, 27. 5. 2013. 40 - 53

VII. 51.

( )

" ", ,

,

I "

" (" " .11/12). 10-01-29-7-128-1/13

23. 2013.

, . .

Na osnovu lana 8. ta ka A. stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi

316 PRAVILNIK

O TEHNI KIM NORMATIVIMA ZA ODRE IVANJE VELI INA OPTERE ENJA I KATEGORIZACIJU

ŽELJEZNI KIH MOSTOVA, PROPUSTA I OSTALIH OBJEKATA NA ŽELJEZNI KIM PRUGAMA

I. OP E ODREDBE lan 1.

(Predmet pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju se tehni ki normativi za

odre ivanje veli ina optere enja i kategorizaciju željezni kih mostova, propusta i ostalih objekata na željezni kim prugama te na industrijskim prugama i kolosijecima na kojima prometuju vozovi, za brzine do 160 km / h.

lan 2. (Primjena pravilnika)

Pored objekata navedenih u lanu 1. ovog pravilnika, ovaj pravilnik se primjenjuje i pri prora unu objekata s kombiniranim željezni ko-cestovnim prometom.

lan 3. (Definicija objekata)

(1) Pod željezni kim mostovima, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se nosive eli ne, masivne i spregnute konstrukcije, s ukupnim rasponom glavnih nosa a preko 5 m, na ležištima ili zglobovima.

(2) Pod propustima, u smislu ovog pravilnika, podrazumije-vaju se nosive konstrukcije s ukupnim rasponom glavnih nosa a najviše 5 m.

(3) Ako most ili propust nema izrazita lezišta ili zglobove, granica od 5 m se odnosi na otvor.

(4) Pod ostalim objektima na željezni kim prugama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se: a) nosive konstrukcije s zemljanom ispunom ispod

zastora, kao i sve vrste konstrukcija koje ne prekidaju zemljani trup pruge;

b) druge nosive konstrukcije u vidu mostova preko kojih prelaze željezni ka vozila.

II. OPTERE ENJA OBJEKATA lan 4.

(Podjela optere enja i utjecaja) (1) Optere enja i utjecaji dijele se na:

a) osnovna (O);

b) dopunska (D); c) posebna (P).

(2) Pod osnovnim optere enjima i utjecajima podrazumije-vaju se optere enja i utjecaji koji se uvijek javljaju na objektima, i to: a) stalna optere enja; b) optere enja od prednaprezanja; c) utjecaji skupljanja i te enja betona; d) pokretna optere enja od voza; e) dinami ki utjecaji; f) centrifugalna sila; g) optere enje pješa kih staza (za prora un staza); h) optere enja nastala tokom gra enja.

(3) Pod dopunskim optere enjima i utjecajima podrazumije-vaju se optere enja i utjecaji koji se javljaju povremeno ili su od manjeg zna aja, i to: a) bo ni; b) sile trenja u ležištima; c) sile ko enja i sile pri pokretanju voza; d) optere enje od vjetra; e) utjecaji temperature; f) utjecaji mogu ih pomjeranja gra evinskog tla.

(4) Pod posebnim optere enjima i utjecajima podrazumije-vaju se optere enja i utjecaji koji se javljaju slu ajno u toku eksploatacije objekta, i to: a) udari vozila o oslona ke dijelove mosta; b) udar i termi ki tlak leda; c) utjecaj prekida voznih vodova kontaktne mreže; d) seizmi ke sile; e) utjecaji iskliznu a vozila.

lan 5. (Kombinacije optere enja)

Objekti iz lana 1. ovog pravilnika i njihovi konstrukcioni dijelovi moraju se provjeriti na istovremeni utjecaj više razli itih optere enja. Postoje sljede e kombinacije optere enja:

O OD OPu OPi ODPs ODPl gdje je: O - osnovna optere enja, OD - osnovna i dopunska optere enja, CPu - osnovna i posebna optere enja od udara vozila i

prekida voznih vodova kontaktne mreže, OPI - osnovna i posebna optere enja usljed iskliznu a

vozila, ODPs - osnovno, dopunska i posebna optere enja od

seizmi kih sila, Odplate - osnovna, dopunska i posebna optere enja od

djelovanja leda. lan 6.

(Me usobne kombinacije optere enja) (1) Ako je u jednom dijelu objekta napon od jednog

dopunskog optere enja ve i od napona od osnovnih optere enja bez vlastite težine i optere enja od prednaprezanja, to dopunsko optere enje, zajedno sa vlastitom težinom i optere enjem od prednaprezanja, uzima se kao osnovno optere enje.

