 105 85 -2.2 135 -0.4 2 × 106 80 -1.9 120 -0.7

107 75 -1.5 105 -0.8

αmin - mjesto najmanjeg tlaka

cp,o,min - vrijednost najmanjeg koeficijenta tlaka

αA - mjesto odvajanja strujanja

cp,o,h - koeficijent tlaka zavjetrenog dijela valjka

( )

70051120

107311015

00279600Re

0

66

.c.

α...

,hp

A

=→=

→⋅=⋅

⋅=

−

ο

( )

46.082.131

1082.01015

40.41296.034Re

,0

66

=→=

→⋅=⋅

⋅=

−

hp

A

cο

α

AAhppe

A

Appe

zaicc

zaicc

αααψψψ

αα

ααψ

λλαλ

λα

−≤≤=∗=

≤≤−

≤≤==

ο

οο

ο

360

360360

00.1

,0

0,

Ψλ = 0.88 - koeficijent umanjenja s obzirom na vit-kost za λ = l/b =54.14 i φ = 1 (stupanj punoće)

( ) 18.011.088.02360

50.5970.02360301

320 +=⋅+⋅⋅= o

o

o

o

pec

cpe (0) = 0.29

( ) 11.011.088.02360

18.4846.02360301

3234 +=⋅+⋅⋅= o

o

o

o

pec

cpe (34) = 0.22

Vanjski tlak vjetra we iz izraza (1) ima slijedeće vrijed-nosti:

− za h = 0.00 m:

( ) 2, kNm32.029.095.1563.00 −=⋅⋅=ew

we (0) = D (0) w’e(0) = 0.960 ⋅ 0,32 = 0.31 kNm-1

− za h = 34.00 m :

( ) 2, kNm45.022.066.3563.034 −=⋅⋅=ew

we (34) = D (34) w’e (34) = 0.296⋅0,45 = 0.13 kNm-1

1.2 Djelovanje vjetra na reflektore

Globalna sila vjetra FW na reflektore na slici 3. određuju se prema dijelu 6.1 ENV 1991-2-4:

( ) reffderefW AcczcqF = (7)

gdje je:

cd - dinamički koeficijent čija se vrijednost određuje prema poglavlju 9.

cf - koeficijent sile prema poglavlju 10.

Aref - poredbena površina za cf (općenito projicirana ploha pročelja izložena vjetru bez uzimanja u obzir površina nosača reflektora) prema poglavlju 10.

π 2.. reflreflreflektora rnA =

36. =refln - broj reflektora mrrefl 295.0. = - polumjer reflektora


82 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

22 84.9 295.036 mAreflektora =⋅= π 2563.0 −= kNmqref

( ) 67.334 =ec

λψ 5.2cf = (8)

51.040.440.4

84.900.190.0 =⋅

=== ϕλψ λ iza

25.2=fc

20.1=dc

Fw = 0,563 · 3.67 · 1.20 · 2.25 · 9.84 = 54.90 kN

Slika 3. Dispozicija reflektora na stupu rasvjete

Na kraju su na slikama 4. i 5. za poredbenu brzinu vjetra 1

0, 00.30 −= msvref prikazane vrijednosti djelovanja na konstrukciju i vrijednosti momenata savijanja. Dijagram ovisnosti momenta savijanja w

kM 1, u popreč-

nom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra dan je na slici 6.

U tablici 2. pokazana je ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra, pri čemu su istaknute vrijednosti momenata savijanja u pop-rečnom presjeku ″1″ za poredbenu brzinu vjetra na pod-ručju Senja ( 1

0, 70.37 −= msvref ) i području Maslenice

( 10, 30.60 −= msvref ) prema zemljovidu na slici 1.

34000

We(0)=0.31 kN/m

We(34)=0.13 kN/m

Fw=54.90 kN

Slika 4. Vanjski tlak vjetra za poredbenu brzinu vjetra

10, 00.30 −= msvref

k,1w

k,2w

k,3w

k,4w

1 1

2 2

3 3

4 4

7500

8500

8600

9400

M = 422.70 kNm

M = 914.78 kNm

M = 1417.00 kNm

M = 1869.61 kNm Slika 5. Momenti savijanja u presjecima 1, 2, 3, 4

Uočava se da točke dijagrama na slici 6. povezuje krivu-ja drugog reda, tj. tjemena parabola, čija jednadžba glasi:

pxy 22 = (9)

gdje je:

[ ][ ]kNmMx

msvy

sd

ref

=

= −1

p – parametar jednadžbe koji ima ovu vrijednost:


GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 83

sd

ref

Mv

p2

2= (10)

