Upload
b0802
View
180
Download
13
Embed Size (px)
Citation preview
1
UMJETNOST RANOG SREDNJEG VIJEKA ( SVJETSKA )
KASNA ANTIKA
-pojam KASNA ANTIKA nastaje kasno u Beĉkoj školi-nova povijest umjetnosti
-definiranje po prostoru kojem pripada, velike promjene, nema jasnog stila
-umjetnost kroz 2., 3. i 4. st., izmeĊu carskog Rima i raĊanja jedne Europe
-izmeĊu 3. i 7. st. dogaĊaju se promjene, relativno spori procesi
-dva sukobljena stava : negativan - kraj ere, pozitivan - zapoĉet novi razvoj Europe
-podruĉje Mediterana
-Rimsko Carstvo temelj za KASNU ANTIKU
-1. st. razdoblje Augusta - pax romanum - procvat na svim razinama
-Trajanovo vrijeme- najveća ekspanzija, širenje
-na velikom podruĉju RC standard ţivota za sve- jedna administracija- razvoj prometa,
kazališta, kupališta
-rimski zakoni temelji danas
-carstvo iz centra Rima uspjelo organizirati sustav
-umjetnost produkt društva; u bogatom društvu cvate i ima je se ĉime financirati, suprotno
stagnira i dolazi do promjena
-ĉinjenica, kriza i promjena- raspodjela RC u provincije
-u 2. st. dolazi do promjena- velike migracije, dolazi masa sa istoka i pritišće RC – sredinom
2. st.
-novi etnosi/narodni «barbari» okruţuju RC, ne poštuju rimsku tradiciju
-oni su nomadi, pale i pljaĉkaju
-gaţenje rimske civilizacije- gaţenje umjetniĉkih temelja
-car – centar – August - Oktavijan se proglasio AUGUSTOM- drugaĉija definicija cara-
prikaz u idealnoj pozi, u vojnoj odori- prioriteti carske osobe- on je vojskovoĊa- usmjerenost
na dobro voĊenje politike- carevi nakon njega preuzimaju taj portret- neuredna frizura, jaka
muskulatura, vojniĉka odora
-portreti odliĉnika - izraz vremena u kojem nastaju
-portretne karakteristike bitne- prikaz osobe koja se zaista prikazuje
-u 3. st.- dodaju se emotivni portreti- pogled uprt u daljinu
2
-Filip Arapski - razbarušen- portret osobe koja odaje zabrinutost, stvarnost i realnost- rezultat
promjena u rimskom društvu - strah i nesigurnost - poduzimanje mjera - muškarci u vojsku,
financiranje i opterećenje blagajne
-od 2. st. kreće - prije bitno da je vladar pripadnik carske rimske obitelji ali dolazi do velike
promjene, na vlast dolaze vojni carevi –vojne sposobnosti, osobe ne nuţno iz aristokratskih
obitelji, dolaze iz provincija
-dinastija Septimija Severa - sirijska dinastija
-drugaĉiji kriteriji organizacije drţave - umjetnost i kultura -provincijski vladari donose
sredstva u svoj kraj- diţu se hramovi i gradovi
-portreti do kraja 2. st. i poĉetkom 3. st.- nove definicije u društvu i umjetnosti- manje
narudţba spomeniĉkih i monumentalnih, kult cara se polako ruši, carska osoba postaje realna i
pokušava spasiti drţavu
-osobe naborane, namrgoĊene, nema idealne carske liĉnosti, zabrinuta lica
-nova filozofija u 3. st. koju predvodi Plotin koji smatra da je uloga umjetnosti da prikaţe
stvari ne idealne nego da prikaţe unutarnjeg ĉovjeka i njegov doţivljaj stvarnosti - prikaz
refleksije što gleda, trenutno stanje u drţavi u kojoj vlada
-car Dioklecijan - u 4. st. dijeli vlast - 2 augusta i 2 zamjenika - tetrarhija- ugraĊena skulptura
u zid crkve sv. Marka u Veneciji – TETRARSI - 2 cara i 2 zamjenika - gubici veliki u carstvu,
barbari uništavaju
-sigurnost u gradu zbog fortifikacije, ne obraĊuje se zemlja, pad svih standarda koje je
poznavao rimski svijet - bolesti, smrad, barbari ruše akvadukte
-ĉuvanje granica, teritorija, carevi odlaze iz Rima i sele u provincije - Konstantinopol, Trier
= koja su bliţe vojsci i granicama
-portret Seneke -3. st. – konaĉni preokret - više nema zaglaĊenih formi, brzi pokreti, razliĉiti
poloţaji, 1000 faseta, dok gledamo oko bjeţi - izaziva nemir, naglašene oĉi, pogled uprt u
daljinu, intenzivni, likovi gledaju svijet koji dopire do njihove duše, otklon od poznatih
umjetniĉkih portreta
-djeĉaĉki portreti - melankolija, ozbiljnost, pitanje povijesne nesigurnosti
-nova uĉenja i filozofije, i religije - sa Istoka - razliĉita magijska vjerovanja
-kult Kibele, Ozirisa (boga sunca) - doticaj na istoĉnim granicama carstva
- plodno tlo u Rimu u 3. st. i poĉetkom 4. st. - maknimo se od ovoga svijeta
-najbolje kršćanstvo - nudilo konkretan odgovor - vaţan pravi ţivot nakon zemaljskog
nevaţnog i nebitnog
-zabiljeţeno kroz umjetnost i gdje su se provodili kultovi - kult boga Mitre najviše u Rimu
3
-promjena u definiciji tijela - Rimljani svoje mrtve palili a pod utjecajem kultova zadrţavali
tijela - prostori izvan grada – nekropole - gradovi mrtvih - pokapanje Rimljana, nekršćana, i
pogana - od 2. st. kult mrtvih – sarkofag = grĉ. sarkofagus - kamen koji jede tijelo - bili vrlo
skupi
-najbogatiji dali ukrasiti prostor za pokapanje - niz radionica koje rade sarkofage (3. i 4. st.)
-sarkofazi sa novom ikonografijom - na boĉne ploĉe - dosta sadrţaja
-pokazati što je ĉovjek za ţivota poĉinio - jedna tema – vojnici - prikazi bitaka - figura onoga
koji je glavni lik
-sarkofag Barberini - Kapitolijski muzej Rim - reljefni prikaz - gusti nabijen prikaz, kanona
više nema - izbacivanje iz sebe što zanatlija vidi i što ţeli prikazati
-prikaz kao snaţne nabijene osobe, detalji lica - razliĉiti izrazi, bol i patos - nov pristup, horor
vakui
-smrt kao smirenje - razmišljanje o onome nakon smrti - filozof i njegova muza - prikaz na
sarkofagu - smisao predmeta u kojem leţi tijelo- sve ovo RIMSKI SARKOFAZI
-3 skupine sarkofaga:
1.RIMSKI
- S se razlikuju se tamama i obradama
-sa S krivuljom - strigili, strigilirani sarkofazi - boĉno flankiraju centralni prikaz, u centru
prikazi razni - pastoralni, filozof s muzom, vezano uz Dioniza
-u centru sa TONDOM/KLIPEUSOM – zaokruţen prikaz - imageo klipeata – u krugu portret,
prikazati sebe na mjestu poĉivališta - supruţnici, braća i sestre
-sarkofazi jako moderni - serijska izrada, radionice
-krilati geniji na sarkofagu - ţivot s one druge strane
-imali gotove sarkofage samo dodali sa boĉnih strana portrete
- rimski sarkofazi uza zid, uvijek ukrašena prednja strana i boĉne, straţnja ne jer se naslanjalo
na zid
-poklopci dvoslojni, imali akroterije kod velikih
-mramorni, porfirni, od obiĉnog lokalnog vapnenca
-saĉuvano puno mramornih - bogato društvo - mramor sa grĉkih provincija, sa Afrike(?) -
najskuplji i najteţe obradiv
2.ATIĈKI
-u Atici na grĉkom prostoru, pokraj velikih kamenoloma na Atici, jako prepoznatljivi zbog
poklopca, sanduk - na poklopcu prikaz umrlog - u paru - sliĉe na etrurske, utjecaj etrurske
umjetnosti velik - nova forma - moda i ideja
4
-pokazuju veću vezu s klasiĉnom umjetnosti, pogotovo helenistiĉkim razdobljem
- sadrţaji iz mitologije; Heraklo, Eleuzijske sveĉanosti, sadrţaj vezan sa smrću
-naĉin izrade - prekrasna tijela, anatomija i odnosi dijelova tijela pomno napravljeni, nema
natrpanosti koja smeta, jako duboki reljefi, izvuĉeni u prostor, samo se jednim dijelom drţe za
površinu
-puno kraćeg razdoblja, kroz 3. st. pa se gasi , jer se gase kamenolomi, pad proizvodnje zbog
barbara
3. MALOAZIJSKI
-postavljeni u središte prostorije, ukrašeni sa svih strana, monumentalni, vještina klesanja i
jake veze sa helenistiĉkom umjetnosti ali promjene u ikonografiji
-SIDAMARA grupa - nalazište u Siriji gdje je pronaĊen veliki broj iz MA
-lijepo laborirani likovi, velika paţnja detaljima, likovi u arhitektonskom okviru koji je
pomno obraĊen, lukovi, stupovi, zabati, vrata, detalji paţljivo obraĊeni
-prinošenje ţrtve - izvuĉen reljef, poput punih skulptura u prekrasnoj obradi
-u Rimu- druga kategorija umjetnina – SLAVOLUCI - u ĉast careva nakon velikih bitaka na
razliĉitim prostorima grada kao prolazi blizu foruma i centra
-forma se bitno nje mijenjala - sa 1 ili 3 luĉna prolaza, mijenjala se forma i motivi reljefa
-damenaco menore - novi car srušio S prethodnog cara, saĉuvano svega nekoliko
-na jednoj strani FORUMA i Viae Sacre - na poĉetku rimskog foruma - slavoluk Septimija
Severa - uspostavljaju snaţnu dinastiju vojniĉkih vladara
-forma karakteristiĉna za kasnija razdoblja -donji dio - postiment, gornji dio – atika = natpis;
tko, za koga i u koju svrhu piše
-ukrašavanje na svim plohama, punim skulpturama, reljefima vani i unutra
-stavljaju se Viktorije - nose lovorov vijenac i vetrixe
-prikaz bitke, puno likova u kompoziciju, akcija i dogaĊanja, drugaĉija kompozicija od
klasiĉne umjetnosti, horor vacui
-potreba punjenja plohe sa velikim likovima - priĉanje priĉe - putovanje, povratak u Rim,
doĉek graĊana
-nama jasnog reda, ne obnaša se paţnja kanonu, likovi oblikovani jako grubo, rudimentalno,
nema toĉnosti, nisu bitni, shematski, tu su da ispriĉaju vrijednost dogaĊanja unutar povijesnog
konteksta - gubi se prikaz lijepog - zašto? - nije bitno prikazati kanon idealne ljepote, nego
funkcija prikazati realnost i stvarnost na naĉin koji je umjetnik sam izabrao
5
-s druge strane u periodu kasne antike paralelno sa slavolucima djela vezana uz tradiciju nove
umjetnosti koja prikazuje drugaĉije sadrţaje i formu
-Viktorije uz lik – uvijek -one su krilati glasnici , prenose dobru vijest, posrednici izmeĊu cara
i ljudi
-KONSTANTINOV S -uz Kolosejum, na izlazu s Foruma s Viae Sacre, pun detalja
-podignut nakon velike povijesne bitke 312. na ulazu u Rim na Milvijskom mostu koji je
povezivao dvije strane Tibra , sjeverni ulaz u sam grad
-vrijeme tetrarhije, Zapadnim carstvom vladaju Konstantin i Maksencije - dva vladara - borba
za vlast i teritorij, sukob njih dvojice, u konaĉnom okršaju Konstantin dolazi u Rim i
pobjeĊuje i proglašava se jedinim carem jedne i druge polovice RC
-legenda - prije bitke usnuo san - anĊeo na nebu upro prstom u kriţ i rekao da će po tome
pobijediti - K sebe pokazao kao kršćanskog cara - krajem 3. st. kršćanstvo se već jako
proširilo, vodeća religija u Rimu i RC
