3.stijene.pdf

8/15/2019 3.stijene.pdf

1/43

STIJENENakupine minerala određenog mineralnog i kemijskogsastava

P r e d a v a n j a p r o f . d r . s c . J .

S r e m a c


2/43

STIJENE

• Prema postanku razlikujemo:

1. MAGMATSKE (ERUPTIVNE)

2. SEDIMENTNE (TALOŽNE)

3. METAMORFNE STIJENE• Magmatske stijene su primarne (nastale direktnom

kristalizacijom iz magme ili lave) i sastoje sepretežito od silikatnih minerala.

• Sedimentne stijene mogu biti primarne ili

sekundarne, te su najčešće silikatne ili karbonatne. • Metamorfne stijene su sekundarne, te su također

silikatne ili karbonatne.


S r e m a c


3/43

MAGMATSKE STIJENE


S r e m a c


4/43

SVOJSTVA MAGMATSKIH STIJENA

• Obično su masivne

• Zbog stezanja pri

hlađenju moženastati lučenje

• (pločasto,stupičasto,

kockasto, kuglasto,nepravilno)

Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac


5/43

SVOJSTVA MAGMATSKIH STIJENA

• Tekstura odražava raspored minerala u stijeni(fluidalna, vezikularna, mandulasta, homogena).

•Struktura odražava stupanj kristalizacije,veličinu, oblik i međusobni odnos minerala ustijeni. Ona nam može dati podatke o genezistijene. Može biti zrnata, porfirna (utrusci ili

fenokristali sitnozrnatoj osnovi) ili amorfna. P r e d a v a n j a p r o f . d r . s c . J .

S r e m a c


6/43

ZRNATA, PORFIRNA I STAKLASTA

STRUKTURA


S r e m a c


7/43

INTRUZIVNE STIJENE

• Podjela po postanku na: INTRUZIVNE (zrnate), EFUZIVNE(porfirne ili staklaste) i ŽILNE (prijelazne) stijene.

• Podjela po mineralnom sastavu (udio kremena i kremenekiseline) na:

1. KISELE ( >62 % SiO2),2. NEUTRALNE (50-62 % SiO2),

3. BAZIČNE i ULTRABAZIČNE (


8/43

GRANIT

• Lat. granum = zrno

• Sadrži minerale silikatneskupine: kremen, glinence i

tinjce.

• Većina granita je nastalatijekom pretkambrija.

•

Može se trošiti u pjeskovitimaterijal, a u tropima ulaterit.



9/43

VULKANSKO STAKLO

• Uglavnom ima

amorfnu

strukturu.

• Nastajehlađenjemviskozne magme.

• Tamnosmeđe docrne boje.



10/43

GRANODIORIT I DACIT

• Granodiorit je kiselaintruzivna stijenaslična granitu, ali uzkremen sadrži i nekedruge silikatneminerale, te je običnotamnije boje.

• Dacit je efuzivnastijena sličnogsastava.


11/43

PEGMATIT

• Nastaje sporim

hlađenjem užicama.

• Tako mogu

nastati vrlo veliki

kristali, npr.

berila do 7 m.• Sastav je sličan

granitu



12/43

DIORIT

• Intruzivna stijena

zrnaste strukture, koja

samo ponekad sadržikremen.

• Obično se javlja umanjim masama. Npr.

otok Jabuka kraj Visa.



13/43

ANDEZIT

• Bazična efuzivna stijena porfirne strukture.


14/43

GABRO

• Bazičnaintruzivna

stijena velikečvrstoće.

• Koristi se kao

ukrasni i

građevnikamen



15/43

BAZALT

• Efuzivna bazična stijena.

• Obično tamnosive docrne boje.

• Struktura može bitirazličita, porfirna,saćasta i sl.



16/43

DIJABAZ

• Žična stijena bazaltskemagme.

• Ima karakterističnudijabaznu (ofitsku)

strukturu.

• U prirodi se čestokuglasto luči.



17/43

PIROKLASTIČNE STIJENE

• Vulkanske bombe, tufovi, tufiti.



18/43

SEDIMENTNE STIJENE

P r e d a v a n j a p r o f . d r . s c . J

.

S r e m a c


19/43

SEDIMENTE STIJENE

FOSILNA GORIVA (kaustobioliti)

Stijene koje gore (ugljen, nafta).

NEGORIVE STIJENE (akaustobioliti)

Nisu gorivi, ali mogu se upotrijebiti za građevni i ukrasnikamen (npr.brački kamen, litotamnijski vapnenac).


.

S r e m a c


20/43

SEDIMENTNE STIJENE

• Sadrže autigene i alotigene minerale.

• Autigeni minerali kristaliziraju iz vodene otopine, dok alotigeni

nastaju trošenjem starijih stijena.

• Najčešći minerali su silikati (kremen, tinjci, minerali glina) ikarbonati.


.

S r e m a c


21/43

SEDIMENTNE STIJENE

• Struktura govori o zrelosti stijene. Zaobljenost i sortiranje zrnagovore o duljini transporta.

•Vezivo nam pokazuje energiju vode:

Klastično vezivo između zrna nazivamo matriks.

Neklastično vezivo nazivamo cement.

• Neklastične strukture nastaju direktnom kristalizacijom izotopine. Mogu biti amorfne, oolitske, pizolitske isaharoidalnue.


