Prvo računalo – ABAK ili ABAKUS 3000 godina prije Krista

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Abacus (kineski Abak)

Najstariji "kompjutor" na svijetu preživio je sve do danas. Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Johan Napier

Škotski matematičar Škotski matematičar Johan Napier Johan Napier (NEPER)(NEPER) [Nejpjer] – [Nejpjer] – napravio logaritamske napravio logaritamske tablice (1617).tablice (1617).

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Ideja:

Promatrajući red prirodnih brojeva i red s Promatrajući red prirodnih brojeva i red s potencijama broja 2 došao je do zaključka: ako se potencijama broja 2 došao je do zaključka: ako se želi doznati umnožak brojeva iz drugog reda (red s želi doznati umnožak brojeva iz drugog reda (red s potencijama broja 2) npr. 4 i 16, treba zbrojiti potencijama broja 2) npr. 4 i 16, treba zbrojiti pripadne brojeve iz prvog reda (2 i 4). Dobiveni pripadne brojeve iz prvog reda (2 i 4). Dobiveni zbroj je 6 pa se očita pripadni broj iz donjeg zbroj je 6 pa se očita pripadni broj iz donjeg reda(64)reda(64)

1 1 22 3 3 4 4 5 5 66 7 8 9 107 8 9 10

22 4 4 8 8 16 16 32 32 64 64 128 128 256 512 1024 256 512 1024Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Logaritamsko računalo - “šiber”

Napierov Napierov izum direktno je utjecao na pojavu logaritamskog računala (EnglEngleska eska 16321632.).)

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Prvi mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve izradio je 1642. godine francuski filozof i matematičar Blaise Pascal nazvavši ga Pascalina.

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Pascalina

Wilhelm Gottfried Leibniz 1673. Nijemac Wilhelm

Gottfried Leibniz izradio je stroj koji je izvodio 4 osnovne matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje).

Proučavao binarni brojevni sustav koji je osnova današnjih računala.Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Joseph Marie Jacquard (1801.) stroj sličan stroj sličan tkalačkom tkalačkom

stroju stroju koji je koristio koji je koristio bušene karticebušene kartice, a , a raspored rupica na raspored rupica na kartici određivao je kartici određivao je uzorak.uzorak.

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jacquardova bušena kartica

Tapiserija s Jacquardovim likom

Korištenjem 10 000 Korištenjem 10 000 bušenih kartica nastala bušenih kartica nastala je tapiserija s je tapiserija s JacquardJacquardovim likom ovim likom izrađena od crnog i izrađena od crnog i bijelog svilenog konca. bijelog svilenog konca.

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

ZANIMLJIVOST

Charles Babbage

diferencijalni strojdiferencijalni stroj koji je koji je mogao rješavati kvadratne mogao rješavati kvadratne jednadžbe i za njegovu izradu jednadžbe i za njegovu izradu dobio potporu vlade. dobio potporu vlade.

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Dio diferencijalnog strojaDio diferencijalnog stroja

Povijest modernog računalaPovijest modernog računala počinje s engleskim počinje s engleskim matematičarom i izumiteljem matematičarom i izumiteljem CharlesCharlesom om BabbageBabbageom.om.

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Babbageov diferencijalni stroj koji je prethodio analitičkom stroju.

Charles Babbage – analitički stroj

analitički stroj -analitički stroj - trebao je trebao je izvoditi operacije prema izvoditi operacije prema uputama koje su bile na uputama koje su bile na bušenim karticamabušenim karticama. .

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Analitički stroj

Analitički strojAnalitički stroj je značajan po tome što je imao je značajan po tome što je imao 5 5 osnovnih dijelova koje ima moderno računaloosnovnih dijelova koje ima moderno računalo::

ulazni uređajulazni uređaj pamtilopamtilo (dio koji je pamtio broj koji je trebalo (dio koji je pamtio broj koji je trebalo

obraditi)obraditi) aritmetička jedinicaaritmetička jedinica – procesor – procesor upravljačku jedinicuupravljačku jedinicu (određuje koji zadatak treba (određuje koji zadatak treba

obaviti i redoslijed izračunavanja)obaviti i redoslijed izračunavanja) izlazni uređajizlazni uređaj – uređaj za bušenje kartica – uređaj za bušenje kartica

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

1886. – elektromehanički stroj s papirnim bušenim karticama

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Herman Hollerith

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi

Jedn

osta

vni r

ačun

ski s

troj

evi Herman Hollerith

Već za 6 tjedana dobiveni su prvi neslužbeni rezultati popisa (SAD su tada imale 62,6 mil. stanovnika). Za (ručnu) obradu podataka s popisa koji je bio 10 godina prije trebalo je 7,5 godina.

Hollerithov stroj je koristio električnu energiju, a ne mehaničku (parni stroj) kao Babbageov.

1890. taj je stroj upotrijebljen za obradu podataka kod popisa stanovništva SAD.

1930. Enigma – stroj za šifriranje – Nijemci

1943. Colossus – stroj za dešifriranje – Englezi (pod Turingovim nadzorom)

Turing je prvi koji je računalnim strojevima dao ime Computer od engleske riječi "to compute" (računati).

Prv

e pr

eteč

e su

vrem

enih

rač

unal

aP

rve

pret

eče

suvr

emen

ih r

ačun

ala.