(2) Ako je jedan dio objekta, pored vlastite težine, optere en samo dopunskim optere enjima, najve e dopunsko optere enje uvrš uje se u osnovna optere enja.

(3) U toku gra enja, optere enje od vjetra mora se uzeti kao osnovno optere enje.

(4) Prometna optere enja pješa kih staza za javnu upotrebu ( l. 27. ovog pravilnika) na željezni kim mostovima moraju se uvesti: a) za pješa ke staze, kao osnovno optere enje; b) za sve dijelove mosta, kao dopunsko optere enje.

40 - 54 , 27. 5. 2013.

(5) Ako se pored osnovnog javljaju i dopunska optere enja, od dopunskih optere enja moraju se istovremeno uzeti sljede a optere enja: a) utjecaji temperature i sile pri ko enju ili sile pri

pokretanju. Kada se vrši superpozicija sila dugog šinskog traka (Ft) sa silom pokretanja ili ko enja, uzima se samo polovica sra unate vrijednosti sile dugog šinskog traka, Ft;

b) utjecaji temperature i utjecaji mogu ih pokreta temelja, ili

c) optere enja od vjetra i bo nih udara s utjecajima mogu ih pokreta temelja, ili

d) sile ko enja ili sile pri pokretanju i utjecaji mogu ih pokreta temelja.

(6) U konkretnim slu ajevima su mogu e dopune kombinacija optere enja iz stavka (5) ovog lana.

(7) Za signalne mostove mjerodavna je, po pravilu, kombinacija osnovnog i dopunskog optere enja.

(8) Za mostove u krivini moraju se uzeti istovremeno djelovanja centrifugalne sile i bo nih udara.

(9) Kombinacija osnovnog, dopunskog i posebnog optere enja seizmickih sila odre uje se prema propisu o tehni kim normativima za gra enje u seizmi kim podru jima.

III. OSNOVNA OPTERE ENJA I UTJECAJI lan 7.

(Stalna optere enja) U skupinu stalnih optere enja spadaju: a) vlastita težina konstrukcije; b) težina ostalih dijelova tereta; c) stalni tlak zemlje; d) stalni tlak vode; e) sile od voznih vodova.

lan 8. (Vlastita težina konstrukcije)

(1) Pod vlastitom težinom konstrukcije, u smislu ovog pravilnika, podrazumijeva se težina svih dijelova nosive i oslona ke konstrukcije (nosa i, oporci i s1icno).

(2) Vlastita težina konstrukcije izra unava se prema projektiranim dimenzijama i zapreminskim masama danim u Tabelama u standardu HRN C7.123.

(3) Vlastita težina konstrukcije izra unata prema stvarnim dimenzijama mora se usporediti sa pretpostavljenom težinom.

(4) Prora un objekata iz lan 1. ovog pravilnika mora ponoviti ako je raziika izme u ra unskih veli ina vlastite težine i stalnog tereta s kojim je vršen prora un i stvarnih veli ina ve a od 3% u odnosu na ukupnu veli inu utjecaja na konstrukciju ili njezin dio.

lan 9. (Težina ostalih dijelova tereta)

(1) Težinu ostalih dijelova tereta ine: a) težina konstrukcije gornjeg stroja pruge (tra nice,

pragovi, sigurnosne tra nice, zastor od tucanika, kolosije ni pribor i s1.), sa elementima danim u tablici 1;

b) zapreminske mase materijala, prema normi HRN C7.123;

c) na zasvedena mostovima: težina eonih zidova i ispune izme u eonih zidova, a za obalne stupove i težina kamene naslage iza stupova koja se nalazi na istom temelju izmedu paralelnih krila. Ako je objekt zasut nasipom, uvodi se i pritisak zemlje;

Tabela 1. Težine po jednom kolosjeku (kN/m)

1. Tipovi voznih šina - 60 E1 - 49 E1 - 45

........................................... ........................................... ...........................................

2 x 0.60 = 1.202 x 0.49 = 0.982 x 0.45 = 0.90

2. Kolosije ni pribor ........................................... 0.40 3. Armiranobetonski pragovi ........................................... 4.58 4. Mostovski drveni pragovi dužine 2,60 m

........................................... 2.70

5. Sigurnosne šine - uzima se njihova stvarna težina, a kolosije ni pribor premaovoj tabeli

a) težina svih predmeta koji su postavljeni na most, odnosno koje most nosi.