- no poganska rimska elita vodeća , najjadniji prvi prihvatili kršćanstvo – najsiromašniji
-zbog svog univerzuma, jer se obraćalo ĉovjeku, brzo se širilo po slojevima rimskog društva
- u 3. st. vrlo nesigurno- vrh nije prihvatio kršćanstvo ( temelji Rima na mitologiji i kultu) –
teška borba i teţak prelazak
- njegova majka Helena predana i zaluĊena za relikvijama – poticala izgradnju crkava u
Svetoj Zemlji
- Konstantin se tek na kraju svog ţivota pokrstio, gajio odreĊene simpatije, pokrstio se zbog
dobrog izlaza, bio je okrutan
-legenda i te peĉate jaĉanja kršćanstva vidimo u umjetnosti
-bitka – za pobjedu mu narod Rima gradi S – potvrda, predstavlja povijesnu ĉinjenicu
- graĊen na mjestu starijeg S ( Damnacijevog ) , iskoristio temelje, sve drugo porušio,
«sklepan», na S doneseni razliĉiti elementi iz razliĉitih podruĉja RC
-radilo se na brzinu ili nešto drugo uvjetovalo takvoj gradnji
-dva dijel – luĉni dio – opus kvadratum – od kamena, veliki kameni blokovi
- gornji dio – opus latericium – od cigle, lagan, obuĉen sa mramornim ploĉama –
laţan osjećaj
-razliĉite tehnike graĊenja – opus reticulatum, opus incertum, opus mixtum – mix opeke i
kamena
-cigle – tanke i dugaĉke – imale peĉate – rimska cigla – tvornice za izradu – peĉat tvornice i
vrijeme nastanka – puno proizvodnje cigle – cigla temeljni materijal
6
-substrukture ranijih spomenika – od elemenata iz Trajanovog ( sa T. Foruma – figure
Daĉana), Hadrijanovog ( tonda na dugim stranama po 2 u paru; 8, 4 s jedne, 4 s druge str.,
Marka Aurelija i Konstantinovog razdoblja ( viktorije )
TRAJANOVI SPOMENICI – figure Daĉana – prazno, uredno, paţnja draperije koja teško
pada, psihologizacija lika; reljedi na boĉnim stranama – prikaz bitke, jasno
HADRIJANOVI – HADRIJANOVA TONDA – sa H S – sadrţajno druga priĉa, tonde u
parovima – s jedne strane prikaz lova – medvjed , vepar i priprema za lov; s druge prikaz
ţrtvovanja = hrabrost, muţevnost i onaj koji poštuje tradiciju ţrtvovanja
MARKA AURELIJA – reljefi gore, carev odlazak u bitku, priprema, razgovor s vojskom,
ţrtvovanje; vojnici s leĊa – gotovo skulptura, helenistiĉko klasiĉni stil; natpis koji spominje
bitku
KONSTANTINOVI – friz reljefa – od sjeverne strane koja je kraća – car sa svojom vojskom
ide prema Rimu, osvajanje Verone, nastavljanje puta, dolazak na most, ulazak u Rim, sjedanje
na tron, dijeli novac narodu – libertatis – bijedno , hrpa likova malih tijela, velikih glava,
anatomsko nepoštovanje, nema odnosa, nema detalja – forma potpuno izgubila vaţnost,
jednina vaţnost na prikazu što se dogaĊa – K S primjer za KA – dokinuće kanona, sve je
moguće, ne pridrţavanje kanona, S od SPOLIJA, Konstantin to prihvatio, meĊutim i zbog
spolija velikih vladara; najvećih rimskih careva = vaţna poruka, misao
-moglo je biti bolje izraĊeno ali to nije bilo bitno, vaţna priĉa Konstantinovog vraĉanja straog
poretka i reda
-Konstantinovo ustoliĉenje u Rimu – grubost likova u fizionomiji i draperiji tijela,
shematizirano
RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST
-uvoĊenje novih simbola kršćanstva u monumentalnu umjetnost
-zna se da kršćani postoje, tek kad K donosi MILANSKI EDIKT 313. , umjetnost poĉinje
ulaziti na velika vrata
-carevi na novac postavljaju svoje portrete, ne prednjoj strani je uvijek portret cara, na
straţnjoj element, simbol vladavine rimskih careva
-K kuje novĉiće – na reversu – kao pobjednik, kao vojnik u ruci nosi viktoriju – prednja strana
-Kristov monogram – IHR – na novcu – potvrda i peĉat novoj vjeri- na reversu uz simbole
rimske vojske simbol kriţa- nova povijest
-Konstantin kroz ove simbole otvorio put kršćanstvu da od 2. pol. 4. st. postane vladajuća
7
-na aversu – na konstantinovu šljemu kristov monogram – najpoznatiji novĉić
-prave promjene u 2. po. 4. st. , ulaskom kršćanskog svijeta
-ranokršćanska umjetnost – od 2. pol. 4. st. – SARKOFAZI – kršćani se sad ne skrivaju,
postaju naruĉitelji S, sa kršćanskom tematikom, a sve manje uz poganske motive
-osnovne forme gotovo nepromjenjive, mijenja se scena, biblijski sadrţaji ili jasni simboli
kršćanskog svijeta
-KRIST sa apostolima – glavna tema – nastavljaju ţivjeti rimski i maloazijski S
-ima ih svugdje ali su centri generirali formu i sadrţaj
-te teme nekada jako nejasne- krilati geniji više ne stoje nego nešto rade – beru groţĊe –
simbol Kristove ţrtve – vizualizacija psalma- iskupljenje i ţrtva
-teme su ograniĉene, Krist s apostolima, K na prijestolju predaje zakone ili kljuĉeve Petru ili
Pavlu, Krist kao Dobri Pastir
-strigile, akroteriji – 100% rimska radionica
-prikaz Adama i Eve i Kristova ĉuda skromno, ĉuda ĉeste teme – najveće kad je uskrisio
Lazara – rana Crkva se koristila ĉudima kao potvrdom i dokazom vjere kroz umjetnost –
promoviraju se ĉuda kao dokaz Krista
-rimske S od poĉ. 4. st. prepoznajemo po redu u prikazima ( scene ) , potreba za grupacijom a
opet da se zadrţi velik broj prikaza, smještaju se unutar arhitektonskih elemenata u niše
-S JUNIJA BASSA – rimski perfekt ( gradonaĉelnik ) – javno dokazao pripadnost kršćanskoj
zajednici – bogat, monumentalan, S sa kolonadama ( tip S ), stablo ili biljka stvara
odvojenosti, prikaz Kristove muke rijetki meĊutim na tom ti prikazi, u formalnom smislu
kvalitetan rad, tradicija dobrog klesarstva, ima anatomske pogreške ali pridodaje paţnju
detaljima
-najbolji primjeri u Vatikanu, u muzeju Pape Pija II. – zbirka 40 S + ulomci
-sarkofag – tema anastazis – Kristovo uskrsnuće – rijetka tema na S – zarobljavanje, kod
Pilata , ali nema muke – raspeća
- u središtu kriţ, ispod dva usnula vojnika – kriţ prikaz Uskrsnuća
-kršćanstvo poĉinje u Maloj Aziji, na obalama Palestine, materijalnih ostataka prvih kršćana
nema puno
-pronaĊene crkve nastale prije Konstantinovih, prostori prvih kršćanskih zajednica – DOMUS
AURELIA – crkva/kuća – DURA EUROPAS, prvi takvi u Siriji – grad, saĉuvan sloj s kraja
2. i poĉetkom 3. st.
8
-pravilni raspored ulica, stambeni i drugi objekti, isnule, pronaĊena 3 aktivna prostora kulta –
mitrin, sinagoga i kult kršćanstva = DOMUS ECLESIA
-prostorno naglašen, ostaci danas prenešeni u muzej u Damasku
-sinagoga- Stari Zavjet, ţidovska povijest uništenje hrama, pljaĉkanje
-DOMUS ECLESIA- najbolje saĉuvani u Dura Europas-u; govor kakav je bio kult kršćanske
zajednice – ljudi ustupili prostore kuća zajednici, samo u poĉetku na jednom katu
-kasno antiĉka kuća, atrij povezivao prostorije, velika prostorija za molitvu, prostor za
naobrazbu; za vjeronauk – dobro poznavanje vjere
-krstionica – najstariji pronaĊen dokaz, jednostavan prostor na jednom kraju niša i bazen sa
uranjanjem – vrlo jasni tragovi kršćanske umjetnosti – prikaz Krist Dobar Pastir, dolazak
Marije na Kristov grob – Uskrsnuće, iznad sarkofaga – Krist napravio ĉudo, izlijeĉio hromog,
ĉovjek drţi krevet; hoda, Krist vrši i drugo ĉudo; uskrsenje Lazara
-kršćani u Rimu rade u ilegali i formiraju u stambenim zonama Rima – domus eclesia –
TITULUSI – tipiĉni prostor za Rim – nastaje kasnije crkva nad tim prostorima
-dobivali imena po vlasnicima koji bi im ustupili prostor
-jedan ispod crkve Sv. Ivana i Pavla – prostori u kojima se nekad ţivjelo ali su dati kršćanima
na korištenje
-titulus – domus eclesia u Rimu – prostor darovan kršćanskoj crkvi, bogatiji ostavljali
-neki nose imena po vlasniku neki po muĉeniku – TITULUS CLEMENTIS, TITULUS
ANASTASIAE, TITULUS CECILIANE, TITULUS CHRYSGONI
-naglasak na smrt, na ţivotu nakon smrti
-preseljenje na onaj svijet vaţan, ukapali mrtve i ovijali u plahte i stavljali u grob – poput
Krista
-u poganskim religijama se osjeća prijelaz s paljenja mrtvih na ostavljanje tijela
-poznate ceste u Rimu – povezivanje s provincijom, via – grade se uz prometnice nekropole –
prostori za pokapanje mrtvih tijela
-rimsko pravo ne dopušta pokapanje u gradu nego van grada
-graĊenje nekropola uz glavne prometnice – obiĉaj Rimljana da se mrtvima daje poĉast –
nastavljaju kršćani
-kolombarij – zajedniĉke grobnice – velike niše sa grobnim urnama
-grobno mjesto oznaĉavalo status
-hodajući cestama Rimljani se zaustavljali i odavali poĉast umrlima – svijet mrtvih paralelan
sa svijetom ţivih – zapoĉinje u poganskom Rimu, kršćani preuzimaju tu tradiciju, ali bili
9
siromašni i u poĉetku zazirali od velebnih mjesta, obiĉnom ĉovjeku osigurati praktiĉno
mjesto, jednako za sve
-preuzimaju naĉin pokapanja koji nije kršćanski – kopanje podzemnih prostora –
KATAKOMBE – zapoĉinje u 2. pol. 2. st. – rješenje za gradove mrtvih prvih kršćanskih
zajednica
-na juţnom prostoru u poĉetku ( Rim )
-dogovor izmeĊu kršćanske zajednice i vlasti koja je dozvolila
-mukotrpan proces kopanja tunela, jako dugaĉki, na 2,3,4 razine
-tufo – mekan kamen kada stupi u vezu sa zrakom je krhak i tvrd – jednostavan za kopanje
-u kopanju sudjelovala cjela kršćanska zajednica, obaveza svakog
-unutar tunela, obiĉne rake – lokulusi – rupa, mali prostor razliĉitih veliĉina ( ovisi o tijelu –
muškarac/dijete ), za najsiromašnije kršćane, u bijeloj plahti tijelo i prostor se zatvarao –
siromašni – obiĉnom vapnenaĉkom ploĉom, bogatiji – natpis na ploĉi, slikarije = opada
jednakost
-izdubljen u zidu, niša, gornji dio luĉna ukrašena površina – arkosolij – arkos luk lat. – moglo
stati nekoliko tijela – obiteljske grobnice
-kubikula – soba, spavaonica – obiteljske grobnice
-ploĉe ostaci 1. kršćanske umjetnosti 1. i 2. st. u Rimu – natpisi koji nose imena, što je umrli
radio – na svim jezicima
-mraĉni uski hodnici, danas otkriveno oko 60 % grobnica ( K )
-bile magnet za barbare koji su mislili da će pronaći blago, no nisu pronašli ništa je ĉlanovi
kršć. Zajednice nisu bili ukopani sa niĉim vrijednim – barbari razbijali
-ukapanje u K do 4. st.
