POMORSKI ZAKONIK

POMORSKI ZAKONIK

(Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13)

Dio prvi

OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Odredbama ovoga Zakonika utvruju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i ureuju pravni odnosi u njima, sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zatita i ouvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okolia, osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, upise plovnih objekata, ogranienje brodareve odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima. (2) Ako ovim Zakonikom nije drugaije odreeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

lanak 1.a

Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima Europske unije:

Uredba Vijea br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni naela slobode pruanja usluga u pomorskom prijevozu unutar drava lanica (pomorska kabotaa),

Uredba Vijea br. 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u sluaju nezgode (tekst znaajan za EGP),

Direktiva 2009/20/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o osiguranju brodara za pomorske trabine (tekst znaajan za EGP),

Direktiva 2000/59/EZ Europskoga parlamenta i Vijea o lukim ureajima za prihvat otpada koji stvaraju brodovi i ostataka tereta,

Direktiva 2009/13/EZ od 16. veljae 2009. kojom se primjenjuje Sporazum zakljuen izmeu Udruenja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europske federacije transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca, 2006., i izmjenjujui Direktivu 1999/63/EZ.

lanak 2.

(1) Ako ovim Zakonikom nije drugaije odreeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na jahte. (2) Odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte osim jahti samo ako je to ovim Zakonikom izriito predvieno.

lanak 3.

Odredbe ovoga Zakonika primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonikom izriito predvieno.

lanak 4.

Na odnose pomorskog prava koji nisu ureeni ovim Zakonikom, drugim propisima donesenima na temelju ovoga Zakonika, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se obiaji.

lanak 5.

Ako ovim Zakonikom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedea znaenja: 1) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane, 2) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajui objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomino ukopan u morsko dno ili poloen na morsko dno (nepomini odobalni objekt), 3) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt moe biti brod, ratni brod, jahta ili brodica, 4) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika. Brod moe biti putniki, teretni, tehniki plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraivaki, 5) duljina broda, jahte ili brodice jest duljina utvrena Tehnikim pravilima, 6) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, ukljuujui podmornicu, koji je pod zapovjednitvom pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, a ija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je duan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske dravne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo uini poznatim, 7) strani ratni brod je plovni objekt koji ima stranu dravnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove dravne pripadnosti, nalazi se pod zapovjednitvom vojne osobe i ima vojnu posadu, 8) putniki brod jest brod na mehaniki pogon koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, 9) brzi putniki brod jest putniki brod kojem je (najvea brzina m/s jednaka ili vea od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji m3. Pod brzim(0,1667, gdje je putnikim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi iji je trup potpuno iznad povrine uslijed djelovanja aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom. Brodovi, volumena istisnine 500 m3 i manje, i najvee brzine manje od 20 v, u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smatraju se brzim putnikim brodovima, 10) teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehanikog poriva, 11) brzi teretni brod jest teretni brod, kojem je najvea brzina m/s jednaka ili vea od istisnina na( 0,1667, gdje je (vrijednosti dobivene formulom: 3,7 konstruktivnoj vodnoj liniji m3. Pod brzim teretnim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi iji je trup potpuno iznad povrine uslijed djelovanja aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom, 12) tehniki plovni objekt jest brod, sa ili bez mehanikog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehnikih radova (bager, dizalica, jarualo, pokretni odobalni objekt za istraivanje i eksploataciju podmorja i sl.), 13) plutajui objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajui dok, plutajue skladite, plutajui restoran, plutajua elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.), 14) nepomini odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomino ukopan u morsko dno ili poloen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomini odobalni objekt za istraivanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.), 15) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva vea od 5 kW. Pojam brodica ne obuhvaa: plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili obavljanja radova, plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja, kanue, kajake, gondole i pedaline, daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima, 16) teglja, odnosno potiskiva jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata, 17) nuklearni brod je brod opremljen ureajem na nuklearni pogon, 18) ribarski brod jest brod s mehanikim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih ivih bia iz mora ili na morskom dnu, ija je duljina vea od 12 metara, a bruto tonaa vea od 15, 19) strani ribarski brod je brod koji ima stranu dravnu pripadnost, a namijenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih ivih bia u moru ili na morskom dnu, 20) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika, 21) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu dravnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima drave iju dravnu pripadnost ima, 22) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od opeg interesa drave, a iji je vlasnik, odnosno brodar drava ili neko drugo tijelo ovlateno od drave (npr. policijski brod, brod luke kapetanije, brod Obalne strae, i sl.) i koji slui iskljuivo u negospodarske svrhe, 23) strani javni brod je plovni objekt u vlasnitvu ili koritenju strane drave, koji nije ratni brod, a slui iskljuivo za negospodarske svrhe dotine drave, 24) strani trgovaki brod je brod koji ima stranu dravnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe, 25) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju, 26) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i tetnih tvari u razlivenom stanju, 27) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju, 28) znanstvenoistraivaki brod jest brod, namijenjen iskljuivo za znanstvena ili tehnoloka istraivanja ili iskoritavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i ureajima za tu namjenu, kao i smjetajem za posebno osoblje, 29) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili slinog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova, 30) postojei brod jest brod koji nije u gradnji, 31) sastav stranih ratnih brodova jest vie stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjednitvom jednog zapovjednika, 32) brodar jest fizika ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim to se pretpostavlja, dok se ne dokae protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda, 32.a) korisnik jahte jest fizika ili pravna osoba koja temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu jahte istu iskoritava, s tim to se pretpostavlja, dok se ne dokae suprotno, da je korisnik jahte osoba koja je u upisniku jahti upisana kao vlasnik jahte.33) poslovoa broda jest fizika ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehnikim odravanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom, 34) kompanija jest fizika ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Meunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnou (ISM Pravilnik), 35) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zakljuila/sklopila ugovor o radu u svoje ime, 36) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlatena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaa obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava, 37) ovlatena organizacija za sigurnosnu zatitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlatena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zatite brodova, 38) prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlatena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlatena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje.38.a) statutarna certifikacija je postupak utvrivanja udovoljavanja meunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaa:

1) zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije,

2) nain obavljanja tehnikog nadzora,

3) postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama,39) Tehnika pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnika pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvruju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i nain obavljanja tehnikog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije, 40) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naruiteljem prijevoza, 41) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine ivota, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu, 42) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu, 43) meunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno, 44) ulje oznaava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao to su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Meunarodne konvencije o sprjeavanju zagaivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva, 45) luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladitenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj svezi, 46) luka otvorena za meunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava, 47) sidrite luke je ureeni i obiljeeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova, 48) crta srednje nie niske vode jest aritmetika sredina svih niih niskih voda tijekom mjeseca ili godine, 49) crta srednje vie visoke vode jest aritmetika sredina svih viih visokih voda tijekom mjeseca ili godine, 50) posebno pravo vuenja jest obraunska jedinica kako ju je definirao Meunarodni monetarni fond, 51) Ministarstvo oznaava ministarstvo nadleno za pomorstvo, 52) ministar oznaava ministra u ministarstvu nadlenom za pomorstvo,53.) trea drava je drava koja nije Republika Hrvatska niti drava lanica Europske unije,

54.) brod tree drave je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu drave lanice Europske unije.

Dio drugi

MORSKI I PODMORSKI PROSTORI REPUBLIKE HRVATSKE

Glava I.

OPA ODREDBA

lanak 6.

(1) Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zrani prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora. (2) U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraivanja, iskoritavanja, zatite, ouvanja i unaprjeivanja prirodnih morskih bogatstava, ukljuujui bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti. (3) Republika Hrvatska titi, uva i unapreuje morski okoli. (4) Republika Hrvatska surauje s dravama u regiji i sudjeluje u radu regionalnih i svjetskih meunarodnih organizacija radi utvrivanja opih i regionalnih pravila, mjera, preporuene prakse i postupaka sa svrhom suzbijanja, smanjivanja i nadziranja oneienja mora i morskog okolia oneiivaima iz izvora na kopnu, s brodova, potapanjem, iz zraka ili zrakom i oneienja uzrokovanih djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju. (5) Republika Hrvatska potie regionalnu suradnju, posebice sa dravama u susjedstvu, radi donoenja zajednikih planova hitnog djelovanja u sluajevima nezgoda koje uzrokuju oneienje morskog okolia. (6) Republika Hrvatska posebnim mjerama titi osjetljive ekosustave, postojbine vrsta i drugih oblika ivota u moru koji su rijetki, ugroeni ili kojima prijeti opasnost istrebljenja.(7) Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske.