(2) Od tereta iz to ke a) ovog lan moraju se posebno izdvojiti oni koji se ponekad mogu ukloniti (tucanik, kod optere enja prednapregnutih mostova).

lan 10. (Stalni pritisak zemlje)

(1) Stalni pritisak zemlje kao stalno optere enje na zidove i stupove, na njihove temelje i krila uzima se u prora un prema stvarnoj raspodjeli tog optere enja, i to: a) stalan vertikalni pritisak zemlje je težina zemlje koja

leži na horizontalnim i nagnutim površinama objekta, pove ana stalnim optere enjem na površinu zemlje. U prora un se uzimaju težina zemlje i optere enje koji se nalaze nad površinom osnove djela objekta koji se ra una;

b) pritisci zemlje na stupove i zidove usljed stalno prisutnih zemljanih masa i eventualno optere enih temelja mogu biti: - Aktivan pritisak zemlje - Ea; - Miran tlak zemlje - Em; - Tlak zemlje uslijed zbijanja - Ez; - Potisak zemlje - Ep.

(2) Aktivan pritisak zemlje, u smislu ovog pravilnika, jeste najmanji pritisak koji nastupa usljed vlastite težine tla i optere enja na tlu iza objekta. Aktivan pritisak zemlje uzima se kod popustljivih dijelova objekata koji se mogu tako zakrenuti ili pomjeriti da u tlu nastupe klizne ravni. Pokreti zida dovoljni za nastanak aktivnog pritiska javljaju se, po pravilu, kod slobodno pokretljivih gra evinskih objekata na rastresitom zemljištu i kod roštilja na šipovima. Kod raznih zidova, u slu aju srednje gustih do gustih nevezanih vrsta tla iu slu aju krutih do polukrutih vezanih vrsta tla, aktivni tlak uzima se u obzir: a) kada tangens kuta vrtnje oko to ke u nožici dosegne

vrijednost 0,002; b) kada tangens kuta vrtnje oko to ke u tjemenu

dosegne vrijednost 0,005; c) kada se pri paralelnom pomjeranju stupa ili zida

ostvari pomijeranje U = 1/1000 visine stupa ili zida. (3) Miran pritisak zemlje, u smislu ovog pravilnika, jeste

pritisak od utjecaja neporeme enog tla i optere enja na tlo iza objekta, bez pokretanja zida. Miran pritisak zemlje izuma je za izra un kod dijelova

objekata ija je veza sa susjednim objektom tako kruta da pokret u smjeru pritiska zemlje nije mogu , npr.. kod konzolnih krila, zatim kod oporaca sa izraženim U ili L oblikom osnove temelja, ili kod krutih objekata izme u zidova temeljne jame. Ovaj pritisak se uzima u prora un i kod dijelova objekata kod kojih treba da se sprije i svaki pokret u smjeru pritiska zemlje i kod onih koji su fundirani neposredno na nepopustljivom stijenovitom tlu, tako da je pokret u smjeru pritiska zemlje nemogu . Navedeni uvjet se primjenjuje u iznimnim

,

slu ajevima, krutog temelj(4) Pritisak

prora una) za

ra

27. 5. 2013.

i za dijelove a od šipova na zemlje uslijed

n: krute nepomjeuna s mirnim p

objekta koji sstijeni. zbijanja ispune

erljive dijelove opritiskom tla) P

su postavljeni

e iza zida uzim

objekta (kod koPz = 40 kN/m2

preko

ma se u

ojih se prorazemljzbijapritis

b) za pomjes aktivnim

Vrijednost tlaa un, ako je ovaje. Ovaj pritisa. Ovaj pritisak

saka zemlje (slik

erljive dijelove m pritiskom tla)aka zemlje usa vrijednost veak se uzima da

se ne superpoka 1).

4

objekta (kod ka) Pz = 25kN/msljed zbijanja a od drugih st

a djeluje na poonira sa vrijedn

0 - 55

kojih se ra una 2.

uzima se u talnih pritisaka ovšinu koja se nostima drugih

40 -

56

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 57

40 -

58

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 59

40 -

60

Slika 5.

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 61

40 -

62

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 63

40 -

64

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 65

40 -

66

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 67

40 -

68

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 69

40 -

70

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 71

40 -

72

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 73

40 -

74

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 75

40 -

76

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 77

40 -

78

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 79

40 -

80

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 81

40 -

82

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 83

40 -

84

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 85

40 -

86

, 27. 5. 2013.

,

27. 5. 2013.

40 - 87

40 -

88

, 27. 5. 2013.

,

VI. KATEGOA. Op e odre

Objekti najve em doptere enju pprema shemam

a) obb) pro

Objekti moraju ispunj

a) datermadio

b) datersm

Objekti pošiljaka mor

a) dab) da

kaviš-

-

-

Objekti i za promet noptere enja, u

Tabela 15Kategorije mo

A' A" A B1 B2

27. 5. 2013.

