18
4. Nemački ekspresionizam- kamerni film (kameršpil-film)

3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ekspresionizam u Nemackoj

Citation preview

Page 1: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

4. Nemački ekspresionizam-kamerni film (kameršpil-film)

Page 2: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Uvod

Period nemačkog ekspresionizma pripada vremenu dvadestih godina XX veka, a nastao je odmah posle prvog svetskog rata, kao i posledica blagog privrednog razvoja. Tome je ponajviše doprineo vrlo razvijen filmski koncern »Ufa«, osnovan još 1917. godine, kao produkciono-distributerski i prikazivački gigant u filmskoj industriji tog vremena u Nemačkoj, koji je inicirao i producirao najveći broj filmski projekata. Tako je već 1922. godine Nemačka proizvela preko četiristotine sedamedest filmova, što je i vrhunac razvoja »Ufa« koncerna.

U Nemačkoj se ekspresionizam javio prvo u slikarstvu i vezan je za likovnu grupu »Most« osnovanu u Drezdenu 1905, kao reakcija na čulno percipiranje utisaka iz spoljašnjeg sveta i njihovo prenošenje u umetničke impresije.Ovaj pravac se vrlo brzo iz slikarstva preneo u književnost, muziku, pozorište i film.

Page 3: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Nemački ekspresionizam

Pre pojave ekspresionizma u Nemačkoj preovladale su lake komedije, operete, istorijski spektakli, salonske melodrame i građanske parodije, koje je s lakoćom pravio Ernest Lubič.

Koreni ekspresionizma srećemo još u filmu »Praški student« iz (1913) i »Kuća bez vrata« (1915) Stelana Rijea. Međutim, najizrazitiji primer filmskog ekspresionizma je film »Kabinet doktora Kaligarija« u režiji Roberta Vinea, a po scenariju Karla Majera i H. Janovica.

Među istaknutim autorima ovog stila su Fridrih Murnau, Fric Lang, Paul Leni, Artur Robinson.

Page 4: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Nemački ekspresionizam

U filmu »Umorna smrt« (1921) Fric Langa i njegove supruge, kao scenarista, predstavlja simboličnu viziju zagrobnog života oličenu u snu devojke koja luta carstvom mrtvih.

A u filmu Fridriha Murnaua »Nosferatu« (1922) prikazano je oličenje tiranina koji pomoću hipnoze vlada ljudima, uz pomoć pacova raznosi kugu. Takav je i Langov film tiranin »Doktor Mabuze«, kockar, (1922), dok Robinsonove senke iz 1923. pune noćne atmosfere, jeze, sablasti i zlokobne igre svetlosti i tame.

Paul Leni u »Kabinetu voštanih figura« (1924) animira galeriju mumija i robota koji više liče na mehanizovane mrtvake nego na oživljena bića.

Pred kraj 1925. ekstremni ekspresionizam jenjava ali se oseća u mnogim filmovima kasnijih reditelja.

Page 5: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Nemački ekspresionizam

Ekspresionizam na filmu moramo posmatrati u sklopu sveopšteg ekspresionističkog pokreta u Nemačkoj pre Prvog svetskog rata i posle njega. Ekspresionizam je nastojao da prikaže i izrazi ono što je doživljeno srcem i dušom, što je viđeno »unutrašnjim okom«, pri čemu se njegovo značenje najviše iscrpljuje u kinematografiji.

Za ovaj period, a i kasnije, u vreme nastajanja kameršpil-filma ne možemo a da ne spomenemo blistavog scenaristu Karla Majera (1894-1944), koji je bio autor većine poznatih ostavrenja tog vremena, a ponajviše proslavljenih autora.

Page 6: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Kameršpil – film

Sablasni i pomahnitali junaci iz ekspresionizma zamorili su publiku pa se kao estetička reakcija javlja neka vrsta intimne filmske drame, okrenute ne više demonima i carstvu mraka već običnom čoveku njegovoj psihi i kompleksima.

Ovaj pravac dobio je naziv kameršpil – film što bi se moglo reći da je kamerno (intimno) glumljen film najčešće ograničen na zbivanja u enterijeru nastao pod uticajem pozorišnog kamernog stila koje je negovao Maks Rajnhart.

