51
3/3/2009 3/3/2009 Doc. dr Doc. dr Ž Ž eljko Mar eljko Mar č č i i ć ć evi evi ć ć 1 1 Ulazne jedinice su ureñaji koji omogu Ulazne jedinice su ureñaji koji omogu ć ć avaju unos podataka u avaju unos podataka u ra ra č č unarski sistem. Ovi u unarski sistem. Ovi u reñaji vr reñaji vr š š e transformaciju podataka iz e transformaciju podataka iz okru okru ž ž enja, automatizovano ili uz pomo enja, automatizovano ili uz pomo ć ć č č oveka, u oblik koji je oveka, u oblik koji je ra ra č č unaru prepoznatljiv (digitalni). unaru prepoznatljiv (digitalni). U najva U najva ž ž nije ulazne jedinice se ubrajaju: nije ulazne jedinice se ubrajaju: tastatura, tastatura, ureñaji za kontrolu kursora ureñaji za kontrolu kursora , , ekran osetljiv na dodir, ekran osetljiv na dodir, elektronska olovka, elektronska olovka, grafi grafi č č ki skener, ki skener, bar kôd bar kôd č č ita ita č č , , ureñaji za prepoznavanje znakova ureñaji za prepoznavanje znakova , , audio ulazni ureñaji audio ulazni ureñaji , , veb kamera, veb kamera, digitalni foto aparat, digitalni foto aparat, ureñaj za prepoznavanje glasa ureñaj za prepoznavanje glasa , , senzori, senzori, ureñaj za identifikaciju radio frekvencija i ureñaj za identifikaciju radio frekvencija i ureñaji zasnovani na biolo ureñaji zasnovani na biolo š š kim osobinama ljudi. kim osobinama ljudi. 3. ULAZNE JEDINICE 3. ULAZNE JEDINICE

3. Ulazne jedinice - vps.ns.ac.rs · 3/3/2009 Doc. dr Ž eljko Mar čićevi ć 1 Ulazne jedinice su ure ñaji koji omogu ćavaju unos podataka u ra čunarski sistem. Ovi u re ñaji

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 11

Ulazne jedinice su ureñaji koji omoguUlazne jedinice su ureñaji koji omoguććavaju unos podataka u avaju unos podataka u raraččunarski sistem. Ovi uunarski sistem. Ovi ureñaji vrreñaji vršše transformaciju podataka iz e transformaciju podataka iz okruokružženja, automatizovano ili uz pomoenja, automatizovano ili uz pomoćć ččoveka, u oblik koji je oveka, u oblik koji je raraččunaru prepoznatljiv (digitalni).unaru prepoznatljiv (digitalni).

U najvaU najva žžnije ulazne jedinice se ubrajaju:nije ulazne jedinice se ubrajaju:�� tastatura,tastatura,

�� ureñaji za kontrolu kursoraureñaji za kontrolu kursora,,

�� ekran osetljiv na dodir,ekran osetljiv na dodir,

�� elektronska olovka,elektronska olovka,

�� grafigrafiččki skener,ki skener,

�� bar kôd bar kôd ččitaitačč,,

�� ureñaji za prepoznavanje znakovaureñaji za prepoznavanje znakova,,

�� audio ulazni ureñajiaudio ulazni ureñaji,,

�� veb kamera,veb kamera,

�� digitalni foto aparat,digitalni foto aparat,

�� ureñaj za prepoznavanje glasaureñaj za prepoznavanje glasa,,

�� senzori,senzori,

�� ureñaj za identifikaciju radio frekvencija iureñaj za identifikaciju radio frekvencija i

�� ureñaji zasnovani na bioloureñaji zasnovani na biološškim osobinama ljudi.kim osobinama ljudi.

3. ULAZNE JEDINICE3. ULAZNE JEDINICE

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 22

Standardna tastaturaStandardna tastaturaOvo je tastatura koja je u najveOvo je tastatura koja je u najveććem broju sluem broju sluččaja deo klasiaja deo klasiččne ne

raraččunarske konfiguracije. Najunarske konfiguracije. Najččeeššćće sadre sadržži 104 tipke, koje i 104 tipke, koje mogu predstavljati:mogu predstavljati:

�� slova, slova,

�� brojeve, brojeve,

�� specijalne karaktere, specijalne karaktere,

�� funkcijske tipke, funkcijske tipke,

�� tipke za editovanje, tipke za editovanje,

�� specijalne tipke...specijalne tipke...

3.1. Tastatura3.1. Tastatura

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 33

Jedan od primera posebnih tastatura su one koje su izrañene od Jedan od primera posebnih tastatura su one koje su izrañene od specijalnih materijala, tj. ojaspecijalnih materijala, tj. ojaččane. One obiane. One običčno sadrno sadržže manji broj e manji broj tipki i primenjuju se kod bankomata i drugih ureñaja koji su tipki i primenjuju se kod bankomata i drugih ureñaja koji su izloizložženi velikom habanju.eni velikom habanju.

Drugi primer specijalnih tastatura su one koje su namenjene Drugi primer specijalnih tastatura su one koje su namenjene hendikepiranim (slepim) osobama. Ova tastatura omoguhendikepiranim (slepim) osobama. Ova tastatura omoguććava ava unos podataka na osnovu poznavanja Brajovog pisma.unos podataka na osnovu poznavanja Brajovog pisma.

3.1.1. Specijalne tastatutre 3.1.1. Specijalne tastatutre

Slika: Tastatura sa Brajovim pismom

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 44

Takoñe postoje i tastature koje su posebno dizajnirane kako bi Takoñe postoje i tastature koje su posebno dizajnirane kako bi maksimalno zadovoljile ergonomske kriterijume.maksimalno zadovoljile ergonomske kriterijume.

Tastature se Tastature se ččak mogu koristiti i prilikom tretmana povreñene ak mogu koristiti i prilikom tretmana povreñene ruke. Ovakve tastature se primenjuju u rehabilitacionim centrimaruke. Ovakve tastature se primenjuju u rehabilitacionim centrimau sluu sluččajevima kada je potrebno opteretiti samo jednu ruku, pa je i ajevima kada je potrebno opteretiti samo jednu ruku, pa je i tastatura dizajnirana samo za levu ili desnu ruku.tastatura dizajnirana samo za levu ili desnu ruku.

