4 - Pripremni Radovi

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 2

Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina

1. POGLAVLJE

PRIPREMNI RADOVI

NARUITELJ: HRVATSKE VODE

IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU INSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator: prof. dr. sc.Vjeran Mlinari, dipl. ing. gra. Sreko Mili, dipl. ing. gra.

Voditelj izrade: prof. dr. sc. Zdravko Kapovi, dipl. ing. geod.

Suradnici: Borna Gradeak, dipl. ing. geod. Sreko Mili, dipl. ing. gra.

Zagreb, 2012.

1. POGLAVLJE

PRIPREMNI RADOVI

SADRAJ

1-00 OPE NAPOMENE ............................... 1- 1 1-01.0 DEFINICIJE .. 1- 1

1-01 GEODETSKI RADOVI 1- 5 1-02.0 OPE ODREDBE ZA IZVEDBU GEODETSKIH RADOVA ........... 1- 5

1-01.1 IZRADA GEODETSKIH PODLOGA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I GRAENJA K.V.G. .. 1- 8

1-01.2 PARCELACIJA ZA POTREBE IZGRADNJE K.V. G 1-10

1-01.3 IZRADA ELABORATA ISKOLENJA K.V. . 1-15

1-01.4 ISKOLENJE I OSIGURANJE ISKOLENJA K.V.G. . 1-16

1-01.5 NADZOR I KONTROLA ZA VRIJEME GRAENJA K.V.G 1-19

1-01.6 IZMJERA STVARNOG (IZVEDENOG) STANJA GOTOVIH K.V.G... 1-22

1-01.7 KATASTAR VODOVA. 1-24

1-02 PRIPREMA GRADILITA I IENJE TERENA .... 1-27

1-02.1 PRIPREMNE RADNJE, ORGANIZACIJA, PRIJAVA I FORMIRANJE

GRADILITA.............................................................................................. 1-27

1-02.2 RUENJE I UKLANJANJE KOLNIKE KONSTRUKCIJE, PROMETNIH ZNAKOVA, REKLAMNIH PLOA I SLINO......... 1-27

1-02.3 UKLANJANJE GRAEVINA ............................................................ 1-28

1-02.4 ZATITA KOMUNALNIH INSTALACIJA I OSTALIH PRIKLJUAKA .................................................................. 1-30

1-02.5 UKLANJANJE ILI PREMJETANJE POSTOJEIH KOMUNALNIH INSTALACIJA ............................................... 1-31

1-03 NORME I TEHNIKI PROPISI ... 1-31

PRIPREMNI RADOVI 1

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012. KNJIGA 2 Stranica 1-1

1. POGLAVLJE

PRIPREMNI RADOVI

1-00 OPE NAPOMENE

U ovom 1. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kvalitete za materijale,

proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja pripremnih radova. OTU su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.

Izvoa je duan dokazati zadovoljavajuu kakvou upotrijebljenih materijala, radova i proizvoda u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama.

Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

1-00.1 DEFINICIJE POJMOVA

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u Opim tehnikim uvjetima navedeni su u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose se

na ovo poglavlje.

Ambiguitet je broj punih valnih duljina faznih GPS mjerenja od antene satelita do antene

prijemnika.

CROPOS (CROatian POsitioning System - Hrvatski pozicijski sustav) dravna je mrea referentnih GNSS stanica Republike Hrvatske koja omoguava odreivanje poloaja u realnom vremenu. Detaljne toke su karakteristine toke geodetske izmjere koje predstavljaju teren ili toke koje materijaliziraju izmjereni objekt. Dubina vode je vertikalna udaljenost od trenutane razine vodene povrine do dna vodotoka.

Digitalni model terena (DMT) ili digitalni model reljefa (DMR) je matematiki model povrine nekog podruja zemlje, predoen prostorno i visinski definiranim geometrijskim podatcima te se uz odgovarajuu programsku podrku moe koristiti za razliite potrebe interpretacije oblika zemljine povrine. Digitalni ortofoto (DOF) je planimetrijski ispravna fotografija iz zraka, koja po

metrikim svojstvima u potpunosti odgovara karti istog mjerila, a nastala je kao rezultat raunskog prevoenja digitalnih fotografija iz centralne u ortogonalnu projekciju. Elevacijski kut je kut ispod kojeg podatci mjerenja odaslani sa satelita ne trebaju biti

registrirani u prijemniku.

