Uvod u informacijske znanostiPredavanja

Predmet informacijske znanostiIshodita informacijske znanostiDefinicija i podruje informacijske znanostiTeorijski problemi informacijske znanosti od 1960.- 2008.

Za poetak Razmislite o definiciji Informacijska znanost oznaava znanstvenu disciplinu o informacijama u najirem smislu - za koju je primjena raunala samo jedna od metoda i tehnika obrade informacija.(M. Tuman Uvod u informacijsku znanost. Zagreb: kolska knjiga 1992. str. 9) bavi se prikupljanjem, obradom, organizacijom, prezentacijom, zatitom , vrednovanjem, koritenjem i diseminacijom.

UvodDokumentacija i pretraivanje informacija djelovali su na definiranje predmeta i podruja informacijskih znanosti Smatra se da je dokumentalistika ija je zadaa bila obrada zabiljeenoga znanja poetak ili transformacija u inf. znanost Njen poetak je osnivanje bibliografskoga instituta Osnivai 1895. P. Otlet i H La Fontaine

Teorija Napravljen je pomak u predmetu prouavanja i obrade dokumenata i to od oblika u kojemu je pohranjen na sadraj, nova disciplina (dokumentalistika) definirana kao postupak skupljanja, klasifikacije i distribucije svih dokumenata svih vrsta i svih djelatnosti.Takvo se odreenje zadralo u Europi i nakon drugoga sv. RataU SAD-u su se poeli rabiti novi izrazi pronalaenje te pohranjivanje i pronalaenje informacija1961. Na Georgia Institute of Technology u Atlanti odbaen naziv dokumentalistika i uzet novi informacijska znanost

Teorijski problemi informacijske znanosti od 1960.- 2008.Svi prikazi razvoja informacijske znanosti zasnivaju se na 2 kontradiktorne teze:prva teza: pojava informacijske znanosti sredinom 20. stoljea uvjetovana je tehniko-tehnolokim razvojem opreme za obradu informacijadruga teza: procesi emisije, pohranjivanja, obrade, uvanja i koritenja informacija univerzalni su po svom karakteru

Teorijski problemi informacijske znanosti od 1960.- 2008.informacijska znanost (IZ) prihvatila je tezu da socio-kulturni razvoj uvjetuje informatizaciju (ne IZ)IZ informacijske fenomene nikad nije promatrala kao povijesne pojave kategorijalni aparat IZ-a (odredbe kljunih pojmova: informacija, komunikacija, relevantnost) prihvaa tezu da je informacijsko-komunikacijska praksa neovisna o socio-kulturnim promjenama

Dominantni razvojni pravci informacijske znanostiThomas Kuhn: znanstvena paradigma kao metodaTri paradigme informacijske znanosti: raunalo, institucija, trei svijetetvrta paradigma informacijske znanosti: umreeno znanjeTeorija informacijske znanosti (IZ)

Dominantni razvojni pravci informacijske znanostiInformacijska znanost razvija se u tri razliita smjera: a) struni predmet informacijske znanosti odreuje se na razini prakse i primjene informacijskih sustava, INDOK slubi i mrea, na razini koritenja fondova i prouavanja problema korisnika;b) tehnologijski IZ je disciplina koja se bavi primjenom informacijske tehnologije za obradu i prijenos informacijac) znanstveni IZ prouava teorijske i eksperimentalne vidove komunikacija i informacija te teorijske probleme informacijskih i komunikacijskih sustava

Dominantni razvojni pravci informacijske znanosti Teorijski razvoj informacijske znanosti prouava se kroz teoriju znanstvene paradigme Znanstvena paradigme kao metoda omoguava tumaenje teorijskih, socijalnih i filozofskih problema znanosti iz istog misaonog i metodologijskog horizonta

Znanstvena paradigma kao metoda

Svaka je od znanstvenih revolucija vodila je odbacivanju teorije koju je zajednica u odreeno vrijeme potivala, a u korist druge teorije koja je s prvom nespojiva. Svaka je dovela do promjene u problemima koji stoje na raspolaganju za znanstvena ispitivanja, kao i u standardima pomou kojih je profesija odreivala ono to e se smatrati legitimnim rjeenjem problema. (Kuhn, Thomas, 1974.)

T. Kuhn: znanstvena paradigma kao metoda

znanstvena paradigma = skup znaajki to determiniraju jednu znanost, odnosno jednu znanstvenu zajednicu u odreenom razdoblju

T. Kuhn: znanstvena paradigma kao metodaTri razine znanstvene paradigme Socijalna: skup znanstvenih obiaja ona prethodi znanstvenim teorijama, zakonima, pojmovima, stajalitima Filozofijska: nazor na svijet (Weltanschauung) neke znanstvene zajedniceTeorijska: paradigma je artefakt, sredstvo za rjeavanje zagonetki

Struktura znanstvene paradigmeT. Kuhn ne izjednaava paradigmu s dominantnim znanstvenim teorijamaZa Kuhna su paradigme univerzalno prihvaena znanstvena dostignua, koja nekoj zajednici praktiara za odreeno vrijeme pruaju model-probleme i rjeenja.

Struktura znanstvene paradigmeKuhn je znanstvenu paradigmu koristio za interpretaciju socijalnih, filozofijskih i spoznajnih odrednica znanstvenih revolucijaZnanstvena paradigma postaje verificirani kriterij za vrednovanje razvoja pojedinih znanostiZnanstvena paradigma izabraa je za model tumaenja razvoja informacijske znanosti Jer njome dominiraju socijalni, institucionalni i vrijednosni initelji

Struktura znanstvene paradigmeZnanost se razvija u okviru zadanih drutvenih vrijednosti Drutvo svoj utjecaj osigurava instrumentima drutvene kontrole nad znanou (planiranje znanstvenih istraivanja, financiranje znanstvenih publikacija)

Struktura znanstvene paradigmeUsvajajui paradigmu, znanstvenici preuzimaju ne samo teorije, metode i standarde neke znanstvene zajednice, ve su izloeni i socijalnim odnosima unutar znanstvene zajednice i ire drutvene zajednice, to pretpostavlja i izloenost odnosima izmeu drutva (dominantnih i marginalnih socijalnih grupa) i znanstvene zajednice.

****Ocjena obuke