Iako vrlo značajan duhovni pokretač ekspresionizma, Karl Majer napraviće prekretnicu okrećući se svakodnevnici i svakidašnjim ljudima. Majer stvara niz scenarija kojima opisuje sudbine malih ljudi (»Otpatci« - 1921, »Novogodišnja noć« - 1923...).

Page 7: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Fridrih Murnau (1888-1931)

»Nosferatu« (1922): film prikazuje je oličenje tiranina koji pomoću hipnoze vlada ljudima, uz pomoć pacova raznosi kugu. Takav je i Langov film tiranin »Doktor Mabuze«,

»Poslednji čovek« 1924. u režiji Fridriha Murnaua po scenariju Karla Majera. Glavni junak je vratar jednog hotela kojeg zbog starosti smenjuju istavljaju kao čuvara toaleta što u njemu izaziva psihičke krize. Radnja je maksimalno sužena a dinamika filma postignuta stalnim pokretima kamere. Tako kamera izlazi iz lifta, prolazi kroz prostrano predvorje pored vratara i snima ulice pune sveta i saobraćaja. Naravno, ovo je bilo moguće snimiti samo u studiju gde su scena i dekor bili pokretni. "Poslednji čovek” se smatra vrhuncem nemačke filmske klasike a scenario Karla Majera kao izvanrednog predstavnika realističke »nemačke tragedije«.

Page 8: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Fridrih Murnau Film se može uvrstiti u filmove sa društveno-kritičke pristupe.

Sa ovim filmom Murnau se izborio za prestiž kakav je samo imao Fric Lang, pa se zbog toga morao prilagoditi tendencijama koje je nudio »reprezentativni« film. Snimio je još dva filma za UFU: »Tartifa« 1925 i »Fausta« 1926.

1926. prihvata angažman i odlazu u Holivud i realizuje film “Zora” 1927. koji je još u Nemačkoj započeo sa Karlom Majerom. To mu je bio prvi i poslednji film realizovan po sopstvenoj zamisli.

Kasnije je radio komercijalne filmove, beznačajne a pokušaj da sa Robertom Fleartijem, čuvenim američkim dokumentaristom, realizuje film na južnim morima (»Tabu« 1921.) završava razlazom sa Fleartijem a premijeru filma nije ni dočekao.

Page 9: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Nosferatu 1922.

Page 10: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Filmografija: F.V. Murnau 1919 THE BLUE BOY/DER KNABE IN BLAU director 1919 SATANAS director 1920 THE HUNCHBACK AND THE DANCER/DER BUCKLIGE UND DIE TÄNZERIN

director 1920 THE JANUS HEAD/DER JANUSKOPF director 1920 JOURNEY INTO THE NIGHT/DER GANG IN DIE NACHT director 1920 LONGING/SEHNSUCHT director 1921 THE HAUNTED CASTLE/SCHLOSS VOGELÖD director 1921 MARIZZA, CALLED THE SMUGGLERS' MADONNA/MARIZZA, GENNANT DIE

SCHMUGGLERMADONNA director 1922 BURNING SOIL/DER BRENNENDE ACKER director 1922 NOSFERATU/NOSFERATU—EINE SYMPHONIE DES GRAUENS/NOSFERATU THE

VAMPIRE director 1922 PHANTOM director 1923 THE EXPULSION/DIE AUSTREIBUNG—DIE MACHT DER ZWEITEN FRAU

director 1923 THE GRAND DUKE'S FINANCES/DIE FINANZEN DES GROSSHERZOGS director 1924 THE LAST LAUGH/DER LETZTE MANN director 1925 TARTUFFE/TARTÜFF director 1926 FAUST director 1927 SUNRISE director 1928 FOUR DEVILS director 1930 CITY GIRL producer, director 1931 TABU director, story

Page 11: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Fric Lang (1890-1976)

On je nemački film oslobodio njegovih uzora iz slikarstva i literature, jer je težio ka »novoj stvarnosti«.