(8) Vlada Republike Hrvatske donosi strategije radi ouvanja, zatite i unapreenja morskog okolia.

Glava II.

UNUTARNJE MORSKE VODE

lanak 7.

(1) Unutarnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaaju: 1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka, 2) dijelove mora izmeu crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje irine teritorijalnog mora iz lanka 18. stavka 2. toke 2) i 3) ovoga Zakonika. (2) Zaljevom iz stavka 1. toke 1) ovoga lanka smatra se jasno istaknuta uvala uvuena u kopno, ija je morska povrina jednaka povrini ili je vea od povrine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. (3) Morska povrina zaljeva mjeri se od crte niske vode uzdu obale zaljeva i prave crte koja zatvara ulaz u zaljev. (4) Luke otvorene za meunarodni promet u Republici Hrvatskoj odreuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom.

lanak 8.

(1) Trgovaki brod tree drave smije prolaziti unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljavanja u luku otvorenu za meunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilite u kojemu e biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe izmeu luka otvorenih za meunarodni promet, najkraim uobiajenim putem. (2) Ministar moe odrediti drugi nain plovidbe stranih trgovakih brodova unutarnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.

lanak 9.

(1) Prijevoz stvari i putnika izmeu hrvatskih luka (pomorska kabotaa) ukljuuje:

1) obalnu kabotau: prijevoz putnika ili robe morem izmeu luka koje se nalaze na kopnu bez pristajanja na otocima;

2) opskrbu puinskih postrojenja: prijevoz putnika ili robe morem izmeu bilo koje luke i postrojenja ili struktura koje se nalaze u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske;

3) otonu kabotau: prijevoz putnika i robe morem izmeu:

luka na kopnu i luka na jednom ili vie otoka;

luka na otocima;

4) prijevoz osoba jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu.

(2) Pomorska kabotaa u Republici Hrvatskoj obavlja se sukladno uredbi Europske unije koja ureuje pomorsku kabotau.

(3) Iznimno, ministar moe odobriti plovnom objektu tree drave obavljanje kabotae u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(4) Visinu naknade za izdavanje odobrenja iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar.

(5) Ministar e propisati uvjete u pogledu broja i sastava posade, radnog jezika, te ivotnih i radnih uvjeta na brodovima do 650 BT u obalnoj kabotai, brodovima u otonoj kabotai, osim teretnih brodova veih od 650 BT u kabotai kada predmetno putovanje slijedi nakon putovanja ili prethodi putovanju prema nekoj drugoj dravi ili iz nje.

lanak 9.a

Prijevoz osoba jahtom ili brodicom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uz naknadu, odnosno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez posade (charter) moe se obavljati uz uvjete i na nain ureen posebnim propisom koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za turizam.

lanak 10.

(1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod ili brodica, te strani znanstvenoistraivaki brod ili brodica smije uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, ako za to prethodno dobije odobrenje: 1) za strani ratni brod ministarstva nadlenog za poslove obrane, 2) za strani javni brod i znanstvenoistraivaki brod Ministarstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, 3) za strani ribarski brod Ministarstva. (2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je brodogradilite u kojem e taj brod biti popravljen moe se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoruanje. (3) Odobrenje iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka moe se izdati ako je stranom znanstvenoistraivakom brodu ili brodici prethodno izdano odobrenje iz lanka 13. ili lanka 31. ovoga Zakonika.(4) Brod iz stavka 2. ovoga lanka duan je prethodno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja ministarstvu nadlenom za poslove obrane. (5) Odobrenje za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga lanka daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodno miljenje tijela dravne uprave nadlenog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadlenog za poslove obrane i Ministarstva. (6) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne moe se odobriti stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugroava sigurnost Republike Hrvatske.

lanak 11.

(1) U hrvatskim lukama mogu istodobno boraviti najvie tri strana ratna broda iste dravne pripadnosti. (2) Boravak stranoga ratnog broda u hrvatskoj luci ne moe trajati due od 10 dana. (3) Iznimno, ministarstvo nadleno za poslove obrane moe, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, odobriti posjet stranih ratnih brodova neovisno o uvjetima propisanim odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka. (4) Ministar nadlean za poslove obrane je obvezan o odobrenju iz stavka 3. ovoga lanka izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku 8 dana. (5) Za posjeta u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, na stranom ratnom brodu smije biti ukrcana samo posada ratnog broda.

lanak 12.

Strane jahte i brodice namijenjene razonodi, portu ili rekreaciji mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz lanka 16. i lanka 29. ovoga Zakonika u skladu s propisom o plovidbi i boravku stranih jahti i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru koji donosi Vlada Republike Hrvatske i uz plaanje naknade za sigurnost plovidbe i zatitu od oneienja iju visinu propisuje ministar.

lanak 13.

(1) Domae i strane pravne i fizike osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za znanost. (2) Domae i strane pravne i fizike osobe mogu obavljati arheoloko istraivanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za poslove kulture. (3) Domae i strane pravne i fizike osobe mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zatienim dijelovima prirode unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za poslove zatite prirode. (4) Odobrenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka navedena ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i Ministarstva nadlenog za poslove obrane glede interesa obrane. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga lanka hrvatski ratni brod istraivanja moe obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za znanost. (6) Tijekom istraivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora iz stavka 1. i 3. ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaoj znanstvenoj organizaciji. (7) Tijekom arheolokog istraivanja iz stavka 2. ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona najmanje jedna struna osoba koju odredi ministarstvo nadleno za poslove kulture. (8) Tijekom istraivanja u zatienim dijelovima prirode iz stavka 3. ovoga lanka, na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona jedna struna osoba koju odredi ministarstvo nadleno za poslove zatite prirode. (9) Tijekom istraivanja iz stavka 6. i 7. ovoga lanka, ako se radi o brodu koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazoan najmanje jedan struni pripadnik Oruanih snaga Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva nadlenog za poslove obrane.

lanak 14.

(1) U brodogradilitima Republike Hrvatske moe se obavljati popravak, obnavljanje opreme i strojeva, bojenje, ienje i sl. (u daljnjem tekstu: popravak) stranih ratnih brodova nakon pribavljenog odobrenja Ministarstva nadlenog za poslove obrane. (2) Odobrenje za popravak stranoga ratnog broda daje se brodogradilitu za vrijeme prijeko potrebno za popravak, a najdue do 16 mjeseci. Iznimno Vlada Republike Hrvatske moe, ako to zahtijevaju interesi Republike Hrvatske odobriti dui popravak. (3) Protiv rjeenja Ministarstva nadlenog za poslove obrane kojim se daje ili uskrauje odobrenje nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

lanak 15.

(1) Strani ratni brod na popravku moe imati samo treinu posade s osobnim naoruanjem i pripadajuim jednim kompletom streljiva od uobiajenoga mirnodopskog sastava. (2) Strani ratni brod kojemu je odobren popravak duan je odmah nakon uplovljavanja u hrvatsku luku iskrcati gorivo i mazivo, streljivo i druga ubojita sredstva, osim nuklearnog naoruanja, na mjesto koje odredi vojni zapovjednik nadlean za luku u kojoj se obavlja popravak. (3) Za vrijeme popravka, posada stranoga ratnog broda moe boraviti i kretati se u mjestu u kojemu se obavlja popravak broda. (4) Na radnike koji sudjeluju u radovima na popravku stranog ratnog broda i na osobe koje slubeno u ime Republike Hrvatske borave na brodu primjenjuju se propisi Republike Hrvatske. (5) Odredbe stavka 1. 4. ovoga lanka primjenjuju se i na strani javni brod na popravku.

lanak 16.

(1) Ministar nadlean za poslove obrane uz suglasnost ministra, moe propisati zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske. (2) Plovni objekti ne smiju ploviti zabranjenom zonom u unutarnjim morskim vodama, osim u sluaju vie sile. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, Ministarstvo nadleno za poslove obrane moe odobriti plovidbu plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama, osim u sluaju vie sile. (4) Protiv rjeenja Ministarstva nadlenog za poslove obrane kojim se daje ili uskrauje odobrenje iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (5) Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama objavljuje se u Oglasu za pomorce koji objavljuje Hrvatski hidrografski institut (u daljnjem tekstu: Oglas za pomorce) i na drugi prikladan nain.

lanak 17.