ORIZACIJA Oedbe

(Kategorizacijna željezni kim

dozvoljenom po dužnom mema optere enja

bi an režim promomet naro itih

(Obna željezni kimjavati sljede e u

a mogu primiretnih kola s aksimalno dozonici pruge na k

a mogu primiretnih kola s

manjenje brzine

(Narona željezni k

raju ispunjavatia mogu da primea mogu u kompategorije da se še potkategorije

Samo odrevozila, Teretna i vupri kojem seMe usobne prometa.

(Tabena željezni kimnaro itih pošilju sljede e kateg.

osta po osovin

120140160180180

OBJEKATA

lan 42. ja prema opterem prugama katosovinskom etru (P) teretn

a za teška vozilameta; pošiljaka.

lan 43. bi an režim) m prugama za ouvjete: ti neograni endva mjerodavn

zvoljenu brzinukojoj se nalazi oti neograni endva mjerodavnna promatranolan 44.

o ite pošiljke) kim prugama zi sljede e uvjetee promet teškihpoziciju teretnoubace vu na, oe posebnim uvje

eni broj teret

u na vozila sa e ubacuju "raste

kombinacije

lan 45. larni pregled)

m prugama za ojki svrstavaju

gorije:

Najve e dozvoljenni (kN) po d0 0 0 0 0

e enju) tegoriziraju se poptere enju (

nih vozova, oda na objekte:

obi an režim pr

n broj mjerodna vu na voziu teretnog vozobjekt; n broj mjerodna vu na vozim odsjeku prug

za promet nare: h vozila; og voza mjeroodnosno teretnaetima, i to: tnih kola ili v

sustavom ranžere uju i vozila

navedenih u

obi an režim prse prema inten

no optere enje dužnom metru (kN/

35 40 50 50 64

prema (P) i

dnosno

rometa

davnih ila za za na

davnih ila uz ge.

ro itih

odavne a kola

vu nih

žiranje a", uvjeta

rometa nzitetu

/m)

Kategorazvrs

kao šemasljede

K

prorapraviB. Po

obi a

C2 C3 C4 D2 D3 D4

orije A' i A" su uvedtati u kategoriju A p

Objekti na željvrsta prometn

ama optere enje e kategorije:Tabela 16.

Kategorije mosta

S1 S2 S3 S4 S5 S6 S7 S8

(KoPri kategoriza

a un se uzimilnikom. ostupak katego

(Objekti na že

an režim promea) izvrši sta

pri emuUIC 71 ovog pra

b) elementi za shemshemom prema la

200 200 200 225 225 225

dene na mreži željezprema kategorizacij

lan 46(Tabelarni, teškjezni kim prugih naro itih pa datim u la

Optere enje tšem

SWSWSWSWSWSWSWSW

lan 47od karegorizacijaciji objekta nmaju sva op

orizacije lan 48

(Postupak kategeljezni kim pruta tako što se:

ati ki prora un su se za pokreti dinami ki kvilnika; konstrukcije k

mu UIC 71 realnih vozovaanku 25. ovog p

4

678678

ezni kih pruga koje ji UIC-a.

6. ka vozila) gama za promepošiljki svrstavanu 21. ovog

teškog vozila ma

W/-2 W/-2 W/0 W/0 W/1 W/1 W/2 W/2

7. je, obavezno) na željezni kimptere enja pro

8. gorizacije) rugama kategor

sa svim potrebntno opter enje

koeficijent prem

koji ne zadovoprovjeravaju

a i dinami kim pravilnika.

0 - 89

64 72 80 64 72 80 se ne mogu

t teških vozila vaju se prema

pravilnika, u

Brzina km/h

10 80 10 80 10 80 10 80

m prugama u opisana ovim

riziraju se za

nim dokazima, uzima shema

ma lanku 25.

oljavaju uvjete mjerodavnom koeficijentom

40 - 90 , 27. 5. 2013.

lan 49. (Kategorizacija mostova za teška vozila)

Objekti na željezni kim prugama kategoriziraju se za promet teških vozila kao vrsta prometa naro itih pošiljki tako što se:

a) izvrši stati ki prora un sa svim potrebnim dokazima, pri emu se za pokretno optere enje uzima shema mjerodavnog teškog vozila i dinami ki koeficijent prema lanku 25. ovog pravilnika;

b) elementi konstrukcije koji ne zadovoljavaju uvjet za shemu mjerodavnog teškog vozila provjeravaju za prvu nižu kategoriju teških vozila pomnoženu dinami kim koeficijentom prema lanku 25. ovog pravilnika.

lan 50. (Kategorija cijelog objekta)

Za kategoriju cijelog objekta na željezni kim prugama mjerodavan je element nosive konstrukcije s najvišim stupnjem iskorištenosti i upotrebljivosti. VII. ZAVRŠNE ODREDBE

lan 51. (Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Br ko Distrikta, a isti e se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezni kog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br.11/12).

