24 BROJ 21/ 1079 • 1. NOVEMBAR 2016. Preporod

www.cdv.ba Kontaktirajte nas putem maila: kolumna@cdv.ba

Vesatijjin forum

Za života Poslanika, a.s., vjera i njeni propisi su bi-li tumačeni od strane nje-

ga lično i za svaku novonasta-lu situaciju je dolazila Objava koja je direktno bila vezana za taj događaj. Dakle, institucija fetve i mudžtehida u to vrije-me je bila oličena u ličnosti Bo-žijeg Poslanika, a.s., i nije bi-lo potrebe da za razvojem na-uke o ciljevima šerijatskih pro-pisa, iz razlog što je Objava bi-la dinamična, tj. još uvijek ni-je bio okončan proces njenog spuštanja na Zemlju i zato što je Božiji Poslanik, a.s., tumačio i pojašnjavao vjerske propise i smisao njihovih naredbi. Me-đutim, nakon smrti Poslanika, a.s., i prvih generacija musli-mana, javlja se potreba za uka-zivanjem na razložnost šerijat-skih propisa. Onog trenutka ka-da su islamski učenjaci osjeti-li da je, nakon smrti prve gene-racije, nastao jaz između propi-sa islama i stvarnog stanja u ko-me se nalaze muslimani, oni su počeli da ulažu stalni napor ka-ko bi pomirili islamska učenja i stvarnost u kojoj se nalaze mu-slimani. Dakle, oni su započeli izučavanje nauke o šerijatskim ciljevima kako bi smanjili jaz koji je nastao posljedicom po-grešnog razumijevanja islam-skih propisa i ciljeva njihovog propisivanja od strane Zakono-davca i kako bi islamskim uče-njima vratili društvenu ulogu koja im i pripada, pri tom uzi-majući u obzir različite fakto-re koji mogu utjecati na razlož-nost propisa i njihovu primjenu na novonastale situacije. Nauka koja se bavi razumijevanjem še-rijatskih propisa i tertira njiho-vu svrsishodnost, predstavlja vrlo važan faktor u razumijava-nju islama. Dok s druge strane, ne poznavanje ove nauke biva uzrokom zastranjenja u tuma-čenju islama i njegovih propi-sa, što implicira ekstremizam u oba smjera: radikalni i onaj libe-ralni. Koliko to može biti opa-sno, pokazat ćemo u narednim redovima.

Kada je u pitanju razumije-vanje šerijatskih propisa, cilje-va i namjera Zakonodavca, po-stoje tri pravca ili tri škole, a svaka od njih ima svoj pogled i pravac u pristupu šerijatskim propisima i njihovom razumi-jevanju.

BukvalistiPrva od spomenutih škola je

ona koja se zanima za partiku-larne kur’ansko-hadiske tek-stove i bukvalno ih razumijeva. Veliki islamski autoritet dr. Ju-suf el-Karadawi ih naziva “sa-vremenim egzegetima” i ško-lom “novih bukvalista“1 jer še-rijatskim propisima negiraju svrsishodnost, mudrost i inten-ciju.

Postoji više frakcija ove ško-le, ali im je zajedničko to što bukvalno razumijevaju šerijat-ske propise. Iako su mnogi od njih iskreni u vjeri, ipak su svo-jim bukvalističkim i fanatičkim pristupom nanijeli ogromnu štetu islamu i muslimanima ta-ko što su u očima nemuslima-na i civiliziranog svijeta iskri-vili sliku o islamu predstavlja-jući ga nazadnim, zaostalim i nekompaktibilnim vijeku u ko-jem živimo. To je najvidljivije u njihovom odnosu prema ženi, kulturi, odgoju, ekonomiji, po-litici, administraciji, pitanjima ljudskih sloboda i prava, me-đureligijskom dijalogu, a po-najviše u pitanju međunarod-nih odnosa između muslima-na i nemuslimana, što je poseb-no došlo do izražaja u posljed-njih nekoliko decenija. Najgore

1 Vidi: Sulejman Topoljak, Šerijatske intencije i intencijski idžtihad, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2016.

od svega što propagira ova ško-la, jeste to što negiraju idžtihad (obnoviteljstvo u vjeri) i sma-traju da život treba i po obliku i po načinu, ostati isti onakav kakav je bio u vrijeme naših prethodnika. Prihvatili su duh zahirijskog mezheba uprkos to-me što ga je Ummet odbacio i što taj mezheb nije imao sljed-benike kao što su imali osta-li mezhebi.

Ova škola ima i svoje spe-cifičnosti po kojima je prepo-znatljiva, a možemo ih svrsta-ti u šest tačaka: bukvalno razu-mijevanje i tumačenje islam-skih propisa, sklonost ka ek-stremizmu i otežavanju, uva-žavanje svog mišljenja do ste-pena zaslijepljenosti, žestoko oponiranje neistomišljenicima, vrijeđanje neistomišljenika ko-je dostiže do granice potvara-nja za nevjerstvo, nezaintere-siranost za iritiranje vjerskih, mezhepskih i drugih smutnji.2

SlobodoumnjaciDruga škola je sušta suprot-

nost bukvalistima. Za razliku od bukvalista koji doslovno ra-zumijevaju šerijatske teksto-ve i negiraju im bilo kakvu svr-sishodnost i mudrost, ovi slo-bodoumnjaci, kako ih naziva islamski autoritet dr. Jusuf el-