(1) Strani plovni objekt koji je zbog vie sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike Hrvatske duan je o tome odmah obavijestiti najbliu luku kapetaniju ili luku ispostavu, a koja e o dobivenoj obavijesti izvijestiti nadlenu policijsku postaju. (2) Plovni objekt koji je zbog vie sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz lanka 16. ovoga Zakonika duan je o tome odmah obavijestiti najbliu luku kapetaniju ili luku ispostavu, a koja e po dobivenoj obavijesti izvijestiti nadleno zapovjednitvo Oruanih snaga. (3) Ministar e odrediti mjesta zaklonita, propisati uvjete koje zaklonita moraju ispunjavati, te propisati uvjete i nain koritenja mjesta zaklonita.

Glava III.

TERITORIJALNO MORE

lanak 18.

(1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas irok 12 morskih milja, raunajui od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa. (2) Polaznu crtu ine: 1) crte niske vode uzdu obala kopna i otoka, 2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve, 3) ravne crte koje spajaju sljedee toke na obali kopna i na obali otoka: a) rt Zarubaa jugoistoni rt otoka Mrkan juni rt otoka Sv. Andrija rt Gruj (otok Mljet), b) rt Korizmeni (otok Mljet) otok Glavat rt Struga (otok Lastovo) rt Veljeg mora (otok Lastovo) jugozapadni rt otoka Kopite rt Velo dane (otok Korula) rt Proizd jugozapadni rt otoka Vodnjak rt Rat (otok Drvenik mali) hrid Mulo hrid Blitvenica otok Purara otok Balun otok Mrtovac otok Garmenjak veli toka na Dugom otoku s koordinatama 435312" sjeverne geografske irine i 151000" istone geografske duine, c) rt Veli rat (Dugi otok) hrid Masarine rt Margarina (otok Susak) pliina Albane otok Grunj hrid Sv. Ivan na puini pliina Mramori otok Altie rt Kastanjija. (3) Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti Jadransko more, koju izdaje Hrvatski hidrografski institut. (4) Pri odreivanju ravne polazne crte teritorijalnog mora, dijelom obale smatrat e se i najizboenije stalne luke graevine koje su sastavni dijelovi lukog sustava.

lanak 19.

Vanjska granica teritorijalnoga mora jest crta kojoj je svaka toka udaljena 12 morskih milja od najblie toke polazne crte.

lanak 20.

Svi strani plovni objekti imaju pravo nekodljivog prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske.

lanak 21.

(1) Pod nekodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za meunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilite u kojemu e plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne naruava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske. (2) Nekodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraim uobiajenim putem, bez prekida i odgode. (3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom nekodljivog prolaska doputeno je samo ako je prouzroeno dogaajima koje nalae redovita plovidba, odnosno via sila ili nevolja na moru, ili radi pruanja pomoi ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.

lanak 22.

O namjeri nekodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske drava kojoj taj ratni brod pripada obavijestit e diplomatskim putem ministarstvo nadleno za vanjske poslove Republike Hrvatske najkasnije 24 sata prije uplovljavanja broda u teritorijalno more Republike Hrvatske.

lanak 23.

Nekodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranoga plovnog objekta teritorijalnim morem Republike Hrvatske ako taj brod obavlja neku od ovih djelatnosti: 1) prijeti silom ili uporabljuje silu protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i Ustavom Republike Hrvatske utvrenoga pravnog poretka ili se ponaa na nain kojim se naruavaju naela meunarodnog prava, 2) vjeba ili obavlja obuku s orujem, 3) prikuplja obavijesti ili podatke koji mogu tetiti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 4) vri propagandnu djelatnost kojom se teti obrani ili sigurnosti Republike Hrvatske, 5) prihvaa na brod bilo kakav zrakoplov, ili zrakoplov s njega polijee ili slijee, 6) upuuje, sputa ili prihvaa na brod bilo kakav vojni ureaj, 7) ukrcava ili iskrcava robu, novac ili ljude suprotno carinskim, poreznim ili zdravstvenim propisima ili propisima o kretanju i boravku stranaca u Republici Hrvatskoj, 8) hotimino ili znatno oneiuje morski okoli, 9) obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bia, 10) obavlja istraivanje, ispitivanje ili mjerenje, 11) obavlja djelatnost radi neovlatenog ukljuivanja bilo u koji sustav komunikacija ili neki drugi sustav ili ureaje Republike Hrvatske, 12) obavlja drugu djelatnost koja nije u izravnoj svezi s prolaskom.

lanak 24.

(1) Ministar moe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovne putove, sustave odijeljenog prometa, sustave javljanja brodova, te nain upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata. (2) U svrhu sigurnosti plovidbe, zatite mora od oneienja, sprjeavanja ugroenosti bioloke i krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od veih pomorskih nezgoda, ministar moe zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za odreene vrste i veliine brodova, odnosno za brodove koji prevoze odreenu vrstu tereta. (3) Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga lanka mogu se utvrditi u posebno zatienim dijelovima prirode uz suglasnost ministarstva nadlenog za poslove zatite prirode. (4) Plovni putovi, sustavi odijeljenog prometa i sustavi javljanja brodova iz stavka 1. ovoga lanka ucrtavaju se u slubene pomorske navigacijske karte koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u Oglasu za pomorce.

lanak 25.

(1) Stranome ribarskom brodu za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bia u moru ili na morskome dnu. (2) Strani ribarski brod duan je ploviti teritorijalnim morem Republike Hrvatske brzinom ne manjom od est vorova, bez zaustavljanja ili sidrenja, osim ako je to prijeko potrebno zbog vie sile ili nevolje na moru te imati vidljivo istaknute oznake ribarskoga broda. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na strani ribarski brod koji ima odobrenje za ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok se nalazi u podruju u kojemu je ribolov odobren.

lanak 26.

(1) Teritorijalnim morem Republike Hrvatske smiju istodobno prolaziti do tri strana ratna broda iste dravne pripadnosti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka teritorijalnim morem Republike Hrvatske uz odobrenje ministra nadlenog za poslove obrane, smiju istodobno prolaziti vie od tri strana ratna broda iste dravne pripadnosti.

lanak 27.

Ratni brodovi, tankeri, nuklearni brodovi i drugi brodovi kada prevoze opasne terete ili tetne tvari, prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i nekodljiva prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske, duni su ploviti propisanim plovnim putovima za te brodove, potovati sustave odijeljenoga prometa u podrujima gdje su ti putovi ili sustavi odijeljenoga prometa propisani i udovoljavati drugim propisanim uvjetima glede sigurnosti plovidbe i suzbijanja oneienja morskog okolia.

lanak 28.

Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo za vrijeme prolaska teritorijalnim morem Republike Hrvatske duno je ploviti morskom povrinom i viti zastavu svoje drave i zastavu Republike Hrvatske.

lanak 29.

(1) Ministar moe, kao prijeko potrebnu mjeru sigurnosti, a ministar nadlean za poslove obrane radi obavljanja obuke s uporabom oruja, odrediti pojedine zone u teritorijalnome moru Republike Hrvatske u kojima se privremeno obustavlja prolazak plovnih objekata. (2) Naredba o ustanovljenju zone iz stavka 1. ovoga lanka s granicama i drugim potrebnim podacima, objavit e se pravodobno i u Oglasu za pomorce.

lanak 30.

Ako se strani ratni brod, ili strani javni brod ne pridrava propisa o nekodljivom prolasku iz lanka 21. 24. i 26. 29. ovoga Zakonika ili opeprihvaenih meunarodnih propisa o sprjeavanju sudara na moru, i ako se taj brod ne odazove pozivu koji mu je upuen da se tim propisima pokori, hrvatski policijski, ratni ili drugi ovlateni brod, ili zrakoplov ili ovlateno tijelo, zahtijevat e da taj brod odmah isplovi iz teritorijalnoga mora Republike Hrvatske.

lanak 31.

(1) Domae i strane pravne i fizike osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske, samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za poslove znanosti i prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za poslove obrane glede interesa obrane. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka hrvatski ratni brod istraivanja moe obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za znanost. (3) Domae i strane pravne i fizike osobe mogu obavljati arheoloko istraivanje kulturnog dobra na moru, morskom dnu i/ili podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za poslove kulture. (4) Domae i strane pravne i fizike osobe mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zatienim dijelovima prirode teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadlenog za poslove zatite prirode. (5) Odobrenja iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga lanka nadlena ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe. (6) Tijekom istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja iz stavaka 1. i 4. ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaoj znanstvenoj organizaciji. Tijekom arheolokog istraivanja iz stavka 3. ovoga lanka na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona najmanje jedna struna osoba koju odredi ministarstvo nadleno za poslove kulture. (7) Tijekom istraivanja u zatienim dijelovima prirode iz stavka 4. ovoga lanka, na stranom znanstvenoistraivakom brodu mora biti nazona jedna struna osoba koju odredi ministarstvo nadleno za poslove zatite prirode. (8) Tijekom istraivanja iz stavaka 6. i 7. ovoga lanka, ako se radi o brodu koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazoan najmanje jedan struni djelatnik Oruanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadlenog za poslove obrane. (9) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraivakih brodova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i uvjete i nain obavljanja znanstvenih i drugih istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske propisat e Vlada.