Colossus

Konrad Zuse

Konrad Zuse je 1942. godine konstruirao Z3 (prije Z1 i Z2), prvo relejno računalo s jednostavnim programiranim upravljanjem, temeljeno na binarnom brojevnom sustavu.

Prv

e pr

eteč

e su

vrem

enih

rač

unal

aP

rve

pret

eče

suvr

emen

ih r

ačun

ala.

Mark I

1944. H.Aiken uz pomoć IBM-a izgradio.- veliko elektromehaničko računalo.

Prv

e pr

eteč

e su

vrem

enih

rač

unal

aP

rve

pret

eče

suvr

emen

ih r

ačun

ala.

Elektronska programibilna računalaElektronska programibilna računala

Amerikanci Johnu Mauchlyu i Presper Eckert Amerikanci Johnu Mauchlyu i Presper Eckert konstruirali su 1946. godine ENIAC, prvo računalo konstruirali su 1946. godine ENIAC, prvo računalo na temelju na temelju elektronskih cijevielektronskih cijevi..

ENIAC je bilo pravi elektronski kolos: 30 tona, 18000 elektronskih cijevi.

Ele

ktro

nska

pro

gram

ibil

na r

ačun

ala

Ele

ktro

nska

pro

gram

ibil

na r

ačun

ala

Ideju za rješavanje programabilnosti dao je Ideju za rješavanje programabilnosti dao je mađarski matematičar mađarski matematičar John von NeumannJohn von Neumann. . Njegova ideja o računalu koje bi radilo na Njegova ideja o računalu koje bi radilo na osnovi osnovi izmjenjivog programaizmjenjivog programa, bila je , bila je revolucionarna.revolucionarna. Još i danas se moderna računala grade na Još i danas se moderna računala grade na takozvanom takozvanom von Neumannovom modelu von Neumannovom modelu arhitekture računalaarhitekture računala..

Ele

ktro

nska

pro

gram

ibil

na r

ačun

ala

Ele

ktro

nska

pro

gram

ibil

na r

ačun

ala

John von NeumannJohn von Neumann

Elektronička računalaGeneracije elektroničkih računala

generacijageneracija 1.1. 2.2. 3.3. 4.4.

VrijemeVrijeme 1946. -19581946. -1958 1959.-19641959.-1964 1965.-19711965.-1971 1971-1971-

osnovni dioosnovni dio Elektronska Elektronska cijevcijev

tranzistortranzistor Integrirani Integrirani sklop (čip)sklop (čip)

mikroprocesormikroprocesor

programski programski jezici i jezici i programska programska podrškapodrška

Strojni jezikStrojni jezik Viši Viši programski programski jezici jezici

Operacijski Operacijski sustavi, sustavi, programska programska podrškapodrška

Baze Baze podatakapodataka

Gen

erac

ije

elek

tron

ički

h ra

čuna

laG

ener

acij

e el

ektr

onič

kih

raču

nala

V. generacija računala

1980.1980. ekspertni sustaviekspertni sustavi komunikacija komunikacija

govoromgovorom umjetna inteligencijaumjetna inteligencija

Gen

erac

ije

elek

tron

ički

h ra

čuna

laG

ener

acij

e el

ektr

onič

kih

raču

nala

Razvoj osobnih računalaRazvoj osobnih računala1971. 1971. IntelIntel proizveo proizveo prvi mikroprocesorprvi mikroprocesor: :

Intel 4004Intel 40041975. U časopisu Popular Electronics 1975. U časopisu Popular Electronics

predstavljeno računalo predstavljeno računalo Altair 8800Altair 8800 u u kitu (Intel 8080, 4k RAM, 439$)kitu (Intel 8080, 4k RAM, 439$)

1975. 1975. Bill Gates i Paul AllenBill Gates i Paul Allen pišu prvi pišu prvi BasicBasic (nastao 1974.) za mikroračunala (nastao 1974.) za mikroračunala i osnivaju tvrtku i osnivaju tvrtku MicrosoftMicrosoft

1977. 1977. Steven Jobs i Stephen WoznaikSteven Jobs i Stephen Woznaik proizvode proizvode Apple IIApple II računalo (1298$) računalo (1298$)

1979. Prvi tablični kalkulator VisiCalc za Apple II

Ostala manja računala iz tog doba: Radio Shack TRS-80, Atari 400, Texas Instruments TI99, Comodore 64Comodore 64, Sinclair Z 80, …

1984. 1984. IBM ATIBM AT – 286 procesor, 1.2MB disketa, 20MB disk, – 286 procesor, 1.2MB disketa, 20MB disk, 512kB RAM, 5000$512kB RAM, 5000$

Dalji razvoj IBM kompatibilnih računala: Dalji razvoj IBM kompatibilnih računala: - 386 - 386 ‣‣ 486 486 ‣‣ Pentium I Pentium I ‣‣ II II ‣‣ III III ‣‣ IV IV

IBM BlueGene / L

ALTAIR 8800

APPLE II

1977.

VisiCalc za Apple II računalo

Apple II Froger (igra)

Commodore 64 (64 KB RAM)

Texas Instruments 99 (1980.)

1984, Amstrad CPC 464