3 Povijesni razvoj računala(PPT)

  • View
    1.416

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prvo raunalo ABAK ili ABAKUS 3000 godina prije Kristavat s ondeJAbacus (kineski Abak)vat s ondeJNajstariji "kompjutor" na svijetu preivio je sve do danas.Johan Napierkotski matematiar Johan Napier (NEPER) [Nejpjer] napravio logaritamske tablice (1617).vat s ondeJIdeja:Promatrajui red prirodnih brojeva i red s potencijama broja 2 doao je do zakljuka: ako se eli doznati umnoak brojeva iz drugog reda (red s potencijama broja 2) npr. 4 i 16, treba zbrojiti prip

Transcript

Prvo raunalo ABAK ili ABAKUS 3000 godina prije Krista

vat s ondeJ

Abacus (kineski Abak)

vat s ondeJ

Najstariji "kompjutor" na svijetu preivio je sve do danas.

Johan Napier

kotski matematiar Johan Napier (NEPER) [Nejpjer] napravio logaritamske tablice (1617).

vat s ondeJ

Ideja:Promatrajui red prirodnih brojeva i red s potencijama broja 2 doao je do zakljuka: ako se eli doznati umnoak brojeva iz drugog reda (red s potencijama broja 2) npr. 4 i 16, treba zbrojiti pripadne brojeve iz prvog reda (2 i 4). Dobiveni zbroj je 6 pa se oita pripadni broj iz donjeg reda(64) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2 4 8 16 32 64 128 256 512 1024

vat s ondeJ

Logaritamsko raunalo - iber

Napierov izum direktno je utjecao na pojavu logaritamskog raunala (Engleska 1632.)

vat s ondeJ

PascalinaPrvi mehaniki stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve izradio je 1642. godine francuski filozof i matematiar Blaise Pascal nazvavi ga Pascalina.

vat s ondeJ

Wilhelm Gottfried Leibniz

1673. Nijemac Wilhelm Gottfried Leibniz izradio je stroj koji je izvodio 4 osnovne matematike operacije (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje). Prouavao binarni brojevni sustav koji je osnova dananjih raunala.

vat s ondeJ

Joseph Marie Jacquard (1801.)

stroj slian tkalakom stroju koji je koristio buene kartice, a raspored rupica na kartici odreivao je uzorak.

vat s ondeJ

Jacquardova buena kartica

Tapiserija s Jacquardovim likom

Koritenjem 10 000 buenih kartica nastala je tapiserija s Jacquardovim likom izraena od crnog i bijelog svilenog konca.ZANIMLJIVOST

vat s ondeJ

Charles BabbagePovijest modernog raunala poinje s engleskim matematiarom i izumiteljem Charlesom Babbageom.

diferencijalni stroj koji je mogao rjeavati kvadratne jednadbe i za njegovu izradu dobio potporu vlade.

vat s ondeJ

Dio diferencijalnog stroja

vat s ondeJ

Babbageov diferencijalni stroj koji je prethodio analitikom stroju.

Charles Babbage analitiki stroj

analitiki stroj - trebao je izvoditi operacije prema uputama koje su bile na buenim karticama.

vat s ondeJ

Analitiki strojAnalitiki stroj je znaajan po tome to je imao 5 osnovnih dijelova koje ima moderno raunalo: ulazni ureaj pamtilo (dio koji je pamtio broj koji je trebalo obraditi) aritmetika jedinica procesor upravljaku jedinicu (odreuje koji zadatak treba obaviti i redoslijed izraunavanja) izlazni ureaj ureaj za buenje kartica

vat s ondeJ

Herman Hollerith1886. elektromehaniki stroj s papirnim buenim karticama

vat s ondeJ

Herman Hollerith1890. taj je stroj upotrijebljen za obradu podataka kod popisa stanovnitva SAD. Ve za 6 tjedana dobiveni su prvi neslubeni rezultati popisa (SAD su tada imale 62,6 mil. stanovnika). Za (runu) obradu podataka s popisa koji je bio 10 godina prije trebalo je 7,5 godina. Hollerithov stroj je koristio elektrinu energiju, a ne mehaniku (parni stroj) kao Babbageov.

vat s ondeJ

1930. Enigma stroj za ifriranje Nijemci 1943. Colossus stroj za deifriranje Englezi (pod Turingovim nadzorom) Turing je prvi koji je raunalnim strojevima dao ime Computer od engleske rijei "to compute" (raunati).

.

Colossus

r p e vr P

Konrad Zuse.

r p e vr P

Konrad Zuse je 1942. godine konstruirao Z3 (prije Z1 i Z2), prvo relejno raunalo s jednostavnim programiranim upravljanjem, temeljeno na binarnom brojevnom sustavu.

Mark I1944. H.Aiken uz pomo IBM-a izgradio.- veliko elektromehaniko raunalo.

r p e vr P

.

Elektronska programibilna raunalaAmerikanci Johnu Mauchlyu i Presper Eckert konstruirali su 1946. godine ENIAC, prvo raunalo na temelju elektronskih cijevi.ENIAC je bilo pravi elektronski kolos: 30 tona, 18000 elektronskih cijevi.

ort kel E

John von NeumannIdeju za rjeavanje programabilnosti dao je maarski matematiar John von Neumann. Njegova ideja o raunalu koje bi radilo na osnovi izmjenjivog programa, bila je revolucionarna. Jo i danas se moderna raunala grade na takozvanom von Neumannovom modelu arhitekture raunala.

ort kel E

Elektronika raunala Generacije elektronikih raunalageneracija Vrijemeosnovni dio programski jezici i programska podrka

1.

2.

3. 1965.-1971 1971Integrirani sklop (ip) Operacijski sustavi, programska podrka

4.

1946. -1958 1959.-1964Elektronska cijev Strojni jezik tranzistor Vii programski jezici

mikroprocesor

Baze podataka

car e ne G

V. generacija raunala

1980. ekspertni sustavi komunikacija govorom umjetna inteligencija

car e ne G

Razvoj osobnih raunala1971. Intel proizveo prvi mikroprocesor: Intel 4004 1975. U asopisu Popular Electronics predstavljeno raunalo Altair 8800 u kitu (Intel 8080, 4k RAM, 439$) 1975. Bill Gates i Paul Allen piu prvi Basic (nastao 1974.) za mikroraunala i osnivaju tvrtku Microsoft 1977. Steven Jobs i Stephen Woznaik proizvode Apple II raunalo (1298$) 1979. Prvi tablini kalkulator VisiCalc za Apple II Ostala manja raunala iz tog doba: Radio Shack TRS-80, Atari 400, Texas Instruments TI99, Comodore 64, Sinclair Z 80, 64

1984. IBM AT 286 procesor, 1.2MB disketa, 20MB disk, 512kB RAM, 5000$ Dalji razvoj IBM kompatibilnih raunala: - 386 486 Pentium I II III IV

IBM BlueGene / L

AL

800 R8 TAI

1977.

APPL E

II

VisiCalc za Apple II raunalo

Apple II Froger (igra)

Commodore 64 (64 KB RAM)

Texas Instruments 99 (1980.)

1984, Amstrad CPC 464