Elaborat iskolenja graevine je skup grafikih i pisanih dokumenata koji opisuju iskolenje objekta, nain kojim su stabilizirane toke objekta na terenu s popisom koordinata iskolenih i toaka geodetske osnove te skicom iskolenja. Elaborat iskolenja izrauje osoba ovlatena za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.

1 PRIPREMNI RADOVI

Stranica 1-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012. KNJIGA II

Elaborati za ureenje imovinsko pravnih odnosa. Elaborat za upis stvarnih prava prava slunosti. Elaborat nepotpunog izvlatenja. Geodetska osnova je skup trajno stabiliziranih i oznaenih toaka koje su meusobno povezane visoko preciznim geodetskim mjerenjima pomou kojih su odreene njihove poloajne i visinske koordinate, ubrzanje sile tee i vrijednost magnetske deklinacije. Na jedinstveni sustav geodetske osnove oslanjaju se sve izmjere i geodetski radovi.

Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu je prikaz stvarnog stanja na terenu s poloajem i visinom te oblikom objekata i njihovim meusobnim odnosima izraen na temelju geodetske izmjere, prema pravilima koja ureuju topografsku izmjeru i katastar, a izradila ga je osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. GLONASS GLObal NAvigation Satellite System globalni navigacijski satelitski sustav razvijen u Rusiji, ekvivalentan amerikom GPS-u. GNSS je globalni, navigacijski, satelitski sustav za odreivanje koordinata. Danas se gotovo iskljuivo govori o GNSS sustavu i GNSS prijamnicima. GNSS prijamnik je ureaj pomou kojeg se, na osnovu GNSS sustava, odreuju pozicije, odnosno koordinate toaka na Zemlji. GPS je globalni pozicijski satelitski navigacijski sustav za sve vremenske uvjete, razvijen

u Ministarstvu obrane SAD-a s osnovnim ciljem zadovoljavanja zahtjeva vojnih snaga za

tono odreivanje pozicije, brzine i vremena u zajednikom koordinatnom sustavu i to neprekidno bilo gdje, na ili u blizini Zemlje.

HDKS Hrvatski dravni koordinatni sustav Hidrografska ili sondna motka okruglasta je drvena motka podijeljena na decimetre,

naizmjence obojene u bijelo i crveno, a koristi se za mjerenje dubina (do 5 m) na manjim

vodotocima.

Hrvatska osnovna karta M 1:5000 (HOK prije HDK ili ODK) je topografska karta

koja se danas izrauje na osnovi aerofotogrametrijskih snimaka i sadri veliku koliinu topografskih informacija to ju ini nezaobilaznom podlogom za potrebe graevinskog, urbanistikog, hidrotehnikog i elektro-privrednog projektiranja i upravljanja. HTRS/TM96 Hrvatski terestriki referentni sustav odreen na temelju ETRF89 koordinata 78 osnovnih geodetskih toaka za epohu 1995.55 HVRS71 Hrvatski visinski referentni sustav odreen na temelju srednje razine mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru za epohu

1971.5.

Inicijalizacija je postupak odreivanja punog broja valnih duljina faznih mjerenja RTK metodom mjerenja na temelju kontinuiranih mjerenja prijemnika i prijema korekcijskih

parametara.

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. Iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa graevine ili osi trase graevine na teren, koju je dozvoljeno graditi unutar graevinske estice. Izvoa (radova) je pravna ili fizika osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. Izvoa geodetskih radova je fizika osoba kojoj izvoa radova povjerava strune geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe i koja ispunjava uvjete za obavljanje

djelatnosti prema posebnom zakonu.

Iskolenje projektiranih poprenih profila je postupak prijenosa projektiranih poprenih profila na teren. Koordinate su numerike veliine kojima se odreuje poloaj toke u prostoru. Obino se iskazuju u vaeem geodetskom koordinatnom sustavu. Katastar zemljita je evidencija koja sadri podatke o zemljitu u pogledu njegovog poloaja, oblika, povrine, naina iskoritavanja, proizvodne sposobnosti i posjednika, a vodi se sukladno posebnom propisima u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, dok ga za

pojedinu katastarsku opinu postupno ne zamijeni katastar nekretnina.