3.1.1. Specijalne tastatutre3.1.1. Specijalne tastatutre

Slika:Tastatura za jednu ruku

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 55

Pojavom grafiPojavom grafiččkog korisnikog korisniččkog interfejsa nastala je potreba da kog interfejsa nastala je potreba da se kursor (se kursor (cursorcursor), kao jedan od bitnih elemenata tog koncepta, ), kao jedan od bitnih elemenata tog koncepta, pokrepokrećće na ekranu u svim pravcima. Iako tastatura omogue na ekranu u svim pravcima. Iako tastatura omoguććava ava ove pokrete, pove pokrete, postoje ureñaji koji to ostoje ureñaji koji to ččine na mnogo prirodniji i ine na mnogo prirodniji i laklakšši nai naččin i oni in i oni ćće biti u nastavku opisani.e biti u nastavku opisani.

3.2.1. Mi3.2.1. Mišš

3.2. 3.2. Ureñaji za kotrolu kursora Ureñaji za kotrolu kursora

Slika: Savremeni miš sa nekoliko funkcijskih

tastera

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 66

Trekbol je jedna od opcija za zamenu miTrekbol je jedna od opcija za zamenu mišša. Radi se o pokretnoj a. Radi se o pokretnoj loptici, smeloptici, smešštenoj u postolje, tako da samo svojim gornjim delom tenoj u postolje, tako da samo svojim gornjim delom viri iz njega. Loptica je pokretljiva u svim pravcima, viri iz njega. Loptica je pokretljiva u svim pravcima, ššto to omoguomoguććava da se kursor pokreava da se kursor pokrećće po celom ekranu. U sue po celom ekranu. U sušštini, tini, trekbol bi se mogao posmatrati kao obrnuti mitrekbol bi se mogao posmatrati kao obrnuti mišš..

3.2.2. 3.2.2. Trekbol Trekbol ((TrackballTrackball))

Slika:Trekbol

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 77

Kao i trekbol i taKao i trekbol i taččped predstavlja zamenu za miped predstavlja zamenu za mišša i to naja i to najččeeššćće u e u prenosivim raprenosivim raččunarima.unarima.

3.2.3. Ta3.2.3. Taččped ped ((TouchpadTouchpad))

Slika: Tačped sa dva tastera

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 88

Ekran osetljiv na dodirEkran osetljiv na dodir ili taili taččskrin (skrin (Touch screenTouch screen) predstavlja ) predstavlja ulaznu jedinicu koja, umesto klasiulaznu jedinicu koja, umesto klasiččne tastature i mine tastature i mišša, a, omoguomoguććava da se unos podataka vrava da se unos podataka vršši tako i tako ššto se prstom to se prstom dodiruje odgovarajudodiruje odgovarajućća povra površšina ekrana.ina ekrana.

Sa tehnoloSa tehnološškog aspekta, to je omogukog aspekta, to je omoguććeno zahvaljujueno zahvaljujućći i plastiplastiččnom sloju na ekranu iza kojeg se nalaze nevidljivi nom sloju na ekranu iza kojeg se nalaze nevidljivi infracrveni zraci (IR). Postoje dve varijante ovakvog sloja:infracrveni zraci (IR). Postoje dve varijante ovakvog sloja:

-- u vidu montau vidu montažžnog okvira koji se postavlja preko ekrana nog okvira koji se postavlja preko ekrana monitora.monitora.

-- ugrañen u monitor i ugrañen u monitor i

3.3. Ekran osetljiv na dodir3.3. Ekran osetljiv na dodir

Slika: Ekran osetljiv na dodir

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 99

Elektronska olovka omoguElektronska olovka omoguććava ruava ruččni ispis teksta i oznaka ni ispis teksta i oznaka direktno na ekran, pomodirektno na ekran, pomoćću specijalne olovke.u specijalne olovke.

3.4. Elektronska olovka 3.4. Elektronska olovka

Slika: Svetlosna olovka (levo) i digitalna tablica (desno)

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1010

Osnovna karakteristika skenera je rezolucija, koja se meri u Osnovna karakteristika skenera je rezolucija, koja se meri u tataččkama (horizontalnim i vertikalnim) po inkama (horizontalnim i vertikalnim) po inččuu ((dpidpi -- dots per inchdots per inch) ) i koja odrai koja odražžava kvalitet skeniranog dokumenta. Savremeni ava kvalitet skeniranog dokumenta. Savremeni skeneri, u ovom momentu, imaju najskeneri, u ovom momentu, imaju najččeeššćće rezoluciju e rezoluciju 1200x1200, 2401200x1200, 2400x2400 0x2400 i 1i 1600x3200 dp600x3200 dpi. i. Pored rezolucije, u Pored rezolucije, u odreñenim sluodreñenim sluččajevima, prilikom odabira skenera i brzina ajevima, prilikom odabira skenera i brzina skeniranja moskeniranja možže igrati vae igrati važžnu ulogu.nu ulogu.

3.5. Grafi3.5. Grafi ččki skener (ki skener ( graphics scannergraphics scanner) )

Slika: Grafički skener

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1111

U Evropi je zastupljen EAN (U Evropi je zastupljen EAN (European Article NumberEuropean Article Number) standard ) standard po kojem bar kôd po kojem bar kôd ččini 26 ini 26 linija koje odreñuju linija koje odreñuju 13 ci13 cifara, takfara, takoñe oñe ispisane ispod samih linija. Dve ciispisane ispod samih linija. Dve cifre odreñuju zemlju poreklafre odreñuju zemlju porekla, , pet proizvoñapet proizvoñačča, pet sam proizvod, dok je jedna kontrolna cifra. a, pet sam proizvod, dok je jedna kontrolna cifra.

3.6. Bar kôd 3.6. Bar kôd ččitaitačči i

Slika: Bar kôd

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1212

3.6. Bar kôd 3.6. Bar kôd ččitaitačči i

Slika: Bar kôd čitač

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1313

Ureñaji za prepoznavanje znakova imaju uvek istu funkcijuUreñaji za prepoznavanje znakova imaju uvek istu funkciju, a to , a to je da omoguje da omogućće automatizovano prepoznavanje prethodno e automatizovano prepoznavanje prethodno ispisanih znakova. Ipak, u zavisnosti od tehnologije koju za to ispisanih znakova. Ipak, u zavisnosti od tehnologije koju za to koriste, oni se svrstavaju u nekoliko grupa koje koriste, oni se svrstavaju u nekoliko grupa koje ćće biti u nastavku e biti u nastavku opisane.opisane.