-u 16. st. interes za K kada zapoĉinju prve kampanje traţenje prvih K sve do danas
-nisu se vidjele na površini, ali ulazni prostor obiljeţen – priĉe da se kršćani tu skrivali
neistinite, carevi zahtijevali da budu dole, nisu se tamo vršili liturgijski obredi nego pogrebni
ritusi – 1. kršć. preuzeli od pogana taj ritual
-ritus aapea ili dr. – nalazimo kamene stoliće sa pravokutnim stupićima - mense – kao oltari
ali ne, samo za ritus
-crteţi na K – urezi, simboli da obiljeţe mjesto svog boravka, peĉati – dva dupina; simbol
drugog svijeta – poganski motiv; Dobri Pastir – preuzet od moshoforosa ; prikaz ţene s
ispruţenim dlanovima prema van – orantica – preuzeto iz antiĉke narikaĉe – duga haljina i
veo – prikaz molitve – kroz dlan kršć. primaju ljubav Boţju – materijalizirana misao – Krist je
svijetlo – 1. molitve; sa 2 ovĉice – to znamo da je ĉisto kršćanski
10
-monogrami Krista – Jesus Hristos - okviren u lovorovu vijencu – pobjedniĉkim vijencem –
nije ĉisto kršćanski, preuzimaju od pogana – simbol pobjednika – Krist je pobjednik –
jednostavni, na sarkofazima ili freskama
-K Via Latina – sjajni prostor, ostali saĉuvani kubikuli i prostori hodnika, prostor kubikula
ukrašen – forma klasiĉne antiĉke umjetnosti – geometrijske plohe, paţljivo rasporeĊeno, ne
postoje nove kršćanske umjetniĉke forme – jedino sadrţaj ima novo znaĉenje
-na vrhu svoda glava meduze, svi elementi unutar antiĉkog likovnog vokabulara – grilande,
posude sa voćem i cvijećem, ţivotinje – nema kršćanskih, ali neki jasno kršćanski – kantaros
flankiran paunima – paun; rajska ptica – domena drugog svijeta
-prostori nisu strogo definirani – kršćanski i poganski elementi – vokabular koji su poznavali
umetali elemente kršćanstva
-kripta – prostor u ranokršćanskim katakombama, mjesto gdje su bili ukopani vaţni pripadnici
– biskupi – ploĉa sa natpisom ili se pokapali 1. martiri – tijelo muĉenika – svi se otimali da
tijela muĉenika pokopaju u svoju katakombu – kasnije pomama za relikvijama; trgovina i
turizam
-neki od muĉenika bivaju pokopani u K namijenjene samo njima – prostori izdvojeni –
poploĉen pod, mjesto ukopa ( arkosolij ili sarkofag ) vrlo naglašeno, poploĉeno mramorom
-vrijednost materijala simboliĉki znaĉaj – prostori ukrašeni freskama i natpisima – kao
prostori za odrţavanje kulta na dan muĉenikove smrti – vršene mise, euharistijska slavlja – 3.
i 4. st. ispod zemlje, kasnije izlaze na površinu i postaju monumentalni sklopovi kršćanske
umjetnosti
-svodovi unutar kripti i kubikula – jasno se odreĊuje što je gore što dolje ( lijepo opisao Plotin
) – jasna distrikcija – donji dijelovi se na ukrašavaju, samo oploĉeni, gornji se ukrašava;
gornji prostor je svetiji, najznaĉajniji i najljepši – freske – pokazuju jasno kruţnicama (
upisane jedna u drugu ) – najidealniji , rajski prostor, podijeljen dijagonalama koje se
ukrašavaju
-u centru – Danijel s lavovima, orantice
-Prisciline K – Dobri Pastir u centru freske, Jona, moliteljica, Adam i Eva – simboli ali i
sliĉice Starog i Novog Zavjeta, simboli kršćanske vjere
-K u Rimu – Svetog Sebastijana, Svetog Kalista, Svetih Marcelina i Petra, Svete Agneze =
muĉenici
- Domitilline, Comodilline, Prosciline – bogate ţene koje su dale novac i prostor
-diţu se crkve na prostoru K martira – na podruĉju K Sv. Sebastijana – podignuta crkva nad K
11
-katakomba – art katakumbus – velika rupa kada berete zemlju, uzrokujete prazninu – u
juţnom Rimu se vadio kamen ( 1.st. pr. Kr. i 1. st. po Kr. ) – napušten i stvaraju se prva
ukopna mjesta – iskoristili Ţidovi, pogani za stavljanje tijela, ali dali crkvi – grobna mjesta uz
depresiju, za podzemne grobove kršćana – naziv potjeĉe iz srednjeg vijeka – u 4. st. se taj
prostor puni, gore velika memorijalna prostorija – kapela sa polukruţnom apsidom – smatra
se da je primila tijela Pavla i Petra
4. st. RIM
-pokret štovanja mjesta grobnica u kojemu su pokopani martiri – prostor znaĉajan – što se
bliţe pokopa do muĉenika, bolje mjesto na onom svijetu
-kult muĉenika obiljeţio arhitekturu, na ulazu u grad supstruktura od velikih graĊevnih
kompleksa
-crkve na mjestu puteva, katakomba ( groblja ) – grobne bazilike koje se grade iznad grobova
– CEMETERIJALNE BAZILIKE – da saĉuvaju mjesto muĉenika – ulazak u dva razliĉita
prostora – prvenstvene mjesta ukopa u te crkve van grada ( gradske u gradu ! ) – potpuno
razliĉiti prostori, cemeterijalne od gradskih
-bazilika Sv. Sebastijana – iznad groba Sv. Sebastijana – bazilikalni prostor, srednji brod
izdignut, longitudinalni prostor, povišen od boĉnih brodova, završava apsidom, boĉni brod
nastavlja svoje kruţenje – boĉni brod koji prerasta u deambulatorij – centar martirov grob –
svetac je svet, ima moć – kult od sredine 3. st. u cemeterijalnim bazilikama
-okolo mauzoleji bogatijih koji su si mogli priuštiti grobnicu i pribliţiti se martirovom grobu
-najznaĉajniji martirij u centru – grob Krista – 1. martir, njegov grob referenca muĉenika na
Kristovu smrt
-grob Sv. Petra – znalo se gdje je pokopan ( kr. 2. st. ), velika peterobrodna c. bazilika sa
transeptom – tlocrt orginalne crkve Sv. Petra – smatra se da je zapoĉeo Konstantin, ostaci
nekropole veliki – veliko ţidovsko groblje na podruĉju Vatikana, s druge strane Tibra;
Transtebereja – vrlo rano se naselili Ţidovi, razvili nekropolu; izgledala kao antiĉka – donosi
se tijelo Sv. Petra
-rekonstrukcija groba – arheološki potvrĊena 60 – tih godina 20. st. – edikula kao malo
svetište u dva dijela – donji; ploĉa sa otvorom, nadprostor, kao oltar, iznad edikula gdje je
gorjela svijeća, mensa za agape i poĉast umrlom – magnet i fokus kršćanskog svijeta
12
-zbog velike mase ljudi koji su dolazili trebalo promijeniti – na nagovor pape Konstantin
pristaje izgraditi cemeterijalnu crkvu – nekad to brdovit prostor, zatrpala se cjela nekropola,
diţe se crkva
-u s. pol. 4. st. – crkva Sv. Petra – da se ukapaju kršćani i vrše pogrebni rituali te na dan
sveĉeve smrti liturgija
-prostor grobnica ispod Sv. Petra – kao gradovi, uliĉice
-poganska kubikula – male nišice za urne
-Rim – unutar, 312. Konstantin pobjeĊuje, postaje jedan car, 313. proglašava MILANSKI
EDIKT – pravi kultni prostor poglavara, rimskog biskupa – ne gradi blizu centra, blizu
administrativnog, gospodarskog i poslovnog centra nego izvan, uz same zidine gdje su se
nalazile konjušnice; K poklanja taj prostor Crkvi; veliki slobodan prostor s vinogradima i
parkovima – biskupski kompleks – crkva, glavna, biskupski dvor, baptisterij
-njegova majka Helena daje sagraditi u isto vrijeme crkvu; privatnu kapelu – velika trobrodna,
donosi relikvije kriţa Krista – Santa Croce = 1. velike crkve u Rimu – prostori odmaknuti i
nisu smetali vladajućoj oligarhijskoj eliti
-Lateranska bazilika – peterobrodna, naglašen centralni brod sa testudom ; prozorima, zid, dva
broda sa svake strane, središnji viši radi statike
-sakristije sa strane – boĉni pomoćni prostor, brodovi razdijeljeni sa arhitravnom gredom, s
arkadama boĉni
-Lasencijeva bazilika – centralni i boĉni prostor, apside na kraju, kubus – najjdenostavniji
prostor za velik broj ljudi – unutrašnji prostor vaţan, vanjski neugledan
-podijeljenost – prostor za kler i za vjernike – polukruţna niša eksedra gdje sjedi kler –
preuzeli rimsku formu sa novim sadrţajem
-freska kako je izgledala Lateranska bazilika – crteţ prije rekonstrukcije
-baptisterij – uz biskupske crkve, pokrštavao samo biskup, jednom na godinu, na noć prije
Uskrsa, odvojene od crkve , kompleksni prostor, vaţno pokrštavanje i proći obuku odricanja
sotone, pokrštavanje u krsnim zdencima
-tlocrt Lateranskog baptisterija – preureĊen ali zadrţao svoj oblik , dodana Venancijeva
bazilika, centralni prostor – B svi centralnog tlocrta, vrlo monumentalno i lijepo, sa stupovima
koji okruţuju bazen, oko bazena postavljeni bronĉani jeleni koji su ispuštali vodu i u koje je
voda ulazila – voda temelj
13
-osoba koja se priprema za ulazak u crkvu – katakumen – ne moţe prisustvovati euharistiji,
izlazili bi van, vrijeme pokrštavanja – u jednoj se skidali i dobivali bijele haljine, pomazivanje
uljem, odricanje sotone
-kredo – svećenik izgovara prilikom krštenja, krštenik se uranja, kad se svi pokrste ulaze na
misu i ĉekaju do 12 sati naveĉer; ĉeka se uskrsnuće, sudjeluju u cjelom euharistijskom
procesu
-oprema vrlo bogata – mramorni stupovi, ciborij iznad bazena, bazeni kriţni, osmerokuti ili
šesterokuti, freske dekoracija, urezivana dekoracija, ikonografija krštenja, broj velika vaţnost
– simboliĉko kod planiranja prostora – 6 i 8 – apokaliptiĉki – baza osmerokuti ili šesterokuti
-centralne – poligonalne, kriţne – zbog martirija Kristovog groba
-uranjanje u vodu jest smrt i ponovo roĊenje
-Lateranska bazilika središte biskupa do 13. st.
-Santa Croce – postaje prvi reflektorij relikvija – crkva Helene – crkva Sv. Kriţa
Jeruzalemskog – Helena boravila u svetoj zemlji i skupljala relikvije i donijela u Rim –
komadić kriţa Kristovog, ĉavao kojem je bila probijena Kristova ruka, trnova kruna, prst Sv.
