38061595-Zagonetke

Odgovori na

najËudnije i

najzabavnije tajne

svakodnevnog æivot

a

Zaštopirati

volepapige?

David Feldman

Zagonetke

Zagonetke

Zago

netk

eReader’s Digest

Osvrnite se ¬ svijet je prepunzagonetnih, zbunjujuÊih i

neobjaπnjenih tajni koje jedva Ëekaju da ih

razrijeπite. Ova vamknjiga nudi odgovore.

Na njezinim je stranicamabezbroj objaπnjenja iz

podruËja znanosti, prirode,povijesti i svakodnevnog

æivota, koja Êe vas i prosvijetliti i dobro

zabaviti.

www.mozaik-knjiga.hr

9 7 8 9 5 3 1 4 0 5 4 4 7

ISBN 978-953-14-0544-7

AUIMPO_COVER_dolje_CRO.qxd 4/15/09 2:00 PM Page 1

AUIMPO_001-007_CRO 4/2/09 12:46 PM Page 1

Zagonetke



Reader’s Digest

Odgovori nanajËudnije i

najzabavnije tajnesvakodnevnog æivota

ZagonetkeDavid Feldman


sadr

Beskrajna potraga za odgovorimana obiËna æivotna pitanja . . . . . . . . . . . . . . . .6

Ljudi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Zaπto imamo uπne resice? A umnjake? Zaπto nam curi nos? Zaπto nam se koæa jeæi? Zaπto imamo malu udubinu na sredini gornje usne? Tu su odgovori na desetke pitanja o nama samima.

Æivotinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82Zaπto psi imaju crne gubice? Misle li tvorovi da drugi tvorovi smrde? Zaπto papige oponaπaju ljudski govor? Otkrivene su tajne æivotinjskog carstva!

Hrana i piÊe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Zaπto kiselo vrhnje ima rok trajanja? Tko je poËeo poklanjati Ëokoladne zeËiÊe za Uskrs? Zaπto nas luk tjera na plaË? Poπto ovo proËitate, veËera vam nikada viπe neÊe biti ista kao prije.

ObiËaji i navike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192Tko odreuje granice meu oceanima? Zaπto u salutiranju 21 puπkom ima 21 puπka? Kako je u engleskom jeziku ≈Xmas√ postalo zamjena za ≈Christmas√? Stiæu rjeπenja za zbunjujuÊa pitanja svakodnevnog æivota.

1.

2.

3.

4.


ræaj

Strojevi i ureaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264Zaπto su svjetla na semaforima crvene, æute i zelene boje? Zaπto klavir ima 88 tipki? Koja je razlika izmeu muπke i æenske britvice? Razotkrivamo malo poznatu istinu o pomagalima modernog æivota.

Svakodnevne stvari. . . . . . . . . . . . . . . . 324Zaπto Ëiste stvari ≈cvile√? Zaπto vuna ima tako grozan miris kad je mokra? Zaπto se na stropnim ventilatorima skuplja praπina? Evo odgovora na ta i druga nasumiËna zapaæanja.

Priroda i znanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364Kako aspirin pronae glavobolju? Kako se teflon zalijepi za tavu? Zaπto munja ide u cik-cak? Znanost daje spasonosne odgovore!

Sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 404Zaπto su teniske loptice Ëupave? Kako se upravlja saonicama? Odakle se pojavio leptirov stil plivanja? Ta Êe pitanja zbuniti i najgorljivije sportske navijaËe.

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446

Biljeπka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 463

6.

7.

8.

5.


u v o

6 Zagonetke

Jeste li se ikad upitali zaπto psi jedu stojeÊi, a maËke sjede dok jedu? Ili zaπtoelektriËni vodovi zuje? A gdje je Stari Zeland?

Neki ljudi mogu mirno proæivjeti Ëitav æivot, nikad ne doznavπi odgovore nata pitanja. Na æalost, ja nisam jedan od takvih. Od malih sam nogu izluivaosve oko sebe jednostavnim pitanjem: ≈Zaπto?√.

Tako sam se jedne subote prije dvadesetak godina naπao u supermarketu,u odjelu sa æitnim pahuljicama. Bio sam na dijeti i pokuπavao pronaÊi nisko-kaloriËne pahuljice, no shvatio sam da nikad zapravo nisam paæljivo prouËa-vao tablice hranjivih vrijednosti na proizvodima. Na moje veliko iznenaenje,praktiËki svaki je proizvod u 30 grama imao toËno 480 kJ. Pitao sam se kakoKellogg’s Corn Flakes i Kellogg’s Frosties mogu sadræavati baπ identiËan brojkilodæula?

Na putu kuÊi na pamet mi je pala rijeË ≈zagonetka√, koja se mogla odnosi-ti na sve te male misterije svakodnevnog æivota koje nas izbezumljuju. Nikadane saznamo odgovore na ta pitanja, jer ne znamo gdje moæemo potraæitiodgovore ili zato πto nam misli zaokupe druge dosadne stvari, poput odlas-ka u πkolu ili na posao. Zakleo sam se da Êu prikupiti sve te zagonetke, miste-rije o kojima se ne piπe u standardnim udæbenicima i priruËnicima, te da ÊupronaÊi odgovore uz pomoÊ struËnjaka za pojedina podruËja. Cilj mi je biorazotkrivanje zagonetki, demistifikacija svakodnevnog æivota.

U potrazi za odgovorom na nedoumicu vezanu uz pahuljice, nauËio samvaænu lekciju: odgovori su Ëesto jednostavniji no πto mislimo i puno zanim-ljiviji no πto oËekujemo. U sluËaju pahuljica odgovor se pokazao sramotnojednostavnim. (Samo da znate, evo odgovora: jednaka koliËina svih ugljikohi-drata i bjelanËevina sadræi jednak broj kilodæula: 16 kJ po gramu. Nije vaæno

Beskrajna potraga za odgovorima na obiËna

æivotna pitanja


o d

Uvod 7

jesu li to jednostavni ugljikohidrati, poput rafiniranog πeÊera, ili pak najzdravi-ja cjelovita æitarica na planetu ∑ kad je rijeË o jedinici energije, sasvim je sveje-dno koja je vrsta ugljikohidrata.)

Kad sam objavio svoju prvu knjigu, zavrπio sam je pozivom Ëitateljima da mipoπalju neka svoja zanimljiva pitanja. Od toga trenutka joπ uvijek odgovaramna pitanja svojih Ëitatelja. Ljudi koji su kupili moje knjige mogu se podijeliti udva tabora: na one koji noÊu ne mogu zaspavati sve dok ne otkriju odgovorna svoju zagonetku i na one koji se nadaju da Êe moje knjige odvratiti njihovebliænje od maltretiranja okoline u potrazi za odgovorima na svoje opsesije. (Akopripadate prvoj skupini i imate nedoumice koje biste rado razrijeπili, molim vasda mi ih poπaljete na [email protected]. Ako ste prva osoba kojami poπalje zagonetku koju Êemo uvrstiti u iduÊe izdanje, poslat Êu vam bespla-tan primjerak i spomenuti vas u zahvalama u iduÊem izdanju.)

Zabavni dio mojega posla jest razgovor sa struËnjacima iz najrazliËitijihpodruËja ∑ od policajaca do dizajnera pliπanih medvjediÊa; od neurologa donajboljih svjetskih struËnjaka za gusare. Ti ljudi, koji su mi poklonili toliko vre-mena, stup su mojega rada.

Davno sam odustao od zablude da Êu iskorijeniti zagonetke: Ëim se jednarijeπi, veÊ vrebaju druge dvije. No odluËio sam borbu protiv njih gledati napozitivan naËin. Svaka takva bitka nov je izazov.

A nakon viπe od dva desetljeÊa suËeljavanja sazagonetkama, shvatio sam da se neki od odgovo-ra mijenjaju ∑ pojavljuju se rezultati znanstvenihistraæivanja i miπljenja struËnjaka koji bacaju novosvjetlo na veÊ postavljena pitanja. U svojojposljednjoj knjizi ≈Zaπto gusari vole papige?√ nekeod veÊ objavljenih odgovora osvjeæio sam novimsaznanjima. Mnoga od njih uvrπtena su i u ovoizdanje, na kraju veÊ danih odgovora.

Ako jedva Ëekate da doznate odgovor na bilo koje od pitanja koja sam postavio u ovom uvodu(a sva ona imaju svoje odgovore u ovom izdanju),uvjeren sam da Êete lako otkriti do kojega samzakljuËka doπao: dok si god znatiæeljan, neÊe ti bitidosadno.

David Feldman


ljuKojiput je komplicirano biti samo

Ëovjek. Zaπto nas toliko boli kad se

poreæemo na papir? Zaπto nam se

ne jeæi koæa lica? Zaπto nas koæa svrbi?

Zaπto nas vruÊina tijekom dana

uspava, a noÊu nam ometa san?

Pripremite se na odgovore jer su

Ëesto Ëudniji od pitanja.


udiLjudi


Zaπto mnogi slijepi ljudi nose tamnenaoËale?

Brailleov institut svake godine objavljuje popis 10 najneobiËnijih pitanjakoja pristignu na njegovu adresu. S ponosom moæemo reÊi da je meunaπim Ëitateljima to pitanje bilo deveto po popularnosti 1993. godine (uzdeseto najpopularnije pitanje: ≈Smiju li se slijepe bebe?√).

Odgovor Brailleovog instituta na to pitanje istiËe kako veÊina sluæbenoslijepih ljudi ipak poneπto vidi:

Nisu svi sluæbeno slijepi ljudi doista potpuno slijepi. Viπe od75 posto sluæbeno slijepih ljudi ima nekakvu sposobnost vida.SljepoÊa je odsutnost vida, no ne nuæno i odsutnost svjetla.

Alberta Orr, iz AmeriËke zaklade za slijepe osobe, dodaje: ≈Mnoge osobeoπteÊena osjeta vida vrlo su osjetljive na jako svjetlo i bljeπtanje, pa nosetamne naoËale da bi smanjile koliËinu svjetla koje ulazi u mreænicu.√

Neki slijepi ljudi nose tamne naoËale iz estetskih razloga: æele prikriti loπizgled svojih oËiju. Sve viπe slijepih ljudi odriËe se tamnih naoËala, notamne naoËale Ëesto povezujemo sa slijepima jer ih nose mnoge poznateslijepe osobe, poput Stevieja Wondera. No Ëak se i to mijenja ∑ kad smoposljednji put vidjeli Josea Feliciana na televiziji, nije nosio naoËale,unatoË jakim reflektorima.

©to znaËi da je vid 20 ¬ 20 ili 20 ¬ 40?Prvi broj za oznaËavanje oπtrine vida uvijek iznosi 20. Broj 20 oznaËavaudaljenost u stopama od mjesta gdje se sjedi ili stoji do tablice za ispitivanjeoπtrine vida. Ta udaljenost nije sluËajna. Zrake svjetlosti su paralelne upravona 20 stopa (oko 6 m) od tablice, stoga je miπiÊ, kojim se u oku regulira leÊau zdravom oku, na toj udaljenosti relativno opuπten pri pogledu na tablicu.

Drugi broj oznaËava udaljenost pri kojoj bi zdravo oko trebalo normalnovidjeti slova u tablici. TreÊi redak odozdo na veÊini tablica odgovaranormalnom vidu 20 ∑ 20. Ako slova u tom retku moæete normalno vidjeti,imate normalan vid, 20 ∑ 20. Ako je drugi broj oπtrine vida veÊi od 20, vidje oπteÊen. Ako je vid 20 ∑ 50, moæete tek razabrati slova koja drugi ljudi

tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?

10 Zagonetke

‘

‘

AUIMPO_010-081_1CRO 4/16/09 10:48 AM Page 10

mogu normalno vidjeti s dvostruko veÊe udaljenosti, na 50 stopa (15 m).Ako je kod vas zabiljeæeno 20 ∑ 10, normalno moæete vidjeti slova koja drugiljudi vide tek na upola manjoj udaljenosti.