Broj 10-01-29-7-128-1/13 23. aprila 2013. godine

Doboj Direktor

Borka Trkulja, s. r.

Na temelju lanka 8. to ka A. stavak 1. i 2. Zakona o

željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi

316 PRAVILNIK

O TEHNI KIM NORMATIVIMA ZA ODRE IVANJE VELI INA OPTERE ENJA I KATEGORIZACIJU

ŽELJEZNI KIH MOSTOVA, PROPUSTA I OSTALIH OBJEKATA NA ŽELJEZNI KIM PRUGAMA

I. OP E ODREBE lanak 1.

(Predmet pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju tehni ki normativi za

odre ivanje veli ina optere enja i kategorizaciju željezni kih mostova, propusta i ostalih objekata na željezni kim prugama te na industrijskim prugama i kolosijecima na kojima prometuju vlakovi, za brzine do 160 km / h.

lanak 2. (Primjena pravilnika)

Pored objekata navedenih u lanku 1. ovog pravilnika, ovaj pravilnik se primjenjuje i pri prora unu objekata s kombiniranim željezni ko-cestovnim prometom.

lanak 3. (Definicija objekata)

(1) Pod željezni kim mostovima, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se nosive eli ne, masivne i spregnute konstrukcije, s ukupnim rasponom glavnih nosa a preko 5 m, na ležištima ili zglobovima.

(2) Pod propustima, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se nosive konstrukcije s ukupnim rasponom glavnih nosa a najviše 5 m.

(3) Ako most ili propust nema izrazita lezišta ili zglobove, granica od 5 m se odnosi na otvor.

(4) Pod ostalim objektima na željezni kim prugama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se: a) nosive konstrukcije s zemljanom ispunom ispod

zastora, kao i sve vrste konstrukcija koje ne prekidaju zemljani trup pruge;

b) druge nosive konstrukcije u vidu mostova preko kojih prelaze željezni ka vozila.

II. OPTERE ENJA OBJEKATA lanak 4.

(Podjela optere enja i utjecaja) (1) Optere enja i utjecaji dijele se na:

a) temeljna (O); b) dopunska (D); c) posebna (P).

(2) Pod temeljnim optere enjima i utjecajima podrazumije-vaju se optere enja i utjecaji koji se uvijek javljaju na objektima, i to: a) stalna optere enja; b) optere enja od prednaprezanja; c) utjecaji skupljanja i te enja betona; d) pokretna optere enja od vlaka; e) dinami ki utjecaji; f) centrifugalna sila; g) optere enje pješa kih staza (za prora un staza); h) optere enja nastala tijekom gra enja.

(3) Pod dopunskim optere enjima i utjecajima podrazumije-vaju se optere enja i utjecaji koji se javljaju povremeno ili su od manjeg zna aja, i to: a) bo ni; b) sile trenja u ležištima; c) sile ko enja i sile pri pokretanju vlaka; d) optere enje od vjetra; e) utjecaji temperature; f) utjecaji mogu ih pomjeranja gra evinskog tla.

(4) Pod posebnim optere enjima i utjecajima podrazumije-vaju se optere enja i utjecaji koji se javljaju slu ajno u toku eksploatacije objekta, i to: a) udari vozila o oslona ke dijelove mosta; b) udar i termi ki tlak leda; c) utjecaj prekida vla ih vodova kontaktne mreže; d) seizmi ke sile; e) utjecaji iskliznu a vozila.

lanak 5. (Kombinacije optere enja)

Objekti iz lanka 1. ovog pravilnika i njihovi konstrukcioni dijelovi moraju se provjeriti na istovremeni utjecaj više razli itih optere enja. Postoje sljede e kombinacije optere enja:

O OD OPu OPi ODPs ODPl gdje je: O - temeljna optere enja, OD - temeljna i dopunska optere enja, CPu - temeljna i posebna optere enja od udara vozila i

prekida vla ih vodova kontaktne mreže, OPI - temeljna i posebna optere enja usljed iskliznu a

vozila, ODPs - osnovno, dopunska i posebna optere enja od

seizmi kih sila, Odplate - temeljna, dopunska i posebna optere enja od

djelovanja leda.