3.7.1. Prepoznavanje znakova ispisanih namagnetisan im 3.7.1. Prepoznavanje znakova ispisanih namagnetisan im mastilom (MICR mastilom (MICR -- Magnetic Ink Character RecognitionMagnetic Ink Character Recognition) )

3.7. 3.7. Ureñaji za prepoznavanje znakova Ureñaji za prepoznavanje znakova

Slika: Izgled znakova ispisanih namagnetisanim mastilom

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1414

Prednosti ovakvog naPrednosti ovakvog na ččina prepoznavanja znakova su:ina prepoznavanja znakova su:�� isplativ za operacije sa velikim brojem ponavljanja,isplativ za operacije sa velikim brojem ponavljanja,

�� vrlo mali procenat grevrlo mali procenat greššaka,aka,

�� znakovi otporni na habanje savijanjem ili prljanjem znakovi otporni na habanje savijanjem ili prljanjem ččeka ieka i

�� velika brzina velika brzina ččitanja (do 3000 znakova u sekundi).itanja (do 3000 znakova u sekundi).

Nedostaci istog sistema su:Nedostaci istog sistema su:�� oprema je skupa,oprema je skupa,

�� veliki investicioni poduhvat iveliki investicioni poduhvat i

�� znakovi se ne mogu lako vizuelno prepoznavati.znakovi se ne mogu lako vizuelno prepoznavati.

3.7. 3.7. Ureñaji za prepoznavanje znakovaUreñaji za prepoznavanje znakova

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1515

3.7.2. Opti3.7.2. Opti ččko prepoznavanje znakova (OCR ko prepoznavanje znakova (OCR -- Optical Optical Character RecognitionCharacter Recognition))

Prednosti optiPrednosti opti ččkih kih ččitaitačča su:a su:�� isplativi za operacije sa velikim brojem isplativi za operacije sa velikim brojem

ponavljanja, ponavljanja, �� vrlo mali procenat grevrlo mali procenat gre ššaka,aka,�� znakovi znakovi ččitljivi i od strane itljivi i od strane ččoveka ioveka i�� velika brzina velika brzina ččitanja (do 500 znakova u sekundi).itanja (do 500 znakova u sekundi).

3.7. 3.7. Ureñaji za prepoznavanje znakova Ureñaji za prepoznavanje znakova

Slika: OCR znakovi

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1616

OptiOpti ččki ki ččitaitačči imaju sledei imaju slede ćće nedostatke:e nedostatke:-- oprema je skupa,oprema je skupa,

-- veliki investicioni poduhvat iveliki investicioni poduhvat i

-- znakovi su osetljivi na prljanje i savijanje papira.znakovi su osetljivi na prljanje i savijanje papira.

3.7. 3.7. Ureñaji za prepoznavanje znakovaUreñaji za prepoznavanje znakova

1.

2.

3.

4.

5.

a b c d e

x

x

x

x

x

Slika: Primer OMR-a

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1717

Koriste se za pretvaranje analognog zvuKoriste se za pretvaranje analognog zvuččnog signala u digitalni, nog signala u digitalni, radi njegovog skladiradi njegovog skladišštenja i dalje obrade. tenja i dalje obrade.

Digitalizacija se moDigitalizacija se mo žže vre vr ššiti:iti:1.1. zvuzvuččnom (audio) karticom ilinom (audio) karticom ili

2.2. MIDI karticom (standard koji povezuje muziMIDI karticom (standard koji povezuje muziččke instrumente, ke instrumente, sintisajzere i rasintisajzere i raččunare).unare).

3.8. 3.8. Audio ulazni ure ñaji Audio ulazni ure ñaji

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1818

Dugo se moralo Dugo se moralo ččekati da personalni raekati da personalni raččunari dostignu takve unari dostignu takve performanse koje bi omoguperformanse koje bi omoguććili i obradu video materijala. Kada se ili i obradu video materijala. Kada se to konato konaččno dogodilo, ostao je problem pribavljanja pokretnih no dogodilo, ostao je problem pribavljanja pokretnih slika. slika.

3.9. Veb kamera 3.9. Veb kamera

Slika:Veb kamera sa integrisanim mikrofonom

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 1919

Kvalitet slike zavisi od rezolucije, koja se kod digitalnih fotoKvalitet slike zavisi od rezolucije, koja se kod digitalnih foto--aparata meri u megapikselima (aparata meri u megapikselima (megapixelsmegapixels).).

Iako je digitalni fotoIako je digitalni foto--aparat ureñaj koji moaparat ureñaj koji možže da vre da vršši svoju funkciju i svoju funkciju potpuno nezavisno od rapotpuno nezavisno od raččunara, njegova sve viunara, njegova sve višše pristupae pristupaččna na cena ga svrstava i u grupu ulaznih jedinica racena ga svrstava i u grupu ulaznih jedinica raččunara.unara.

3.10. Digitalni foto aparati 3.10. Digitalni foto aparati

Slika: Digitalni foto-aparat

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2020

Ovaj ureñaj omoguOvaj ureñaj omoguććava prihvat govora i njegovu digitalizaciju.ava prihvat govora i njegovu digitalizaciju.

1.1. ZabeleZabeležženi zvuk preko mikrofona se uporeñuje sa unapred eni zvuk preko mikrofona se uporeñuje sa unapred pripremljenim pripremljenim ššablonima i nakon toga prevodi u digitalni ablonima i nakon toga prevodi u digitalni oblik. oblik.

2.2. Iako se naziva ureñajemIako se naziva ureñajem, ovaj sistem se vi, ovaj sistem se višše oslanja na e oslanja na izuzetno komplikovani softver koji se svrstava u veizuzetno komplikovani softver koji se svrstava u vešštataččku ku inteligenciju nego na neki poseban hardverski deo.inteligenciju nego na neki poseban hardverski deo.