Glava IV.

GOSPODARSKI POJAS

lanak 32.

Gospodarski pojas Republike Hrvatske obuhvaa morske prostore od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru puine do njegove vanjske granice doputene opim meunarodnim pravom.

lanak 33.

(1) U svojemu gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi: a) istraivanja i iskoritavanja, ouvanja i gospodarenja ivim i neivim prirodnim bogatstvima, b) proizvodnje energije koritenjem mora, morskih struja i vjetrova. (2) Republika Hrvatska surauje sa susjednim dravama radi donoenja i provoenja mjera zatite i ouvanja ivih morskih bogatstava u podruju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.

lanak 34.

Ovlatena tijela Republike Hrvatske imaju pravo i dunost poduzimati sve potrebne mjere radi ostvarivanja suverenih prava istraivanja, iskoritavanja, zatite, ouvanja i gospodarenja ivim morskim bogatstvima u gospodarskome pojasu Republike Hrvatske, ukljuujui pregled, inspekciju, uzapenje stranoga broda i sudske postupke. O uzapenju ili zadravanju stranoga broda i o izreenim kaznama odmah se obavjetava, diplomatskim putem drava iju zastavu brod vije.

lanak 35.

(1) U gospodarskom pojasu Republika Hrvatska ima iskljuivo pravo graditi, doputati i regulirati gradnju, rad i uporabu umjetnih otoka, ureaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskome podzemlju. (2) Na gradnju, rad i uporabu objekata iz stavka 1. ovog lanka primjenjuju se odgovarajui propisi Republike Hrvatske.

lanak 36.

Pravna ili fizika osoba kojoj je odobrena gradnja umjetnog otoka, ureaja ili naprave iz lanka 35. ovoga Zakonika, duna je: a) najmanje 30 dana prije zapoinjanja radova, putem luke kapetanije objaviti podatke o mjestu, nainu gradnje i o dimenzijama, veliini, dubini i izgledu objekta, b) prije poetka gradnje, na mjestu gdje poinje gradnju, a potom i na morskom objektu, postaviti stalna sredstva signalizacije, c) najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka gradnji ili uporabe, ukloniti svaki morski objekt koji se vie ne uporablja ili je naputen, ne uzrokujui tetu ribolovu, zatiti i ouvanju morskog okolia ili drugim legitimnim uporabama mora.

lanak 37.

(1) Na prijedlog izvoaa radova na istraivanju i iskoritavanju bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ministar moe, kad je to potrebno, oko umjetnih otoka, ureaja i naprava iz lanka 35. ovoga Zakonika ustanoviti sigurnosne zone iroke do 500 metara mjerei od svake toke vanjskog ruba objekta, i u tim zonama zabraniti plovidbu. (2) Uspostavljanje sigurnosne zone, njezina irina i reim plovidbe u njoj objavljuju se pravodobno u Oglasu za pomorce.

lanak 38.

Umjetni otoci, ureaji i naprave i zone sigurnosti uokolo njih ne smiju se postavljati na mjestima gdje mogu ometati uporabu priznatih meunarodnih plovnih putova.

lanak 39.

Na svim umjetnim otocima, ureajima i napravama na gospodarskome pojasu Republike Hrvatske primjenjuju se carinski i porezni propisi, propisi o zdravstvenom osiguranju, o kretanju i boravku stranaca i kazneni propisi Republike Hrvatske.

lanak 40.

(1) Domae i strane fizike i pravne osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraivanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske pod uvjetima propisanim u lanku 13. ovoga Zakonika.

lanak 41.

(1) Prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske plovni objekti su duni potivati opeprihvaene meunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zatiti od oneienja mora i zraka s brodova i oneienja prouzroenog potapanjem ili djelatnostima u podmorju. (2) Pravne i fizike osobe koje sudjeluju u istraivanju ili iskoritavanju prirodnih bogatstava gospodarskog pojasa Republike Hrvatske dune su potivati meunarodne i domae propise, postupke i standarde o zatiti i ouvanju mora, ivih morskih bogatstava i morskog okolia. (3) Prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske zrakoplovi su duni potivati opeprihvaene meunarodne propise i hrvatske propise o zatiti od oneienja mora iz zraka ili zrakom. (4) Potanje propise o zatiti od oneienja morskog okolia u gospodarskome pojasu donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zatite okolia.

Glava V.

EPIKONTINENTALNI POJAS

lanak 42.

(1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaa morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru puine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim dravama. (2) Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Republike Italije utvrene su sporazumom izmeu Italije i bive SFRJ iz 1968. godine. (3) Do postizanja sporazuma o razgranienju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom, Republika Hrvatska e uivati suverena prava u tome pojasu do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru puine.

lanak 43.

(1) U epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava radi njegova istraivanja i radi iskoritavanja prirodnih bogatstava toga pojasa. (2) Pod prirodnim bogatstvima iz stavka 1. ovoga lanka razumijevaju se rudno i drugo neivo bogatstvo morskog dna i njegova podzemlja te morska bia koja su u stadiju u kojemu se love, nepokretna na morskome dnu ili ispod njega, ili se mogu kretati samo u stalnome fizikom dodiru s morskim dnom ili samo u morskome podzemlju. (3) Strane pravne i fizike osobe smiju iskoritavati morska bia iz ovoga lanka samo u sluajevima utvrenim meunarodnim ugovorom.

lanak 44.

(1) Prilikom ostvarivanja prava iz lanka 43. stavka 1. ovoga Zakonika ne smiju se neopravdano sprjeavati plovidba, ribarenje, zatita ivih bogatstava mora, ni osnovna oceanografska ili druga znanstvena istraivanja javnog karaktera. (2) Na istraivanja iz stavka 1. ovoga lanka u epikontinentalnom pojasu primjenjuju se odredbe lanka 40. ovoga Zakonika.

lanak 45.

(1) Iskoritavanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, putanje u rad i odravanje potrebnih postrojenja i ureaja za istraivanja i poduzimanje djelatnosti radi iskoritavanja mogu se obavljati uz uvjete predviene ovim Zakonikom, propisima donesenim na temelju Zakonika i drugim propisima. (2) Na postrojenja i ureaje iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe lanka 35. do 39. ovoga Zakonika. (3) Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i odravanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u podruje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a za podmorske cjevovode koji se polau u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, a ne prelaze u podruje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja. (4) Protiv rjeenja Ministarstva kojim se daje ili uskrauje odobrenje iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (5) Potonje propise o suzbijanju oneienja uzrokovanog djelatnostima na morskom dnu i morskom podzemlju radi istraivanja ili iskoritavanja prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa, ukljuujui oneienja s umjetnih otoka, sprava, ureaja i cjevovoda poloenih na morskom dnu, kao i uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zatite okolia.

Glava VI.

PRAVO PROGONA

lanak 46.

(1) Progon stranoga plovnog objekta poduzet e se ako nadleno tijelo osnovano sumnja da je strani plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakonika, druge propise Republike Hrvatske ili opeprihvaena pravila meunarodnoga prava. (2) Progon stranoga plovnog objekta moe poeti samo ako se sumnjivi plovni objekt ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvunog poziva za zaustavljanje koji mu je upuen s udaljenosti koja omoguuje da poziv vidi ili uje. (3) Progon stranog plovnog objekta moe se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane drave dok se ne prekine ili dok progonjeni brod ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge drave. (4) Progon mogu obavljati brodovi Obalne strae, policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlateni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom progon stranoga plovnog objekta moe zapoeti samo ako su povrijeeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasevima. (5) Ako se plovni objekt iz ovoga lanka uzapti, predat e se nadlenom tijelu za provedbu postupka. (6) Odredbe ovoga lanka ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uivaju imunitet.

Dio trei

SIGURNOST PLOVIDBE I ZATITA OD ONEIENJA S POMORSKIH OBJEKATA

Glava I.

ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 47.