Dobili smo odgovor na joπ jednu zagonetku vezanu uz test oπtrine vidakoja nas je muËila: je li moguÊe da ne vidite jedno slovo u retku, a ipakdobijete ≈bod√, kao da dobro vidite? MoguÊe je, jer vaæno je prepoznativeÊinu slova u jednom retku kako bi lijeËnik zakljuËio da ste u moguÊnostiproËitati taj redak. Da su nam barem uËitelji u πkolama tako blagonakloni!

Tko je stavio E na vrh tablice zaispitivanje oπtrine vida? I zaπto?Hermann Snellen, nizozemski profesor oftalmologije, stavio je slovo Ena vrh tablice 1862. godine. Iako su tablice prije toga na vrhu imaleslovo A, Snellen je ubrzo sastavio novu tablicu sa slovom E na vrhu.

Snellen je naslijedio dr. Fransa Cornelisa Dondersa na mjesturavnatelja Nizozemske oËne klinike. Donders je tada bio najveÊisvjetski struËnjak na podruËju geometrijske optike. Snellen jepokuπao naËiniti standardizirani test za dijagnozu oπtrine vida,kako bi izmjerio koliko malenu sliku oko moæe vidjeti dokpercipira samo pojedinosti te slike.

Dondersove sloæene formule temeljile su se na tri paralelna retka; od svihslova abecede veliko E bilo je najsliËnije recima koje je Donders temeljitoprouËavao. BuduÊi da je Donders prije odredio na koji naËin oko percipiraslovo E, Snellen je veÊinu svojega matematiËkog rada temeljio na petomslovu (nizozemske) abecede.

Tri vodoravne crte slova E odvojene su jednakim bijelim prostorom. USnellenovoj izvornoj tablici postojao je omjer jedan naprama jedan izmeuπirine i visine slova, a razmaci i vodoravne crte slova E bili su jednako dugi(u nekim novijim tablicama srednja crta je kraÊa).

Louanne Gould iz tvrtke Cambridge Instruments kaæe da slovo E, za razlikuod otvorenih slova poput L ili U, potiËe promatraËa da razlikuje bijelo i crno,πto je vaæan dio dobroga vida. Bez te sposobnosti slovo E poËinje nalikovatina slova B, F ili P te mnoga druga.

Naravno, Snellen nije mogao sastaviti tablicu samo od slova E, jer bi uprotivnom svi pacijenti imali oπtrinu vida 20 ∑ 10. No Snellen je shvatio da

kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?

Ljudi 11


je vaæno u tablicu uvrstiti ista slova nekoliko puta, kako bi bio siguran da sepacijentova nemoguÊnost vienja slova temelji na oπteÊenju vida, a ne natome koliko su teπka pojedina slova. Ian Bailey, profesor optometrije iravnatelj Klinike za oπteÊenje vida na kalifornijskom sveuËiliπtu Berkeley,kaæe da nije toliko vaæno nalaze li se u tablici najlakπa ili najteæa slova. UveÊini tablica nalazi se samo deset razliËitih slova, ona koja su zapravonajlakπa.

Danas mnoge tablice ne poËinju slovom E ∑ i ne postoji tehniËki opravdanrazlog zbog Ëega bi slovo E moralo biti prvo ∑ no to je ipak sluËaj kod veÊinetablica. Dr. Stephen C. Miller iz AmeriËkoga optometrijskog druπtva tvrdikako veÊi broj tablica koje poËinju slovom E odraæava teænju optiËkih tvrtkika standardizaciji tablica za ispitivanje oπtrine vida.

A nama je baπ drago zbog toga. Lijepo je znati da Êemo, iako nam se vidmoæe itekako pogorπati, barem uvijek pogoditi slovo u prvom redu.

©to uzrokuje pojavu mrlja u oku?S unutraπnje strane oka nalazi se velika πupljina punjena æelatinastomtekuÊinom zvanom staklovina. FlotirajuÊe mutnine su male proteinskemrlje, pigmentni ili zametni ostaci (zarobljeni u πupljini tijekom nastaja-nja oka) koji se zadræavaju u staklovini.Malene mrlje pojavljuju se pred okom jer su poluprozirne flotirajuÊe

mrlje vidljive samo kad dospiju u liniju vida. VeÊina ljudi kod kojih vjero-jatno postoje takve mrlje zarobljene u staklovini ne primijeti mrlje. OËi se

mogu prilagoditi nesavrπenostima, πto vam moæe potvrditi svatkotko nosi naoËale i ima prljave leÊe. Mrlje se najlakπe primijete kadgledate u jednoliËnu pozadinu, primjerice crnu ploËu, bijeli zidili nebo.

©to se moæe uËiniti protiv tih mrlja? Povremene mrlje suobiËno bezopasne, iako one kojiput mogu upuÊivati na oπteÊenjeretine (mreænice). Mrlje se najËeπÊe mogu sprijeËiti lijekovima izkuÊne radinosti. AmeriËka akademija za oftalmologiju predlaæe:

Ako se mrlja pojavi ravno u vaπoj liniji vida, najbolje jekolutati oËima, Ëime Êe se unutraπnja tekuÊina zavrtjeti itako odmaknuti mrlju iz linije vida. Naviknuti smo pomicati

12 Zagonetke


‘


oËi lijevo-desno, no i pomicanjem oËiju gore-dolje moæe seuzrokovati kretanje tekuÊine, te tako bolje pomaknuti mrlju.

Iako ste svjesni toga da mrlje postoje, iznenaujuÊe je teπko vidjeti mrljeonda kad u njih gledate odvojeno od okoline. BuduÊi da su mrlje zapravounutar oka, one se pomiËu kako se pomiËu i oËi, i Ëini se da nestanu kadgod pokuπate gledati ravno u njih.

Zaπto oËi bole kad ste umorni?Ovisnici o televizoru puno su zaposleniji no πto moæete zamisliti. Dok leæena trosjedu, Ëitaju strip ili gledaju Zekoslava Mrkvu prouËavajuÊi negativanutjecaj nasilja na djecu, oni zapravo koriste, kako bi to oftalmolog James P.McCulley rekao, ≈neke od najaktivnijih miπiÊa u tijelu√.

U oËima se naime nalaze tri skupine miπiÊa.• Svako oko ima πest ekstraokularnih miπiÊa (izvan oka) povezanih s

vanjskom stranom oËne jabuËice, kojima pokreÊemo oËi u svimsmjerovima. Ekstraokularni miπiÊi moraju usklaivati svoje pokretekako bi oba oka gledala istovremeno u istom smjeru.

• Sfinkter i miπiÊi dilatatori zatvaraju i otvaraju zjenice te odreujukoliko Êe svjetla uÊi u oko.

• Cilijarni miπiÊi nalaze se uz oËnu leÊu. Kontrakcijama i opuπtanjem mi-jenjaju oblik leÊe, Ëime se mijenja njezin fokus.

Koncentrirano Ëitanje ili usredotoËen rad zahtijevaju aktivnost tih skupinamiπiÊa koja bi oduπevila i trenera aerobika. Naæalost, i ovdje, kao i u aero-biku, vrijedi uzreËica ≈bez muke nema nauke√, a optometriËar Steven Mintzobjaπnjava:

Ljudsko je oko tako oblikovano da Êe, ako je savrπene grae,stvoriti na mreænici (na straænjoj strani oka) jasnu slikubilo kojeg udaljena predmeta bez upotrebe veÊ spomenutihoËnih miπiÊa. No da bismo jasnije vidjeli bliæe predmete,moramo upregnuti miπiÊe. Ekstraokularni miπiÊi morajuokrenuti oko prema unutra; miπiÊi sfinktera morajusmanjiti zjenicu; a cilijarni miπiÊi moraju se zgrËiti kako bileÊa promijenila oblik i stvorila jasniju sliku.

Ljudi 13


‘‘


Ovaj minimalni miπiÊni rad sam je po sebi znaËajan. Ipak,nijedno ljudsko oko nije savrπeno oblikovano i te nesavrπeno-sti samo Êe poveÊati koliËinu napora potrebna da se proizvedekvalitetna slika. Primjerice, dalekovidni ljudi moraju viπenaprezati svoje cilijarne miπiÊe. Kod mnogih ljudi postoji ne-ravnoteæa u ekstraokularnim miπiÊima zbog koje se oni mo-raju viπe naprezati. PraktiËki svaka osoba nakon Ëetrdesetegodine æivota pati od ukoËenja leÊe unutar oka, zbog Ëega secilijarni miπiÊi moraju joπ viπe naprezati. »itanje pri neprikla-dnu osvjetljenju (prevelikom ili premalom) natjerat Êe sfin-kter i miπiÊe dilatatore da viπe rade.

Upravo kao πto nakon odraenih stotinu sklekova bolemiπiÊi ruku, tako bole i miπiÊi oËiju. Dodajte tome Ëinjenicuda Êe nakon nekoliko sati intenzivnog rada miπiÊi u cijelomtijelu biti umorniji, a vaπa tolerancija na bol u umornimoËima bit Êe niæa nego kad ste odmorni i svjeæi.

Oftalmolozi s kojima smo razgovarali nagaaju da je veÊi dio umora oËijuuzrokovan zapravo suhoÊom oËiju. Dr. Ronald Schachar iz AmeriËke udrugeza razvoj oftalmologije kaæe da kad je netko umoran, smanjuje se brojtreptaja i oËi nisu dovoljno podmazane. UsredotoËen rad takoer utjeËe nasmanjenje broja treptaja. Specijalisti za oËne bolesti primijetili su da ljudikoji rade na raËunalu rjee trepÊu. Upravo zbog toga preporuËuju odmorod raËunala barem jednom svakoga sata. Dok veÊina nas jedva Ëeka da na-kon nekoliko sklekova odmori miπiÊe, svoje oËi svakodnevno tjeramo da trËemaraton.

©to uzrokuje podoËnjake?Evo krivaca, poËevπi od najËeπÊih:

1. Naslijee. Upravo tako. Ujutro neÊete izgledati kao rakun zato πto steproveli noÊ vani. Za sve su krivi vaπi roditelji, djedovi i bake. Neki seljudi raaju s viπkom masnih jastuËiÊa i tekuÊine ispod oËiju.

2. Zadræavanje tekuÊine. Na oËnim kapcima koæa je najtanja i najosjet-ljivija na cijelom tijelu, i to Ëak Ëetiri puta osjetljivija od ≈prosjeËne√koæe. TekuÊina se ËeπÊe nakuplja na dijelovima gdje je koæa tanja. ©to


14 Zagonetke

‘


uzrokuje nakupljanje tekuÊine? Meu krivcima su lijekovi, problemi sbubrezima i jetrom, unos soli te vrlo Ëesto alergije. Dermatolozi ialergolozi mogu za velik broj pacijenata u najveÊoj mjeri zahvaliti ko-zmetiËkoj industriji. UobiËajeni uzroci patnjama alergijske su reakcijena maskaru i olovku za oËi.

3. Starenje. Koæa lica, a pogotovo oko oËiju, s godinama se opusti. Punoje veÊa vjerojatnost da Êe podoËnjaci nastati kao posljedica starenjakoæe, a ne zbog neispavanosti ili umora.

4. Previπe mrπtenja i smjeπkanja. Mrπtenjem i smijanjem ne nastajusamo podoËnjaci, veÊ i bore oko oËiju.

Dr. Tom Meek s AmeriËke dermatoloπke akademije za The New York Timesna manje je fascinantan naËin objasnio nastanak vreÊica ispod oËiju: ≈Kru-govi su vjerojatno posljedica sjene koju baca svjetlo iznad glave.√

Zaπto vidimo ¬ sve zvijezde pri udarcu u glavu?Æelite li vidjeti zvijezde? Toplo preporuËamo odlazak iz grada, u nenastanje-no podruËje, gdje nema svjetla i gdje za vedra vremena na nebu moæetevidjeti bezbroj zvijezda.