3.3. KonaKonaččna primena ovih ureñaja zahteva jona primena ovih ureñaja zahteva jošš dosta dosta istraistražživanja i mukotrpnog rada. Mnogi problemi, najivanja i mukotrpnog rada. Mnogi problemi, najččeeššćće e jezijeziččke prirode, nisu joke prirode, nisu jošš uvek na zadovoljavajuuvek na zadovoljavajućći nai naččin in rereššeni. eni.

4.4. MeñutimMeñutim, kada to budu, bi, kada to budu, bićće mogue mogućće bez tastature ne e bez tastature ne samo unositi tekst, nego i upravljati rasamo unositi tekst, nego i upravljati raččunarom, unarom, ššto to ćće u e u velikoj meri ubrzati proces rada na ravelikoj meri ubrzati proces rada na raččunaru.unaru.

3.11. 3.11. Ureñaj za prepoznavanje glasaUreñaj za prepoznavanje glasa

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2121

U najveU najveććem broju sluem broju sluččajeva kod prethodno nabrojanih ulaznih jedinica ajeva kod prethodno nabrojanih ulaznih jedinica ččovek igra znaovek igra značčajnu ulogu prilikom unosa podataka. Senzori ajnu ulogu prilikom unosa podataka. Senzori predstavljaju pokupredstavljaju pokuššaj potpune automatizacije ulaza, bez ikakve aj potpune automatizacije ulaza, bez ikakve potrebe za intervencijom potrebe za intervencijom ččoveka. Oni omoguoveka. Oni omoguććavaju prihvat specifiavaju prihvat specifiččnih nih podataka iz okrupodataka iz okružženja i njihov direktni prenos u raenja i njihov direktni prenos u raččunar. Tom prilikom unar. Tom prilikom oni imaju zadatak da detektuju pokret, brzinu, teoni imaju zadatak da detektuju pokret, brzinu, težžinu, temperaturu, inu, temperaturu, pritisak, svetlo, oblike itd...pritisak, svetlo, oblike itd...

3.12. Senzori 3.12. Senzori

Slika: Praćenje treninga sportiste pomoću senzora

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2222

Radio talasi skenera oRadio talasi skenera oččitavaju kôd i prenose ga do itavaju kôd i prenose ga do raraččunara, koji zatim vrunara, koji zatim vršši identifikaciju objekta.i identifikaciju objekta.

1.1. Ureñaji za identifikaciju radio frekvencija se mogu Ureñaji za identifikaciju radio frekvencija se mogu primeniti prilikom:primeniti prilikom:

2.2. prapraććenja vagona na enja vagona na žželeznici,eleznici,

3.3. prapraććenja robe u magacinu i prodavnicama,enja robe u magacinu i prodavnicama,

4.4. identifikacije i praidentifikacije i praććenja enja žživotinja...ivotinja...

3.13. 3.13. Ureñaj za identifikaciju radio Ureñaj za identifikaciju radio frekvencijafrekvencija

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2323

Sistemi zasnovani na biometriciSistemi zasnovani na biometrici

1.1. Ovi sistemi se oslanjaju na prepoznavanju specifiOvi sistemi se oslanjaju na prepoznavanju specifiččnih nih ljudskih osobina. U tome im pomaljudskih osobina. U tome im pomažže biometrika, nauka koja e biometrika, nauka koja se bavi merenjem individulanih karakteristika tela.se bavi merenjem individulanih karakteristika tela.

2.2. Osnova za prepoznavanje pojedinca moOsnova za prepoznavanje pojedinca možže biti intonacija e biti intonacija glasa, roglasa, rožžnjanjačča oka, ritam koria oka, ritam koriššććenja tastature, otisci enja tastature, otisci prstiju...prstiju...

Sistemi zasnovani na Sistemi zasnovani na liniji pogledaliniji pogleda3.3. Ovo su vrlo retki i specifiOvo su vrlo retki i specifiččni sistemi, namenjeni ni sistemi, namenjeni

hendikepiranim osobama koje hendikepiranim osobama koje žžele koristiti raele koristiti raččunar. unar.

4.4. Oni to Oni to ččine zahvaljujuine zahvaljujućći i liniji pogledaliniji pogleda koja predstavlja koja predstavlja zamizamiššljenu liniju povuljenu liniju povuččenu od oka korisnika do odreñenog enu od oka korisnika do odreñenog dela ekrana, koji on u tom momentu posmatra. Fokusiran dela ekrana, koji on u tom momentu posmatra. Fokusiran pogled na deo ekrana deluje kao kursor mipogled na deo ekrana deluje kao kursor mišša i omogua i omoguććava ava hendikepiranim osobama da, iako mnogo sporije nego hendikepiranim osobama da, iako mnogo sporije nego obiobiččni ljudi, ipak koriste usluge rani ljudi, ipak koriste usluge raččunara.unara.

3.14. 3.14. Ureñaji zasnovani na bioloUreñaji zasnovani na biolo šškim kim osobinama ljudi osobinama ljudi

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2424

3.14. 3.14. Ureñaji zasnovani na bioloUreñaji zasnovani na biolo šškim kim osobinama ljudiosobinama ljudi

Slika: Primena sistema zasnovanog na liniji pogleda

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2525

3D skeneri3D skeneri

1.1. GrafiGrafiččki skeneri su do sada skenirali samo ki skeneri su do sada skenirali samo dvodimenzionalno. A dvodimenzionalno. A ššta ako se u proces skeniranja ukljuta ako se u proces skeniranja uključči i i trei trećća dimenzija?a dimenzija?

2.2. Primena ovakvog procesa skeniranja Primena ovakvog procesa skeniranja ćće, na primer, u e, na primer, u velikoj meri ubrzati proces odabira odevelikoj meri ubrzati proces odabira odećće u radnjama. Prvo e u radnjama. Prvo se vrse vršši trodimenzionalno skeniranje tela kupca, a zatim se i trodimenzionalno skeniranje tela kupca, a zatim se na rana raččunaru mogu videti rezultati probe onih modela koji u unaru mogu videti rezultati probe onih modela koji u potpunosti odgovaraju merama skenirane mupotpunosti odgovaraju merama skenirane muššterije. Brzo, terije. Brzo, efikasno i bez potrebe da se koriste kabine za probu efikasno i bez potrebe da se koriste kabine za probu modela.modela.