Tome – smještene u prostor s relikvijama – komad drvene ploĉe – zapis na latinskom,
hebrejskom i grĉkom; spominje Krista, spominje Isusa Krista Nazarećanina, donose povijesni
podaci – dnevnik Egerije iz Španjolske koja je išla na hodoĉašće u Jeruzalem i govori o ploĉi
sa kriţa koja se je štovala – otkrili su u crkvi Sv. Kriţa Jeruzalemskog – Amerikanci srušili
iluziju; dokazali da je falsifikat i srednjovjekovna krivotvorina – ali kršćanski povjesniĉari
tvrde da je to kopija pravog natpisa
-Bazilika Sv. Petra – rekonstrukcija izvornog – ima transept, transept razlika sa Lateranskom
bazilikom, nema deambulatorij , jedini transept u tom ranom razdoblju da regulira promet
oko sveĉeva groba – grobovi oko crkve, dva antiĉka mauzoleja
-prve bazilike monumentalni prostori zbog dosta kršćana, ali negdje nije – nego pojam
veliĉanstvenosti i veliĉine se mora odnositi na Boţju kuću
-predprostor, propileji, ulazak u atrij; ima izvor – prvi kršćani se peru da ĉisti uĊu u crkvu
kroz narteks u prostor bazilike; ulazak po redu, muškarci na jednu ţene na drugu stranu, djeca
na jednu – jasna prostorna dispozicija
-šema za kasnije ranokršćanske crkve
-cemeterijalna bazilika Sv. Sebastijana – deambulatorij
-Sv. Agneza – longitudinalna, oko sebe mauzolej Sv. Konstance – uz crkvu Sv. Agneze
prilijepio uz martirij – Konstantin potvrdio njen ulazak u onaj svijet – klasiĉan i antikan,
pravilni prstenovi, profilirani i kvalitetni stupovi, mozaici – niše, deambulatorij – kršćanski
14
ali, vinova loza u središtu portret, lik Sv. Konstance; faze obrade groţĊa – tiještenje groţĊa,
pretvaranje u vino – simbol Kristovog uskrsnuća
-bazilika Sv. Petra i Marcelina – mauzolej Sv. Helene uz ( Konstantinova majka )
-bazilika Sv. Lovre ( Lrenzo ) – podignuta u 5. st., pregraĊena u 6. st., a preureĊena u 12. st.,
nije barokizirana, jedna od netaknutih u Rimu, na mjestu martirija; groba Sv. Lovre
=Konstantinova arhitektura
-u Bizantiju gradi Sv. Irenu, Sv. Apostola – jednako monumentalno, ali ništa saĉuvano
-gradi u prostoru Svete zemlje – crkva RoĊenja u Betlehemu, crkva Anastazis; Uznesenja,
crkva na Maslinskoj gori
-monumentalna arhitektonska baza, poĉiva na preuzetom obliku rimskih bazilika ali joj daje
nove sadrţaje, dva osnovna oblika – bazilikalni longitudinalni –unutar gradskih zidina
- cemeterijalne – bazilikalni oblici nešto drugaĉiji,
razliĉiti pokopi unutar i uokolo svog prostora
-bazilike – naglašeni srednji brod, fokus prema svetištu koje završava apsidom , koja se ne
mora uvijek vidjeti izvana
-bazilika Sv. Petra nije karakteristiĉna za ranokršćanske bazilike, jer nisu imale transept
-narteks – natkriven, za okupljanje katakumena, za okupljanje svećenika pred ulazom u
liturgiju
-crkve od razliĉitih materijala, razlikuju se po tipologiji – matroneji / galerije – istoĉne crkve
sa brodovima ( na katu ), zapadne bez
-unutrašnjost uvijek jasno razdijeljena na prostor za vjernike – ulazni dio, glavni brod i boĉni
brodovi – razdjeljuju se dalje po spolu ili pokršteni ili ĉak po socijalnom statusu – prostor za
kler – vizualno odvojen – kanelumom – oltarnom ogradom, da odredi granicu do koje vjernik
moţe doći
-santuarij – prezbiterij – svetište = svetište ili na glavnu osobu prezbitera – fokus oltar –
jednostavan, najĉešće jednostavne mense – kamena ili drvena ploĉa koju nose postamenti,
jedan centralni stup ili arhitektonski element rimske arhitekture; kapitel ali okrenut –
negiranje postojanja u funkciji koju je imao prije – 4 stupića kao stol – primanje krvi/vina i
tijela/kruh
-ciborij – 530./540. se pojavljuje unutar Liber Pontifikalis – nastaje na osnovu utjecaja s
Istoka – baldahin – naglašava se vaţnost osobe koja sjedi – kiborij, kiborijum
15
-prostor do same apside; klupe za sjedište klera – sintronom – sintronos – ima katedru,
centralnu stolicu na kojoj sjedi biskup – biskup se u ranokršćanskoj liturgiji nije micao,
govorio s trona, komentirao dijelove Sv. Pisma – sve se temeljilo na tekstu, ĉitalo se
-liturgijska godina podijeljena na datume – ostali datumi obiljeţeni muĉenicima – biskup se
na njih referirao
-Ċakoni vodili liturgiju, hodali po crkvi – gastalci – stajale Biblije – stalci
-kadilo se i pjevalo – statiĉan proces
-najsvetiji ĉin – euharistija – oltar dolazi u funkciju – donosi se hostija i vino – Krist prebiva
na misi
-u boĉnim dijelovima na kraju mense – pastoforije – za odlaganje darova, darovi u naturi,
hrana za siromašne, briga za svakog ĉlana zajednice – svaki morao nešto priloţiti – biskup bio
postavljen od Krista kao onaj koji se brine o najzanemarenijima
-fiksna podjela – biskupi slobodni ali liturgijski namještaj fiksno podijeljen, iznenaĊenja nije
smjelo biti
-oltarne ograde – od pluteja, pilastri imaju utore da sjednu i flankiraju ih, u ranokršćanskim
crkvama niske ograde, ukrašavaju se – kriţ, jeleni piju iz kantarosa, jeleni – osnovna poruka
kršćanstva
-kasnije se crkveni prostor bitno smanjuje – pregrada doslovno postaje pregrada – dijeli se na
svetište i prostor za vjernike
-Konstantin ( 306. - 337. ) se seli u Konstantinopol ( 330. ) – naziva se Novi Rim
-preseljenje dvora, carevi se nikad nisu vratili u Rim – 2. pol. 4. st. – bogat i plodan rast
novoga grada - znaĉajno mjesto
-zidine, Septimije Sever izgradio prvu palaĉu, Konstantin pregraĊuje prostor carske palaĉe,
Sv. Sofija, Sv. Irena, Sv. Apostola – crkve, hipodrom, izvan grada gradi put Mese koji se
odvaja u dva dijela – otvaraju se na tom putu trgovi; postavljaju se kolumne, malo toga
saĉuvano, saĉuvan Konstantinov stup – carski stup, element vrlo tradicionalan u Rimu, prikaz
slavnih djela, jako korodirao, na samom vrhu imao zlatni kriţ – kršćanski car
-potkraj stoljeća stupa TEODOZIJE ( 379. – 395. ) sa 2 edikta – proglasio kršćanstvo jedinom
drţavnom religijom 380. ( 28. 2. 380. ), drugi edikt o progonu pogana – svi se morali
pokrstiti, proglašava taj dio kulta neprijateljskim – kraj 4. st. – jako malo znamo o
meĊusobnim relacijama tih dvaju smjera, ali znamo za strašni rat, za destrukciju, prostori
srušeni ostali razrušeni, neki iskorišteni za gradnju novih crkava – razliĉite informacije o
tome, uništavanje kultnih mjesta od strane kršćana
16
-Teodozije jedan od prvih koji je uvidio da Rimu prijeti opasnost ( Germani ) barbari –
diplomatskim putem rješavao, otvara put barbarima, novaĉio barbare
-Teodozije boravi u Konstantinopolu, stvara raskošan Novi Rim, gradi crkve, razvija carski
dio – hipodrom –u ranom razdoblju aktivan, ureĊuje se, postavljaju se razliĉite statue –
obelisk na mramornom postamentu – razliĉiti prikazi, ukrašen sa sve 4 strane – prikaz
Teodozija koji u svojoj loţi drţi krunu i daje ju pobjedniku – likovni jezik, oko 370. taj rad –
nema pomaka, kasno antiĉki izriĉaj, tipizirana lica, pomaci jedino gore, nema prostornosti,
nema detalja, nema trodimenzionalnosti, razliĉiti prikazi iz carskog ţivota
-sam Teodozije donosi zakon ukidanja javnih velikih zabava – utrke, arene , priredbe, terme,
kupališta; jer se to protivi kršćanstvu nove crkve, koja vodi nova religija
-djeluju veliki kršćanski mislioci koji zabranjuju te prijašnje stvari; ukidanje onoga što je
napravila rimska civilizacija – carski dekret
-Rim – kraj 4. poĉetak 5. st. – nalaze se najznaĉajniji martiri, papa, i dalje ţivi kao centar ali
slabi ekonomska moć, pada standard ali jaĉa kršćanska crkva – boom u izgradnji
monumentalnih prostora, grade bogati pripadnici rimske vlastele; senatori, 1. rimski biskupi –
ĉitav niz crkava
-od kraja 4. st. mnogo se toga promijenilo - mjesta titulusa ( domus ecclesia u Rimu )
prerastaju u crkve – Sv. Sabinu ( gradi Petar Ilirikus iz Dalmacije ), San Pietro in Vincoli,
-mjesta titulusa i dalje djeluju, ne gase se, nema prekida i dalje nastoje kroz svoju aktivnost –
uloga sakupljanja vjernika u tom djelu grada; ĉak do 6. st.