Ako vam pogled prema vedrom noÊnom nebu nije dovoljno nadahnuÊe,moæete pokuπati glavom udariti o neπto. No takvim naËinom neÊete si za-jamËiti uæivanje u pogledu na mnoπtvo svjetlucavih zvijezda, za razliku odpogleda na nebo ∑ zvijezde, naime, moæete, ali i ne morate vidjeti. A tu sejavlja i problem glavobolje. BuduÊi da nismo bili sigurni vidimo li zvijezdezbog oπteÊenja oËiju ili ozljede u mozgu, zamolili smo nekoliko neurooftal-mologa za objaπnjenje. Ispada da postoje male kontroverze oko togapitanja, ali veÊina se, Ëini se, slaæe oko toga da je rijeË o prividu u oËima.


Ljudi 15

ObiËno prema gore. Dok spavamo, oËni nam se miπiÊi opuste, aprirodna tendencija oËiju, zvana Bellovim fenomenom, jest da seone okrenu u svoj uobiËajeni poloæaj. Naravno, dok smo u REMfazi sna, oËi nam se pomiËu naprijed-natrag.

U kojem su smjeru okrenute naπe oËi dok spavamo?


Lenworth Johnson, neurooftalmolog na Institutu Mason Eye na SveuËili-πtu Missouri u ameriËkoj dræavi Columbiji, odgovorio nam je da, kad udari-mo glavom, zatrese nam se staklovina, æelatinasta masa u unutraπnjostioËiju. Staklovina, koja se nalazi uz mreænicu, zatim ≈poljulja√ mreænicu.Mreænica je osjetni dio oka koji mozgu πalje informaciju o koliËini, vrsti i bojisvjetla. To poljuljanje πalje mozgu ≈zvjezdane√ signale. ≈Ta je pojava sliËnaosjetu boli na povrπini koæe kad vas netko πtipne jer se u mozgu nalaze æivcikoji takav podraæaj registriraju kao bol√, kaæe Johnson.

Draæenje mreænice mozak ne prepoznaje kao bol, iako Scott Forman,docent na odsjeku za oftalmologiju, neurologiju i neurokirurgiju na Medi-cinskom fakultetu u New Yorku, objaπnjava:

Dojam da vidimo zvijezde nakon ozljede glave vjerojatnose odnosi na ono πto struka naziva fotopsijom. Taj senaziv odnosi na vizualne poremeÊaje koji su posljedicaiznenadna ubrzanja/usporavanja oËne jabuËice (kojaslijedi nakon udarca u glavu). Time nastaje gravitacijskasila na staklovinu.

Poπto staklovina nadraæi mreænicu, πto bi se i dogodilo dana mreænicu djeluje sila, mreænica Êe se lagano nabrati.MehaniËku deformaciju mreænice neÊemo osjetiti kao boljer na mreænici nema osjeta boli. Ipak, nastaje val depo-larizacije, promjene u elektriËnom naboju ili elektriËnojaktivnosti fotoreceptornih slojeva na mreænici koji sadræeelemente koji primaju svjetlost iz okoline. MehaniËkadeformacija ima jednak uËinak kao i svjetlost koja ulazi uoko. Dakle, nadraæena mreænica πalje signal do optiËkoga

æivca, a upravo zahvaljujuÊi centru za vid u mozgu (ustraænjem reænju, te ostalim centrima u mozgu za-

duæenima za podraæaje) mi nakon udarca ‘vidimo’zvijezde, munje, iskre i ostale pojave.

Æelite li da netko drugi vidi zvijezde, najbolje je pogledati neki odcrtanih filmova braÊe Warner (iliti Warner Brothers) ∑ likovibezbroj puta dobiju ËekiÊem po glavi, nakon Ëega vide zvijezde.No sportaπi, ærtve nesreÊe ili kriminalnih radnji koji pretrpe potres

mozga (udarac mekog moædanog tkiva o tvrdu lubanju) takoerËesto vide zvijezde. Prema nekom istraæivanju gotovo 30 posto


16 Zagonetke

‘‘


sportaπa koji su pretrpjeli ozljedu glave od izravnog udarca u glavu vidjeloje zvijezde ili neobiËne boje. EpileptiËari kojiput vide zvijezde tijekomnapadaja, a kojiput i nakon njih.

Kao πto smo vidjeli, zvijezde moæete vidjeti nakon izravna poremeÊaja umozgu koji ne mora imati veze s mreænicom, no velike su πanse da Êe vam,za razliku od Toma i Jerryja, za svaki udarac u glavu od kojeg vidite zvijezdebiti potrebna hitna lijeËniËka pomoÊ.

©to su jamice? I zaπto ih imaju samo neki ljudi?Jamice su opÊi naziv za udubine na povrπini koæe. Javljaju se kad su miπiÊnavlakna priËvrπÊena za dublje slojeve koæe, primjerice na obrazima ili bradi,ili ondje gdje je koæa vlaknima povezana s kostima, primjerice na laktovima,ramenima ili leima.

Jamice se najËeπÊe pojavljuju na mjestima gdje je koæa najËvrπÊe vezanauz kost ispod nje. Dr. William Jollie, profesor i predstojnik katedre za ana-tomiju na Medicinskom fakultetu u Virginiji kaæe da su ≈jamice vjerojatnoposljedica neke pogreπke u vezivnom tkivu koje povezuje kost i koæu√. ZnaËi,jamice koje smo s divljenjem promatrali zapravo su anatomska pogreπka! Asklonost jamicama je, Ëini se, nasljedna. Za to Michael Douglas moæe krivitisvojega oca.

»emu sluæe umnjaci?Umnjaci su dar stomatolozima koji su plaÊeni da ih vade. InaËe su umnjaciopÊenito nepoæeljni i smatraju se potpuno suviπnima ljudskom rodu. NobuduÊi da nam priroda ipak rijetko kad priuπti neki dio tijela koji baπ niËemune sluæi, potraæili smo odgovor koji Êe nas viπe zadovoljiti.

Tijekom evolucije ljudski je mozak postajao sve veÊi, a poloæaj lica pomicaose prema dolje i unatrag. Otprilike u doba kad se Ëovjek uspravio i poËeo kretatina straænjim nogama, dogodile su se neke dodatne promjene na licu. Izraæenase Ëeljust pomaknula unatrag i skratila, te nije bilo mjesta za umnjake. »eljustiveÊine ljudi nisu dovoljno velike da bi se u njima smjestili umnjaci.


Ljudi 17


Koja je svrha malog udubljenja na sredinigornje usnice?

Ponosit Êete se time πto znate da mala udubina na sredini gornje usnicenema neku svrhu. William P. Jollie s Medicinskog fakuleta u Virginiji kaæe:

Udubina na sredini gornje usne je brazdica koja se stvara uembrionalnoj fazi kad se spajaju lijeva i desna strana tijelate stvara gornja Ëeljust. Ta brazdica nema funkciju, kao πtonemaju ni mnoge druge udubine na povrπini nekih organa.Na naπem se tijelu nalazi nekoliko takvih udubina: srediπnjaudubina duæ povrπine jezika, rupica na sredini brade iliudubina na sredini nepca. Postoji i nekoliko takvih tvorbi ugenitalnom podruËju, i kod muπkaraca i kod æena.

Udubina na gornjoj usnici ima anatomski naziv: philtrumTo je zanimljiva rijeË koja potjeËe iz grËke rijeËi philter kojai na engleskom znaËi ljubavni napitak. Moram priznati dane vidim vezu izmeu znaËenja rijeËi i same udubine nausni, no mnogi anatomski nazivi imaju neobiËno, ako ne ismijeπno, podrijetlo.

Zaπto mnogi stariji ljudi, pogotovo oni kojinemaju zube, izgledaju kao da stalno neπtoævaËu?

Dr. John Rutkauskas iz AmeriËkog druπtva za gerijatrijsku stomatologiju kojije razgovarao s dvojicom svojih kolega, dr. Saulom Kamenom i dr. BarryjemCeridanom, rekao nam je da se tik ævakanja javlja iskljuËivo kod ljudi koji suizgubili zube. U rijetkim prilikama neka sredstva za smirenje i antidepresivi(koji pripadaju skupini fenotijazina) mogu uzrokovati nuspojave zvane tar-divna diskinezija, nemoguÊnost kontrole pokreta koje obiËno moæemo kon-trolirati. Takvi pokreti Ëesto ukljuËuju nos, usta i Ëeljusti.

Dr. Rutkausas smatra da je u veÊini sluËajeva ævakanje neuromiπiÊnareakcija na nedostatak zuba, tj. pokuπaj usne πupljine da nekako nadokna-di taj nedostatak. Takvi ljudi joπ dodatno nastoje namjestiti gornju i donju


18 Zagonetke

‘

‘


Ëeljust u poloæaj koji bi im bio πto ugodniji. Kad je zubalo potpuno, zubizadræavaju gornju i donju Ëeljust na njihovu prirodnome mjestu.

Naravno, veÊina ljudi koji ostanu bez zubi taj nedostatak nastoji nado-knaditi noπenjem umjetnoga zubala. A veÊina se na njih i navikne. Nostomatolog Ike House rekao nam je da znaËajan broj starijih ljudi nije spo-soban nositi proteze zbog prevelika gubitka koπtane mase:

Oni usta mogu zatvoriti bolje nego kad bi nosili proteze.BuduÊi da im je teπko postiÊi normalan poloæaj od 2 do 3milimetra izmeu gornjih i donjih prirodnih ili umjetnihzubi, stalno traæe taj poloæaj.

Mnogi stariji ljudi koji nose proteze misle kako one jednostavno nisunormalne. Nelagoda u ustima dovodi do toga da mijenjaju poloæaj donjeËeljusti i doimaju se kao da ≈ævaËu zrak√. Dr. House kaæe:

Da imate dvije stvari u rukama, primjerice dva novËiÊa,vjerojatno biste se njima igrali ili ih nekako pokretali. Kad,primjerice, ne upotrebljavamo olovku, nego je samo dræi-mo, obiËno nam se ruka njome igra. MoguÊe je da se ljudikoji nose zubne proteze stalno na neki naËin poigravajunjima, jer predmete koje dræimo, a ne koristimo, Ëesto ne-svjesno pomiËemo i njima se poigravamo.

Imam praujaka koji puπta da mu gornja proteza padneizmeu dviju rijeËi, a zatim je ponovno podigne premanepcu. Njegova obitelj umire od srama!

Znam da neki stariji ljudi ne mogu podnijeti proteze uustima, osim kad jedu, jer jednostavno ne mogu a da ih nemiËu i poigravaju se njima.

Barnet B. Orenstein, profesor stomatologije na Stomatoloπkom fakultetuSveuËiliπta u New Yorku, rekao nam je da jezik Ëesto potiËe ≈ævakanje√:

Stariji ljudi Ëesto pokreÊu Ëeljusti kao da ævaËu jer nakongubitka svih zuba jezik viπe nema ograniËen prostor uusnoj πupljini. Jezik se πiri i zapravo postaje veÊi. Ono πtose doima kao ævakanje zapravo je nesvjestan pokuπaj da sepronae udobno mjesto za jezik.


Ljudi 19

‘ ‘

‘‘

‘ ‘


Kada smo posljednji put bili kod dr. Phila Kleina, sluæbenoga stomatologaekipe Imponderables, zamolili smo ga da razmisli o toj misteriji dok nampopravlja kutnjake (i razmiπljali smo moæemo li posjet njemu odbiti odporeza na dohodak pod opravdanjem da je rijeË o istraæivanju, i o troπko-vima lijeËenja). Laknulo nam je kad se dr. Klein sloæio s navedenim teori-jama, no spomenuo je i joπ nekoliko objaπnjenja, ukljuËujuÊi rijetkeneuroloπke poremeÊaje i πkrgutanje zubima zbog toga πto gornja i donjaËeljust ne ≈sjedaju√ dobro jedna na drugu.