PRIPREMNI RADOVI 1


Katastar nekretnina jest evidencija o esticama zemljita, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim graevinama koje trajno lee na zemljitu ili ispod njegove povrine, ako zakonom nije drukije odreen i vodi se sukladno Zakonu o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Katastar vodova vodi evidencije o vodovima elektroenergetske, telekomunikacijske,

vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mree. Evidencije sadre podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehnikim osobinama i poloaju izgraenih vodova. Katastarska situacija ili plan je grafiki prikaz s podatcima o nazivu, poloaju, obliku, nainu koritenja i namjeni katastarskih estica i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove povrine. Katastarska opina je u pravilu podruje koje obuhvaa jedno naseljeno mjesto s pripadajuem zemljitem. Katastarska estica je posebnim brojem oznaena osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina i predstavlja dio podruja katastarske opine omeen granicama (meama ili drugim granicama) koje odreuju pravni odnos na zemljitu, te granicama naina uporabe zemljita. Ranijim propisima katastarska estica bila je odreena kao dio zemljita koji se iskoritava na isti nain i pripada istom korisniku-posjedniku. Konstalacija satelita je geometrijski raspored satelita u prostoru.

Linijski objekti su graevine duguljastog oblika u koje spadaju ceste, kanali, nasipi i sl. Mjerilo karte ili plana je odnos izmeu veliine prikaza i veliine stvarnog predmeta ili zemljita. Multirefleksija / Multipath je pogreka GPS signala nastala zbog refleksije, prvenstveno uzrokovane blizinom objekata ili drugih reflektivnih povrina. Nadzorni inenjer je fizika osoba koja, prema posebnom zakonu, ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer (graevinarstva, strojarstva ili elektrotehnike) i provodi u ime investitora struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.

Nadzorni geodetski inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni inenjer geodezije i provodi u ime investitora struni nadzor geodetskih radova, ako za to ispunjava uvjete prema posebnom zakonu i

propisima donesenim na temelju tog zakona.

Operativni poligon (mrea) ili geodetska osnova je niz stalnih stabiliziranih geodetskih toaka na terenu, poloajno i visinski odreenih, s kojih se obavljaju izmjere (snimanja) za izradu potrebnih geodetskih podloga kao i iskolenja odnosno kontrole izgradnje. Koordinate toaka operativnog poligona iskazuju se u vaeem geodetskom koordinatnom sustavu.

Ovlateni inenjer geodezije je osoba koja ima pravo na samostalno obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina sukladno Zakonu, a upisana je u Imenik ovlatenih inenjera geodezije Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije (HKOIG) uz suglasnost za obavljanje poslova dobivenu od Dravne geodetske uprave. Parcelacija zemljita je postupak kojim se mijenja oblik i povrina parcele u katastru i zemljinoj knjizi. Jedna katastarska estica dijeli se na vie njih ili se vie estica spajaju u jednu.

Parcelacijski elaborat izrauje se za potrebe provedbe promjene broja, poloaja, oblika, naina uporabe i povrine katastarske estice u katastarskom operatu. PDOP Position Dilution Of Precision smanjenje poloajne preciznosti Poloajni opis prikazuje skicu poloaja toke geodetske osnove, podatke o koordinatama i visinama te nain stabilizacije toke. Pothvat, meunarodnim jezikom projekt, skup je aktivnosti meusobno povezanih radi postizanja zadanih ciljeva. U vezi s predmetom ovih OTU-a, pod tim se pojmom

podrazumijeva vodnograevinski projekt (projekt graevine u vodnom gospodarstvu koji obuhvaa razdoblja pripreme, graenja i koritenja s odravanjem te graevine, odnosno razdoblja koncipiranja, definiranja, realiziranja i eksploatiranja vodne graevine).

1 PRIPREMNI RADOVI


Posebna geodetska podloga (PGP) je odgovarajua geodetska podloga, odnosno kartografski prikaz (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim

planom) izraena u odgovarajuem mjerilu i ovjerena od nadlenog tijela za dravnu izmjeru i katastar nekretnina.

Posebna geodetska podloga (PGP) za linijske graevine. Pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureenja gradilita te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja. Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira organizacija i tehnologija graenja. Referentna toka je zajedniki naziv za osnovne geodetske toke, toke operativnog poligona te repere.

Reper je geodetska toka s poznatom visinom. Obino se iskazuju u vaeem visinskom geodetskom sustavu pa se govori o nadmorskim visinama.