-grade i neke crkve koje nisu nastale na mjestu titulusa - Santa Maria MaĊore, San Stefano
Rotondo
-Santa Maria MaĊore se gradi na temelju jednog sna – 1. crkva posvećena Bogorodici – nije
se prije slavila, tek od 5. st. se proglašava Marija majkom Isusovom – teološke rasprave o
Kristu, Mariji, Josipu i svecima – u 5. st. se gradi ta crkva za kult Marije – Sv. Marije Velike
-Santa Pudenziana – nastaje na jednom od titulusa, ostao mozaik u konhi same crkve – rana
monumentalna umjetnost mozaika – ukrašavanje prostora s poĉetka 5. st. – prikaz – formalni
jezik, solidan mozaik u naĉinu tehnike prikaza; Krist na tronu okruţen apostolima, s desne
( l ) strane Pavao a s lijeve ( d ) Petar, iznad Petra ţena koja kruni njega i iznad Pavla, nebeski
Jeruzalem, simboli apostola – jasan volumen i jasna ocrtna linija, tipiĉne fizionomske
karakteristike, nota netipiziranih likova – izdvajaju se Petar ( Ţidovima ) i Pavao ( svima;
gentibus; ostalim narodima ) – centralni prikazi, najvaţniji, vaţna uloga; prikaz Viktorija –
ţene koje krune apostole kao misionare, ujedinitelje Ţidova i neţidova kao vjernike – bliskost
17
sa poganskim – ţene personifikacija Viktorija – poruka jedinstva svih u okviru Crkve; nove
religije
-mozaik jedan od najskupljih medija – crkva bogata ako ima mozaik
-Teodozije dijeli carstvo izmeĊu Honorija i Arkadija ( sinovi ) – Istok i Zapad – podjela
carstva
-politiĉki vaţan ali i zbog pritiska i razliĉitosti, razliĉite povijesne priĉe obiljeţene razliĉitim
vladarima i sposobnostima, razlog tomu ( 4. i 5. st. ) novi etnosi koji ulaze u RC, stoljeće
pljaĉka i upada u gradove
-etniĉka grupa zapadnih Gota – kreću i naseljavaju se u blizini Konstantinopola IRC -
Teodozije dozvolio ulazak u carsku vojsku, pohod za otuĊivanjem teritorija, neprijateljski
pohod, jezikom diplomacije se pokušao ustanoviti odnos
-410. velika pljaĉka Rima – šok, spalili i opljaĉkali pod Vizigotskim voĊom – Rim više nije
carski centar, ostao na milosti i nemilosti, strah i promjena
-u Rimu Teodorikova kćer Gala Placidija; oteo ju Alarik Vizigot, ona sestra Honoriju i
Arkadiju
-na prostoru Španjolske osnovali Tuluzijsku drţavu, Alarik oţenio Galu Placidiju - ĉinjenica
pogodovala odnosu Honorija, Teodozija s Vizigotima; kratko vrijeme nisu ratovali, nakon
smrti Alarika one ne odlazi u Rim nego u Ravenu – postaje novi veliki centar; grad na
Jadranskoj obali, veliki carski centar – u doba tetrarhije Milano jedan od centara za vrijeme
Dioklecijana, no u jednom trenutku vrlo opasan, boravi i biskup Ambrozije; protivnik
Teodozija; seli u Ravenu – prolaz samo morskim putem, zaokruţen muljevitim tlom – vrlo
teško osvojiva, najznaĉajnija luka za carsku flotu; Honorije seli u Ravenu; za sigrurnost
-Gala Placidija 480. se vraća, udaje se za magistra Milituma, njezin sin postaje rimski car jer
Honorije nije imao nasljednika, njezin si maloljetan, Gala preuzima vlast
-gradi se carska rezidencija, velika bazilika Ursina – katedralni centar, administrativni centri
-GP gorljiva kršćanka, ortodoksna, ĉesto boravi u Konstantinopolu
-sukobi u 1. st. oko teološkog mišljenja o Kristu – podijelila ranokršćanske oce, vjernike na
dva tabora – ortodoksni – prihvatili dvojnost Krista
- arijanci, arijevci – slijedili uĉenja Arija – Krist ne moţe biti bog i ĉovjek,
naglašavali boţansku osobu Krista
-novi barbarski narodi uglavnom arijevci – crkve se na posvećuju Mariji, neki ortodoksni
sveci manje naglašeniji
18
-GP u Konstantinopolu pokupila novi trend; zaluĊenost relikvijama – Zapad vrlo strogo oko
relikvija, no GP to donosi u Ravenu – donosi komad kriţa Kristovog – gradi crkvu Sv. Kriţa
– Santa Croce – u obliku latinskog kriţa – prilagoĊava ideju relikvije crkvenoj formi
-crkva Sv. Ivana EvanĊelista – GP potakla izgradnju u 5. st. – dobio gotiĉki prilaz i
srednjovjekovni zvonik, ali ostala saĉuvana
-GP poticala umjetnost, izgradnju i kult, Ravena posljednja gubi znaĉaj, bolje oĉuvani
spomenici iz 5./6. st.
-crkve u Raveni – bazilikalne trobrodne sa istaknutim brodom, gradilo se ciglom –
karakteristiĉno za prostor sjeverne Italije – ali nisu se saĉuvale slikarije
-veliki široki srednji brod sa jasnom kolonadom stupova, široki luk vodi u prostor apside,
trijumfalni luk dijeli glavni dio broda od apside, prozori osvjetljavaju prostor, ukras se nije
saĉuvao
-kapitel – prikaz klasiĉne forme, bogati lisni motivi akantusa, ima impost ukrašen sa
Kristovim monogramom ili biskupskim monogramom – kao forma se serijski proizvode
-saĉuvan mali ulomak podnog mozaika – natpis – spominje donatora muţa i ţenu – bez
bogate figurativne dekoracije, grafiĉki ili figurativni motivi – jer po tome hodamo
-crkva Sv. Kriţa – saĉuvana samo kapela, 5. st., velika bazilika u obliku kriţa; referira na
relikviju koju ima, ispred crkve 2 grobne kapele – u nišama kriţno oblika i duboke, niše
pravokutne – sarkofag s tijelom umrlog – ne nalazi se van zidina grada nego unutra – najraniji
primjer – najvjerojatnije namijenjen GP i njezinim potomcima – ostaci sarkofaga – nova
stvarnost zakona koji dozvoljava ali skromno; samo za carsku obitelj, pokapanje unutar
gradski zidina – nema martira nego relikvija; nema vaţnog korpusa za ukop kršćana
-donijela relikviju i tu će se GP pokopati – to je martirij – relikvija postaje jednaka liku – to
donijela sa Istoka; Konstantinopola
-Ravena iznimka u ZRC u 5. st. – prenijela duh Konstantinopola u veoma latinski grad Italije
-kriţni oblika kapela ( referira na relikviju ) sa istaknutim centralnim dijelom – obrada
vanjskog zida – slijepe arkade, lezene – razbija ziĊe, elementi unutrašnje dekoracije na zid –
novo – utjecaj sa Istoka – rastvaranje zida – Ravena u vrijeme GP pod utjecajem iz K –
dovela i graditelje iz K
-kapela Gale Placidije = kapela Sv. Lovre – saĉuvana od kompleksa crkve Sv. Kriţa, uz
crkvu – lijepa izvana ali i iznutra – unutrašnjost – razlika izmeĊu prostora dolje i gore – donji
dijelovi goli, nema ukrasa; presvuĉeni tankim mramornim ploĉama, vijenac, istak – linija
stvara razliku izmeĊu dijela koji nosi; koji je nošen – jaki debeli zidovi nose, postamenti, rast
u jednom trenutku da bi se u jednom trenutku napravila linija i nalijeţe na ono dolje – remek
19
djelo zanatstva – prikaz dvojnosti u dekoraciji – nosi; materijalan, nošen; nadgradnja, likovi iz
biblijske mitologije – Krist i sveci – lijep prostor, geometrijski i vegetabilni ukras – freska,
najĉešća mozaik
-ideja odnosa prema arhitekturi roĊena na Istoku u K , majstori i GP vodi u ZRC
-bogat mozaik. Svaki djelić gornjeg dijela prevuĉen mozaikom – figuralni prikaz Apostola,
Dobrog Pastira – forma još uvijek koja poĉiva na tradiciji – kasnorimski mozaik – plastiĉnost
i volumen, svaka ovĉica u drugom poloţaju, okrenute prema Kristu, jasno definiran prostor
oko Krista – ĉvrsti likovi
- s druge strane u glavno dijelu u centralnoj apsidi nasuprot Dobrom Pastiru – nove
interpretacije otkrivaju nove tenzije prikaza – ne na prikazu Sv. Lovro nego Krist pobjednik –
ima pobjedniĉku knjigu, rešetke i vatra; gore arijanske knjige; ili za muĉenje Sv. Lovra
-GP umire prije nego provaljuju Huni i Avari, Valentijan; njen sin kasnije kada vlada vrlo
nesposoban, kasnije smjena vladara vrlo brza, uglavnom pripadnici vojnog staleţa sve dok ne
sjeda na prijestolje posljednji vladar Romul Augustul ( carska linija, vrlo nesposoban, sukob
vojnog i aristokratskog dijela; nesposobni ) do 476. – smjenjuje ga vojnik Got – Ostrogot
Odoakar – dolazi na prijestolje ZRC – Goti postaju dijelom, meĊutim Odoakar je pametan i
sebe nije proglasio carem nego kraljem, šalje insignije caru Zenonu ( IRC ) – savjetuje
Zenonu da se ponovo ujedine, Odoarak bi bio njegov podanik i kralj Italije, ali Zenon se vara
jer O proširuje svoju vlast; stvori snaţno Kraljevstvo Ostrogota koje je ugrozilo Zenona i IRC
– O sve manje poslušan zakonima IRC – donio svoje zakone; uvoĊenje germanskog elementa
– unutar samog središta na podruĉju srca ZC unosi se novi element barbarskog naroda, kulture
i tradicije; pogotovo u domeni prava; drugi elementi – nije drago IR caru – Zenon šalje svog
sugovornika Gota TEODORIKA koji se nalazio na podruĉju Balkana, mlad i obrazovan,
vojskovoĊa, vrlo sposoban; odlazi i svrgava O i postaje kraljem
-prikaz Teodorika na novĉići – ima brkove i dugu kosu – oznaka barbara – sve drugo isto u
prikazu; carsko odijelo, nosi kugli insigniju, na njoj viktorija koja potvrĊuje njegovu titulu,
natpis – novi element u jasnu imperijalnu formu – prikaz frontalno, on je rex; kralj – prikazuje
se kao imperator, car
-Teodorik će se ţeljeti odvojiti od IRC, nikako se to ne sviĊa velikom Justinijanu
-T stupa na kraljevsko prijestolje, nasljeĊuje Odoakrovo carstvo, sposoban, neke teritorije
otpustio ali uspostavio dobru vladavinu – odnosi izmeĊu barbara i Rimljana, ortodoksa i
arijanaca
20
-arijanac kao i većina barbara, zaluĊen ali dozvoljava da se paralelno vrše dvije konfesije
-katedrala i biskupski dvor Arijanaca – dvojna religijska vlast paralelno
-napravio nosi sklop palaĉe, sagradio San Apolinare Nuovo ( Ravena ) – dvorska kapela uz
palaĉu – biskupski arijanski sklop
-San Apolinare Nuovo – razliĉito u dekoraciji u odnosu na ortodoksne – nema Bogorodice i
nekih svetaca
-jednostavna jasna bazilikalna struktura sa širokim brodom i apsidom, prozorski lijepi zid,
stupovi sa kapitelima i impostom vegetabilne dekoracije
-mozaikalni ukrasi u 3 razine – prostor praznog zida – povorke svetaca i svetica – NIJE
Teodorikovo – 2. iznad povorke Apostoli i Proroci, 3. male kockice sa vegetabilnom
dekoracijom + prikazi iz S i N ZAVJETA – sjeverni brod – SZ – hladan; juţni brod – NZ –
okupan
-Teodorikovi prikazi u mozaiku i kuĉice sa lukovima – promjena kolora – nedostaje okvir,
volumen i prostor – likovi na zlatnoj pozadini – figurativni prikazi pokazuju zlatnu, pozlaćen
apstraktan prostor, nema arhitekture, plastiĉnosti i volumena; likovi frontalni, stoje strogo i
simetriĉno, nema psihologizacije i specifiĉnih detalja; jako tipizirano – promjena
-u donjem dijelu, najvećem i najljepšem – prikazi vezani uz arijanske svece, prikaz
Teodorikove palaĉe – lukovi, zavjese nisu orginalne, u nišama ostaci likova – kad je Justinijan
osvojio Ravenu ušao u crkvu i naredio da se ti mozaici skinu jer su vrvjeli arijanstvom –
zamijenili zavjesama, crnom površinom i povorkama svetica i svetaca – predstavnici najvećih
ortodoksa – crkva bila posvećena Isusu Spasitelju ( posvetio Teodorik ), a Justinijan posvetio
Sv. Martinu – borac protiv arijanstva
-baptisterij Arijanaca – Santo Spirito kasnije – klasiĉan, poziva se na Lateranski b. , centralni