Klein je spomenuo i da vjeËni problem starijim ljudima predstavlja su-hoÊa usta i nedostatak sline, pa mnogi pomiËu usta kao reakciju nasuhoÊu.

A onda nam je rekao da nemamo karijes.

Moramo li stvarno toplomjer stavljati podjezik? Zar ga ne moæemo staviti iznad jezika ako su nam usta zatvorena?Svatko tko je vidio dijete kako se meπkolji u oËajniËkim pokuπajima da zadræitoplomjer pod jezikom, vjerojatno se upitao: ≈Zaπto lijeËnici æele da mjerimotemperaturu na najnelagodnijim mjestima na tijelu?√

Ne, doista nema razloga zaπto bi temperatura pod jezikom ili, kad smoveÊ kod toga, u rektumu, bila toliko vaæna da se mora mjeriti baπ tu. Ciljje mjerenja tjelesne temperature odrediti temperaturu unutraπnjostitijela.

Rektum i jezik najdostupnija su mjesta za mjerenje tjelesne tempera-ture. Povremeno se temperatura moæe mjeriti pod pazuhom, no pazuhje izloæeniji hladnijem okolnom zraku i moæe pokazati niæe vrijednosti.Naravno, uzimanje topla napitka, kako znaju mnogi πkolarci, moæe us-pjeπno podiÊi temperaturu tijela. No podruËje pod jezikom puno je krv-nih æila i gotovo je jednako precizno kao mjerenje u rektumu, samo jeugodnije.

Koje su, dakle, prednosti mjerenja temperature pod jezikom? NabrojatÊemo ih.

1. ToËnost. Stavljanjem toplomjera pod jezik ograniËava se utjecajvanjske temperature zraka ili hrane. Dr. E. Wilson Griffin kaæe: ≈Zbogokolnoga zraka isparila bi vlaænost u ustima i na toplomjeru te bi se


20 Zagonetke


pogreπno smanjile vrijednosti temperature. Vaæno je toplomjer dræatipod jezikom, a ne ga valjati po ustima jer æiva u toplomjeruautomatski reagira na temperaturu tekuÊine ili krute tvarioko nje.√

2. Brzina. Meko tkivo i krvne æile jezika idealno su mjesto zamjerenje temperature. Dr. Frank Davidoff, izvrπni pot-predsjednik AmeriËke lijeËniËke udruge, kaæe da zarazliku od koæe pazuha, koja je deblja i ima manjekrvnih æila, meko nezaπtiÊeno tkivo pod jezikomËvrsto obloæi toplomjer te tako ubrzava mjerenjetjelesne temperature.√

3. Udobnost. Iako moæda ne vjerujete, dræanje to-plomjera na jeziku nije baπ tako udobno. Tvrditoplomjer Êe, umjesto da se ugnijezdi u mekomtkivu ispod jezika, udariti o tvrdo nepce.

Dr. Davidoff priznaje da u krajnjim situacijama i nije baπ takva katastrofatoplomjer staviti na jezik:

U principu biste mjerenjem na jeziku dobili relativno toËnevrijednosti tjelesne temperature ako niste pritom disali nausta, te prethodno jeli ili pili, ako relativno Ëvrsto dræitetoplomjer izmeu nepca i jezika te ako ga dræite dovoljnodugo.

Zaπto su nam glasovi piskutavi i smijeπni kad se nadiπemo helija?Ako ne æelite izgledati kao tipiËni pijani partijaner, nagutajte se helija i bitÊete zabavni i zvuËat Êete poput patuljaka iz »arobnjaka iz Oza. U æelji dadoznamo zaπto je tako, razgovarali s nekoliko kemiËara i fiziËara. Svi suodgovorili jednako. No moæda nam je najpotpuniji odgovor dao George B.Kauffman. Evo πto je rekao:

Zvuk je podraæaj proizveden stimulacijom organa sluhavibracijama koje se prenose zrakom ili drugim medijima.


Ljudi 21

‘ ‘

‘


Niskofrekventni zvuk Ëujemo kao dublji zvuk, a visoko-frekventne zvukove kao visoke, pa i piskutave zvukove.Frekvencija zvuka ovisi o gustoÊi medija kroz koji se vi-bracije πire; πto je medij rjei, veÊa je frekvencija vibra-cije, pa stoga i viπi zvuk.

GustoÊe plinova izravno su proporcionalne s njihovommolekularnom teæinom. BuduÊi da je gustoÊa helija znatnomanja od gustoÊe zraka, koji je mjeπavina od oko 78 postoduπika i oko 20 posto kisika, glasnice vibriraju puno bræe(na viπoj frekvenciji) u heliju nego na zraku, pa stoga Ëu-jemo piskutave glasove.

Taj se efekt puno bolje primjeÊuje kod muπkih glasova,koji su dublji od æenskih. Glas moæe postati dublji udisa-njem plina iz skupine plemenitih plinova (kojoj pripada ihelij) koji je teæi od zraka...

Brian Bigley, kemiËar u tvrtki za proizvodnju alternativnih oblika gorivaSystech Environmental Corporation, rekao nam je da se smjese helijakoriste u lijeËenju astme i drugih bolesti diπnog sustava. Pacijenti s tego-bama diπnoga sustava smjesu helija mogu podnijeti puno lakπe nego nor-malan zrak, a miπiÊi pluÊa ne moraju se toliko naprezati kao kad pacijentudiπe zrak.

Zaπto nam se gadi dlaka u ustima?

Naπa korespondentica Ilona Savastano æarko je æeljela razrijeπiti ovuzagonetku:

Kako to da moæemo progutati bilo koju vrstu hrane, kojiputi velike koliËine, a opet, Ëim osjetimo siÊuπnu dlaËicu uustima, odmah poprimamo gadljiv izraz lica? Vjerujem dai najmanja dlaËica izazove kod svih ljudi jednaku reakcijugaenja.

Pitanje smo proslijedili naπim stomatolozima koji su navikli na gadljivepacijente (neki se veÊ mrπte katkad Ëak i prije no πto saznaju πto Êe im se


22 Zagonetke

‘‘ ‘


raditi na zubima). Prva reakcija stomatologa bila je naglaπavanje osjetlji-vosti usta. Stomatolog Ike House kaæe:

Naπa su usta najosjetljiviji dio tijela, pogotovo tijekomroenja i u djetinjstvu. Djeca koriste usta za hranu (hra-njenje), osjeÊaj udobnosti (sisanje palca ili dude), uæitka(djeca hranu isprobavaju guranjem prstiju u usta) i istra-æivanje (djeca nepoznate stvari stavljaju u usta da ispitajuπto je to). BuduÊi da su od ranog djetinjstva usta sredstvoupoznavanja svijeta i stimulacije, ona su vrlo osjetljivomjesto.

Sada kad smo ustanovili koliko su naπa usta osjetljiva, mogli bismo sezapitati i postoji li neπto doista odvratno u dlakama da nas toliko smetajukad nam se nau u ustima. Da, postoji, kaæu struËnjaci. Stomatolog BarnetOrenstein iz Stomatoloπkog centra David B. Kriser pri SveuËiliπtu u NewYorku objaπnjava:

Dlaka ima dva oπtra kraja koja stimuliraju vrlo osjetljivusluznicu usne πupljine. ©toviπe, tanki promjer i zaobljenioblik dlake omoguÊuju joj da se zalijepi za sluznicu. Odlje-pljenje vrhom jezika praktiËki je nemoguÊe.


Ljudi 23

Daniel Boone, profesor na SveuËiliπtu u Arizoni i struËnjak za glasovne mehanizme, daje nam odgovor:≈Temeljna frekvencija ili razina glasa izravno je povezana s duljinom i debljinom glasnica svakog pojedinca√. Duljinaglasnica prosjeËnog muπkarca je otprilike 18 mm; prosjeËnaduljina æenskih glasnica je oko 10 mm. Visoka osoba bilo kojegspola vjerojatnije Êe imati dulje glasnice od osobe istog spola koja je neπto niæa.

Zaπto æene Ëesto imaju viπi glas od muπkaraca? Zaπto niæi ljudi obiËno imaju viπi glas od visokih ljudi?

‘ ‘

‘ ‘


Do refleksa gaenja doÊi Êe teæe ako su usta puna nego kad se u njimanalazi samo jedna dlaka. Viπe Êe nas draæiti i πkakljati lagani dodir pera napovrπini koæe nego trljanje ËvrπÊeg predmeta o koæu.

No glavni uzrok gaenja na dlaku daleko je iznad usta. Svi stomatolozitvrde da je glavni uzrok psiholoπke naravi.

Dr. House kaæe da je Ëesto mogao smanjiti ili otkloniti gaenje kod paci-jenta jednostavno razgovorom o tom problemu. I smatra da vrsta stranogpredmeta u ustima uvjetuje naπu reakciju na njega:

Primjerice, za naπa usta nema velike razlike izmeu πpagetai crva (pod pretpostavkom da imate ODLI»AN umak i da sucrvi mrtvi i ne migolje se), no veÊina ljudi bi se zgrozila nadsamim zamiπljenim prizorom. VeÊina ljudi smatra dlakuneËim prljavim; pogledajte samo reakcije ljudi kad u hranipronau dlaku. Ipak, za vrijeme voenja ljubavi dodirivanjepartnerove kose ili dlake ustima moæe predstavljati uæitak.

Zato se smirite. Naravno, moæda neÊete moÊi kontrolirati svoje gaenjezbog jedne dlake, no svalite krivicu na onoga tko πalje poruku (mozak), a nena samu poruku. Dr. Orenstein kaæe da gadljivost moæe biti i pozitivna:

Refleks gaenja jedan je od mnogih obrambenih mehani-zama koje nam je priroda Ëudom podarila. Da nema togamehanizma, mnogi bi od nas umrli zahvaljujuÊi nekom pred-metu koji nam je zapeo u grlu i zatvorio dotok zraka.

Zaπto se ljudima ne jeæi koæa na licu?Budite sretni πto vam se na licu koæa ne jeæi. To je jedna

od malobrojnih stvari koje nas razlikuju od Ëimpan-za. Koæa nam se jeæi samo na onim dijelovima tijela na

kojima imamo dlaku. Uloga dlake na tijelu jest zaπtita odhladnoÊe. No kad nam dlaka ne pomaæe da se zagrijemo,

mali miπiÊi na dnu svake dlake se stiπÊu, a dlaka se podiæe.


24 Zagonetke

‘ ‘‘ ‘


Kod æivotinja koje imaju krzno to znaËi da je stvoren zaπtitni krzneni sloj.Hladan zrak je zarobljen meu dlakama umjesto da dotiËe osjetljivu koæu.Dlaka na taj naËin πtiti æivotinje od smrzavanja.

Iako su ljudi izgubili veÊi dio dlaka na tijelu, radi zaπtite od hladnoÊeaktiviraju se isti ti mali miπiÊi u koæi. Sve πto imamo jest nekolicina prame-nova i ≈toËkice√ na koæi kad se najeæimo. Kad se lav najeæi, uzdignute dlakenjegove grive izgledaju priliËno jezivo; a kad se Ëovjek najeæi, samo izgledaranjivo.

Zaπto nam curi nos kad je hladno?Otolaringolog dr. Steven C. Marks iz AmeriËkog rinoloπkog druπtva objaπnja-va fiziologiju:

Nos i sinusi obloæeni su sluznicom u kojoj se nalaze ælijezdekoje luËe sluz te male stanice zvane mukozne stanice, kojetakoer luËe dio sluzi. Ta se sluz normalno proizvodi u slu-znici i na mjestima koja su inficirana ili upaljena.

Mnoge zdravstvene tegobe, poput bakterijskih ili virusnih infekcija i aler-gija, mogu uzrokovati curenje nosa. No reakcija na hladno vrijeme je druk-Ëija. Dr Marks kaæe:

Sluznice u nosnoj πupljini i sinusima stimulirane su æivci-ma koji do odreene mjere kontroliraju koliËinu sluzi. Re-akcija na hladan zrak u nosu djelomiËno je posljedica re-fleksne reakcije tih æivaca. Sluznica osjeti hladan zrak tepodraæaj πalje u mozak, koji zatim taj signal vraÊa natragprema sluznici: rezultat je luËenje sluzi.