RINEX format (Receiver INdependent EXchange) je format GPS podataka mjerenja i

navigacijskih informacija neovisan o tipu prijamnika, usvojen kao meunarodni standard. RINEX VRS je format podataka mjerenja i navigacijskih informacija neovisan o tipu

prijamnika kreiran u sustavu umreenih referentnih stanica na temelju zadane koordinate. Satelitska geodezija je podruje geodezije u kojem se prouava oblik, dimenzije i gravitacijsko polje Zemlje, a omoguava i odreivanje koordinata toaka na povrini Zemlje, mjerenjem umjetnih i prirodnih satelita.

Satelitska mjerenja su metode kojima se koordinate toaka odreuju pomou satelitskih sustava.

Slojnice su linije koje spajaju mjesta iste visine i slue za visinski prikaz terena.

Snimak izvedenog stanja je geodetski situacijski nacrt koji prikazuje konano stanje graevine u prostoru. On je dio geodetskog elaborata za evidentiranje graevine te dokument koji je nuan za ishoenje uporabne dozvole. Snimanje poprenih profila je geodetski postupak izmjere karakteristinih toaka na poprenim profilima izgraenih nasipa, kanala, vodotoka ili drugih linijskih graevina. Sondni visak je uteg teine od 3 do 10 kg objeen na konopac i koristi se za mjerenje dubina izmeu 5 i 10 m pri maloj brzini vode. Statika metoda je metoda GNSS mjerenja kod koje je prijemnik nepokretan, miruje na jednoj toki. Rezultati se dobiju iz mjerenja koja se proteu kroz vie uzastopnih epoha u odreenom vremenskom razdoblju. Terestrika mjerenja su klasine geodetske metode za odreivanje koordinata toaka (triangulacija, trilateracija, poligonometrija, nivelman).

Transformacija koordinata je preraunavanje koordinata iz jednog sustava u drugi pomou odgovarajuih parametara transformacije. Uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezinog dijela s mjesta gdje se nalazi, ukljuivo i zbrinjavanje zateenog otpada u graevini i na graevinskoj estici, graevinskog materijala i otpada nastalog razgradnjom graevine te dovoenje graevinske estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje. VRS (Virtual Reference Station) ili virtualna referentna stanica. Mrena metoda odreivanja korekcija u mrei referentnih stanica koje se koriste za kreiranje virtualnih referentnih stanica, a kao rezultat umanjuju se sustavne pogreke realnih referentnih stanica.

Zemljina knjiga (gruntovnica) je javna knjiga (registar) u koju se upisuju nekretnine, vlasnitvo i druga stvarna i neka obvezna prava na nekretninama te drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.

Zvuni dubinomjer (echo-sounder) je ureaj kojim se odreuje dubina na osnovu odjeka zvunog impulsa.

PRIPREMNI RADOVI 1


1-01 GEODETSKI RADOVI

Neposredni geodetski radovi pri graenju komunalnih vodnih graevina su :

izrada posebnih geodetskih podloga za potrebe projektiranja;

izrada parcelacijskih elaborata i rjeavanje imovinsko pravnih odnosa (izvlatenje ili upis slunosti zemljita, formiranje graevinske estice, upis u zemljinu knjigu i katastar)

poloajno i visinsko iskolenje toaka ili osi trase vodovoda i kanalizacije te povezanih graevina iznad njih;

iskolenje i izmjera karakteristinih poprenih profila;

odravanje osnovnih geodetskih toaka, toaka operativnog poligona te repera;

odravanje svih iskolenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju izgradnje objekta;

izraun obujma (kubatura) izvedenih radova;

izrada snimka izvedenog stanja i upis u katastar vodova

legalizacija izgraenog objekta.

U geodetske radove spada i primopredaja i odravanje svih osnovnih geodetskih podloga i nacrta koje investitor predaje izvoau na poetku radova.

Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe

graenja, kontrole graenja, obraun izvedenih radova te drugih razloga koji uvjetuju izvrenje radova.

Izvoa geodetskih radova mora nadzornom (geodetskom) inenjeru dati na odobrenje plan i program geodetskih radova.

Nadzorni (geodetski) inenjer mora biti odmah obavijeten o izvrenju programa te imati na raspolaganju svu dokumentaciju izvoaa.

1-01.0 OPE ODREDBE ZA IZVEDBU GEODETSKIH RADOVA

Investitor je duan najkasnije do dana poetka radova imati potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolenja graevine izraen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i ostalim odgovarajuim posebnim propisima. U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti izvoaa i oznaku elaborata iskolenja.