Nova generacija bar kôd ureñaja Nova generacija bar kôd ureñaja

3.3. Nova generacija bar kôd ureñaja bi trebala da ima Nova generacija bar kôd ureñaja bi trebala da ima sposobnost da sposobnost da ččita ne samo horizontalno, nego i vertikalno. ita ne samo horizontalno, nego i vertikalno. To bi omoguTo bi omoguććilo skladiilo skladišštenje do sto puta vitenje do sto puta višše podataka e podataka nego nego ššto je sluto je sluččaj sa danaaj sa današšnjim bar kôd ureñajimanjim bar kôd ureñajima..

3.15. Budu3.15. Budu ććnost ulaznih ure ñaja nost ulaznih ure ñaja

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2626

Prilikom izbora nekih od prethodno nabrojanih ulazn ih Prilikom izbora nekih od prethodno nabrojanih ulazn ih jedinica moraju se uzeti u obzir sledejedinica moraju se uzeti u obzir slede ćći elementi:i elementi:

1.1. priroda procesa koji se automatizuje,priroda procesa koji se automatizuje,

2.2. trotrošškovi nabavke, instalacije i eksploatacije opreme (ulaznih kovi nabavke, instalacije i eksploatacije opreme (ulaznih jedinica) i pratejedinica) i prateććeg softvera,eg softvera,

3.3. brzina unosa podataka koju je potrebno obezebediti,brzina unosa podataka koju je potrebno obezebediti,

4.4. kolikoliččina podataka za unos iina podataka za unos i

5.5. dozvoljena tolerancija gredozvoljena tolerancija greššakaaka..

3.16. 3.16. Kriterijumi za izbor ulaznih jedinicaKriterijumi za izbor ulaznih jedinica

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2727

Izlazni ureñaji omoguIzlazni ureñaji omoguććavaju da se prikaavaju da se prikažžu rezultati rau rezultati raččunarske unarske obrade. Buduobrade. Budućći da ti rezultati mogu biti razlii da ti rezultati mogu biti različčitog formata, na itog formata, na raspolaganju nam stoje slederaspolaganju nam stoje sledećće izlazne jedinice:e izlazne jedinice:

�� monitori,monitori,

�� šštampatampačči,i,

�� ploteri ,ploteri ,

�� audio izlazni ureñaji iaudio izlazni ureñaji i

�� video izlazni ureñajivideo izlazni ureñaji..

4. IZLAZNE JEDINICE4. IZLAZNE JEDINICE

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2828

4.1.1. Karakteristike monitora4.1.1. Karakteristike monitoraRezolucijaRezolucija�� Rezolucija odslikava oRezolucija odslikava ošštrinu slike na ekranu monitora. Meri trinu slike na ekranu monitora. Meri

se brojem horizontalnih i vertikalnih piksela (tase brojem horizontalnih i vertikalnih piksela (taččaka). U aka). U ovom momentu u upotrebi su sledeovom momentu u upotrebi su sledećće varijante rezolucije:e varijante rezolucije:

�� SVGASVGA ((Super Video Graphic ArraySuper Video Graphic Array), sa rezolucijom 800 x ), sa rezolucijom 800 x 600 piksela,600 piksela,

�� XGAXGA ((Extended Graphic ArrayExtended Graphic Array) , sa rezolucijom 1024 x 768 ) , sa rezolucijom 1024 x 768 piksela,piksela,

�� SXGASXGA ((Super Extended Graphic ArraySuper Extended Graphic Array) , sa rezolucijom ) , sa rezolucijom 1280 x 1024 piksela,1280 x 1024 piksela,

�� UXGAUXGA ((Ultra Extended Graphic ArrayUltra Extended Graphic Array) , sa rezolucijom ) , sa rezolucijom 1600 x 1200 piksela,1600 x 1200 piksela,

�� QXGAQXGA ((Quad eXtended Graphics ArrayQuad eXtended Graphics Array) , sa rezolucijom ) , sa rezolucijom 2048 2048 ×× 1536 piksela,1536 piksela,

�� QSXGAQSXGA ((Quad Super Extended Graphics ArrayQuad Super Extended Graphics Array) , sa ) , sa rezolucijom 2560 rezolucijom 2560 ×× 2048 piksela i2048 piksela i

�� QUXGAQUXGA ((Quad Ultra Extended Graphics ArrayQuad Ultra Extended Graphics Array) , sa ) , sa rezolucijom 3200 rezolucijom 3200 ×× 2400 piksela.2400 piksela.

4.1. Monitori4.1. Monitori

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 2929

4.1. Monitori4.1. Monitori

Dot piDot pi čč (dp(dp -- dot pitchdot pitch))�� Dot piDot pičč predstavlja razmak izmeñu centara dva susedna predstavlja razmak izmeñu centara dva susedna

piksela izrapiksela izražžen u milimetrima. en u milimetrima.

�� Smatra se da 0,28 dSmatra se da 0,28 dp obezbeñuje jasnu i dovoljno p obezbeñuje jasnu i dovoljno kvalitetnu sliku na ekranu. Vekvalitetnu sliku na ekranu. Većći dp od 0,28 uzrokuje slabiju, i dp od 0,28 uzrokuje slabiju, a manji bolju (oa manji bolju (ošštriju) sliku. triju) sliku.

�� Na primeru slova "i" vidljivo je na koji naNa primeru slova "i" vidljivo je na koji naččin razliin različčita ita meñusobna udaljenost piksela utimeñusobna udaljenost piksela utičče na kvalitet slike e na kvalitet slike monitora.monitora.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3030

4.1. Monitori4.1. Monitori

VeliVeliččina ekranaina ekrana

NajNajččeeššćće velie veliččine monitora su : 15", 17", 19", 21". U ovom ine monitora su : 15", 17", 19", 21". U ovom

trenutku se kao standardna velitrenutku se kao standardna veliččina smatra ona od 17".ina smatra ona od 17".