Koju nam korist donosi curenje nosa, osim πto moramo kupovati mara-mice? Keith Holmes, specijalist za uho, grlo i nos, vjeruje da je ≈zaπtita toplesluznice nosa prirodni fizioloπki fenomen√, jer hladnoÊa iritira sluznicu.Marks smatra da ≈poveÊana koliËina sluzi moæe biti nuæna za ovlaæivanje iËiπÊenje zraka u hladnu okruæenju.√


Ljudi 25

‘ ‘‘ ‘


mogu definirati o kojem se reprezentacijskom sustavu kod pacijenata radi,te da mogu otkriti jesu li pacijenti stvarali nove slike ili se prisjeÊali starihprije no πto su i otvorili usta ∑ i to promatranjem samo njihovih oËiju.

Ti su pokreti oËiju sada kodirani. Postoji sedam osnovnih pokreta oËiju, asvaki odgovara upotrebi odreenog osjetnog mehanizma. No valja imati naumu da se ti migovi odnose samo na deπnjake; oËi ljevorukih ljudi obiËno sepokreÊu u suprotnom smjeru. Osim toga, oznake ≈lijevo√ i ≈desno√ oznaËava-ju smjerove iz perspektive promatraËa.

Smjer gledanja Proces razmiπljanjagore desno slike vizualnog pamÊenjagore lijevo vizualno zamiπljene nove slikeu ravnini desno zvukovi i rijeËi auditivnog pamÊenjau ravnini lijevo auditivno zamiπljeni novi zvukovi i rijeËidolje desno auditivno, zvukovi i rijeËi (ono πto se Ëesto

naziva ≈unutraπnjim dijalogom√)dolje lijevo kinestetiËki osjeti (koji mogu ukljuËivati

miris i okus)

Postoji joπ jedna vrsta pokreta, toËnije ne-pokreta. Nekoj osobi moæeteuputiti pitanje, a ona Êe vas gledati ravno u oËi, bez odvraÊanja pogleda. ToznaËi da ta osoba vizualno percipira informacije.

Isprobajte ovo na prijateljima. Upalit Êe. Postoji viπe iznimaka i komplikaci-ja, a ovo je, doduπe, samo pojednostavljen saæetak neurolingvistiËke meto-dologije. Primjerice, ako zamolite nekoga da vam opiπe svoj prvi bicikl,oËekivali biste pogled prema gore desno jer se osoba pokuπava sjetiti kako jebicikl izgledao. No, ako osoba zamiπlja da upravo sjedi na biciklu u restoranuu kojem se nalazite, oËi se mogu okrenuti prema gore lijevo, jer prijateljpokuπava stvoriti novu predodæbu sa starim predmetom. Najbolji naËin jestpitati ga na koji je naËin uspio sastaviti sliku.

Neurolingvistika je joπ novo i neistraæeno podruËje, no uistinu je fascinant-no. VeÊinu informacija u ovom poglavlju pronaπli smo u djelima RichardaBandlera i Johna Grindera. Ako æelite saznati viπe o toj temi, preporuËamovam njihovu knjigu Frogs Into Princes (≈Od æapca do princa√).

No da se vratimo na poËetno pitanje ∑ zaπto ljudi Ëesto gledaju prema goredok razmiπljaju? Odgovor, Ëini se, leæi u tome πto veÊina nas pokuπava odgo-voriti na neka pitanja vizualiziranjem odgovora.


Ljudi 81


3-D naoËale i 3-D filmovi, 307 ∑ 3087-Up, 161

Aabeceda

podrijetlo slova, 194 ∑ 198raspored slova, 194 ∑ 198

abecedni red, 194 ∑ 198A.D., 208akumulatori, 309 ∑ 310alkohol i pospanost, 43aluminijska folija, 346 ∑ 347amalgamske plombe, 337ambalaæa sprejeva i dezodoransa, 338ameriËki nogomet

naziv gridiron, 413 ∑ 414skupljanje u krug i, 412 ∑ 413

amputacije vidi fantomski osjet udaarapski brojevi, 394, 414 ∑ 415aspirin, 388 ∑ 389astrologija, vidi datumi znakova zodijakaastronauti

fotografije zvijezda, 376 ∑ 377svrbeæ i Ëeπanje, 45 ∑ 47, 49 ∑ 52

aukcija, govor voditelja, 231 ∑ 233automobil, zvuk pokazivaËa smjera, 269automobil(i)

efikasnost goriva, 267 ∑ 268kazaljka na pokazivaËu spremnika

za gorivo, 266 ∑ 267miris novog automobila, 269 ∑ 270spremnik za gorivo, 266, 268tlak u gumama i, 267 ∑ 268veliËina akumulatora, 309 ∑ 310zvuk pokazivaËa smjera, 269

Bbaletani i balerine

gledanje u jednu toËku i, 437 ∑ 438

ples na vrπcima prstiju i, 261 ∑ 263

baloni od gume za ævakanje, 184 ∑ 185

balsovina, 394 ∑ 395banane, 173 ∑ 174bare

led na povrπini, 366 ∑ 367Mjesec i, 379 ∑ 380plima i oseka i, 379 ∑ 380zadræavanje vode u, 383 ∑ 384

baterijeËetvrtaste, 308 ∑ 309glasnoÊa zvuka na radiju i, 309od devet volta, 308 ∑ 309veliËine A i B, 308

baterije veliËine A, 308baterije veliËine B, 308bebe

kipuÊa voda za poroaj, 229 ∑ 230plavo i ruæiËasto za, 230podrigivanje, 74san i, 70 ∑ 71tamnjenje kose, 72treptanje i, 71 ∑ 72vidi i djeca

bejzboldresovi japanskih igraËa, 414 ∑ 415kuÊna baza, 415

bejzbolski dresovi japanskih igraËa, 414 ∑ 415

Kazalo

AUIMPO_446-464_CRO 4/20/09 8:47 AM Page 446

bicikliprazne gume, 273 ∑ 274razlika izmeu muπkih i æenskih,

272 ∑ 273πkljocanje pri okretanju pedala

unatrag, 273biË, pucketanje 311bijela (boja)

kirurπka odjeÊa, 256odjeÊa medicinskih sestara, 256papinska odjeÊa, 251 ∑ 252. 254pojas u borilaËkim vjeπtinama,

430, 431, 432, 433blizanci

DNA blizanaca, 75otisci, 747 ∑ 6

blizanci, dvojajËani, 75blizanci, identiËni, DNA, 75boca za keËap, 172 ∑ 173boce za pjenuπac, 186 ∑ 187Boeing, brojevi, 278 ∑ 279boja

crvene oËi na fotografijama, 311 ∑ 312Ëips od krumpira, 178gondola, 243izmet ptica, 116kiπni oblak, 368kompjutorske πtampane ploËice,

294 ∑ 295kosa kod djece i dojenËadi, 72kraljevi i, 255 ∑ 256krπÊanstvo i, 250 ∑ 252, 254kuhana govedina, 163 ∑ 164kuhani jastog, 162kuhano jaje, 249majica s Tour de Francea, 428 ∑ 429muæjaci i æenke ptica, 116 ∑ 117odjeÊa kirurga, 256odjeÊa medicinskih sestara, 256odjeÊa za sveÊenike, 250 ∑ 252, 254oguljene jabuke i kruπke, 174 ∑ 175

ohlaena mast, 166 ∑ 167ohlaeni maslac, 159papinska odjeÊa, 251 ∑ 252parfem, 338 ∑ 339pileÊe meso, 162 ∑ 163plavo za djeËake, 230pojas u borilaËkim vjeπtinama,

429 ∑ 433pseÊe usne, 86ptice, 116 ∑ 117ruæiËasto za djevojËice, 230sapunica, 339semafori, 288svjetla na brodu, 281 ∑ 282svjetla zrakoplova, 281 ∑ 282tetovaæe, 53 ∑ 54vene, 52 ∑ 53vlaæna odjeÊa, 336 ∑ 337voda iz slavine, 314

boksËetvrtasti ≈ring√, 433 ∑ 434disanje kroz nos i, 434 ∑ 435

boksaËki Ëetvrtasti ring, 433 ∑ 434bol

aspirin za, 288 ∑ 289porezotina od papira i, 42 ∑ 43toplina za, 39 ∑ 40

bolniËka odjeÊa, 356 ∑ 358BoæiÊ, 238, 240britvice, 319brodovi

crvena i zelena svjetla na, 281 ∑ 282prozori na, 282sidra podmornica, 284

brodski prozori, 282brojevi

arapski, 394, 414 ∑ 415mlaænjaka Boeing, 278 ∑ 279ploËa za pikado, 441, 443 ∑ 444rimski, 299 ∑ 300, 393sat, 299 ∑ 300

Kazalo 447


brojevi Beoinga, 278 ∑ 279brzina

pucanj biËa, 311rukohvat na pokretnim

stepenicama, 285 ∑ 286bubanj stroja za pranje rublja, 305budilice, 302 ∑ 303

Ccijevi ispod kuhinjskog sudopera,

314cik-cak, izgled munje, 368 ∑ 369cirkadijal ritmovi, 37 ∑ 38Coordinated Universal Time, 204crna (boja)

gondole, 243pojas u borilaËkim vjeπtinama,

430, 431, 432, 433pseÊe usne, 86sveÊenici i noπenje, 250 ∑ 251

crvena (boja)oËi na fotografiji, 311 ∑ 112pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431prometna signalizacija, 288pruge na Ëunjevima za kuglanje,

442crvenilo na obrazima, 79crveno meso, 163 ∑ 164crvi

boca tekile, 190kiπa i, 132 ∑ 133

curenje nosa, 25, 76 ∑ 77cviljenje na Ëistoj podlozi, 340 ∑ 342

»Ëamci vidi brodoviËarape, 331

Ëaπa, papirnata, oblik, 347 ∑ 348vrste vinskih Ëaπa, 187 ∑ 188znojenje, 400, 402 ∑ 403

Ëembalo, 322Ëetvrt MjeseËeva, 371Ëips, krumpir, 178Ëips od krumpira

izvijeni oblik, 179 ∑ 80zelene nijanse, 178

ËiπÊenje povrπine klizaliπta, 439 ∑ 441

Ëunjevi za kuglanje, pruge na, 442

DDan D, 199datiranje prema vladaru, 209datumi

oznaËavanje godina, 208 ∑ 209, 211

Uskrs, 239znakovi zodijaka, 211

datumi znakova zodijaka, 211divlji psi, 84 ∑ 86, 91dizalice, postavljanje 284 ∑ 285djeca

curenje nosa, 76 ∑ 77nabrekli trbuh, 77 ∑ 78tamnjenje kose kod, 72vidi i bebe

djeËaci vidi muπkarcidjeviËansko maslinovo ulje, 164 ∑ 165djevojËice vidi æenedlaka na tijelu

gubitak dlake kod ljudi, 55 ∑ 57kovrËave stidne dlake, 57 ∑ 58oæiljci od cijepljenja i, 57

dlaka u ustima, 22 ∑ 24dosada i zijevanje, 64, 65Druidi, 238

448 Zagonetke


drvopucketanje u vatri, 395 ∑ 396tvrdo i meko drvo, usporedba,

394 ∑ 395dupini, san, 134 ∑ 135dvoboji, 221

Eegipatsko pismo, 194 ∑ 195Elmova vatra, 368eolski prah, 387epilepsija, 16evolucija

duljina prstiju i, 28ljudska dlaka i, 55 ∑ 56psi, 84 ∑ 85ptice, 109, 116 ∑ 117zijevanje i, 64 ∑ 65, 66zubu umnjaci i, 17