U filmu »Umorna smrt« 1921. jedna devojka zahteva od vlasnika smrti da joj se voljeni vrati u život. Andjeo smrti joj pruža mogućnost da spasi tril ljudska života u opasnosti. Sva tri pokušaja propadaju a ona traži čoveka koji je spreman da umre za njenog prijatelja. Pošto nikog ne nalazi svoj život stavlja na kocku i sjedinjuje se sa smrti voljenog. Ovo je jedan od najlepših primera ekspresionističke trnaspozicije snova i unutrašnjih stanja u metafizičke pojave. Ovaj film se bitno razlikuje od »Kaligarija« time što u njemu preovlađuju stvarne a ne grafičke strukture.

Page 12: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Fric Lang

U »Metropolisu« (1926) svet postaje potpuno ukočen poput ornamenta. Slike jednog grada iz mašte postaju monumentalne revijalne gromade, roblje pretvoreno u mase koje vuku, ujednačenim korakom, kamene blokove. Svet u filmu postaje podeljen na gornji »vladarski« i donji, »pokoreni«.Ovo je posložilo nacistima kao oslonac za svoju ideologiju, pa se kasnije i sam Lng ovog filma odrekao.U filmu inače preovladavaju elementii fantastike, pa bi smo ovaj film mogli ubrojati među pionire naučne-fantastike.

Page 13: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Metropolis 1926.

Page 14: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

M 1931.

Page 15: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Ulica Skarlet 1945.

Page 16: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Filmografija: Fric Lang

1916 DIE PEITSCHE screenwriter 1917 HILDE WARREN AND DEATH/ HILDE WARREN UND DER TOD director, performer 1917 WEDDING IN THE ECCENTRIC CLUB/ DIE HOCHZEIT IN EXZENTRIC-CLUB

uncredited screenwriter 1918 DIE BETTLER-G.M.B.H. screenwriter 1918 DIE RACHE IST MEIN screenwriter 1919 DER HERR DER LIEBE director, performer 1919 DIE FRAU MIT DEN ORCHIDEEN screenwriter 1919 DIE PEST IN FLORENZ screenwriter 1919 THE HALF CASTE/HALBBLUT director, screenwriter 1919 HARAKIRI director 1919 LILITH UND LY screenwriter 1919 MISTRESS OF THE WORLD/DIE HERRIN DER WELT assistant director 1919 SPIDERS/DIE SPINNEN director 1919 TOTENTANZ screenwriter 1919 WOLKENBAU UND FLIMMERSTERN screenwriter 1920 DAS WANDERNDE BILD director, screenwriter

Page 17: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Filmografija: Fric Lang 1921 BETWEEN TWO WORLDS/ DER MÜDE TOD/BEYOND THE WALL/DESTINY director, screenwriter 1921 THE INDIAN TOMB/DAS INDISCHE GRABMAL director 1921 VIER UM DIE FRAU director, screenwriter 1922 DR. MABUSE, KING OF CRIME director 1922 DR. MABUSE: DER SPIELER (THE GAMBLER)/ DR. MABUSE DER SPIELER/DR. MABUSE director 1924 DIE NIBELUNGEN/KRIEMHILD'S REVENGE/SIEGFRIED screenwrite 1926 METROPOLIS director,

screenwriter 1928 SPIES/SPIONE producer, screenwriter,

story 1928 SPIES/SPIONE director 1929 WOMAN IN THE MOON/DIE FRAU IM MOND/ GIRL IN THE MOON/BY ROCKET TO THE MOON

producer, director, co-screenwriter 1931 M director,

screenwriter

Page 18: 3. Ekspresionizam u Nemackoj (2)

Kameršpil-film

U traganju za svakodnevnim životom kameršpil-film često napušta studio, izvodi kameru na ulicu, u zabačena predgrađa, na dokove, vašarišta. Tako nastaje serija takozvanih »uličnih« filmova kao što su: »Gineova ulica« (1923), »S onu stranu ulice« (1929), »Ulica bez radosti« (1925)...

Kameršpil-film nije samo reakcija na rastući ekspresionizam već pre svega pokušaj na usredsređivanja na atmosferu i psihologiju, fiksirajući glumčevo lice i njegove postupke.Približavanje kamere ljudskom licu i sposobnost objektiva da na njemu uoči »vibracije« koje otkrivaju složene i dinamične procese u ljudskoj psihi, predstavljaju najveći uspeh modernog filma, a to je prvi kameršpil-film uspostavio.