Slika: Deklarisani (17") i stvarno vidljivi deo ekrana (16")

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3131

4.1. Monitori4.1. Monitori

Frekvencija osveFrekvencija osve žžavanjaavanja

�� Ovaj parametar ukazuje na broj osveOvaj parametar ukazuje na broj osvežžavanja piksela u sekundi. avanja piksela u sekundi. Danas se smatra da je neophodno za kvalitetnu sliku da Danas se smatra da je neophodno za kvalitetnu sliku da frekvencija osvefrekvencija osvežžavanja iznosi najmanje 75 herca (Hz). avanja iznosi najmanje 75 herca (Hz).

�� Frekvencija osveFrekvencija osvežžavanja se moavanja se možže podee podeššavati preko grafiavati preko grafiččke ke kartice ali se mora voditi rakartice ali se mora voditi raččuna da se najviuna da se najvišše moe možže odrediti e odrediti frekvencija koju monitor na osnovu svojih karakteristika mofrekvencija koju monitor na osnovu svojih karakteristika možže e da podrda podržži.i.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3232

4.1. Monitori4.1. Monitori

Vrste monitoraVrste monitoraNa osnovu tehnologije koja se koristi za njihovu izradu, monitorNa osnovu tehnologije koja se koristi za njihovu izradu, monitori se i se

dele na dve osnovne vrste:dele na dve osnovne vrste:

�� CRTCRT (Cathode Ray Tube) (Cathode Ray Tube) monitorimonitori, , koji koriste katodnu cev za koji koriste katodnu cev za prikaz slike. prikaz slike.

�� LCDLCD ((Liquid Crystal DisplayLiquid Crystal Display) monitori, kod kojih se slika dobija ) monitori, kod kojih se slika dobija osvetljavanjem molekula teosvetljavanjem molekula teččnog kristala.nog kristala.

Slika: LCD monitor

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3333

4.2.1. Karakteristike štampa ča

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

RezolucijaRezolucija�� Rezolucija odslikava oRezolucija odslikava ošštrinu trinu šštampanog materijala. Ona se tampanog materijala. Ona se

meri su u meri su u tataččkama po inkama po inččuu ((dpidpi -- dot per inchdot per inch), ), ššto predstavlja to predstavlja broj tabroj taččaka koji se moaka koji se možže ode odšštampati na liniji dutampati na liniji dužžine 1 inine 1 inčča. Ako a. Ako se izrase izražžava samo jednim brojem, to znaava samo jednim brojem, to značči da ista gustina i da ista gustina tataččaka po horizonatli i vertikali. Tako, na primer, 600 dpi znaaka po horizonatli i vertikali. Tako, na primer, 600 dpi značči i da se u jednom kvadratnom inda se u jednom kvadratnom inčču odu odšštampa 360.000 tatampa 360.000 taččaka aka (600 po horizontali i 600 po vertikali). (600 po horizontali i 600 po vertikali).

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3434

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

Maksimalni podrMaksimalni podr žžani format papiraani format papira�� U najveU najveććem broju sluem broju sluččajeva ajeva šštampatampačči nemaju potrebu da rade i nemaju potrebu da rade

sa formatima papira vesa formatima papira veććim od veliim od veliččine ine A4A4 (297 x 210 mm), tako (297 x 210 mm), tako da je ovo i uobida je ovo i uobiččajeni maksimalni podrajeni maksimalni podržžani format papira.ani format papira.

�� Drugi maksimalni podrDrugi maksimalni podržžani format papira je ani format papira je A3 A3 (297 x 420 mm), (297 x 420 mm), ššto je mnogo vito je mnogo višše zastupljeno kod matrie zastupljeno kod matriččnih nego kod laserskih nih nego kod laserskih šštampatampačča. a.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3535

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

MoguMogu ććnost nost šštampe u bojitampe u boji�� Vrlo dugo, Vrlo dugo, šštampatampačči su imali mogui su imali moguććnost da rade samo sa nost da rade samo sa

crnom bojom ili u nijansama sive, crnom bojom ili u nijansama sive, ššto je joto je jošš uvek sluuvek sluččaj sa aj sa matrimatriččnim nim šštampatampaččima. ima.

�� Pojava moguPojava moguććnosti nosti šštampanja u boji je prvo bila vezana za tampanja u boji je prvo bila vezana za inkdinkdžžet et šštampatampačče ali je otisak bio dosta slabog kvaliteta i e ali je otisak bio dosta slabog kvaliteta i nepostojan. Danas je korisnik u polonepostojan. Danas je korisnik u položžaju da bira kvalitet aju da bira kvalitet šštampe tampe u boji (vrlo dobra kod laserskog u boji (vrlo dobra kod laserskog šštampatampačča ili termalnog) ali je a ili termalnog) ali je suosuoččen i sa odgovarajuen i sa odgovarajuććim porastom cene, ne samo im porastom cene, ne samo šštampatampačča, a,

nego i potronego i potroššnog materijala (specijalan papir, toneri u boji...).nog materijala (specijalan papir, toneri u boji...).

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3636

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

Brzina Brzina šštampanjatampanja�� Ovo je takoñe jedna od karakteristika Ovo je takoñe jedna od karakteristika ččija je veliija je veliččina odreñena ina odreñena

vrstom posla koju vrstom posla koju šštampatampačč treba da obavi. Iako je brzina treba da obavi. Iako je brzina šštampanja tehnitampanja tehniččka karakteristika koja stalno beleka karakteristika koja stalno beležži trend rasta, i trend rasta, ipak se u jednom momentu na tripak se u jednom momentu na tržžiišštu uvek pojavljuju tu uvek pojavljuju šštampatampačči i sa slisa sliččnim osobinama ali koji se bitno razlikuju upravo po brzini nim osobinama ali koji se bitno razlikuju upravo po brzini šštampanja. Naravno ovi modeli se razlikuju zbog toga i po ceni.tampanja. Naravno ovi modeli se razlikuju zbog toga i po ceni.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3737

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii4.2.1. Vrste 4.2.1. Vrste šštampatampa ččaa

Linijski Linijski šštampatampa ččii�� Ovo su Ovo su šštampatampačči koji polako izlaze iz upotrebe. Oni imaju i koji polako izlaze iz upotrebe. Oni imaju

ograniograniččeni broj znakova za eni broj znakova za šštampu, koji su vezani za tampu, koji su vezani za tekstualne znake i vrlo mali broj grafitekstualne znake i vrlo mali broj grafiččkih zanakova, kih zanakova, ššto je to je uglavnom vezano za osnovne znakove ASCII tabele. uglavnom vezano za osnovne znakove ASCII tabele.