Ffantomski osjet uda, 54 ∑ 55feniËko pismo, 195 ∑ 196film

odbrojavanje, 313πirina, 312 ∑ 313vidi i fotografije

filmovi, 3-D, 307fluorescentna svjetla, 287, 289folija, aluminijska, 346 ∑ 347fore (golf), 407fotografije

crvene oËi na, 311 ∑ 312poza desne ruke u kaputu,

31 ∑ 32smijeπak na starim, 33 ∑ 36zvijezde i, 376 ∑ 377

fotografski filmodbrojavanje, 313πirina, 312 ∑ 313

fototropizam, 396, 397francuski rog, 317 ∑ 318

Ggazirana piÊa, ≈para√ 160 ∑ 161genetika

jednojajËani blizanci i, 74 ∑ 75maËke i, 93 ∑ 94vidi i naslijee

geotropizam, 396, 397glas

Ëuti vlastiti glas, 26 ∑ 27glasnoÊa i baterije radija, 309muπki, 22, 23udisanje helija i, 212visoki, 22, 23æenski, 22, 23

glasovni prikaz slova, 194glasovni prikazi, 194, 195glavobolja i aspirin, 388 ∑ 389glazbena ljestvica, 260 ∑ 261glazbeni instrumenti

francuski rog, 317 ∑ 318gitara, 318, 320 ∑ 321klavir, 321 ∑ 323

Kazalo 449


gljiva od eksplozije 391 ∑ 393gmazovi i opekline od sunca, 117 ∑ 118

vidi i zmijegolf

18 rupa i, 406≈fore√ u, 407jamice na loptici, 407promaπaji, 406

golubovibeba, 113 ∑ 114zviæduk, 111

gondole, 243gorila, udaranje po prsima,

141 ∑ 143gorivo, efikasnost, 267 ∑ 268gorivo, kazaljka na pokazivaËu

spremnika, 266 ∑ 267grËki alfabet, 196 ∑ 197Greenwich mean time, 204gridiron, vidi ameriËki nogometgrlo boce, 350 ∑ 352grob, dubina 253groæice, u kutiji æitarica, 154, 156gume

automobil, 267 ∑ 268, 399 ∑ 400bicikl, 273 ∑ 274

gusarihod po dasci i, 221 ∑ 226nauπnice i, 227 ∑ 229papige i, 226 ∑ 227

gustoÊa vode, 366guπteri, 117 ∑ 118

Hhelij, udisanje, 21 ∑ 22Herculaneum, 387heroin, 389 ∑ 390hijeroglifi, 194, 195Hinomaru, 245 ∑ 246

hladnoÊakockice leda i, 402 ∑ 403maslac i, 159mast i, 166 ∑ 167mlijeko i, 156noge pingvina i, 107 ∑ 108okus peËenih kolaËa i, 168 ∑ 169vremenski uvjeti, 25znojenje Ëaπa i, 400, 402 ∑ 403vidi i led

hod po dasci, 221 ∑ 226hodanje

brzo, 420 ∑ 423cirkulacija i, 58natjecanja u brzom, 420 ∑ 423ptice i, 110 ∑ 111

Holandija, 242hrana, æudnja za 68 ∑ 70

Iidejni prikazi, 194identiËni (jednojajËani) blizanci, 74 ∑ 76imela, 238indijski oraπËiÊi, 175irska prezimena, 198izlazak sunca, 370

Jjabuke, tamnjenje, 174 ∑ 175jaguari, 95, 96jaja

crvene toËke na, 148dvostuko æumance, 148promjena boje pri kuhanju, 149

jamiceloptica za golf, 407ljudi i, 17

450 Zagonetke


japanske zastave, 245 ∑ 248jastozi

boja kuhanog, 162spretnost, 137 ∑ 138

jednojajËani blizanci 74 ∑ 76jeleni, ponaπanje, 102 ∑ 103jet lag i ptice, 109 ∑ 110jezera

led na povrπini, 366 ∑ 367plima i oseka i, 379 ∑ 380zadræavanje vode u, 393 ∑ 394

jeziknedostatak zuba i, 29termometri i, 20 ∑ 21zmije i, 118

jogurt, sirutka, 157judo, pojasevi, 429Juæni pol

kazivanje smjera s, 203 ∑ 204kazivanje vremena na, 204 ∑ 205

Kkalendarsko brojenje godina,

208 ∑ 209, 211kalkulatorske tipke, 296 ∑ 297kape, sveÊeniËke, 252, 254kapica za tjeme, 252, 254karate, pojasevi, 429, 431kaπljanje

insekti i, 131 ∑ 132pregled kile (hernije) i, 60 ∑ 61

keËap, oblik boce, 172 ∑ 173kihanje

kukci, 131 ∑ 132ljudi, 73papar i, 167 ∑ 168zmija, 118

kihanje od papra, 167 ∑ 168kikiriki, 175 ∑ 176

kila (hernija), pregled, 60 ∑ 61kilt, 240 ∑ 242kiselo vrhnje, rok trajanja, 158kiπa

boja kiπnih oblaka, 368crvi na ploËniku i, 132 ∑ 133leptiri i, 132miris poput, 367 ∑ 368

kitovi i san, 134 ∑ 135klamerica, 297 ∑ 298klavikord, 322klavirske tipke, 321 ∑ 323klima vidi vremenski uvjetiknjige

naslovne stranice, 258 ∑ 259uvod i predgovor, 259 ∑ 260

koËije, 271 ∑ 272kokice, 180komarci

hrana za, 124podloænost ugrizu, 125 ∑ 126svrbeæ nakon ugriza, 48

komina, 165 ∑ 166kondenzacija, 400, 304konji

mjerenje visine, 99 ∑ 100poloæaj spavanja, 98 ∑ 99potkivanje, 100

koplja za zastavu, 355koplje, zaπiljenih vrhova, 416 ∑ 4117korzeti, 62, 63 ∑ 64koπarkaπka lopta, πavovi, 412kotaËi kola, 270 ∑ 271koæa

gmazovi, 117 ∑ 118jamice, 17porezotine od papira, 42 ∑ 43psi, 93smeæuranje nakon kupanja, 43 ∑ 44svrbeæ, 44 ∑ 52

krafne s rupom, 171 ∑ 172

Kazalo 451


kraljevi, boja, 255 ∑ 256kravate, 330krave, 101kreda, oznaËavanje poloæaja trupla,

214 ∑ 215krekeri, 150krπÊanstvo

boja odjeÊe i, 250 ∑ 252, 254datumi i, 208, 209, 239promjene imena pape i, 254 ∑ 255simbol X i, 201

kruhkvasac i, 148 ∑ 149mijeπenje, 149ustajali, 149 ∑ 150

kruljenje u æelucu, 40 ∑ 41kruπka, tamnjenje 174 ∑ 175krvne æile, plave, 52 ∑ 53kuÊna baza, bejzbol, 415kuÊni ljubimci vidi maËke; psi; ribekuharska kapa, 190 ∑ 191kukci

naËin letenja, 122u braπnu i voÊu, 129vidi i pod imenom npr. komarci

kukuruz, vrste, 180kukuruzne pahuljice, 151 ∑ 154kuπanje, 156kvasac i kruh, 148 ∑ 149

Llaringitis (pas), 90lavovi

kroÊenje lava, 143 ∑ 145maËja trava i, 95 ∑ 96

ledpovrπina jezera i bara,

366 ∑ 367proziran i zamuÊen, 402 ∑ 403

leptirikihanje i kaπljanje i, 132kiπa i, 132stil plivanja, 427

levisice 501, 333lice

najeæenost, 24 ∑ 25zvjezdaËa i, 138 ∑ 139

lijekovi, reakcija na, 26lijeva strana tijela

francuski rog i, 317 ∑ 318marπ zapoËet lijevom nogom,

219 ∑ 220ruËni sat na, 249 ∑ 250vojne medalje na, 218 ∑ 219

Ljljepilo

lijepljenje unutar ambalaæe, 352 ∑ 353

≈superljepilo√ u usporedbi s obiËnim, 353

teflon i, 398 ∑ 399

452 Zagonetke


MM&M, logo, 182macadamia oraπËiÊi, 175maËke

crvene oËi na fotografijama, 311 ∑ 312

izlaganje suncu i, 118maËja trava i, 95 ∑ 96patuljaste, 93 ∑ 94plivanje i, 96poloæaj hranjenja, 91

madagaskarski siktavi æohari, 131 ∑ 132

majmuni vidi primatimakadamija, 175marπiranje, 219 ∑ 20maska za kisik (u zrakoplovu),

275 ∑ 276maske za ronjenje, 304 ∑ 307maslac od kikirikija, 176 ∑ 178maslinovo ulje, 164 ∑ 165maslinovo ulje, ekstra djeviËansko,

164 ∑ 165masovna histerija, 63 ∑ 64mast, Ëvrsta, 167medalje, 218 ∑ 219Meunarodna hidrografska

organizacija, 202 ∑ 203meko drvo i tvrdo drvo, usporedba,

394 ∑ 395mescal, 190metan i proizvodnja vode,

384Mickey Mouse, prsti 359 ∑ 360mirisi (ne)ugodni

dolazak kiπe, 367 ∑ 368hrana za pse, 345 ∑ 346novi automobil, 269 ∑ 270ruËnik za brisanje, 326tvor, 104 ∑ 106

vlaæna vuna, 334vidi i loπ zadah, tjelesni mirisi

mirisi vidi loπ zadah, tjelesni mirisi,neugodni mirisimiπiÊi

oko, 13 ∑ 14, 15ptica, 162πiπmiπ, 139

mitra, 354Mjesec

Ëetvrtina, 371jezera, bare i, 379 ∑ 380Mjesec nas slijedi posvuda, 375obzor i veliËina, 373 ∑ 375polovica, 371voænja tijekom noÊi i, 375vidjeti Mjesec tijekom dana,

372 ∑ 373mlijeko

hladno i okus, 156koæica na vruÊem, 156 ∑ 157poticanje sna, 157

mora i oceani ∑ razlika, 381, 383motorna vozila vidi automobilimravi, 130mrlje i temperatura vode, 335 ∑ 336muhe 122 ∑ 123munja, 368munja, izgled, 368 ∑ 369muπkarci i muæjaci

baletani na vrπcima prstiju, 261 ∑ 263

bicikli za, 272 ∑ 273boja ptica, 116 ∑ 117britvice za, 319glas i, 22, 23gubitak svijesti i, 62 ∑ 63komarac, 123plavo za, 230udisanje helija i, 22vjeπtine bacanja, 444 ∑ 445

Kazalo 453


Nnajeæenost koæe, 24 ∑ 25naoËale

3-D, 307 ∑ 308slijepi ljudi i, 10

naranËasti pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431

naslijeejamice i, 17podoËnjaci i, 14vidi i genetika

naslovna stranica (knjiga), 258 ∑ 259

nauπnice, gusarske, 227 ∑ 229neurolozi, 79 ∑ 80, 81New York, 387Nizozemci, 242Nizozemska, 242noÊni leptiri

naËin letenja, 122privlaËnost æarulje, 127svjetlost i, 127

nogometameriËki, 412 ∑ 414europski nogomet, 410 ∑ 412

noktipolumjeseci na, 29rast, 29 ∑ 30

nokti na nogamapolumjeseci na, 29rast, 29 ∑ 30

nos(evi)curenje, 25, 76 ∑ 77krave, 101pseÊi vlaæni, 88 ∑ 90zeËevi, 97 ∑ 98

novineËiπÊenje prozora i, 342 ∑ 344razderati, 344 ∑ 345

noæ, vrh, 235

Ooblaci

boja kiπe, 368kapljice oblaka i, 367oblak u obliku gljive nakon

ekspolzije bombe, 391 ∑ 393oblak u obliku gljive nakon eksplozije,

391 ∑ 393oceani

granice, 202 ∑ 203mora i, 383slanost, 382

oËicrvene na fotografijama,

311 ∑ 112kihanje i, 73miπiÊi u, 13 ∑ 14, 15mrlje u, 12 ∑ 13oπtrina vida, 10 ∑ 11podoËnjaci, 14 ∑ 15razmiπljanje i, 79 ∑ 81san i, 15umor i bolovi u, 13 ∑ 14zamor oËiju, 13 ∑ 14æabe, 119vidjeti zvijezde i, 15 ∑ 17vidi i slijepi ljudi i tamne naoËale

odjeÊaËarape, 331kravate, 330skupljanje, 333, 335sveÊenici, 250 ∑ 252, 254πkrob (πtirka) za, 332traperice, 332, 333vlaæne mrlje, 336 ∑ 337

oksidacija maslaca, 159Oktoberfest, 243 ∑ 244okus peËenih kolaËa, 168 ∑ 169olimpijske baklje, prenoπenje,