.

S r e m a c


22/43

KLASTIČNI SEDIMENTI

Mogu biti NEVEZANI i VEZANI

1. KRUPNOZRNATI (RUDITI, >4 mm): konglomerat, breča, šljunak .

2. SREDNJEZRNATI (ARENITI, 4-0.06 mm): pješčenjak, pijesak .

3. SITNOZRNATI (PELITI,


23/43

KRUPNOZRNATIKLASTIČNI SEDIMENTI

nevezani: šljunak vezani:konglomerat, breča;


.

S r e m a c


24/43

Postanak krupnoklastičnihsedimenata

• Točila ili sipari • Riječni i potočni sedimenti • Podmorske lepeze i kanali

• Glacijalni sedimenti

• Tektonski procesi (rasjedanje i navlačenje)



25/43

SREDNJEZRNATI KLASTIČNISEDIMENTIPIJESCI

Eolski (vulkanski i pustinjski).

Riječni, jezerski i marinski.

PJEŠČENJACI

Sadrže kvarcna zrna.

KALKARENITI

Od karbonatnog materijala.

ARKOZE

Sadrže kremen i više od 25% glinenaca i tinjaca

GRAUVAKE

Sadrže mineralna zrna i fragmente stijena.


.

S r e m a

c


26/43

SREDNJEZRNATI KLASTIČNISEDIMENTI



27/43

SREDNJEZRNATI KLASTIČNISEDIMENTI


.

S r e m a

c


28/43

Postanak srednjezrnatih

sedimenata


.

S r e m a

c


29/43

SITNOZRNATI KLASTIČNISEDIMENTI

• Mogu nastati na kopnu, eolskomsedimentacijom (prapor ili les), ili trošenjem

starijih stijena (zemlja crvenica, boksit, laterit).• U vodama mogu nastati u slatkoj vodi (jezera,

mrtvi rukavci - glina), ili morskoj vodi (lagune iliduboko more – šejlovi, abisalne gline,

bentoniti).• Zbog nepropusnosti su važni za hidrografiju.


.

S r e m a

c


30/43

SITNOZRNATI KLASTIČNI SEDIMENTI



31/43

Postanak sitnozrnatih sedimenata


S r e m a

c


32/43

HIBRIDNE STIJENE - LAPORI

• Smjesa

minerala glina i

kalcita (rjeđe

dolomita), uomjerima od 25

do 75 %.

• Cementni lapor

sadrži 35 do 65% kalcita.



33/43

KARBONATNE STIJENE

• Najčešće karbonatne stijene su vapnenac i dolomit.



34/43


S r e m a

c

KARBONATNE STIJENE•

Mogu biti klastične, organogene i kemogene. • Klastične karbonatne stijene se razlikuju po veličini, vrsti i broju

čestica, te prema vezivu.


35/43

KARBONATNE STIJENE

• Organogene ili biogene stijene (biolititi, engl.

“boundstone”) dijele se prema ulozi organizama u njihovupostanku na:1. Sedimente zamke (bafflestone)

2. Slijepljene sedimente (bindstone)

3. Grebenske sedimente (framestone).Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac


36/43

KARBONATNE STIJENE

• Organogene ili biogene stijene (biolititi, engl.

“boundstone”) dijele se prema ulozi organizama u njihovupostanku na:

1. Sedimente zamke (bafflestone)

2. Slijepljene sedimente (bindstone)

3. Grebenske sedimente (framestone).


S r e m a

c


37/43

BIOGENI SEDIMENTI



38/43

SEDIMENTNE STIJENE

• Kemogeni

sedimenti

nastaju

direktnimtaloženjem izzasićenevodene

otopine.• Primjeri su

sedra, gips,

kamena sol.Predavanja prof.dr.sc. J. Sremac


39/43

METAMORFNE STIJENE

• Nastaju izmjenom (metamorfozom starijihstijena pri povišenoj temperaturi i tlaku.

• Dijele se na ORTOMETAMORFITE iPARAMETAMORFITE.

• Metamorfoza se odvija postupno, a stijenerazličitog stupnja metamorfoze (metamorfnifacijesi) pojavljuju se u zonama oko “izvora”metamorfoze (npr. prodor magme).

• Često pokazuju škriljavost, jer minerali rastuokomito na smjer pritiska.


S r e m a

c


40/43

METAMORFNE STIJENE

• GNAJS običnonastaje

metamorfozom

granita.

• Istog je

mineralnog

sastava, alipokazuje

škriljavost.



41/43

METAMORFNE STIJENE

• ŠKRILJAVCI mogu bitirazličitog sastava. Npr.tinjčev škriljavac,

zeleni škriljavac,kloritski škriljavac.



42/43

METAMORFNE STIJENE

• FILIT i SLEJT su stijene

niskog stupnja

metamorfoze.

•Nastaju izmjenomstarijih sedimentnih

stijena

(parametamorfiti).

• Škriljavi su.

• Česti na Medvednici.



43/43

METAMORFNE STIJENE

• MRAMOR nastaje

metamorfozom

vapnenca,

rekristalizacijom pripovišenoj temperaturi.

• Može i ne mora imatiškriljavost.

• Koristi se kao ukrasni

kamen.

Documents

3.stijene.pdf