Nadzorni inenjer provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer u provedbi strunog nadzora duan je, izmeu ostalog, utvrditi i je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. Ukoliko iskolenje graevine nije obavila za to ovlatena osoba, nadzorni inenjer duan je upisom u graevinski dnevnik upisati nain otklanjanja te nepravilnosti.

Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. S navedenim u vezi investitor ili po investitoru ovlatena osoba imenovat e glavnog nadzornog inenjera te nadzornog inenjera za geodetske radove.

Elaborat iskolenja graevine izrauje osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno

glavnim projektom koji je sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja, odnosno potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole. Iskolenje graevine mora obaviti osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Ispravnost iskolenja graevine potvruje navedena ovlatena osoba upisom u

1 PRIPREMNI RADOVI


graevinski dnevnik prije poetka radova iskopa. Izvoa na gradilitu mora imati elaborat iskolenja graevine.

Izvoa radova mora strune geodetske poslove, u svojstvu odgovorne osobe, povjeriti izvoau geodetskih radova koji, kao fizika osoba, ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni inenjer geodezije. Prava, obveze i dunosti ovlatenog inenjera geodezije kao izvoaa geodetskih radova propisani su posebnim Zakonom kao i aktima Hrvatske komore ovlatenih inenjera geodezije (HKOIG).

Prije poetka radova investitor preko, po njemu odreenog, nadzornog inenjera predaje izvoau radova, odnosno po njemu odreenom izvoau geodetskih radova elaborat o iskolenju graevine. Izvoa geodetskih radova mora nadzornom inenjeru dati na uvid i odobrenje slijedee:

popis djelatnika s podactima o ovlatenim inenjerima geodezije;

popis geodetskih instrumenata i opreme s navedenim osnovnim osobinama;

potvrdu o umjeravanju, odnosno kalibriranju geodetske opreme

metodologiju provoenja geodetskih radova.

Izvoa geodetskih radova koristit e takvu vrstu geodetskih instrumenata i opreme koji e jamiti potrebnu kvalitetu te omoguavati kontinuirano i nesmetano provoenje geodetskih radova, odgovarati svim zahtjevima projekta, odnosno nainu i tehnici graenja. Tijekom cijelog vremena graenja izvoa geodetskih radova mora kontrolirati ispravnost geodetskih instrumenata i opreme.

Prije poetka radova obveza je investitora uspostaviti i osigurati referentnu mreu toaka, u vodoravnom i visinskom smislu, koja obuhvaa itavo podruje izvoenja radova i koja e jamiti pouzdan poloaj svake graevine zasebno.

Za iskolenje pojedinih graevina izvoa geodetskih radova e od investitora preuzeti podatke o referentnim tokama: koordinate i visine toaka te njihove poloajne opise.

Izvoa geodetskih radova je obvezan izvriti potrebna geodetska mjerenja kojima se na terenu definira geometrija graevina ili po kojima se odreuju koliine izvedenih radova. Isto tako, izvoa radova mora za vrijeme graenja o svom troku uvati, osiguravati i odravati sve referentne toke i sva iskolenja koja je preuzeo od investitora ili uspostavio po izvoau geodetskih radova. Obveza je izvoaa geodetskih radova osiguravati dogledanja meu referentnim tokama.

Raspored i udaljenost referentnih toaka na terenu mora biti u skladu s tehnikom i dinamikom graenja, a odobrava ih nadzorni inenjer.

Osnovne toke moraju biti trajne. Izrauju se od odgovarajuih trajnih materijala kao to su betonski stupii s oznaenom sreditem i ukopani u zemlju, plastine oznake s klinovima od bronce ili nehrajueg elika usidrenih u zemlju te sidra uvrena u "ivu stijenu" ili beton.

Reperi se najee uspostavljaju pomou odgovarajuih elinih ili mesinganih sidara koji se stabiliziraju u odgovarajue vrste objekte, betonske stupie ili "ivu stijenu".

PRIPREMNI RADOVI 1


Detaljne toke iskolenog objekta obiljeavaju se drvenim koliima, avlima, elinim cijevima, bojanim oznakama ili slino. Glavne toke iskolene graevine moraju biti osigurane.

Kontrolne toke koje slue za praenje pomaka i deformacija graevine i okolnog tla za vrijeme i nakon graenja moraju biti izvedene na stupovima od armiranog betona.

Sve geodetske toke koje je izvoa preuzeo od investitora prije poetka radova, i nove toke koje e odrediti, moraju biti u istom koordinatnom sustavu i iste kvalitete (tonosti) njihovih podataka.