416

454 Zagonetke


opekline od suncaguπteri i, 117 ∑ 178zakaπnjela reakcija i, 390 ∑ 391

orasi, 174, 175 ∑ 176osjeti

peËene namirnice i, 168 ∑ 169razmiπljanje i, 79 ∑ 81vidi i oËi; nos(evi), mirisi

oticanje trbuha, 77 ∑ 78otisci prstiju jednojajËanih blizanaca,

74 ∑ 76ozljede glave

nogomet i, 410 ∑ 412privienje zvijezda, 15 ∑ 17

oznaËavanje godina, kalendar, 208 ∑ 209, 211

ozon, 367 ∑ 368oæiljci od cijepljenja, 57

Ppalac, podizanje, 210pape

noπenje bijele boje, 251 ∑ 252pokrivala za glavu za, 252, 254promjene imena i, 354 ∑ 355

papigegusari i, 226 ∑ 227oponaπanje, 114 ∑ 116

par avion, 236para iz gaziranog piÊa, 160 ∑ 161parfem

boja, 338 ∑ 339nanoπenje, 31

pasje hodanje u krug, 86 ∑ 87patuljaste maËke, 93 ∑ 94pauci, 123 ∑ 124pËele, 119 ∑ 121petak trinaestoga, 211 ∑ 214philtrum, 18

pijetlovo glasanje, 111pikado, brojevi na ploËi, 441, 443 ∑ 444piletina, 162 ∑ 163pingvini

koljena, 106 ∑ 107smrzavanje i, 107 ∑ 108

piruete u umjetniËkom klizanju, 437 ∑ 438

pivski vrË, poklopac, 188 ∑ 189pjena od sapuna, 339pjena od tjestenine, 166pjenuπac, boce 186 ∑ 187plakanje

rezanje luka i, 155sretni zavrπeci i, 78 ∑ 79

planeti koji ne trepere, 376 ∑ 379plastiËne Ëaπe, oblik, 347 ∑ 348plava (boja)

djeËaci i, 230krvne æile, 52 ∑ 53pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431

plesaËigledanje u jednu toËku i, 437 ∑ 438na vrπcima prstiju, 261 ∑ 263

plima i oseka, jezera i bare, 379 ∑ 380pliπani medvjediÊi, 361 ∑ 363plivanje

maËke i, 96stil leptira, 427

plombe, 337∑ 338pljuvanje u masku za ronjenje,

304 ∑ 307podloga za tintu, 345podoËnjaci, vreÊice ispod oËiju,

14 ∑ 15podrigivanje male djece, 74pojasevi za borilaËke vjeπtine,

429 ∑ 433pokladnice s rupom 171 ∑ 172poklopci na kriglama piva, 188 ∑ 189pokopi u gradu, drevni, 386 ∑ 388

Kazalo 455


policajcidræanje svjetiljke, 215 ∑ 217iscrtavanje kredom, 214 ∑ 215

polumjesec, 371poljubac

imela i, 238simbol X za, 201 ∑ 202

Pompeji, 387porezotine od papira, 42 ∑ 43poriv za nejestivim tvarima, 70pospanost

alkohol i, 43obilni obroci i, 43stajanje i, 59 ∑ 60toplo vrijeme i, 37 ∑ 38

poπta vidi zrakoplovna poπta pothranjenost, 77, 78potkivanje konja, 100povijesno datiranje, 208povrπinska napetost, 152pr. Kr., 208, 209prag, prenoπenje mladenke preko,

230 ∑ 231praπina, stropni ventilator,

327 ∑ 328praznovjerje

petak trinaesti, 211 ∑ 214plavo za djeËake, 230poljubac ispod imele, 238prenoπenje mladenke preko praga,

230 ∑ 231ruæiËasto za djevojËice, 230

predgovor (knjiga), 259 ∑ 260prezimena, irska, 198primati

ËiπÊenje dlake, 141udaranje u prsa, 141 ∑ 143zijevanje i, 65, 67 ∑ 68

probijanje zvuËnog zidahelikopteri i, 280 ∑ 281pucanje biËem i, 311

prometna signalizacijaboja, 288æarulje, 286 ∑ 287

prostaglandini, 389proteinske kalorije, nedovoljan unos

77prozori

brodski, 282na zrakoplovu, 276 ∑ 277, 283novine za ËiπÊenje, 342 ∑ 344

prstiduljina, 28 ∑ 29Mickey Mouse i, 359 ∑ 360

pseÊa hrana, miris 345 ∑ 346psi

crne usne, 86divlji, 84 ∑ 86, 91evolucija, 84 ∑ 85hodanje u krug, 86 ∑ 87hrana, miris 345 ∑ 346izloæenost suncu i, 118laringitis i promjene u glasu,

311 ∑ 312osjetljiv sluh, 87 ∑ 88poloæaj hranjenja, 91pripitomljavanje, 84 ∑ 85refleks Ëeπanja, 92tjelesni miris, 93vlaæna njuπka, 88 ∑ 90

pticeboja, 116 ∑ 117evolucija, 109, 116 ∑ 117golubovi, 111, 113 ∑ 114hodanje i skakutanje, 110 ∑ 111izmet, 116koljena, 106 ∑ 107kukurikanje pijetlova, 111migracije, 109 ∑ 110, 113mirovanje, 112oponaπanje, 114 ∑ 116pingvini, 106 ∑ 108

456 Zagonetke


poloæaj za spavanje, 112promjena vremenskih zona (jet lag),

109 ∑ 110sjedenje, 112smrzavanje i, 107 ∑ 108stajanje na jednoj nozi, 112tjelesna temperatura i, 109uoËavanje mrtvih ptica, 113zijevanje i, 65znojenje i, 108 ∑ 109

ptice, oponaπanje, 114 ∑ 115ptiËji izmet, 116pudlice, 84 ∑ 86purpurna (boja)

kraljevi i, 255 ∑ 256pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431

pusti otok, ostavljanje na 222, 224

Rraspukline na ploËniku, 353 ∑ 354, 356raspukline od pomicanja zgrada,

328 ∑ 330razina mora, 380 ∑ 381razmiπljanje, 79 ∑ 81reakcija na strah, 103refleks Ëeπanja, 92refleks gaenja, 24religijsko datiranje, 209ribe

spavanje i, 133 ∑ 135spremnici za kisik za, 135πljunak u akvariju, 135 ∑ 136uriniranje i, 136 ∑ 137zijevanje i, 65

rimske koËije, 271 ∑ 272rimski brojevi, 299 ∑ 300, 393rimski kalendar, 208 ∑ 209rimski ostaci, 387rimsko pismo, 197 ∑ 198

ring, 433 ∑ 434ris, 96riæini vafli, 150 ∑ 151roendanske svjeÊice, ponovno

samostalno paljenje, 398ruËni satovi, 249 ∑ 250ruËnici

dvije strane, 326 ∑ 327miris, 326

ruine, zakopane drevne, 386 ∑ 388rukohvat na pomiËnim stubama,

285 ∑ 286rupica na vrhu igle, 315 ∑ 317ruæiËasto za djevojËice, 230

Ssalutiranje

21 puπka, 220 ∑ 221vojno osoblje, 217 ∑ 218

saonice, upravljanje, 436satovi

mjerenje vremena, prije, 300 ∑ 303rimski brojevi na, 299 ∑ 300smjer kazaljke, 303 ∑ 304ure nasuprot, 299vidi i ruËni satovi

Kazalo 457


satovi, usporedba, 299vidi i ruËni satovi

satovi s uæetom, 302Scotland Yard, 259senzor na benzinskoj crpki, 268Seven-Up, 161sidra, podmornice, 284simbol X, 200 ∑ 202simbol(i)

BoæiÊ, 201, 250 ∑ 251, 254X kao, 200 ∑ 202

sirutka, 157Sjeverni pol

kazivanje smjera od, 203 ∑ 204kazivanje vremena na, 204 ∑ 205

skakanje s motkom, 423 ∑ 426, 428skupljanje odjeÊe u pranju, 333, 335skupljanje pamuËne odjeÊe, 333,

335slagalice, dijelovi 358 ∑ 359slamke, 348 ∑ 350slamke za piÊe, 348 ∑ 350slana mora, 382slavine

vruÊa voda i zvuk iz, 315zamuÊena voda iz, 314

slijepi ljudi i tamne naoËale, 10slijepo crijevo, 41 ∑ 42slogovno pismo, 194slonovi, 101 ∑ 102sljezovi kolaËiÊi, 181smei pojas u borilaËkim vjeπtinama,

430, 431, 433smeæuranost, nakon kupanja, 43 ∑ 44smijeπenje na starim fotografijama,

33 ∑ 36snovi, 38snjeæni leopardi, 95, 96sok od naranËe i pranje zubi,

158 ∑ 160spajalice u klamerici, 298

spavanjebebe i, 70 ∑ 71dupini i, 134 ∑ 135kitovi i, 134 ∑ 135pokreti oËiju i, 15poloæaj konja, 98 ∑ 99poloæaj ptice, 112ribe i, 133 ∑ 135snovi i, 38toplo mlijeko i, 157toplo vrijeme i, 37 ∑ 38vidi i pospanost

splasnuÊe soufflea, 170srËani ritam, podruËje mjerenja 31srebrne plombe, 337 ∑ 338stabla na nizbrdici, 396 ∑ 397stajanje i umor, 59 ∑ 60staklo, razlomljeno, 401starenje

nedostatak zubi i, 18 ∑ 20podoËnjaci i, 15tik ævakanja i, 18 ∑ 20

stariji ljudimanjak zubi i, 18 ∑ 20podoËnjaci kod, 15umjetno zubalo i, 18 ∑ 20

start u razmaku, 417 ∑ 420start utrke u razmaku, 417 ∑ 420stidne dlake, 57 ∑ 58stijeg, 355stopala

oticanje, 58 ∑ 59, 60pingvinska, 107 ∑ 108ptice, 107 ∑ 108, 109, 112putovanje zrakoplovom i, 58 ∑ 59, 60

sunËane naoËale i slijepi ljudi, 10superljepilo

obiËno ljepilo, usporedba, 353teflon i, 398 ∑ 399

suze vidi plakanjesuzenje oËiju zbog luka, 155

458 Zagonetke


sveÊeniciodjeÊa, 250 ∑ 252, 254pokrivala za glavu, 252, 254vidi i pape

svemirska odijela, 45 ∑ 47, 49 ∑ 52svijeÊe, roendanske, 398svijeÊni sat, 302svijest, gubitak, 61 ∑ 64svjeÊice koje se ponovno same pale,

398svjetiljka, dræanje, 215 ∑ 217svjetla

fluorescentna, 287, 289noÊni leptiri i, 127zrakoplov, 277 ∑ 278, 281 ∑ 282

svjetlost zvijezda, 376 ∑ 377, 378svrbeæ

astronauti i, 45 ∑ 47, 49 ∑ 52razlozi za, 44 ∑ 45ugriz komarca i, 48

SysRq na kompjutorskoj tipkovnici, 293 ∑ 294

©πafran, 168πampon

boja pjene, 339nastanak pjene, 340

πeÊernemoguÊnost kvarenja, 183u grumenima, 184

πiπmiπi, vise naglavce, 139 ∑ 140πkakljivi dijelovi tijela, 58πkripanje kuÊe, 328 ∑ 330πkrob, 332πtakori, 98πtapiÊi kao pribor za jelo, 235 ∑ 236πtapovi za skijanje, izvijeni, 435 ∑ 436πtirka, 332