(1) Sigurnost plovidbe i zatita od oneienja s pomorskih objekata ureena ovim Zakonikom odnosi se: 1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, pomorski objekti hrvatske dravne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s meunarodnim pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru, 2) na nadzor nad provoenjem odredaba ovoga dijela Zakonika. (2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i zatite od oneienja propisuju se uredbama Europske unije, podzakonskim propisima i tehnikim pravilima koje donosi ministar.

lanak 48.

(1) Fizika ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovako drutvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovako drutvo koje se brine o odravanju i obiljeavanju plovnih putova te javna ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti duni su: 1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika, 2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe, 3) voditi propisane podatke koji su znaajni za sigurnost plovidbe. (2) Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske dravne pripadnosti duni su:

1) uspostaviti i odravati dokumentirani sustav upravljanja sigurnou i sustav sigurnosne zatite ukoliko je to obvezan sukladno Tehnikim pravilima i drugim propisima,

2) odravati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u slubi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoli,

3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodbe i dokumente propisane Tehnikim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilitu,4) osigurati da se na brodu i u svezi s brodom potuju zahtjevi Tehnikih pravila i drugih propisa.(3) Ministarstvo vodi slubenu evidenciju o brodovima hrvatske dravne pripadnosti koja sadri:

1) ime i IMO broj broda,

2) podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda,

3) podatke o osobi zaduenoj za sigurnosnu zatitu u kompaniji,

4) podatke o priznatoj organizaciji koja brodu izdaje svjedodbe,

5) podatke o pregledima brodova od strane drava luka, ukljuujui naziv nadlenih tijela koja su izvrila preglede i datume inspekcija, te rezultate pregleda i jesu li uoene nepravilnosti i odreena zadravanja,

6) podatke o svim dogaajima od vanosti za sigurnost broda, osoba i okolia ukljuujui podatke o pomorskim nesreama,

7) podatke o brodovima koji vie nemaju hrvatsku dravnu pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest mjeseci.

(4) Vlasnik i/ili kompanija i/ili priznata organizacija broda hrvatske dravne pripadnosti duni su dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 3. ovoga lanka bez odgaanja, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene injenice, odnosno od dogaaja na koji se podaci odnose. Podaci iz stavka 3. toke 5. ovoga lanka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od dogaaja.(5) Nakon to bude izvijeteno da su strana tijela nadlena za nadzor drave luke zadrala brod hrvatske dravne pripadnosti, Ministarstvo e nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih konvencija Meunarodne pomorske organizacije od strane zadranog broda. (6) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga lanka obavlja inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i lukih kapetanija.

lanak 49.

(1) Upravna istraga i sigurnosna istraga provest e se o nesrei koja se dogodi pomorskom objektu hrvatske dravne pripadnosti ako je nesrea prouzroila smrt ili tee tjelesne ozljede, vei gubitak ili oteenje imovine, ili oneienje morskog okolia.

(2) Upravna i sigurnosna istraga provest e se o nesrei koja se dogodi pomorskom objektu strane dravne pripadnosti koji pretrpi nesreu u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, ako je nesrea prouzroila smrt ili tee tjelesne ozljede, vei gubitak ili oteenje imovine, ili oneienje morskog okolia.

(3) Upravnu istragu provodi Ministarstvo radi prikupljanja dokaza i podataka u svrhu utvrivanja prekrajne i kaznene odgovornosti.

(4) Sigurnosnu istragu u svrhu utvrivanja uzroka nesree i predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nesrea te unapreivanja sigurnosti plovidbe, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, na temelju javne ovlasti provodi agencija funkcionalno i organizacijski neovisna od svih tijela nadlenih za podruje pomorstva i od svih pravnih i fizikih osoba s kojima bi mogla doi u sukob interesa. (5) Nain, uvjete i ovlasti za obavljanje upravne istrage propisuje ministar.

(6) Nain i uvjete za obavljanje sigurnosne istrage propisuje Vlada Republike Hrvatske.(7) Agencija nadlena za provoenje sigurnosne istrage iz stavka 4. ovog lanka osniva se posebnim zakonom.

Glava I.a

ZATITA OD ONEIENJA S POMORSKIH OBJEKATA

lanak 49.a

(1) Zapovjednik broda, lanovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i lanovi posade brodice ili jahte, te lanovi posade ili struni radnici na nepominim odobalnim i plutajuim objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom pojasu Republike Hrvatske potovati meunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zatiti od oneienja mora i zraka s pomorskih objekata i oneienja prouzroenog potapanjem s pomorskih objekata.

(2) Odredba stavka 1. ovog lanka primjenjuje se i na zapovjednika i lanove posade pomorskih objekata hrvatske dravne pripadnosti neovisno o podruju plovidbe.

lanak 49.b

(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu isputati i odbacivati kruti i tekui otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje oneiuju more, zrak ili obalu.

(2) Pomorski objekti su duni poduzimati mjere radi spreavanja tetnog prijenosa morskih vodenih organizama i patogena putem brodskih balastnih voda i taloga, te putem obrastanja.

(3) Detaljan propis o zatiti od oneienja morskog okolia s pomorskih objekata, te provoenju istraga oneienja mora donosi ministar.

(4) Strategiju upravljanja balastnim vodama i talozima donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Ministar e u suglasnosti s ministrom nadlenim za zatitu okolia donijeti propis o upravljanju i nadzoru balastnih voda.

lanak 49.c

(1) Plovni i plutajui objekti mogu prazniti spremita krutog i tekueg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda, kao i svih drugih tvari koje oneiuju more i obalu samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje ureaji za prihvat ovih tvari.

(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, duan je lukoj upravi, lukoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene dostaviti informacije o brodskom otpadu.

(3) Informacija iz stavka 2. ovoga lanka mora se nalaziti na brodu najmanje do sljedee luke i mora biti dostupna za inspekciju.

(4) Sadraj informacije, nain dostave i uvanja, te rokove za dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu okolia.

lanak 49.d

(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke duan predati sav brodski otpad u luke prihvatne ureaje.

(2) Iznimno, brod moe isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije dostavljene u skladu sa lankom 49.c ovoga Zakonika proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili e biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem e biti predan.

(3) Ako luka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih ureaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doi do pranjenja spremita u more tijekom plovidbe, naredit e zapovjedniku plovnog ili plutajueg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremita isprazni.

(4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka plovni ili plutajui objekt ne isprazni spremita otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, luka kapetanija moe mu zabraniti isplovljenje iz luke.

lanak 49.e

(1) Ostaci tereta mogu se predati samo u luke prihvatne ureaje, sukladno odredbama Meunarodne konvencije o sprjeavanju zagaivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78).

(2) Naknada za koritenje lukih prihvatnih ureaja za ostatke tereta plaa se prema predanim ostacima tereta.

lanak 49.f

(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz lanka 49.a ovoga Zakona koji oneisti more, zrak ili obalu ili primijeti oneienje duan je bez odgaanja izvijestiti Ministarstvo.

(2) Po dojavi o oneienju mora, Ministarstvo je duno odmah izvriti oevid, utvrditi stanje, istraiti sve okolnosti zbog kojih je dolo do oneienja, ako je mogue procijeniti visinu nastale tete, provesti postupak radi utvrivanja poinitelja, te prema okolnostima sluaja pokrenuti prekrajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno propisu koji ureuje kazneni postupak.

lanak 49.g

(1) U sluaju oneienja mora, luka kapetanija e zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadravanje plovnog objekta koji je prouzroio oneienje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri trokove ienja i druge tete nastale oneienjem ili dok ne poloi odgovarajue jamstvo za pokrie ovih teta.

(2) Nastalu tetu treba utvrditi i procijeniti, ako je mogue, u nazonosti poinitelja oneienja, a po potrebi i u nazonosti vjetaka i svjedoka. O obavljenom oevidu sastavlja se zapisnik.

(3) Tko poini tetu morskom okoliu duan je nadoknaditi je.

(4) Pod tetom iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijeva se imovinska teta i ekoloka teta.

(5) Ekoloka teta je posebna vrsta tete koja za posljedicu ima unitenje okolia, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrivanje ekoloke tete su: ouvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske zatite, ljepota krajolika, mogunost restitucije, bogatstvo flore i faune i slino. Ekoloka teta nadoknauje se i kada priroda nije intaktna, u odgovarajuem opsegu.

lanak 49.h

(1) Luka kapetanija duna je o oneienju mora izvijestiti nadleno tijelo upanije radi poduzimanja odgovarajuih mjera, a nadleno upanijsko tijelo duno je bez odgaanja poduzeti sve potrebne mjere radi spreavanja irenja oneienja, te otklanjanja oneienja, kako je to utvreno Planom intervencija kod iznenadnih oneienja mora.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora, ukljuujui sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Glava II.