2 Vidi: Muharem Štulanović, Odgoj, obrazovanje i islamska pravna misao, Litteratus, Sarajevo, 2013;

Karadawi3, zanemaruju par-tikularne tekstove, namjerno ih zapostavljaju i vjeruju ka-ko treba gledati samo na op-će interese i generalne intenci-je, kao da žele u ime intencija da ponište cijelo islamsko pra-vo i njegovu metodologiju. To je grupa koja je, kako je opisu-je dr. Karadawi, opčinjena so-bom i zadivljena Zapadom. Ne priznaje Sunnet kao izvor Še-rijata. Ovakve je dr. Karadawi već odavno nazvao “robovi-ma zapadnjačke misli”, njene desnice ili ljevice. Neki su mu sugerirali da ih nazove “učeni-cima zapadnjačke misli”, a on im je odgovorio da inteligen-tan učenik često diskutuje sa svojim profesorom i ponekad zauzima drukčiji stav i mišlje-nje od stava i mišljenja koje je zauzeo učitelj. Međutim, kaže dr. Karadawi, oni uzimaju sva shvaćanja svojih gospodara, kao definitivne činjenice, ne provjeravaju ih, niti raspravlja-ju o njima.4

I ova škola ima svoje odlike, specifičnosti i načela na koja se oslanja, a najznačajnije od njih su: neznanje u Šerijatu, smjelost na mišljenje bez zna-nja i slijeđenje Zapada.

Škola srednjeg putaTreća škola je umjerena ško-

la koja slijedi srednji put i pra-vac kod razumijevanja šerijat-skih tekstova. Ona predstav-lja sredinu između dva pret-hodno spomenuta pravca. Ne pretjeruje kao bukvalisti, ni-ti je nemarna poput slobodo-umnjaka. To je pravac koji od-bacuje obje krajnosti fanatiz-ma i javašluka. Njen moto je kur’anski ajet: „Da ne prelazi-te granice u mjerenju – i pra-vo mjerite i na teraziji ne za-kidajte.5

Njena umjerenost se ogleda u tome da povezuje partiku-larne tekstove i generalne in-tencije tj., partikularnosti ra-zumijeva u svjetlu generalno-sti. Ona ne pretjeruje u slije-đenju bukvalnih značenja tek-stova kao što je to slučaj sa bu-kvalistima, niti namjerno za-nemaruje, zapostavlja i negira tekstove kao što je to slučaj sa školom slobodoumnjaka. Ško-la srednjeg puta vjeruje da su šerijatski propisi svrsishodni i sadržavaju mudrosti, da nji-hovi efektivni uzroci imaju za-dak da štite interese ljudi, da je Allah, dž.š., neovisan od svje-

3 Vidi: Jusuf El-Karadawi, Smisao šerijatskih propisa, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012;4 Vidi: Sulejman Topoljak, Šerijatske intencije i intencijski idžtihad, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2016., str. 136.5 Kur’an: Er-Rahman, 8-9.

tova, a da su sva stvorenja u potrebi za Njim.

Škola srednjeg puta se odli-kuje sa nekoliko idejnih i mo-ralnih odlika i specifičnosti ko-je definiraju njen imidž i iz-dvajaju je od prethodne dvije škole: škole doslovljaka ili bu-kvalista koja posmatra parti-kularne tekstove odvojeno od intencija i njoj suprotne ško-le koja zanemaruje partikular-ne tekstove Kur’ana i Sunne-ta i ne posvećuje im nikakve pažnje tvrdeći da se ona za-nima samo za duh vjere i in-tencije Šerijata. Neke od odli-ka ove škole su: vjerovanje u šerijatsku mudrost i da ona sa-drži interese ljudi, poveziva-nje šerijatskih tekstova i njiho-vih propisa jednih s drugima, umjeren pogled na sva vjerska i ovosvjetska pitanja, povezi-vanje tekstova sa stvarnim ži-votom i savremenošću, zago-varanje opcije olakšanja i uzi-manja onoga što je lakše ljudi-ma, otvorenost prema svijetu, dijalog i tolerancija.6

Zaključna razmatranja

Na kraju možemo konsta-tirati da je sistem propisa ko-ji se primjenjuje na različite se-gmente života i životne pro-bleme dokaz da ljudski razum ima nezaobilaznu ulogu prili-kom njihovog definiranja i pri-mjene, počevši od njihova ra-zumijevanja, izvođenja, kla-sifikacije i sistematizacije, pa sve do razumijevanja stanja i situacija pravnih adresata, ko-ji su zaduženi da ih sprovedu i primjene. U tom kontekstu ne-ophodno je još jednom ista-ći da su prve dvije škole po-griješile u svom pristupu Še-rijatu i razumijevanju njego-vih propisa, te da se ne mogu uvažiti stavovi koji u potpuno-sti negiraju postojanje intenci-ja u šerijatskim propisima, ni-ti je prihvatljivo govoriti o to-me da je ljudski razum slobo-dan u svojoj aktivnosti i ino-vativnosti koja se ogledala sa-mo u prihvatanju općih intere-sa i mudrosti nauštrb partiku-larnih tekstova i normi. Zbog svega prethodno navedenog, umjereni islamski pravac i put, ili škola srednjeg puta igra vr-lo značajnu ulogu u vraćanju Ummeta ka ispravnom razu-mijevanju islama, njegovog predstavljanja u svijetu, ure-đenju života muslimana i nji-hovom pogledu na budućnost i život općenito.

6 Vidi: Jusuf El-Karadawi, Smisao šerijatskih propisa, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012;

Zlatni sat iz osmanlijskog doba (1879. godina)Dvanaest orijentira svjetonazora u islamu: 1-Božija Jednoća (tevhid) 2-Nauka (ilm) 3-Spoznaja (irfan) 4- Razum (‘aql) 5- Mudrost (hikmah) 6- Čovjek (insan) 7- Djela (amel) 8- Pravda (‘adl) 9- Lijep odgoj (ahlak) 10- Civilizacija (‘umran) 11- Pokornost (islam) 12-Istina (haqq).

Ka razumijevanju islamske umjerenosti

Piše: FahRudin

vojić