Dijagram ovisnosti Msd od Vref

0,02,55,07,510,012,515,017,520,022,525,027,530,032,535,037,540,042,545,047,550,052,555,057,560,062,565,0

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000 10000 11000 12000 13000

Msd(kNm)

Vref (m/s)

Slika 6. Ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o

poredbenoj brzini vjetra

Tablica 2. Ovisnost momenta savijanja u poprečnom presjeku ″1″ o poredbenoj brzini vjetra

Vref,0 FW Msd 5,00 1,52 83,69

10,00 6,10 313,25 15,00 13,75 699,95 18,40 20,67 1051,33 20,00 24,38 1240,39 22,50 30,81 1568,68 24,30 36,08 1838,24 25,00 38,12 1942,38 27,50 46,12 2352,28 30,00 54,90 2804,42 32,50 64,35 3292,56 35,00 74,69 3827,45 36,11 79,47 4074,01 37,70 86,58 4439,89 40,00 97,51 5002,81 50,00 152,40 7841,18 60,30 221,63 11441,14

2 Dimenziranje prema reznim silama izračunanim uporabom ENV 1991-2-4

Materijal stupa je čelik kvalitete S 355 za debljinu ele-menta t ≤ 40 mm. Dimenzioniranje nosača rasvjete pro-vedeno je za poredbenu brzinu vjetra:

130 −= msvref

2.1 Računske vrijednosti reznih sila u poprečnom presjeku ″1″:

• Računska vrijednost momenta savijanja u presjeku ″1″:

wkFSd MM 1,1, γ=

50.1=Fγ - parcijalni koeficijent sigurnosti za dje-lovanje vjetra na konstrukciju

kNmM wk 61.18691, =

MSd,1 = 1.50 · 1869.61 = 2804.42 kNm

• Računska vrijednost poprečne sile u presjeku ″1″: w

kFSd VV 1,1, γ=

50.1=Fγ

kNV Wk 38.621, =

VSd,1 = 1.50 · 62.38 = 93.57 kN

• Računska vrijednost uzdužne sile u presjeku ″1″:

1,1, GFSd NN γ= 35.1=Fγ - parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno

djelovanje na konstrukciju kNNG 00.801, =

NSd,1 = 1.35 · 80.000 = 108.00 kN

2.2 Proračun minimalne debljine stijenke nosača:

Usvaja se poprečni presjek klase 3. Rezne sile i otpornost poprečnog presjeka računaju se prema teoriji elastičnosti. Otpornost poprečnog presjeka dosegnuta je kada rub presjeka dosegne granicu popuš-tanja. Poprečni presjek ili neki njegov dio neće se lokalno iz-bočiti prije dosezanja granične nosivosti. Za treću klasu poprečnog presjeka vrijedi:

290ε≤tD gdje je 66.02352 ==

yfε

mmDt 16.1666.090

96090 2 =

⋅=≥

ε

Usvaja se t = 18.00 mm

2.3 Računska otpornost poprečnog presjeka ″1″: 269.532 cmA = - površina poprečnog presjeka

″1″ 443.591076 cmI = - moment inercije poprečnog

presjeka ″1″ 310.12314 cmWel = - elastični moment otpora

poprečnog presjeka ″1″


84 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

• Računska otpornost poprečnog presjeka ″1″ na savijanje:

0

1,,M

yelRdC

fWM

γ=

250.35 −= kNcmf y - granica popuštanja čelika 10.1

0=Mγ - parcijalni koeficijent sigur-

nosti za otpornost poprečnog presjeka klasa 1., 2. i 3.

kNmM RdC 10.397410.150.3510.123141,, ==

kNm2804.42MM Sd,1Rd.1C, =≥ - zadovoljava

• Računska plastična otpornost poprečnog presjeka ″1″ na posmik:

0 3

1,,M

yvRdpl

fAV

γ=

260.3458.1962 2 cmtDAV =⋅⋅==

kNV Rdpl 45.643910.1 3

50.3560.3451., ==

kN93.57VV Sd,1Rd,1pl, =≥ - zadovoljava

• Računska plastična otpornost poprečnog presjeka ″1″ na djelovanje uzdužne sile:

0

1,,M

yRdpl

fAN

γ=

kNN Rdpl 30.1719110.150.3569.5321,, ==

kN108.00NN Sd,1Rd,1pl, =≥ - zadovoljava

• Interakcija M-N-V za poprečni presjek ″1″(poprečni presjek je treće klase):

kNVSd 57.931, =

kNV Rdpl 45.64391,, =

Elastična intreakcijska formula za RdSd VV 5.0≤ glasi:

nMM

MM

Rdz

Sdz

Rdy

Sdy −≤+ 1,

,

,

,

gdje je: kNmMNNn Sdz

Rd

Sd 00.0i30.17191

00.108, ===

30.1719100.10810

10.397442.2804

−≤+

9937.00063.017057.0 =−≤ - zadovoljava

3 Proračun spoja stupa s temeljem

• Računska vlačna sila na jedan vijak:

max2, yy

dNMF SdSd

Sdt ∑⋅−

=

[ ]213

212

211

210

29

28

27

26

25

24

23

22

21

2

2

y

yyyyyyyyyyy

yy

+

++++++++++∗

+=∑

22

22

75.12

63.12750855

my

mmy

=

=

∑∑

mmmy 1625.150.1162max ==

mkNN

kNmM

Sd

Sd

615.0d00.108

42.2804

===

1625.175.12

615.000.10842.2804,

⋅−=SdtF

kN249.64F Sdt, =

960.001230.00

Y1 Y2 Y3Y4

Y5Y6

Y7Y8

Y9Y10

Y11 Y12 Y13

Msd

Nsd

Vsd

d

Slika 7. Spoj stupa s temeljem

• Računska posmična sila na jedan vijak: Odabrani vijci: D = 30 mm klase 8.8 Broj vijaka: 24

2457.93

. ==vijaka

SdSdv n

VF

kN3.90F Sdv, =


GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86 85

• Uvjet nosivosti ako istodobno djeluju Fv,Sd i Ft,Sd :

112.3234.1

64.24944.215

90.3

14.1 ,

,

,

,

≤⋅

+

≤+Rdt

Sdt

Rdv

Sdv

FF

FF

157.0 ≤ - zadovoljava

• Otpornost na vlak jednog vijka:

Mb

Sub

Mb

RktRdt

AfFF

γγ 9.0,

, ==

ubf - čvrstoća materijala vijka

SA - površina jezgre presjeka

kNF Rkt 90.403, =

25.1=Mbγ - parcijalni koeficijent sigurnosti otpornosti vijka

kN323.12F Rdt, =

Rdt,Sdt, FF ≤ - zadovoljava

• Otpornost na posmik jednog vijka:

Mb

Sub

Mb

RkvRdv

AfCFF

γγ 1,

, ==

6.01 =C - za klase 4.6, 5.6 i 8.8

kNF Rkv 30.269, =

kN215.44F Rdv, =

Rdv,Sdv, FF ≤ - zadovoljava.

4 Proračun djelovanja i reznih sila prema sadašnjem Pravilniku [5]

Na veličinu djelovanja vjetra utječu brzina i pravac vjet-ra, udarno djelovanje vjetra, konfiguracija terena, zem-ljopisni položaj, zaštićenost objekta, oblik i dimenzije elementa odnosno konstrukcije itd. Sva navedena djelo-vanja obuhvaćaju se u Pravilniku samo izborom veličine osnovnog opterećenja vjetrom i koeficijentom oblika.

Osnovno opterećenje vjetrom q određuje se prema točki 1.5. Pravilnika i za nosač rasvjete u području jake bure III ima vrijednost:

22 47.1150 −− == kNmkpmq

Stvarno opterećenje vjetrom w definirano je u točki 1.6. Pravilnika i izračunava se na taj način što se odgo-varajuće osnovno opterećenje vjetrom pomnoži s odgo-varajućim koeficijentom oblika:

[ ]2 −= kpmqcw

Koeficijent oblika c za cilindrične konstrukcije odre-đuje se po točki 5.4. Pravilnika ovisno o hrapavosti povr-šine i izduženosti konstrukcije, tj. odnosa između njene visine i promjera. Budući da nosač rasvjete nogometnog stadiona svojim karakteristikama nalik dimnjaku, odab-ran je koeficijent oblika za horizontalno djelovanje vjet-ra na dimnjake kružnog poprečnog presjeka po točki 5.46. Pravilnika :

60.0=hc

Znači da stvarno opterećenje vjetrom w prema točki 1.5. Pravilnika ima vrijednost:

288.047.160.0 −=⋅== kNmqcw h

( ) ( ) 184.088.096.0 00 −=⋅== kNmwbw

( ) ( ) 126.088.0296.0 3434 −=⋅== kNmwbw

Sila vjetra na reflektore WF iznositi će:

cqAF reflektoraW =

80.0=c - za pritisak vjetra na vertikalnu površinu 40.0−=c - za sisajuće djelovanje vjetra

[ ] kNFW 36.1740.080.0 47.184.9 =+⋅=

Moment savijanja u presjeku ″1″ ima vrijednost:

( ) ( )[ ] ( )

kNmM

eGFlwllwwM

w

reflekWw

55.837

0.32 2

343

2

340

1,

.