PLOVNI PUTOVI

lanak 50.

(1) Plovni put u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i irok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obiljeen. (2) Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutae i druge oznake, signalne postaje i obalne radiopostaje, optiki, zvuni, elektrini, elektronski, radarski i drugi ureaji za sigurnu plovidbu. (3) portske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje nadlene luke kapetanije i uz uvjete utvrene odobrenjem. (4) Za uporabu, odnosno koritenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaa se naknada. (5) Na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 2. ovoga lanka zabranjeno je postavljati natpise, te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe oteivati i neovlateno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo znaenje.

lanak 51.

(1) Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se ureivati, odravati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihov ispravan rad. (2) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi osiguranja tonih podataka o dubinama, vrsti dna, morskim strujama, gustoi mora, valovima i kolebanju morske razine. Mjerenja parametara su sustavna i obavljaju se u skladu sa standardima Meunarodne hidrografske organizacije. (3) Za obavljanje poslova iz stavka 2. koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja, strujomjerna postaja oznaena plutaom, termistorska postaja oznaena plutaom, valografska plutaa, vienamjenska oceanografska plutaa i sl.).(4) Podaci iz stavka 2. ovog lanka ucrtavaju se i opisuju na slubenim pomorskim kartama i publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta. (5) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga lanka zabranjeno je neovlateno postavljati natpise, te je zabranjeno objekte hidrografije oteivati i neovlateno uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo znaenje.(6) Oznake i naine oznaavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske propisat e ministar.

lanak 52.

Poslove iz lanka 50., 51. stavak 1.ovoga Zakonika obavlja trgovako drutvo Plovput, a poslove iz lanka 51. stavak 2., 3. i 4. ovoga Zakonika obavlja javna ustanova Hrvatski hidrografski institut.

lanak 53.

Za postavljanje svjetala i znakova za obiljeavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraivanje i iskoritavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu, luka kapetanija odreuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno miljenje trgovakog drutva Plovput.

lanak 54.

(1) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, i sl.) duan je, u roku odreenom od nadlene luke kapetanije, postaviti i odravati svjetla i znakove za obiljeavanje tih zapreka. (2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne odrava u ispravnom stanju, trgovako drutvo koje se brine o odravanju i obiljeavanju plovnog puta, na zahtjev nadlene luke kapetanije, a na teret te osobe, postavit e propisano svjetlo ili drugi znak, odnosno neispravno e svjetlo ili drugi znak dovesti u ispravno stanje. (3) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava izgraenih ili postavljenih u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske duan je propisno ih oznaiti i odravati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske ivote i sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

lanak 54.a

(1) U postupku donoenja dokumenata i akata prostornog ureenja i gradnje Ministarstvo sudjeluje u utvrivanju uvjeta za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(2) Nositelj izrade akta ili dokumenta prostornog ureenja duan je pravodobno obavijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga lanka o donoenju dokumenata, odnosno akata prostornog ureenja i gradnje i pozvati ga na davanje suglasnosti i posebnih uvjeta s naslova sigurnosti plovidbe i zatite mora od oneienja s brodova.

(3) U postupcima donoenja dokumenata ili akata iz stavka 1. ovoga lanka, Ministarstvo moe zatraiti izradu maritimne studije posebice za zahvate u morskom prostoru koji bitno utjeu na sigurnost plovidbe i zatitu mora od oneienja s brodova.

(4) Maritimna studija iz stavka 3. ovog lanka treba obuhvaati najmanje navigacijska i meteoroloko-oceanografska obiljeja akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehniko-tehnoloka i prometno--plovidbena obiljeja zahvata u morskom prostoru, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata, te zatite mora od oneienja s pomorskih objekata u prilazu i unutar zahvata u morskom prostoru.

(5) Akti prostornog ureenja za zahvate u prostoru iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i temeljiti se na slubenim hidrografskim i oceanolokim podacima.

lanak 55.

(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslubu koja slui zatiti ljudskih ivota i sigurnosti plovidbe na moru u skladu s vaeim propisima Republike Hrvatske i odgovarajuim meunarodnim ugovorima.

(2) U obavljanju radioslube, sukladno propisima o radioprometu iz stavka 1. ovoga lanka, obalne radiopostaje dune su osigurati slubu bdijenja i druge potrebne slube.

(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati slubu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu.

(4) Propise o radioprometu i obavljanju radioslube donosi ministar.

Glava III.

LUKE I OSTALI DIJELOVI UNUTARNJIH MORSKIH VODA

lanak 56.

(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, sigurnosne zatite i zatite od oneienja.

(2) Luke uprave, koncesionari luka posebne namjene, fizike i pravne osobe i pomorski objekti koji koriste luku duni su pridravati se ili udovoljavati pravilima o redu u luci, sigurnosti plovidbe, zatiti ljudskih ivota i zatiti od oneienja koje propisuje ministar.

(3) U luci i na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrene posebnim propisom koji donosi ministar.

(4) Ronioci i organizatori ronjenja duni su se pridravati ili udovoljavati odredbama propisa o sigurnosti ronjenja koje donosi ministar.

(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu ureena ovim Zakonikom ureuju se posebnim zakonom.

lanak 56.a

(1) Luka uprava i koncesionari luka posebne namjene duni su osigurati opremanje luke odgovarajuom opremom i ureajima za rukovanje i prihvat krutog i tekueg otpada, ostatke tereta s plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena, donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga lanka donosi se uz konzultacije s predstavnicima korisnika luka i drugim zainteresiranim osobama i tijelima.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga lanka ovjerava nadlena luka kapetanija svake tri godine.

(4) Pravo na sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz luka imaju osobe koje su za to ovlatene posebnim propisom.

(5) Kapacitet i dostupnost opreme i ureaja iz stavka 1. ovoga lanka moraju odgovarati potrebama brodova koji uobiajeno koriste luku bez uzrokovanja nepotrebnog kanjenja brodova.

(6) Ministarstvo e ispitati svaki sluaj prijave neadekvatnosti ili nedostatnosti sustava prihvata otpada s brodova, te naloiti otklanjanje utvrenih nedostataka.

(7) Ministar e uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za zatitu okolia propisom iz lanka 56.b stavka 9. ovoga Zakonika propisati sadraj plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta, te nain postupanja s prigovorima.

lanak 56.b

(1) Trokove osiguravanja i koritenja opreme i ureaja iz lanka 56.a ovoga Zakonika snose plovni objekti plaanjem naknade za prihvat i sakupljanje otpada.

(2) Visinu naknade u lukama otvorenim za javni promet, na prijedlog luke uprave, utvruje ministar. Visinu naknade u lukama posebne namjene utvruje koncesionar.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga lanka mora biti pravina, transparentna, nediskriminatorna i mora odraavati trokove ureaja, opreme i usluga koje su dostupne za prihvat i sakupljanje brodskog otpada. Visina naknade, kriterij i osnova za njen obraun moraju biti javno objavljeni i dostupni svim korisnicima luke.

(4) Svi brodovi, osim ribarskih i javnih brodova, koji uplovljavaju u luku plaaju naknadu za prihvat i sakupljanje otpada neovisno o stvarnoj predaji otpada. Naknada se utvruje u odnosu na kategoriju, vrstu i veliinu plovnog objekta.

(5) Ukoliko sredstva prikupljena naknadom iz stavka 4. ovoga lanka nisu dostatna za osiguranje prihvata i sakupljanja otpada, luka uprava i koncesionar luke posebne namjene moe, uz suglasnost ministra, utvrditi i obvezu plaanja naknade po tipu i koliini brodskog otpada koji se stvarno preda i to posebno za prihvat i sakupljanje opasnog otpada.

(6) Naknada iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka e se umanjiti ako brod ima uveden sustav ekoloki prihvatljivog upravljanja otpadom, te zapovjednik moe dokazati da koritenjem takvog sustava, ureaja i opreme na brodu smanjuje koliinu brodskog otpada.

(7) Iznimno, Ministarstvo moe, na temelju ugovora izmeu brodara i lukih uprava, odobriti brodovima u linijskom prijevozu, kao i izletnikim brodovima koji redovito tiu pojedine luke, predaju brodskog otpada i plaanje naknade u jednoj od luka ticanja. Ministarstvo e o izdanim odobrenjima jednom godinje podnijeti izvjee Europskoj komisiji.