Iskolenje toaka osi trase linijskih graevina vode i kanalizacije izvoa geodetskih radova obavlja na projektiranim i dogovorenim udaljenostima te na mjestima gdje dolazi

do znaajnijih promjena terena ili trase u vodoravnom i visinskom smislu.

Kod svake iskolene toke trase izvoa geodetskih radova mora oznaiti stacionau pomou prikladnih oznaka.

Kada smatra potrebnim, nadzorni inenjer ima pravo kontrolirati sve stalne i iskolene toke, mjere i oblike graevina i njihovih dijelova. Izvoa geodetskih radova mora nadzornom inenjeru omoguiti provoenje takvih kontrola i pri tome mu dati svu neophodnu pomo. Meutim, kontrole koje provodi nadzorni geodetski inenjer ne oslobaaju izvoaa od potpune odgovornosti za tonost poloaja i izvedbe graevina i njihovih dijelova.

Prije poetka zemljanih radova izvoa geodetskih radova mora snimiti postojei teren u poloajnom i visinskom smislu radi usporedbe s projektom zadanim vrijednostima. Zemljani radovi moraju se kontinuirano kontrolirati, posebno kod promjena visina,

smjera, nagiba i slino, a sve u skladu s napredovanjem graenja. Po zavretku zemljanih radova, na osnovu geodetskog snimka izraunava se obujam (kubatura) iskopa ili nasipa.

Svi potrebni terenski geodetski radovi, poevi od snimanja postojeeg terena pa preko snimanja tijekom radova, sve do zavrnog snimanja izvedene graevine, izvoa geodetskih radova mora obavljati u skladu s vaeim geodetskim pravilnicima i normama te uz suglasnost nadzornog geodetskog inenjera.

Izvoa geodetskih radova obvezan je voditi sve potrebne terenske knjige i zapisnike u analognoj i digitalnoj formi te ih redovito dostavljati nadzornom geodetskom inenjeru na uvid.

Geodetski podatci moraju sluiti potrebama graenja, kontrolnih radova, obrauna i drugih razloga koji uvjetuju izvrenje radova.

1 PRIPREMNI RADOVI


1-01.1 IZRADA GEODETSKIH PODLOGA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I

GRAENJA K.V.G.

Opis radova

Svaki zahvat u prostoru, pa tako i izgradnja komunalnih vodnih graevina, provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom ako zakonom nije drugaije odreeno.

Nakon odluke o gradnji komunalnog voda izrauje se idejni projekt za izgradnju voda. Idejni projekti, ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, izrauju se u skladu s prostornim planovima.

Posebna geodetska podloga (PGP) treba biti izraena prema pravilnicima i naputku te ovjerena od nadlenog tijela za dravnu izmjeru i katastar nekretnina koje ovjerava kvalitetu izvedenog uklopa ili preklopa.

Posebnu geodetsku podlogu (PGP) izrauje fizika ili pravna osoba koja ima ovlatenje za tu vrstu poslova. Izrada posebne geodetske podloge (PGP) poinje prikupljanjem postojeih katastarskih planova i podataka geodetske osnove (trigonometri, poligoni, reperi, GPS toke) za zadano podruje projekta.

Podruje obuhvata izrade posebne geodetske podloge za projekte komunalnih vodnih graevina te mjerilo podloge odreuju se u idejnom projektu posebnim dogovorom projektanta (ili investitora) s izvoaem geodetskih radova izmjere. Posebna geodetska podloga se za katastar obvezno izrauje u mjerilu 1:1000. irina i povrine podruja izmjere u ovisnosti je o tome je li poznata trasa prostiranja voda (ui pojas zahvata) ili se zbog nepoznavanja prostiranja voda mjeri koridor za naknadno odreivanje poloaja i smjera voda.

Izmjera za posebnu geodetsku podlogu obavlja se sa danih ili novo postavljenih toaka geodetske osnove svim tehnikama geodetske izmjere. Odreuju li se nove toke (poligonske ili GPS) potrebno ih je postaviti tako da budu izvan dosega graevinskih radova na izgradnji voda te takvim njihovim postavljenjem olakati sve kasnije geodetske radove.

Toke geodetske osnove predstavljaju osnovu za izradu projektne dokumentacije i elaborata iskolenja, graenja i kontrole graenja te izmjere izvedenog stanja i katastra vodova pa trebaju biti kvalitetno stabilizirane i oznaene.