MatriMatri ččni ni šštampatampa ččii�� MatriMatriččni ni šštampatampačči formiraju otisak teksta ili grafike tako i formiraju otisak teksta ili grafike tako ššto to

odreñeni broj iglica smeodreñeni broj iglica smeššten na glavi ten na glavi šštampatampačča udara na papir a udara na papir preko trake impregnirane mastilom. Broj iglica (preko trake impregnirane mastilom. Broj iglica (pinspins) na glavi ) na glavi momožže biti 9, 18 ili 24, gde je kvalitet e biti 9, 18 ili 24, gde je kvalitet šštampe vetampe većći ukoliko je vei ukoliko je većći i i broj iglica.i broj iglica.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3838

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii�� Rezolucija ovih Rezolucija ovih šštampatampačča ide od vrlo slabe (72 dpi) do a ide od vrlo slabe (72 dpi) do

prihvatljive (144 dpi), prihvatljive (144 dpi), ššto je za kancelarijski rad, gde se najvito je za kancelarijski rad, gde se najvišše e primenjuju, sasvim dovoljno. Popularnost ovih primenjuju, sasvim dovoljno. Popularnost ovih šštampatampačča u a u kancelarijama je vezana i za kancelarijama je vezana i za ččinjenicu da su oni jedino injenicu da su oni jedino sposobni da sposobni da šštampaju obrasce sa vitampaju obrasce sa višše primeraka.e primeraka.

Slika: Matrični štampač

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 3939

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččiiInkdInkd žžet et ((InkInk--jetjet)) šštampatampa ččii�� Rezolucija ovih Rezolucija ovih šštampatampačča je od 1200 x 1200 dpi do 4800 x 1200 a je od 1200 x 1200 dpi do 4800 x 1200

dpi.dpi.

�� ŠŠto se tito se tičče podre podržžanog formata papira, pored standardnih anog formata papira, pored standardnih A4A4 i i A3A3 , postoje inkd, postoje inkdžžet et šštampatampačči koje rade i u formatu i koje rade i u formatu A2A2 (420 x 594 (420 x 594 mm).mm).

Slika: Inkdžet štampač

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4040

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

Termalni Termalni šštampatampaččii

Termal dajTermal daj (thermal dye,(thermal dye, dyedye=boja=boja)) šštampatampačči stvaraju otisak na taj i stvaraju otisak na taj nanaččin in ššto glava tog to glava tog šštampatampačča zagreva prenosnu traku, na kojoj a zagreva prenosnu traku, na kojoj se nalaze boje i ostavlja otisak na specijalno presvuse nalaze boje i ostavlja otisak na specijalno presvuččenom enom papiru ili foliji. papiru ili foliji.

Termal vaksTermal vaks (thermal wax, wax(thermal wax, wax=vosak) =vosak) šštampatampačči otisak stvaraju i otisak stvaraju

zagrevanjem trake na kojoj se nalaze boje u obliku voska. Ove zagrevanjem trake na kojoj se nalaze boje u obliku voska. Ove boje se uz pomoboje se uz pomoćć glave glave šštampatampačča zagrevaju, tope i prenose na a zagrevaju, tope i prenose na papir.papir.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4141

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

Laserski Laserski šštampatampa ččiiLaserski Laserski šštampatampačči stvaraju sliku uz pomoi stvaraju sliku uz pomoćć lasera, namagnetisanog lasera, namagnetisanog

valjka sa prahom i grejavaljka sa prahom i grejačča. a.

�� Laserski Laserski šštampatampačč koristi prilikom rada softver koji se oznakoristi prilikom rada softver koji se označčava ava sa sa PDLPDL ((Page Description LanguagePage Description Language), ), ššto bi se moglo shvatiti to bi se moglo shvatiti kao jezik za opis stranica. Danas su najvikao jezik za opis stranica. Danas su najvišše u upotrebi dva takva e u upotrebi dva takva jezika:jezika:

�� PostkriptPostkript ((PostScriptPostScript) koji je razvila softverska ku) koji je razvila softverska kućća a AdobeAdobe ii

�� PCLPCL ((Printer Control LanguagePrinter Control Language), koji je razvila firma ), koji je razvila firma HewlettHewlett--PackardPackard, j, jedan od prvih proizvoñaedan od prvih proizvoñačča laserskih a laserskih šštampatampačča.a.

�� Laserski Laserski šštampatampačči poseduju svoj CPU, ROM i RAM (koji se i poseduju svoj CPU, ROM i RAM (koji se krekrećće od 8 do 64 MB), e od 8 do 64 MB), ššto im omoguto im omoguććava da procesiraju stranice ava da procesiraju stranice sa obimnim sadrsa obimnim sadržžajem u ajem u ššto krato kraććem vremenu. Za one em vremenu. Za one najzahtevnije uvek postoji mogunajzahtevnije uvek postoji moguććnost kupovine dodatnih nost kupovine dodatnih memorijskih modula.memorijskih modula.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4242

4.2. 4.2. ŠŠtampatampa ččii

Slika:Način rada laserskog štampača

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4343

Klasi čni ploteri sa olovkama (pen plotters)

Klasični ploteri sa olovkama se koriste za izradu crteža koji su zasnovani na krivama, a ne na površinama sastavljenim od tačkica. Ovi ploteri poseduju glavu sa držačima olovaka (ili flomastera). Broj držača zavisi od modela do modela i za njih je karakteristično da se mogu kretati po horizontalnoj osi u odnosu na papir. U svaki držač se stavlja olovka različite boje, a najčešći su modeli za 4, 6 i 8 olovaka. Kombinovanim pokretanjem papira po vertikalnoj osi (napred i nazad) sa vertikalnim pomeranjem olovaka mogu se izraditi sve vrste crteža zasnovanim na krivama.

ElektrostatiElektrostati ččki ploteriki ploteri (electrostatic plotters)(electrostatic plotters)

Kod ovih plotera se koristi tehnologija sliKod ovih plotera se koristi tehnologija sliččna fotona foto--kopir aparatima.kopir aparatima.