2

1,

=

+++−=

Računski moment savijanja u presjeku ″1″:

kNmMM wkFSd 33.12561, == γ

1 1

2 2

3 3

4 4

h (m)

M (kNm)1869.61837.55

34.00

24.60

16.00

7.50

0.00

Dijagram momenta savijanja prema ENV 1991-2-4Dijagram momenta savijanja prema Pravilniku (5)

Slika 8. Usporedba vrijednosti momenata dobivenih prema ENV 1991-2-4 i sadašnjem Pravilniku


86 GRAĐEVINAR 54 (2002) 2, 79-86

5 Zaključak

Prema važećem Pravilniku računski moment savijanja u presjeku 010 ima vrijednost Msd = 1256.33 kNm , a pre-ma ENV 1991-2-4 i prijedlogu državnog dokumenta za primjenu ove europske norme za vref,0 = 30.0 ms1 moment savijanja u presjeku 010 iznosi Msd = 2804.42 kNm.

ENV 1991-2-4 ovisnost vanjskog tlaka vjetra o navede-nim činiocima uzima u obzir proračunom veličine pored-benog tlaka vjetra, koeficijentom izloženosti vjetru, koe-ficijentom vanjskog tlaka te dinamičkim koeficijentom.

Ovim je proračunom pokazano da je za navedenu kons-trukciju dobro odabrana predložena vrijednost poredbe-ne brzine vjetra vref,0 = 30.0 ms-1 za područje B prema prijedlogu zemljovida na slici 1.

Treba spomenuti da je osnovna poredbena brzina vjetra u Tršćanskom zaljevu (područje jake bure) vref,0 = 31.0ms1.,

koju je propisao talijanski DDP za primjenu ENV 1991-2-4 u Italiji .

U zemljovidu na slici 1 je pokazano da su se na nekim lokacijama uz more mjerenjima dobile veće vrijednosti osnovnih poredbenih brzina vjetra vref,o od predložene vrijednosti za područje B. Za posebne lokacije na koji-ma djeluje snažna bura (na primjer područja Senja ili Maslenice) predloženim zemljovidom u okviru DDP dane su i posebne vrijednosti brzina vjetra, također za povratno razdoblje od 50 godina, te njih valja uporabiti za proračun konstrukcija koje će se graditi na tim loka-cijama.

Konstrukcija koja je prikazana u ovom radu prema svo-jim karakteristikama neće izdržati brzine vjetra veće od 130 mh –1 (vref,0 = 36.11ms-1, tablica 2.), jer je u tom slu-čaju otpornost poprečnog presjeka 010 ovog stupa nedos-tatna )( , SdRdC MM < .

LITERATURA

[1] Eurocode 1: Basis of design and actions on structures, Part 2-4: Actions on structures - Wind actions, ENV 1991-2-4.

[2] Euronorma ENV 1991-2-4, Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije, dio 2-4: Djelovanja na konstrukcije opterećene vjetrom, Državni dokument za primjenu (DDP), u pripremi, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, TO 98: Djelovanja i potresi.

[3] Eurocode 3 – Design of steel structures, Part 1-1: General rules and rules for buildings, European Committee for Standardization, ENV 1993-1-1:1992.

[4] SIST ENV 1991-2-4, Nacionalni dokument za uporabo v Sloveniji, siječanj 1998.

[5] Pravilnik o tehničkim propisima o djelovanju vjetra na nosive čelične konstrukcije, HRN 41 od 14. listopada 1964.

[6] Čaušević, M.: Kombinacija opterećenja prema Eurokodu 1 i PBAB za proračun konstrukcija prema graničnom stanju nosivosti, Zbornik radova Sabora hrvatskih graditelja, Cavtat, 2000, str. 365.-373.

[7] Cividini, B., Peroš, B., Žibrat, Z., Bajić, A., Važnost postojanja mjerenja smjera i brzine vjetra na lokaciji građevinskog objekta – primjer Masleničkog mosta, Četvrti opći sabor HDGK, Urednik J. Radić, pp. 369-375, Brijuni, 1998.

[8] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: Metalne konstrukcije 1, IGH, Zagreb, 1994.

[9] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: Metalne konstrukcije 2, IA Projektiranje, Zagreb, 1995.

[10] Androić, B.; Džeba, I.; Dujmović, D.: International Structural Steel Sections-Design Tables According to Eurocode 3, Ernst & Sohn A Wiley Company, 2000.

[11] Gould, P. L.; Abu-Sitta, S. H.: Dynamic Response of Structures to 0.

Documents

2.pdf