(8) Kriterij, visinu i nain plaanja naknade za ribarske brodove, jahte i brodice propisuje ministar propisom iz stavka 9. ovoga lanka.

(9) Detaljnije propise o redu u lukama i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda u pogledu sigurnosti plovidbe, zatiti od oneienja, ukljuujui obveze u pogledu predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta s plovnih objekata, te kriterije za utvrivanje visine naknade iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za zatitu okolia.

lanak 56.c

(1) Rukovanje opasnim i tetnim tvarima u lukama i pomorskom prometu, kao i uvjeti i nain pod kojima se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i tetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te nain sprjeavanja oneienja, propisat e ministar.

(2) Opskrba pogonskim gorivom moe se obavljati na lukom podruju i izvan lukog podruja s plovnih ili plutajuih objekata uz udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe i zatite morskog okolia koje utvruje nadlena luka kapetanija.

(3) Luka uprava, koncesionar luke posebne namjene ili koncesionar koji upravlja napravama, ureajima i postrojenjima za prihvat, smjetaj ili preradu ulja na pomorskom dobru, duan je prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspjeno sprjeavanje isputanja ili istjecanja tih ulja, odnosno sprijeiti irenje isteklog ulja u more ili na obalu.

(4) Cjevovodi i spojnice moraju se podvrgavati redovitom tromjesenom pregledu strune komisije koju odreuje luka kapetanija.

(5) Jedan lan komisije mora biti predstavnik pravne ili fizike osobe iz stavka 3. ovoga lanka.

lanak 57.

Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvreno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

lanak 58.

(1) Tijelo koje upravlja lukom duno je odravati luku tako da omoguava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati druge poslove propisane ovim Zakonikom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, kojima se osiguravaju sigurni uvjeti u luci. (2) Tijelo iz stavka 1. ovoga lanka duno je odravati istou luke od predmeta koji ugroavaju sigurnost plovidbe ili oneiuju more.

lanak 59.

(1) Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet duno je uz jednake uvjete omoguiti svakoj fizikoj i pravnoj osobi koritenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloivih kapaciteta, ako ovim Zakonikom ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. (2) U pogledu koritenja luke otvorene za meunarodni javni promet i plaanja lukih naknada strani su plovni objekti izjednaeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti. (3) Primjenu meunarodnih preporuka o badarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu naina obrauna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama propisat e ministar.

lanak 60.

(1) Brod u meunarodnoj plovidbi koji namjerava uploviti u luku ili isploviti iz luke ili njezinog sidrita mora nadlenoj lukoj kapetaniji najaviti dolazak, odnosno odlazak te pritom dostaviti propisane isprave, dokumente i podatke.

(2) Brod iz stavka 1. ovoga lanka duan je pri dolasku u luku, i pri odlasku iz luke predati nadlenoj lukoj kapetaniji propisane isprave i dokumente te dostaviti propisane podatke.

(3) Brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku, odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente sukladno posebnom propisu koji donosi ministar.

(4) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o pomorskom prometu u elektronikom obliku u skladu s vaeim propisima Republike Hrvatske i odgovarajuim meunarodnim ugovorima.(5) Propise o ispravama, dokumentima i podacima u pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni iz ovoga lanka, kao i nainu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom iz lanka 66. ovoga Zakonika donosi ministar.(6) Nain i uvjete usklaene dostave i razmjene podataka i dokumenata o pomorskom prometu jedinstvenim sueljem, izmeu broda i nadlenih tijela dravne uprave, izmeu tijela dravne uprave meusobno, te meunarodne razmjene podataka i dokumenata, ureuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

lanak 61.

(1) Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku otvorenu za meunarodni pomorski promet duan je zatraiti odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu. (2) Ministarstvo e pribavljenu dokumentaciju o sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu dravne upravne nadlenom za nuklearnu sigurnost radi strune ocjene stanja nuklearne sigurnosti broda.

(3) Ministarstvo e o namjeri uplovljavanja stranoga nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga lanka izvijestiti tijelo dravne uprave nadleno za zatitu od ionizirajueg zraenja koje e uz suglasnost tijela dravne uprave nadlenog za nuklearnu sigurnost, odrediti program ispitivanja i mjerenja sadraja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda te iznos posebne pristojbe koju mora uplatiti poduzetnik broda za pokrie trokova programa ispitivanja i mjerenja sadraja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda.(4) Ministarstvo e izdati brodu iz stavka 1. ovoga lanka odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju strune ocjene tijela dravne uprave nadlenog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog broda ne prijeti poveana opasnost od uzrokovanja nuklearne tete i ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj, odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz lanka 831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu pristojbu iz stavka 3. ovog lanka. (5) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 4. ovoga lanka, nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva naredit e da tijelo dravne uprave nadleno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu, obavi odgovarajui pregled stanja nuklearne sigurnosti broda. Nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva moe, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.

lanak 62.

(1) Domai i strani brod koji prevozi vie od 2.000 tona ulja kao teret, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za tetu zbog oneienja uljem predviene u lanku 820. ovoga Zakonika.

(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na brod koji prevozi vie od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasnitvu strane drave, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodbu drave u kojoj je upisan da je vlasnitvo drave i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predvienima u lanku 816. ovoga Zakonika.

(3) Domai i strani brod bruto tonae vee od 1000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za tetu zbog oneienja pogonskim uljem predviene u lanku 823.e ovoga Zakonika.

(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka odnosi se i na brod bruto tonae vee od 1000, koji je u vlasnitvu strane drave, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodbu drave u kojoj je upisan da je vlasnitvo drave i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predvienima u lanku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.

(5) Domai putniki brod u meunarodnoj plovidbi i strani putniki brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku mora imati svjedodbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu u skladu s Uredbom EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u sluaju nezgode.

(6) Odredba stavka 5. odnosi se i na brod koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, a u vlasnitvu je strane drave, te koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodbu drave u kojoj je upisan da je vlasnitvo drave i da je njegova odgovornost pokrivena sukladno Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u sluaju nezgode.

(7) Domai i strani plovni objekt bruto tonae 300 ili vie koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, duan je pruiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, kao to je garancija banke ili sline institucije, radi pokria trokova lociranja, oznaavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom lankom 840.p ovog Zakonika.

(8) Domai i strani brod bruto tonae 300 ili vie koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru duan je pruiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu iz lanka 747.a ovog Zakonika.

lanak 63.

(1) Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane poar ili druga nesrea koja ugroava sigurnost ljudskih ivota ili plovnog objekta, nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva je duna narediti najbliem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto poara, odnosno nesree radi spaavanja ugroenih ljudskih ivota,

Glava IV.

PLOVIDBA I PELJARENJE

1. Plovidba

lanak 64.

(Brisan.)

lanak 64.a

(1) Zapovjednik broda, lanovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i lanovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi duni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati u skladu s meunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe.

(2) Zapovjednik broda, lanovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i lanovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi duni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se na zapovjednika i lanove posade pomorskih objekata hrvatske dravne pripadnosti neovisno o podruju plovidbe.

(4) Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga lanka donosi ministar.

lanak 65.

(1) Zabranjeno je na plovni put bacati predmete koje mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu.

(2) Iznimno, rjeenjem nadlene luke kapetanije uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za zatitu okolia moe se dopustiti potapanje na morsko dno plovila koja nee oneistiti okoli i nee ometati sigurnost plovidbe. Poloaj potopljenog plovila odreuje i unosi u pomorske navigacijske karte i publikacije Hrvatski hidrografski institut.

lanak 66.

(1) Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego to od nadlene ustrojbene jedinice Ministarstva dobije odobrenje za slobodan promet s obalom. (2) Strani brod, strani ratni brod i strana jahta duni su viti zastavu svoje dravne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u nekodljivom prolazu.

lanak 67.

Strani plovni objekt u raspremi moe boraviti u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.

2. Peljarenje

lanak 68.

(1) Peljarenje je voenje plovnog objekta od strunih osoba (peljara) i davanje strunih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim podrujima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske. (2) Peljarenje moe biti luko i obalno. (3) Luko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u podruju luke do odreene granice, a obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske do granice lukog peljarenja.

lanak 69.

(1) Poslove peljarenja u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe. (2) Odobrenje e se izdati samo ako peljarenje ne moe ili ne eli obaviti domaa pravna osoba. (3) Protiv rjeenja Ministarstva kojim se daje ili uskrauje odobrenje iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se uloiti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

lanak 70.