4.3. Ploteri4.3. Ploteri

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4444

4.3. Ploteri4.3. Ploteri

Slika:Elektrostatički ploter

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4545

4.3. Ploteri4.3. PloteriPloteri velikih formataPloteri velikih formata (large(large--format)format)

Ovi ureñaji rade na principu inkdOvi ureñaji rade na principu inkdžžet et šštampatampačča, a razlikuju se a, a razlikuju se od njih od njih ššto mogu podrto mogu podržžati ati šštampu za sve velike formate. tampu za sve velike formate.

Slika:Ploter velikog formata

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4646

4.4. 4.4. Audio izlazni ure ñajiAudio izlazni ure ñaji

ZvuZvuččni izlazni izlaz�� Ovaj audio izlazni ureñaj je najOvaj audio izlazni ureñaj je najččeeššćće u vidu e u vidu zvuzvuččne kartice.ne kartice.

Njen zadatak je da proizvodi digitalizovani zvuk, koji moNjen zadatak je da proizvodi digitalizovani zvuk, koji možže da e da se krese krećće u rasponu od najobie u rasponu od najobiččnijeg zvunijeg zvuččnog tona do izuzetno nog tona do izuzetno kvalitetne muzike. kvalitetne muzike.

�� Digitalni zvuk moDigitalni zvuk možže biti rezultat nekog softvera koji je namenjen e biti rezultat nekog softvera koji je namenjen kreaciji muzike ali mokreaciji muzike ali možže biti i rezultat konverzije nekog e biti i rezultat konverzije nekog analognog muzianalognog muziččkog signala koji muzikog signala koji muziččka kartica prima od ka kartica prima od prikljupriključčenog radio prijemnika, kaenog radio prijemnika, kasetofona ili bilo kog audio setofona ili bilo kog audio

ureñaja sa analognim izlazomureñaja sa analognim izlazom..

Slika: Multifunkcionalne slušalice

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4747

4.4. 4.4. Audio izlazni ure ñajiAudio izlazni ure ñajiSintetizator glasa

� Ovi izlazni ureñaji imaju zadatak da digitalni signal pretvaraju u govor. Sam digitalni signal može biti rezultat interpretacije nekog teksta napisanog na računaru (potreban poseban softver) ili jednostavno digitalni zapis ranije memorisanog govora uz pomoćmikrofona priključenog na zvučnu karticu računara.

� Ovi ureñaji se takoñe često koriste u raznim automatima, u industriji video igara, u okviru softvera za navigaciju itd...

Slika: Zvučna kartica

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4848

4.5. 4.5. Video izlazni ure ñajiVideo izlazni ure ñajiVideo izlaz Video izlaz ččini sekvenca od 15 do 29 sliini sekvenca od 15 do 29 sliččica u sekundi, ica u sekundi, ččiji prikaz pri iji prikaz pri

toj brzini daje osetoj brzini daje oseććaj punog pokreta. Ulazni signal najaj punog pokreta. Ulazni signal najččeeššćće e potipotičče od digitalne kamere ili sa video rekordera. Izlazni signal se e od digitalne kamere ili sa video rekordera. Izlazni signal se usmerava na monitor ili, ukoliko je potrebna veusmerava na monitor ili, ukoliko je potrebna većća slika, na platno a slika, na platno uz pomouz pomoćć multimedijalnog projektora.multimedijalnog projektora.

Kvalitetan video izlaz zahteva:Kvalitetan video izlaz zahteva:�� jaku grafijaku grafiččku karticu,ku karticu,

�� dosta radne memorije,dosta radne memorije,

�� snasnažžan procesor ian procesor i

�� veliki prostor na eksternoj memoriji.veliki prostor na eksternoj memoriji.

Slika: Grafička karta kanadskog proizvođača ATI

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 4949

4.6. 4.6. BuduBudu ććnost izlaznih ure ñajanost izlaznih ure ñaja

Iako je, kako je veIako je, kako je većć ranije napomenuto, u oblasti informacione ranije napomenuto, u oblasti informacione tehnologije nezahvalno davati prognoze, u budutehnologije nezahvalno davati prognoze, u buduććem periodu se em periodu se u okviru izlaznih ureñaja mou okviru izlaznih ureñaja možže oe oččekivati sledeekivati sledećće:e:

�� vevećći ekrani sa sjajnijom i oi ekrani sa sjajnijom i ošštrijom slikom, trijom slikom,

�� priblipribližžavanje cena LCD monitora cenama CRT monitora, putem avanje cena LCD monitora cenama CRT monitora, putem smanjenja cena LCD monitora,smanjenja cena LCD monitora,

�� jojošš bolji kvalitet zvubolji kvalitet zvuččnih kartica (3D audio),nih kartica (3D audio),

�� 3D video prikaz,3D video prikaz,

�� PC video izlaz PC video izlaz ćće imati kvalitet bioskopskih filmova,e imati kvalitet bioskopskih filmova,

�� vevećći broj slii broj sliččica u sekundi ica u sekundi -- pokret bez "kopokret bez "koččenja",enja",

�� bolja sinhronizacija zvuka i slike,bolja sinhronizacija zvuka i slike,

�� vevećća rezolucija i prikaz slike preko celog ekrana... a rezolucija i prikaz slike preko celog ekrana...

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 5050

4.7. 4.7. Kriterijumi za izbor izlaznih Kriterijumi za izbor izlaznih ureñajaureñaja

Da bi se opredelili za najpodesniji izlazni ureñaj neophodno je Da bi se opredelili za najpodesniji izlazni ureñaj neophodno je voditi voditi raraččuna o sledeuna o sledeććim njegovim karakteristikama: im njegovim karakteristikama:

�� brzini izlaza,brzini izlaza,

�� kvalitetu izlaza,kvalitetu izlaza,

�� ceni,ceni,

�� vrsti aktivnosti koja se automatizuje,vrsti aktivnosti koja se automatizuje,

�� obimu izlaza iobimu izlaza i

�� glasnosti rada.glasnosti rada.

3/3/20093/3/2009 Doc. dr Doc. dr ŽŽeljko Mareljko Marččiiććevievićć 5151