dio sa ophodom + piscina iznad koje je mozaik sa prikazom Kristovog krštenja - prazno
prijestolje, apostoli nose vijence i ruke su im prekrivene; hetimasija – Arijanski baptisterij –
zlatna pozadina, ukoĉeni likovi, u centru prikaz krštenja
-utjecaj Istoka; Konstantinopola od kojeg ništa nije ostalo ali se vidi po ZRC – širenje ideja
-Teodorikova grobnica – izvan grada na putu prema Classeu – od istarskog vapnenca, forma
rimskog mauzoleja, od 2 kata; donja etaţa – sarkofag; gornja – oratorij za molitvu – sav u
kamenu; radili Istarski majstori – u unutrašnjosti centralan sarkofag oblika sjeverno-afriĉkog
tipa; od granita; donesen, Teodorik ga uvezao iz Afrike – Goti i Istra – Istra se pojavljuje kao
znaĉajan lokalitet – bogata ostavština Kasiodora – T osobni tajnik, kroniĉar, pisac, savjetnik –
povijest T carstva – ĉesto se spominje Istra – prekrasan kulturan prostor sa divnim vilama –
Istra u 6. st. bizantsko-gotskih ratova i Justinijana - Poreĉ; Eufrazijeva bazilika – veza
21
PROVINCIJSKA UMJETNOST – ne nosi negativnu konotaciju, ne pripada velikom centru,
kopira centar
-umjetnost centara, periferije, provincije
-umjetnost kasne antike provincija – unutar granica RC, brojne, znaĉajne, vrlo bogata,
arheološki dokazi da se širenjem kršćanske zajednice širi novi jezik, svaki dio prilagoĊava
svome centru
-npr. Arhitektura – statiĉna i prepoznaju se najviše razliĉitosti; drugi mediji pokazuju
zajedniĉko prepoznatljive odlike
-slikarske radionice – mozaik i fresko slikarstvo – crkveno ureĊenje
-razlike u mediju – arhitektura – statiĉna, vertikalna; drugi – vodoravno širenje ( slikarstvo,
kiparstvo i primijenjena umjetnost )
-2 velika centra koji generiraju forme na naše podruĉje – Milano ( carski grad ), Akvileja (
jedan od najvećih centara umjetnosti, velika luka, jak gospodarski centar – dvojna bazilika –
centar za širenje kršćanstva i umjetnosti za ĉitav prostor Jadrana ) – izvorište formi i širenja
kršćanske misli
RAZDOBLJE JUSTINIJANA
- ( 526. ), 6. st. – pokrenuo velik broj projekata, pokrenuo ideju rekonstrukcije RC, vratiti
veliki sjaj RC
-kroniĉari ostavili bogate zapise – arhive – Prokopije; obraĊuje razliĉite teme njegove
vladavine ( govori o njemu kao i o teologu )
-ideja da ponovo obnovi RC, da proširi i stvori ĉvrstu drţavu; uspio proširiti granice – ponovo
prostor Italije osvojio od Gota – u sagi Prokopijevog djela o tom ratu – protjerao Vandale –
ponovo zaokruţio Mediteran
-trgovina, promet – vladar Mediterana vladar cjele Europe
-nakon osvajanja, 540. ( pala Ravena – 2. carski grad na Zapadu ); 540. – 580. – mirno
razdoblje, iluzija ponovo vraćene snage obnovljenog RC – procvat u gospodartvu i kulturnom
smislu ( umjetnosti ) – veliki mecena; graditelj, sudjelovao u crkvenim raspravama o
umjetnosti
-razvijao Konstantinopol – ne širi ga, ostaje unutar Teodozijevih zidina, ali puno gradi ( 38
crkava ) – malo saĉuvano, Turci u 15. st. pretvorili u dţamije
-graditelj korpusa svjetovnih graĊevina – voĊa i car – da bi saĉuvao grad od upada barbara –
podzemni prostori – bazilike; spremnici za vodu i ţito – spremao se za opsade barbara, zbog
22
zaliha se oduprli mjeseĉnim opsadama – ti prostori opremljeni mramornim stupovima,
najvišom arhitekturom, mali arhitektonski biser ispod zemlje – skladišta; cisterne
-6. st. – obnova crkava unutar carske rezidencije koje je naslijedio iz Konstantinovog
vremena; pobuna frakcija – mali graĊanski rat; Pobuna Nika – uništavanje palaĉa i crkava;
poţari; stradala Sv. Sofija i Sv. Irena ( Sv. Mudrost i Sv. Mir ) – temeljne dogme, nema
muĉenika – dvije ruševine – Justinijanova obnova – iznova na temelju starih bazilika –
pozvao najvrsnije arhitekte – danima se raspravljalo kakve trebaju biti da prikaţu sav sjaj
njegove politike i temelje crkve – program koji mora pokazati veliĉinu kršćanske crkve i misli
– Plotinovo uĉenje – kanon za umjetnost 6. st. – crkva mora biti izraz prostora u kojem
obitava Bog i mora biti sasvim razliĉita od prostora za ljude
-Bog – Svjetlost – logos nasuprot materiji; zemlja, tvar, ĉovjek – mraĉno, vrijedno samo ako
je okupano Boţjom svijetlošću
-prije samo jedna putanja u crkvi – fokus oltar, meĊutim Justinijanovi arhitekti uvode
vertikalu – emanacije svjetlosti, teţnja prema svjetlu – horizontala + vertikala
-Sveta Sofija – zabiljeţeno u dokumentima 6. st. – arhitekti grade pravokutni bazilikalni
prostor od središnjega dijela koji je viši i od boĉnih brodova, središnji brod završava apsidom;
iznutra polukruţnom, izvana poligonalnom; 2 narteksa – egzonarteks i endonarteks
-novo – velika kupola; polukrug iznad centralnog prostora – spajanje klasiĉnog
longitudinalnog sa novom idejom prostora – jasna referenca na prostor neba – novi fokus; vrh
kupole; ne samo hod od ulaza prema oltaru nego i rast – mraĉno prema svjetlu kupole, prostor
koji nosi – zatvoren, ĉvrst zid; mraĉan; gore elementi za otvaranje – spoj teoretiĉara
Justinijanovog doba – simboliĉko znaĉenje javno i zapisano – kanon – što se treba poduzeti;
ali to je ideja stvorena u vrijeme Justinijana i trebat će vremena – teško i vrlo sporo; carski
centar ali teško i slabo prihvaćeno izvan centra – promjena kompletnog naĉina gradnje
-njegov utjecaj nakon 50. godina slabi – Langobardi zauzimaju, Istok nastavlja tu ideju tek u 9
st. ( bizanstka crkva gdje je ta ideja razvijena od 9. st. ); na Zapadu prestaje ta ideja; nastavlja
tradiciju longitudinalnosti
-Sv. Sofija, Sv. Irena, Sv. Sergija i Bakha, Sv. Apostola
-Sv. Sofija – zasebna, zbog toga jer je carska crkva ( krunidba i druge stvari carske politike ) –
prikazala se moć J, ali i moć biskupije u K
-promjena unutrašnjeg rasporeda – glavni patrijarh imao drugaĉiju liturgiju, morao imati nešto
posebno, spektakl – Mali i Veliki ulaz; vrste liturgija – Mali ulaz – svećenici sa pratnjom; iz
glavnog ulaza na glavna vrata iz narteksa, do prezbiterija do svog mjesta
23
-otvaraju se boĉna vrata kroz koja ulaze vjernici ( pastva ) ; glavni ulaz za glavne svećenike i
za njegovu pratnju – solea – sveti put od ulaza do oltara ( prostor kroz koji Ċakoni prolaze pri
prinošenju darova na oltar )
-povećava se oltarni prostor – Veliki ulaz – donošenje hostije – kriţanja, kaĊenja, pjevanja –
bogat proces = promjene
-do koje mjere su provincijalna podruĉja uzimala utjecaj centra, velik i znaĉajan utjecaj crkve
I i Z umjetnosti ranog srednjeg vijeka
-osnovni elementi Sv. Sofije – 4 polukupole i kupola, temeljno longitudinalno, od ulaza
prema istoku; oltaru – osnovni put – kupola na 4 ogromna stupa koji nose pandative, oni
tambur koji nosi elipsastu kupolu ( izduţeni oblik ne krug ) – zahtjevno; 1. pala, izgradili 2. i
postavili 4 manje; dodatno uĉvršćenje
-novi element – lukovi koji poĉivaju na stupovima i ĉine polukrug – eksedra –u prostoru,
samo luk sa stupovima, razbija oštrinu longitudinalnog prostora; da se obogati prostor
razbijen dodatnim elementima
-danas muzej, skidanje oplata i pojavljuje se mozaik izvornog 6. st.
-ukrasi – znamo iz izvora – kronike iz 6. st. ekfrazis – vrsta pisanja umjetniĉkih djela gdje se
koristi rjeĉnikom mašte i što su ţeljeli vidjeti – neupotrebljivi
-podni mozaik, donji zidovi obloţeni mramornim ploĉama, gornji dio mozaici i štukature –
najvrsniji majstori
-podni i zidni ukras, ostali dijelovi arhitektonske dekoracije – stupovi, kapiteli, kolonade,
lukovi – ranobizantski kapitel 6. st. – kapitel Justinijanovog razdoblja – ne izlazi iz kamene
površine – dubljenjem – posebna svrdla ne klešu kamenu površinu nego buše i dube, poput
plašta prekriva, ĉipkasti ornament; tipovi kapitela – obrnuta piramida, ravne samo se buši,
zoomorfni i vegetabilni motivi – lakše i brţe za napraviti i lakše transportirati – veliki boom –
ali za opremu crkava mramor, ali mramor/kamenolomi pod carem – Peloponez i Pentelikon (
Mramorno more ) – carske radionice, nabavljanje mramora iz carskih kamenoloma i
radionicama specijaliziranim manofakturama ; prijevoz brodom, brzo, lijepo i da nije
osjetljivo; jer bi se u transportu lako okrznulo, ali takvi kapiteli dolaze takav kakav jest do
odredišta – negiranje teţine i funkcije oblika; negira teţinu kamena kao materijala – novi
naĉin, perforiranje i bušenje i na luĉnim prostorima i na svim prostorima gdje se to moglo
uvesti ( raniji – Teodozijanski do 5. st.)
-J obnovio crkvu Sv. Irene, vrlo blizu Sv. Sofije – mala kopija Sv. Sofije – korištena od
konstantinopolskih biskupa i po uzoru, longitudinalni brodski prostor sa kupolom u središtu,
veliki atrij, narteks; posebno znaĉenje
24
-više se odjeća spoj longitudinalnog i kupole koja je puno manja, jasniji osjećaj kombinacije;
kupola bez dodatnih podupiraĉa, pravilna kruţna, završava u apsidi; poligonalna izvana
polukruţna iznutra
-galerijski prostor – široki matroneji ( galerijski prostor ) – Istoĉna crkva i K
-crkva Sv. Sergija i Bakha – napravljena iskljuĉivo centralno, najranija centralna na Icarstvu
-stupovi oko kvadrata diţe se kupola, brodovi se upisuju, od centralnog broda okruţen
velikim stupovima, izdiţe se tambur sa kupolom, stoje na luĉnim dijelovima, rade eksedre;
polukruţni lukovi, dodatni
-dvokatna, naglasak na prezbiteriju, iznutra polukruţan izvana poligonalan
-povećanje prostora svetišta – novo – povećava se od glavnog broda, više prostora – diţe se
oltarna ograda, diţu se stupovi povezani arhitravom – visoka pregrada zatvara pogled u
svetište – donji plutejima, gornji zatvoren zavjesama - euharistija – mora biti mistiĉna da
nitko osim svećenika ne vidi – spuštaju se zavjese; preobrazba kruha u tijelo, vina u krv
-solea ograĊena s oltarnim ploĉama diţe se ambon; kao propovjedaonica – element crkvenog
namještaja s 2 stepenice – jedne za ulazak, jedne za silazak – za ĉitanje Sv. Pisma – stalak;
širi se i na I i na Z
-plutej oltarne ograde – oltarna ploĉa okrenuta prema vjernicima; za dekoraciju – elementi
koje ţelite postaviti u svetištu, dijeli svetište od prostora za vjernike – ukrašavanje
jednostavno – jezik jednostavan od krizmona ( 2 kriţa ) povezana, puno praznog prostora – 3
elementa – centriĉna kompozicija, strogo simetriĉna, skulptura i slika – novi odnos – ista stvar
kao oni na zlatnoj podlozi apside – rajski prostor – jasan okvir, odnos izmeĊu likova i
pozadine – kanon u umjetnosti Bizanta do današnjih dana
-krizmon flankiran sa 2 pauna - forma i naĉin jasna
-dekoracija – arhitektonski element koji ne nosi nuţno poruku – ne komunicira poruku
- dekoracija ziĊa i namještaja prenosi poruku
=razlika namjene, forme i ideje
-uvoĊenje Marije – Bogorodica dobija u 6. st. posebno mjesto u ikonografiji - rasprave – 431.