(1) Zapovjednik broda duan je zatraiti usluge peljarenja kada je ono obvezno. (2) Obveznom peljarenju ne podlijeu: a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji slue za odravanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, hrvatski putniki brodovi i putniki brodovi koji viju zastavu drave lanice Europske unije, koji plove na redovnoj liniji, b) brodovi ija je bruto tonaa manja od 500, c) jahte ija je bruto tonaa manja od 1000. (3) Iznimno, ministar moe osloboditi obveznog lukog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze opasne ili tetne tvari, ija je bruto tonaa manja od 2000 za odreeno razdoblje i na odreenom lukom podruju, pod uvjetom da je zapovjednik poloio poseban ispit. (4) Iznimno od odredbe stavka 2. toke b) ovoga lanka nadlena ustrojbena jedinica Ministarstva moe za pojedine vrste brodova ija je bruto tonaa manja od 500 odrediti da podlijeu obveznom lukom peljarenju. (5) Peljarenje moe obavljati samo trgovako drutvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva. (6) Ukoliko se utvrdi da trgovako drutvo koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja Ministarstva, ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano odobrenje, ili se utvrdi koja druga nepravilnost u radu trgovakog drutva, Ministarstvo mu moe oduzeti odobrenje.(7) Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara odreuje, za luko peljarenje, luka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar. (8) Uvjete koje mora zadovoljavati brod i zapovjednik kako bi mogao biti osloboen obveznog peljarenja, te sadraj ispita iz stavka 3. ovoga lanka propisuje ministar. (9) Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i nain oduzimanja odobrenja, strunu spremu, ovlatenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, nain i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovako drutvo koje obavlja poslove peljarenja, nain obiljeavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i nain obavljanja peljarenja, te prava i obveze peljara propisuje ministar.(10) Pozicije ukrcavanja peljara iz stavka 7. ovog lanka ucrtavaju se i opisuju na slubenim pomorskim navigacijskim kartama i publikaciji Peljar I koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u 'Oglasu za pomorce'.

lanak 71.

Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkae peljareni plovni objekt ili dok on ne ue u podruje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlaten obavljati takvo peljarenje.

lanak 72.

(1) Peljarenjem se moe koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete. (2) U pogledu koritenja usluga peljarenja i plaanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednaeni s hrvatskim plovnim objektima, uz uvjet uzajamnosti. (3) Najviu doputenu visinu naknade za usluge peljarenja posebnim propisom utvruje ministar.

lanak 73.

(1) Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili nije, ne oslobaa zapovjednika broda dunosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju. (2) Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste lana posade svog broda.

lanak 74.

(1) Za naknadu tete to je peljar prouzroi brodaru plovnog objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovako drutvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzroenja tete, do visine osnovne naknade predviene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnoene faktorom 300 ako se dokae da je teta nastala krivnjom peljara. (2) Ugovor o ogranienju odgovornosti trgovakog drutva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga lanka prije prouzroenja tete brodaru, nema pravni uinak. (3) Ugovor o ogranienju odgovornosti trgovakog drutva obvezanog na naknadu tete prouzroene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzroenja tete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga lanka, nema pravni uinak.

lanak 75.

(1) Ako se prema ovom Zakoniku moe traiti naknada tete neposredno od peljara koji je prouzroio tetu, odredba lanka 74. stavka 1. ovoga Zakonika primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar tetu prouzroio namjerno. (2) Odgovornost peljara, zajedno s odgovornou trgovakog drutva u kojem je peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovornou druge pravne osobe iji je peljar radnik, ne moe prijei granice odgovornosti iz lanka 74. ovoga Zakonika, osim ako se dokae da je peljar tetu prouzroio namjerno.

Glava IV.a

NADZOR I UPRAVLJANJE POMORSKIM PROMETOM

lanak 75.a

(1) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju poveanja sigurnosti pomorske plovidbe, uinkovitosti pomorskog prometa i zatite morskog okolia.

(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:

1. prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu,

2. davanje podataka pomorskim objektima,

3. davanje plovidbenih savjeta i podrke u plovidbi pomorskim objektima,

4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom,5. nadzor nad sigurnosti plovidbe sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.(3) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga lanka provodi se kroz suradnju nadlenih slubi Ministarstva i lukih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u podruju nadzora i upravljanja.

(4) Podruje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaa unutarnje morske vode, teritorijalno more i zatieni ekoloko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.(5) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga lanka obavlja se sukladno meunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(6) Nain i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom propisuje ministar posebnim propisom.lanak 75.b

(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz lanka 75.a ovoga Zakonika obavlja sluba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lukih kapetanija u suradnji s lukim upravama, trgovakim drutvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.

(2) Sluba nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove iz lanka 75.a ovoga Zakonika obavlja tehnikim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno ureajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim ureajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim ureajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama.(3) Sluba nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga lanka u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti moe zatraiti suradnju i potporu Obalne strae Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela operativnog nadzora.

(4) Nadlenost, ustrojstvo, poslove, nain rada slube nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te nain rada i suradnje s drugim tijelima i slubama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuju se posebnim propisom.

lanak 75.c

Pomorski objekti koji plove ili se nalaze u podruju nadzora i upravljanja iz lanka 75.a stavka 4. ovoga Zakonika duni su:

1) postupati prema pravilima plovidbe propisane meunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika,

2) dostavljati podatke slubi nadzora i upravljanja pomorskim prometom;

3) postupati po nalogu slube nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Glava V.

BROD

1. Utvrivanje sposobnosti broda za plovidbu

lanak 76.

(1) Brod je sposoban za plovidbu u odreenim kategorijama plovidbe i za odreenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehnikim pravilima u svezi sa: 1) sigurnou ljudskih ivota, broda i imovine, 2) sustavom upravljanja sigurnou kompanije i broda, 3) sigurnosnom zatitom, 4) sprjeavanjem oneiavanja pomorskog okolia uljem, tetnim tvarima, otpadnim vodama i otpadom, 5) sprjeavanjem oneiavanja zraka, 6) zatitom pomorskog okolia od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama, 7) zatitom morskog okolia od tetnog djelovanja sustava protiv obratanja trupa, 8) zatitom na radu, smjetajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu, 9) uvjetima za prijevoz putnika, 10) sigurnou ureaja za rukovanje teretom. (2) Pored uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka brod je sposoban za plovidbu i: 1) ako je na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj lanova posade s odgovarajuim svjedodbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti koji brod mora imati za sigurnu plovidbu, 2) ako je smjetaj i broj ukrcanih putnika u skladu sa: propisima kojima se ureuje prijevoz putnika, odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji, 3) ako je teret na brodu ukrcan, sloen, rasporeen i osiguran u skladu sa: propisima kojima se ureuju uvjeti prijevoza tereta, odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji broda; 4) ako su na brodu osigurani propisani uvjeti pruanja medicinske skrbi i ako brod ima i propisno vodi brodsku ljekarnu;5) ako brod ima aurirane slubene pomorske navigacijske karte i publikacije.(3) Kategoriju plovidbe pomorskih brodova propisuje ministar. (4) Minimalne uvjete koje mora zadovoljavati brod, oprema i ureaji, radi pruanja odgovarajue medicinske skrbi lanovima posade, te opremu i obavezni sadraj brodske ljekarne kao i oevidnike o sadraju brodske ljekarne i nain njihovog voenja propisat e ministar nadlean za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.

lanak 77. (1) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama lanka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, utvruje priznata organizacija obavljanjem tehnikog nadzora i posvjedouje izdavanjem odgovarajuih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehnikih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.(2) Sposobnost za plovidbu prema odredbama lanka 76. stavka 1. ovoga Zakonika u odnosu na brodove hrvatske dravne pripadnosti u nacionalnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.(3) Tehnika pravila donosi ministar.

(4) Zahtjeve za pomorsku opremu kojom se opremaju brodovi hrvatske dravne pripadnosti, uvjete za stavljanje takve opreme na trite u Republici Hrvatskoj, kao i uvjete koje moraju ispunjavati imenovana tijela za statutarnu certifikaciju pomorske opreme, te nain i postupak imenovanja propisuje ministar.

(5) Prava i obveze priznatih organizacija u odnosu na Ministarstvo, nain i postupak ovlaivanja, te obavljanje nadzora propisat e ministar. (6) Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama lanka 76. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim nadzorom.

lanak 78.

(1) Tehniki nadzor obuhvaa: 1) odobrenje tehnike dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinauje, 2) tipno ili pojedi