Ttae kwan do, 432tamnjenje dlake, 72tanjuri, oblik, 234 ∑ 235tanjuri za jelo, 234 ∑ 235teflon

lijepljenje za tavu, 397superljepilo i, 398 ∑ 399

tekila, crvi u, 190telefonska æica, uvrtanje, 299temperatura (tijela), 20 ∑ 21, 38, 109

vidi i hladnoÊa; toplinatenis

Ëupave loptice, 409 ∑ 410sustav bodovanja, 407 ∑ 409

tenis, dvoranski, 408tenis na travi vidi tenistetovaæe, 53 ∑ 54tigrovi, 95, 96tinitus, 26tipka ≈SysRq√, 293 ∑ 294tipke pisaÊeg stroja, 292 ∑ 293tipkovnica QWERTY, 292 ∑ 293tipkovnica, raspored tipki,

296 ∑ 297tipkovnica telefona, 296 ∑ 297tjelesna temperatura

mjerenje, 20 ∑ 21ptice i, 109san i, 38

tjelesni mirisiljudi, 30pas, 93tvor, 104 ∑ 106vidi i zadah

toplinaaluminijska folija i, 346 ∑ 347crvenilo na obrazima i, 79koæica umaka i, 157koæica na mlijeku i, 156 ∑ 157

Kazalo 459


odræavanje klizaliπta i, 439 ∑ 441okus peËenih kolaËa i, 168 ∑ 169san i, 37 ∑ 38ublaæavanje boli i, 39 ∑ 40Zemljina jezgra i, 385 ∑ 386

Tour de France, majica, 428 ∑ 429traperice

levisice 501, 333pijesak u dæepovima, 332

tri muπketira, 360 ∑ 361troskok, 428trudnoÊa

poriv za hranom tijekom, 68 ∑ 70snovi tijekom, 38

trzaji i nemir, 36 ∑ 37tvor, vonj 104 ∑ 610tvrdo drvo nasuprot mekom drvetu,

394 ∑ 395

UuËestalost treptanja, 14, 71ugaritsko pismo, 195ukoËenost od straha u æivotinja, 103umak, koæica na, 157

umor vidi pospanostUskrs

datumi, 239Veliki Petak, 239 ∑ 240

uskrsni Ëokoladni zeko, 183usne

pseÊe, crne, 86udubljenje u sredini, 18

uπiosjetljivost kod pasa, 87 ∑ 88zvonjava u, 26

uπne resice, 27 ∑ 28uπni vosak, 26uvod (knjiga), 259 ∑ 260

VVeliki petak, 239 ∑ 240vene, plave boje, 52 ∑ 53venska tromboza, 60ventilator stropni, praπina, 327 ∑ 328vezice na cipelama, 330 ∑ 331vid 20 ∑ 20/20 ∑ 40, 10 ∑ 11vid, tablice za ispitivanje oπtrine,

11 ∑ 12videovrpca, strane, 310 ∑ 311vino

aluminijska folija na grlu, 186 ∑ 187bijelo od crnog groæa, 186suho, 185 ∑ 186

vino, ≈suho√, 185 ∑ 186vinske Ëaπe, vrste, 187 ∑ 188visina glasa, 23visok zvuk, 22, 23visoki glas, 22, 23vlaænost, 367voÊe

kukci u, 129rast banane, 173 ∑ 174tamnjenje jabuka i kruπaka, 174 ∑ 175

460 Zagonetke


vodaproizvodnja, 384zadræavanje u jezeru i bari,

383 ∑ 384zamuÊena iz slavine, 314vidi i oceani; bare

voda vruÊa, poroaj kod kuÊe i, 229 ∑ 230

vodno lice, 383 ∑ 384vojska

marπ zapoËet lijevom nogom, 219 ∑ 220

medalje, 218 ∑ 219salutiranje iz 21 puπke, 220 ∑ 221salutiranje rukom i, 217 ∑ 218

vremenska razlika od pola sata, 205 ∑ 207

vremenske zoneSjeverni i Juæni pol, 204 ∑ 205vremenska razlika od pola sata,

205 ∑ 207vremenske zone vidi vremenska

razlika od pola satavremenski uvjeti

curenje nosa i, 25hladno vrijeme, 25toplo vrijeme, 37 ∑ 38ugoda i, 40vedro vrijeme nakon oluje,

370 ∑ 371vidi i kiπa

vrijemeprije pojave satova, 300 ∑ 303reakcija koæe na sunce,

390 ∑ 391zalazak i izlazak sunca, 370

vruÊe vrijeme, 37 ∑ 38vuna

miris vlaæne, 334skupljanje u pranju, 333,

335

Zzadah, 39zadræavanje tekuÊine

nateËena stopala i, 59, 60nateËeni trbuh i, 77podoËnjaci i, 14 ∑ 15

zalazak sunca, 370zamorci, 98zarazno zijevanje, 64 ∑ 68zastave

japanska, 245 ∑ 248na pola koplja, 248 ∑ 249stijeg 355

zaπtitna maska za lemljenje, 294 ∑ 296

zeËiÊ, uskrsni Ëokoladni, 183zeËja njuπka, 97 ∑ 98Zeland, 244 ∑ 245zelena (boja)

Ëips od krumpira, 178kirurπka odjeÊa, 256kompjutorske πtampane ploËice,

294 ∑ 296pojas u borilaËkim vjeπtinama,

430, 431, 433prometna signalizacija, 288svjetla na brodu, 281 ∑ 282svjetla na zrakoplovu,

281 ∑ 282zemlja

ponovno zatrpavanje rupe u tlu, 356 ∑ 358

zemlja, 356 ∑ 357zemlja, 356 ∑ 357Zemljina jezgra, 385 ∑ 386zmije

kihanje, 118 ∑ 119pruæanje jezika, 118

znoj, ptice i, 108 ∑ 109znojenje Ëaπa, 400, 402 ∑ 403

Kazalo 461


zrakoplovi i putovanje zrakoplovombrojevi Boeinga, 278 ∑ 279maske za kisik i, 275 ∑ 276nateËena stopala i, 58 ∑ 59, 60raspored prozora i, 276 ∑ 277unutarnja svjetla, 277 ∑ 278vanjska svjetla, 281 ∑ 282zvuËni signali i, 237 ∑ 278zvuk helikoptera, 279 ∑ 281

zrakoplovna poπta, 236zubalo, umjetno 19zubi

nedostatak, 18 ∑ 20tik ævakanja i, 18 ∑ 20uloga umnjaka, 17

zubi umnjaci, 17zubna pasta, 158 ∑ 159, 160zubne plombe, srebrne, 337 ∑ 338zucchetto, 252, 254zujanje elektriËnih vodova, 290 ∑ 292zvijezde, fotografije, 376 ∑ 377zvjezdaËa, 138 ∑ 139zvjezdaËe (morske zvijezde),

138 ∑ 139zvuËni signali u zrakoplovu, 237 ∑ 238zvuËni signali za opasnost, 237, 238zvuk

disanje boksaËa kroz nos, 434 ∑ 345elektriËni vod, 290 ∑ 292fluorescentno svjetlo, 287, 289helikopter, 279 ∑ 281kruljenje u æelucu, 40 ∑ 41pokazivaË smjera u automobilu,

269pomicanje zgrade, 328 ∑ 330pucanj biËa, 311pucketanje vatre, 395, 396ruËka za odvrtanje tople vode, 315souffle, kolaËi i, 170suprotno okretanje pedale bicikla,

273

tresenje æarulje, 287zvuk vatre, 395 ∑ 396

zvuk helikoptera, 279 ∑ 281

Ææabe, 119æarulje

labavljenje, 289 ∑ 90noÊni leptiri i, 127prometna svjetla, 286 ∑ 287vakuum u, 289zvuk prilikom tresenja, 287

æene i æenkebicikli za, 272 ∑ 273britvice za, 319glas i, 22, 23komarci, 124korzeti i, 61 ∑ 64ptice, boja, 116 ∑ 117ruæiËasto za, 230udisanje helija i, 22vjeπtina bacanja, 444 ∑ 445

æice na gitari, 318, 320 ∑ 321æitarice

groæice u, 154, 156plivanje u mlijeku, 151 ∑ 154

æiva u plombi, 337æivotinje, vidi pod nazive, primjerice psiæohari

madagaskarski siktavi, 131 ∑ 132poloæaj nakon uginuÊa i, 128 ∑ 129svjetlo i, 128

æudnja za hranom, 68 ∑ 70æuta (boja)

majica s Tour de Francea, 428 ∑ 429parfem, 338 ∑ 339pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431prometna svjetla, 288

ævakaÊe gume, baloni, 184 ∑ 185

462 Zagonetke


O autoru 463

David Feldman odrastao je u Mar Visti u Kaliforniji. Joπ od malih nogu privlaËila ga je popularna kultura. Volio je rock 'n' roll i televizijskihumoristiËki πou Leave it to Beaver te nastojao doznati zaπto i kako su tetekovine moderne kulture postale tako uspjeπne u træiπnom i umjetniËkomsmislu. Na sveuËiliπtu je prouËavao knjiæevnost, a posebno su ga zanimaliruski pisci, no bavio se i uvjeravanjem svojih suÊutnih profesora na GrinnellCollegeu (da, upravo ta institucija za visoko obrazovanje) da mu dopusteneovisno studirati i popularnu kulturu.

Dobivπi stipendiju Thomas J. Watson Fellowship koja mu je omoguÊilastudij popularne kulture u Europi, bacio se na Dostojevskog te krenuo nasveuËiliπte Bowling Green State University, koje je u to vrijeme bilo jedinovisoko uËiliπte na svijetu koje je nudilo poslijediplomski studij popularnekulture. Ondje je dræao kolegij o televizijskim sapunicama, prvi sveuËiliπnipredmet takve vrste u svijetu.

Nakon preseljenja u New York raspitivao se o moguÊnostimazaposlenja u ameriËkoj televizijskoj kuÊi ABC, no zaposlio se uuredniπtvu televizijske mreæe NBC, gdje je radio na ureenjudnevnog i veËernjeg programa. Bio je i joπ uvijek jestopsjednut televizijom, no nije izabran za urednikatelevizijskog programa. Stoga je odluËio uπtedjetineπto novca i poËeti se baviti pisanjem. Odlazak u supermarket inspirirao ga je da piπe Imponderables (vidi uvod). Nakon toga slijedi uspjeπna karijera koja traje veÊ viπe od dvadeset godina.

Dave æivi u New Yorku. Nije oæenjen, ali se, uz posao, bavi i mnogim drugim hobijima: odlazi na turnire bridæa, sluπa svoju neiscrpnu glazbenu kolekciju, u vjeËnoj je potrazi za dobrom hranom na svakom koraku, Ëita, æivcira prijatelje, uæiva u svim obliËjima popularne kulture i piπe autobiografske crtice u treÊem licu.

O autoru



Odgovori na

najËudnije i

najzabavnije tajne

svakodnevnog æivot

a

Zaštopirati

volepapige?

David Feldman

Zagonetke

Zagonetke

Zago

netk

e

Reader’s Digest

Osvrnite se ¬ svijet je prepunzagonetnih, zbunjujuÊih i

neobjaπnjenih tajni koje jedva Ëekaju da ih

razrijeπite. Ova vamknjiga nudi odgovore.

Na njezinim je stranicamabezbroj objaπnjenja iz

podruËja znanosti, prirode,povijesti i svakodnevnog

æivota, koja Êe vas i prosvijetliti i dobro

zabaviti.

www.mozaik-knjiga.hr

9 7 8 9 5 3 1 4 0 5 4 4 7

ISBN 978-953-14-0544-7

AUIMPO_COVER_dolje_CRO.qxd 4/15/09 2:00 PM Page 1

Documents

38061595-Zagonetke