proglašena Theotokos; Majka Boţja – scena – Navještenja, Poklonstva itd. – u kristološkom
sklopu – u 6. st. se izdvaja – naglašavanje osobina majke, djevice, ĉistoće, posvećenosti –
postaje 1. zaštitnica K i cijelog « Bizantskog carstva « - njezina pojava ĉesta u umjetnosti; u
monumentalnoj – glavni lik u apsidama ( i u Poreĉu ) i intimnije uporabe primijenjene
umjetnosti – moda na I carstvu – ikone – svete slike – ne slika u smislu predmeta nego u
ikonografskom, ono što predstavlja; moć sveca ili Krista, ili Marija u prostoru u kojem im
moţete prići i gdje ih fiziĉki dodiruju – na drvu ili freska – posebnim nadahnućem direktno od
25
Boga, da pomogne u nevolji – u 6. st. puno posvećeno Mariji – najkorištenije u jednom
trenutku, praksa da se te ikone nose u vojne pohode, u procesijama, na Istoku zatvoren unutar
« Bizanta « - samostan Sv. Katarine; najveća kolekcija ikona
Zapad – Ravena
-padom Rima Bizant zauzima prostor Jadrana, ponovo poprište, nadbiskupija
-Justinijan šalje Maksimijana ( pulski ) i postavlja ga za nadbiskupa u Raveni; gaĊaju ga sa
trulim povrćem i kamenjem – opiranje društva da kralj postavlja nadbiskupe; najznaĉajnija
uloga u gradu u kojem stoluje
-Justinijan se ponaša kao car na naĉin boţanstva; ţeli odrediti sve; iskoristio papa – buna
protiv Justinijana; otpor prema centralnoj vladavini J – to srušilo Bizant; nezadovoljstvo zbog
ţelje uspostave prisilnog jedinstva; dogodilo se suprotno, osjeća se kolaps; Zapad; opet
procvat, pod Justinijanovim patronatom i zahvaljujući potpori bogatih graĊana, dolaskom J
gradi se nekoliko crkava; arheološka zona i saĉuvane
-San Vitale; lokalni svetac; kompleks nadbiskupske kapele, novi namještaj u skladu s novim
idejama; ambon, ciborij, proširenje svetišta
-nadbiskupska kapela – mozaici; prazna površina, puno zlata, likovi oštra crta, ukoĉeni,
gledaju prema gledatelju
-Krist kao vojnik; pobjednik; gazi zmiju i lava
-Stolica od bjelokosti nadbiskupa Maksimijana – prikazi S i NZ
-San Apolinare in Classe – Classe ravenska luka – ravan prostor, polovica 6. st.; dolaskom
Bizanta na ove prostore – klasiĉni bazilikalni objekt, istaknut središnji brod, završava
apsidom iznutra polukruţna izvana poligonalna, atrij, narteks, glavni brod naglašen otvorom u
gornjoj zoni prozorskim zidom, lezene izvana, unutrašnjost – široki visoki glavni brod, veliki
široki trijumfalni luk, široka apsida; apsida saĉuvana, mozaik trijumfalnog luka, konhe i
apside i izmeĊu prozora; sveci i biskupi s podruĉja Ravene
-kanon prikaza umjetnosti 6. st. – zlatna, centriĉna kompozicija – u centru kriţ i Sv. Apolinar
u donjem dijelu; simetriĉna, apostoli kao ovĉice – jasnoća, apstraktne; prostor raja; s druge
strane svijeta – simboliĉan mozaik nosi puno poruka – program prikaza – razliĉite razine
ĉitanja, odozgo prema dolje, od centra prema rubnim stranama – poruke; teološko znanje,
kompleksni program; dekor nastaje na temelju promišljene ideje
-transfiguracija – temeljni prikaz; potvrda – ne u figurativnom obliku nego kao kriţ na plavoj
pozadini sa zvijezdama, iz oblaka izvire Boţja ruka, jedna ovĉica s jedne ( Petar ) i 2 s druge
26
strane ( Ivan, Jakov ) – apostoli koji su bili s Kristom; Mojsije i Ilija – s jedne i druge strane s
gornje strane kriţa
-Apolinar obuĉen kao biskup; hijerarhijsko; on je taj ispod u stavu molitve, predstavlja crkvu
na zemlji, apostoli ga nadahnjuju – simboliĉka scena; prikaz prenosi poruku/ideju a ne
dogaĊaj
-crkva Sv. Vitala – financirao Julian Argentarijus ( Argentarije ) bankar; bliske veze sa
carskim dvorom, a crkvu dao sagraditi sam Justinijan; carska fundacija; graditelji došli iz K-
utjecaj K
-lezene se proteţu s cjelom visinom, potpornji; kontrafori, vanjski, mogućnost otvora zida i u
donjoj zoni – okupana u svjetlosti; centralni prostor od unutrašnjeg broda, prsten, ophodni
brod poligonalan
-eksedre – niše u prostoru nose stupove; razbija monotoniju ophoda; dugaĉko svetište, narteks
od osi; odmaknut od osi – atrij se širi, namjerno u planu narteks ukoso na u osi; usmjeren
ulazak u crkvu, 2 osi; 2 ulaza, os kretanja prema boĉnoj kapeli; grobne kapele dva velika
biskupa; mauzoleji – juţna kapela; Ecclesius, Ursicinius, Victor, sjeverna; moţda namijenjena
Julianu Argentariju – prema 1. ravenskom biskupu usmjerena os narteksa; znaĉaj tog prostora,
kombinacija
-unutar – poštuje elemente kanona ukrašavanja – donji dio; mramor s prekrasnim kapitelima i
lukovima; nakon zona oslikavanja
-centralni brod, tambur, obojani kapiteli – dokaz da su bili obojani ( restauracija ), sa
impostima i štuko dekoracijom na lukovima
-apsida – mozaikalni ukrasi; gornji dio; svodni dio – Krist kao Janje nose 4 anĊela; fokus
- Krist; krizmon nose 2 anĊela; svjetlo – anĊeli nose krizmon, prikaz boĉno ( 2 boĉno i
iznad apside ), krizmon flankiran elementima rogova obilja s jedne i druge strane; unutrašnji
luk apside
- centralni prikaz – Krist na kugli/kozmosu okruţen anĊelima; anĊeli odjeljuju
zemaljski svijet od rajskog, citati koji upućuju na Krista, jedan biskup nosi model crkve u
ruci; Eklesijas s D ( l ) strane, s L Sv. Vital
- zidovi sa strane, boĉno - prikaz 2 ţrtve – ţrtva Izaka i Abela + Melkisedeka – jedna s jedne
druga s druge strane boĉno
-u konhi – « slike « - Justinijan sa pratnjom – jedna strana svjetovna pratnja, s druge crkvena
pratnja na ĉelu s Maksimijanom; J ima aureolu, obuĉen u purpur – boţanstvo, drţi zlatnu
posudu/pladanj; trenutak ulaska pratnje i J u crkvu; donose se darovi ( obiĉni puk nosi hranu,
27
car darove; zlato, relikvijar ) – nije nikad bio u Raveni, nije povijesni prikaz nego simboliĉki;
usudio se pribliţiti Kristu u najsvetijem prostoru
- Teodora sa pratnjom dvorskih dama – nosi kaleţ/kantaros; ulaz s jedne
strane cara s druge carice, Teodora već mrtva kad je to napravljeno; tipološka ali i
fizionomska lica, bogatstvo tkanina, sjaj u prikazu; stvarno bogatstvo i sjaj Bizantskog dvora;
na rubu Teodorina plašta prikaz Poklonstva kraljeva
-frontalni, ukoĉeni likovi, pogled prema naprijed, simetrija i centriĉnost , prostor nije
apstraktan jer su ljudi, jasnoća i mirnoća gesta; jasno komponirano
-San Apolinar u Raveni – posvećena Sv. Spasitelju; crkva Sv. Spasitelja – J zatiĉe dekoraciju
arijanstva u toj crkvi, skidaju se ukrasi centralnog dijela; gornji ostaje; pristojne scene –
postavlja se s juţne strane Povorka svetaca; poredano i tipološki, frontalno sa muĉeniĉkim
krunama idu prema oltaru ali ih doĉekuje Krist na prijestolju flankiran anĊelima; prvi do
Krista Sv. Martin; predvodnik; crkva se ( u 6. st. ) posvećuje Sv. Martinu; pogled prema
poĉetku s desne strane – zavjese; prikaz Ravene 1. sloj Teodorikova palaĉa
-sa sjeverne strane niz svetica obuĉene u zlato i bijele plašteve i svetaĉke krune – Kristove
nevjeste; lijepe kreću prema oltaru, predvodi ih Sv. Eufemija; borac protiv arijanstva i hereza;
ubaĉen u prikaz 3 kralja, slijedi Bogorodica s Kristom na prijestolju; kraljica, flankirana
pratnjom anĊela, zlatna podloga
NACIONALNA UMJETNOST
-granica Uĉkom preko Karlovca i Siska do Drine; Panonija i Dalmacija graniĉne provincije
prema Istoku; pripadaju Zapadnom Carstvu
-kultura ţivljenja ostaje ista, dolazak Germana; 480. – 490. u Ostrogotsko kraljestvo
-krajem 520 – tih Justinijan ţelio obnoviti RC ( povratio cjelu Dalmaciju, Italiju, sjevernu
Afriku i dio juţne Španjolske; Hispaniju )
-ratovi s Ostrogotima; Dalmacija pošteĊena
-Justinijan nije uspio osvojiti ĉitavo podruĉje; samo dio Panonije, do Dunava dio neosvojen;
pritisak Gerpida i Langobarda; zauzimanje Sirmija
-Dalmacija – rekonkvista cara Justinjana; sve dio jedne drţave; Dalmacija bizantska
provincija ( Venecija kasnije pravo na Istru zbog toga jer je bila bizantska )
-izgradnja velikih crkava i kompleksa
28
-Panonija – pregraĊena u 5., 6. i 7. stoljeću zbog Huna, Vizigota, Ostrogota, Avara, Slavena –
razoreno i oštećeno
-Siscia, Cibale, Mursa, Certisa ( pored Đakova ), Vanjane – Panonija; ostaci u tragovima
-Salona, Jader, Narona, Osor, Krk, Rab, Senj, Trsatica, Fulfinium pokraj Omišlja –
Dalmacija
-Salona – sigurna luka uz rijeku Jadro, pitka voda i pogodna za mlinove; u blizini krajem 3. st.
Dioklecijan gradi svoju vilu/palaĉu
-Dioklecijanova palaĉa – kraj 3. st. – 4. st., oko 305. car uselio u nju
-gradili majstori sa Istoka, car iselio iz Nikomedije + domaći majstori
-nema uzora, zaseban i jedinstven primjer, ali uzor na castrum i na urbanistiĉko planiranje
Rima
-jasna podjela, ortogonalna mreţa, trjemovi na ulicama, juţno krilo – rastvoreno portikatom ;
ladanjsko ostalo fortifikacijsko; zatvoreno – istovremeno ladanjski i fortifikacijski – posluga i
vojna posada + udoban ţivot za cara – podijeljena na dvije polovica – juţni rezidencijalni dio
– raskoš i udobnost; sjeverni dio – za poslugu i vojnu posadu, sliĉna organizacija
-po središtu ulaz flankirale 2 oktogonalne kule, na krilu po 6 obrambenih kula - cardo ( s – j )
– glavna komunikacija od glavnog ulaza prema peristilu - kriţanje – otvoreno predvorje i
pristup kultnom dijelu i carskim odajama
-plastiĉki oblikovani likovi na ulazu, u nišama kipovi, u dijelu atike; kipovi Tetrarha i
Jupitera – istaknuti dijelovi ulaza dekoracije; raskošno
-obrambeno dvorište, ostaci lukova – lijevo, zapadna strana – unutar dvorište, vojna posada;
istoĉna strana – podni mozaici; reprezentativne svrhe
-peristil – interkolumnij zapunjen plutejima, ulaz u mauzolej i hramove, u dva pravca – kroz
podrum – pristanište za laĊe; prema gore u carsku loţu – luĉne arkade, ostali trjemovi
arhitravi; ravno greĊe
-mauzolej – istoĉno krilo, osmerokutna zgrada centralnog tlocrta – stupovi i vijenci; stupovi u
2 nivoa, ispod cele kripta
-stupovi nose greĊe – vijenac s obratima – vijenac sa stupovima istiĉe se prema van + gornji
stupovi; dobro klesano
-na vijencu – prizori lova; eroti u lovu; portret cara i carice
-detalji nadvratnika – naĉin rovašenja
--kripta – carev sarkofag izgubljen – pokapanje u porfirnom mramornom sarkofagu
-hram posvećen Jupiteru i Janusu – 4 stupa u proĉelju, 2 sa strane; cela – kasetirani baĉvasti
svod – ispred hrama 2 kruţna hrama; ţenskim boţicama; Kibeli i Veneri
29
-terme do kultnog dijela – za samog cara – juţni dio, istoĉni – pristup ostali
-carki stan juţno krilo – raspored prostorija u podrumu oslikava i preslikava izgled kata –
vestibul; predvorje – kruţna dvorana sa nišama presvoĊena kupolom; mozaik – nakon kroz
tablinum – prolazna prostorija vodi do šetnice istoĉno i zapadno od tablinuma niz od 6
prostorija - ? spavaonice za careve goste – velika dvorana sa apsidom rašĉlanjena nišom – za
audijencije – za primanje gostiju
-istoĉno krilo – centralna prostorija rašĉlanjena nišama – tiklinij – blagovaonica
-Vila u Mogorjelu – s ugaonim kulama; Bosna, rezidencijalno i gospodarsko
-Salona – napuštena, kasnije kao kamenolom u srednjem vijeku, sredinom 18. st. 1. pisani
podaci
-Dyggve – sustavni pregled – od 3 dijela – urbs antiqua u središtu – pravilni
-pravilno širenje prema zapadu a zatim neuredno prema istoku, opasan zidinama, obnavljane
i nadograĊivane zbog opasnosti od barbara
-forum sa kapitolijem i teatrom, arena, palaĉa namjesnika provincije, nekoliko terma, grad
nekoliko ulaza
-ranokršćanski dio – biskupski kompleks – salonitanska katedrala – u poĉetku ne velik
prostor – domus eclesia toĉno uz rub zidina – nikomu vidljivo – stambena isnula sa privatnim
kućama – 1. oratorij – sa ulice u privatnu kuću domus eclesia; dvorana za molitvu podijeljen
prostor ogradom, supselij – polukruţna klupa za svećenike, u oratorij pristup i odstraga,
dvorište sa atrijem i kantarosom – ostaci odvoda – 1. baptisterij = Oratorij A
-Oratorij B – ne zna se ĉemu je sluţio – moţda hram ili baptisterij
-lomljenje kruha i vina samo sjećanje na Posljednju Veĉeru
-1. crkva sa 1 apsidom, u 5. st. Simferije i Euzebije grade 2 bazilike na tom mjestu –
monumentalno – sjeverna kao katedrala – bazilika gemina – dvojna bazilika – trobrodne obje
sa širokim apsidama
-baptisterij – pravokutna prostorija s heksagonalnom piscinom, katekumejon – za poduku
vjere
-biskupska palaĉa sjeverno; ukrašena podnim mozaikom, skupocjen i bogata dekoracija
= Epsikopalni centar
-sredina 6. st. – biskup Honorije dao preurediti – umjesto juţne crkve gradi kriţnu s apsidom
– utjecaj Bizanta; Justinijan prikljuĉuje Dalmaciju B – koncili u Dalmaciji 530. i 533.
-preko puta crkava dvorana sa stupovima, sveĉana sa apsidom za takve sastanke
-oktogonalan baptisterij – ziĊe rašĉlanjeno sa stupovima, piscina u baptisteriju kriţna
-katekumejon ostao, vestibul zajedniĉki za jednu i drugu crkvu
30
-u biskupskoj palaĉi u prizemlju gospodarski a na katu biskupski stan
-mozaici raskošniji – radionice mozaika i klesarske radionice – Vis – bogat grad
-iz katekumejona u ĉekaonicu pa u garderobu, nagi ulazili u baptisterij u piscini, odjenuli
bijelu tuniku; iz predvorja crkve ulazili u crkvu – na noć krštenja; subota prije Uskrsa
-mozaik u katedrali – 6. st. – raskošan
-nekoliko bazilika u samom gradu i memorijalni prostor – u Areni – muĉeni Dujam, Asterije i
Anastazije – Oratorij u Areni – za odavanje poĉasti; oslikan freskama s prikazom muĉenika
-bazilike u gradu iz 5. st. – u juţnom dijelu – Basilica Justa Portum – pokraj luke, uz
pristanište
-druga – bazilika i baptisterij – Arijanska katedrala – Ostrogoti zavladali Salonom – zasebna
crkva za arijance – blizu ostrogotska palaĉa namjesnika – baptisterij poligonalan s piscinom
-bazilika Occidentalis – zapadna i Orientalis; istoĉna
-6. st. – bazilika – Gradina – crkva u Gradini – justinijanski program crkve – apsida + 2
apsidiole; upisane u zaĉelni zid; centralni tlocrt
( sve široke sa širokom polukruţnom apsidom, baptisterij iznutra kriţan, izvana
oktogonalan )
-izvan grada – nekropole – Manastirine, Kapljuĉ, Marusinac ( poganska zapadno od grada )
-Kapljuĉ – najstarija cemeterijalna bazilika – sredina 4. st. – pokopan muĉenik Sv. Asterije, u
niši prostorija za posmrtni kult – grob u apsidi, narteks natkriven
-sarkofazi – s prikazom Hipolita i Fedre – Manastirine – atiĉki
- Dobri Pastir – sa dvoslivnim krovom – na boĉnoj strani; put sa preokrenutom
bakljom
- 6. st. – ravni, zaobljeni
-Marusinac – najsjevernije groblje, u poĉetku pogansko, Anastazije – Sv. Staš – tijelo
pokopala bogata Esklepija – Esklepijin mauzolej – s jakim istaknutim kontraforima, na 2
razine – kripta – u apsidi u sarkofagu pokopan Anastazije, u pregraĊenom zidu – rešetke –
kontakt
- pokopan Esklepijin muţ i ona
-velika trobrodna bazilika – iz mauzoleja Anastazijev sarkofag prebaĉen u apsidu bazilike
-basilica discoperta – bazilika bez krova – u središtu atrij okruţen trjemovima – pokopani
kršćani u atriju
-dvojna bazilika – bazilike gemine
31
-Salona pada sredinom 7. st. – prebjegli u Dioklecijanovu palaĉu dopuštenjem cara – grad
odumirao, zbog nesigurnosti
Zadar i okolica
-na poluotoku antiĉki grad, izvan grada arena i nekropole; cemeterijalne bazilike
-oktogonalni rast insula – gradski forum : u središtu sa kapitolijem okruţen tabernama
( dućanima ), trijem sa visokim stupovima, kapitolij sa hramom, bazilika sa trţnicom
-1. oratorij na forumu – zaĉetak katedralnog kompleksa ( sredina 4. st. ) – na forumu – oratorij
u javnom prostoru; kršćanstvo u Zadru kasnije, kad je već bilo legalizirano – taberne zazidane
prema trgu, pristup oratoriju sa zaĉelja – podruĉje 3 taberni – dvoranska prostorija sa
polukruţnim supselijem ( klupom ) – jeftiniji mozaik, supselij nije u osi prostora – sredina 4.
st. = oratorij
-kasnije uz oratorij u 5. st. prva katedrala – sjeda u gradski prostor – dodiruje oratorij, , juţni
dio zauzeo ulicu sve do decumanusa, ostale taberne se ruše, ispred narteks i atrij – zadnja
taberna se prereĊuje u episkopij – do episkopija baptisterij i oratorij koji je ostao u
memorijalnoj funkciji = u 6. st. katekumenej ( + baptisterij )
-katedrala – apsida šira od glavnog broda – kasnije utjecaj na okolicu Zadra, supselij od zida
apside, bijeli i zeleni stupovi, bogati mozaici
-baptisterij – šesterokut, heksagon izvana, na 2 razine i 2 dijela – heksagonalni tambur
podrţan s kontraforima, unutrašnjost rašĉlanjena od 6 niša – piscina; kriţna
-mjesto oratorija – katekumej – 6. st. – izvana poligonalna prije apside polukruţne – epsikopij
-mozai iz katekumeneja – 2 kantarosa i jelen
-druge kršćanske zgrade u Zadru – bazilika Sv. Marije Velike – 3 broda sa apsidom
- Sv. Petra- crkva sa dozidanim dvobrodnim prostorom
- Sv. Stjepan – kasnije Sv. Šimun ( raka Sv. Šimuna ) –
kolonada, otvoreni prozori na juţnom zidu – bifore sa
impost kapitelima + boĉna vrata – uz apsidu prislonjen
supselij, malo šira od glavnog broda, trijumfalni lukovi
( po modi ) – modu diktirala katedrala – stupovi s jedne
kanelirani s jedne ĉisti
- Sv. Toma – 3 broda – uz crkvu Sv. Krševana
- Sv. Ivan izvan Zadra – 5. st. cemeterijalna
32
Okolica Zadra
-NIN( Enona ) – pod zadarsku biskupiju – 3 crkve :
-Ţupna crkva – jednobrodna, široka apsida, sa lezenama, pokraj još jedna – dvojna
-Sv. Marije – u samom gradu – 6. st. – poligonalna apsida izvana iznutra polukruţna
-Sv. Andrije – troapsidalnost – kraj 6. st.
-MULINE – mauzolej, memorija s grobovima i pokraj bazilika – kratki trobrodni prostor uz
narteks, polukruţna apsida isto kao brod, apsida ponovo napravljena šira od broda
-PRIDRAGA – trikonhalna crkva – sa 3 apside – izvana lezene, po 2 bifore na juţnom zidu –
3 široke apside , na apsidi plitke lezene povezane lukovima + baptisterij blizu
KVARNER
-RAB – 3 ranokršćanske crkve : Sv. Toma, Sv. Ivan EvanĊelista
( supselij odmaknut od zida )
-OSOR – 2 faze gradnje – rano 5. st. obiĉan dvoranski prostor s ravnim zaĉelnim zidom,
prostor za supselij povišen, baptisterij sa heksagonalnom piscinom
- 6. st. – pregraĊuje se – stupci – 3 broda, juţni se
prigraĊuje – izduţen jednobrodni prostor, pravokutni
prostor u baptisteriju dobio apsidu, kapela ( dvojna )
-KRK – katedrala – u 5. st. sjela na prostor antiĉkih termi, na prostoru palestre, katedrala
omeĊena ulicama zato apsida plitka i « uvuĉena « zidovima u glavni brod, narteks se otvarao
na cardo
-FULFINIUM – pored Omišlja – jednobrodna, narteks, supeslij dotiĉe zaĉelni zid, lezene,
juţni trijem, transept – niski – patuljasti
-TRSATIKA – katedrala i 2 cemeterijalne nekropole