Izmjerom za potrebe PGP-a treba obuhvatiti stalne geodetske toke i toke uklopa, mene linije parcela, zgrade i druge graevine, povrine i granice kultura na zemljitu, cestovno zemljite, ulice, postojeu infrastrukturu (vodovod i kanalizaciju, razvod plina, elektrine energije, toplovode i drugo), vegetaciju, granice, toponime i reljef, ali i sve ostale

dostupne topografske i katastarske podatke prema pravilnicima i u dogovoru s

projektantom.

Pri izmjeri detaljnih toaka treba voditi rauna o njihovom koritenju u digitalnim modelima terena pri projektiranju i kasnijim obraunima radova pa one trebaju vjerno visinski prikazivati zadano podruje izmjerom postojeih lomnih linija i visinski karakteristinih toaka. Gustoa izmjere toaka zadana je mjerilom posebne geodetske podloge i gustoom detalja.

PRIPREMNI RADOVI 1


Toke i linije uklopa na katastarskom planu i na terenu prikazuju se na posebnoj geodetskoj podlozi M 1:1000.

Projektna dokumentacija e pokazati opravdanost izgradnje voda, optimalnu varijantu smjetaja voda u prostoru, prikazati sve radove potrebne da bi se napravio vod, prikazati cijenu izrade voda i prihode komunalne organizacije koja e na kraju preuzeti vod.

Zahtjevi kvalitete

Prema naputku Dravne geodetske uprave (DGU) u postupku ovjeravanja posebne geodetske podloge katastarski uredi utvruju je li katastarski plan pravilno uklopljen u digitalni ortofoto plan, odnosno topografski prikaz. Za ispravnost izrade digitalnog

ortofotoplana, odnosno topografskog prikaza odgovara ovlatena osoba.

Cjelovitou prema ugovoru ispunjavaju se uvjeti kvalitete prema projektantu.

Obraun radova

Rad se obraunava po hektaru snimljene povrine.

1 PRIPREMNI RADOVI


1-01.2 PARCELACIJA ZA POTREBE IZGRADNJE K.V.G.

Izgradnja bilo kojega graevinskog objekta, pa tako i komunalnih vodnih graevina, provodi se na temelju dokumenata prostornog ureenja. Zakonska procedura predvia nekoliko glavnih koraka u procesu izgradnje. Jedan od koraka je i izrada parcelacijskih

elaborata i rjeavanje imovinsko pravnih odnosa (izvlatenje ili upis slunosti zemljita, formiranje graevinske estice, upis u zemljinu knjigu i katastar).

Lokacijska dozvola odreuje obuhvat zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, namjenu i veliinu graevine te njen smjetaj na graevinskoj estici, tj. unutar obuhvata zahvata u prostoru. Kad su zadovoljeni svi uvjeti izdaje se lokacijska dozvola te se moe zapoeti sa izradom parcelacijskog elaborata u svrhu formiranja graevinske estice i rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama koje e biti zahvaene izgradnjom komunalnih vodnih graevina.

Opis radova

Parcelacijski elaborat izrauje se u svrhu diobe ili spajanja katastarskih estica te za provedbu dokumenata ili akata prostornog ureenja, odnosno rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa otkupa ili izvlatenja zemljita.

Investitor naruuje parcelacijski od tvrtki ili osoba po zakonu ovlatenih za tu djelatnost.

Da bi se moglo otkupiti ili izvlastiti dijelovi ili cijele parcele zemljita, potrebno je utvrditi koje e se parcele i u kojoj povrini otkupiti ili izvlastiti te imati podatke o vlasnicima, odnosno posjednicima nekretnina. Utvrivanje parcela te njihova udjela u formiranju nove graevinske estice moe se vidjeti ve pri izradi PGP-a, gdje je idejni projekt prikazan na posebnoj geodetskoj podlozi (kartografski ili topografski prikaz s visinskim prikazom i

uklopljenim katastarskim planom) pa je ve tu vidljivo koje parcele ulaze u pojas izvoenja radova, tj. graenja, te time podlijeu otkupu ili izvlatenju.

Obvezni sastavni dijelovi elaborata su:

- naslovna stranica;

- skica izmjere;

- popis koordinata;

- prikaz izmjerenog stanja ili situacija;

- iskaz povrina; - prijavni list za katastar;

- kopija katastarskog plana za katastar;

- izvjee o izraenom elaboratu.

Elaborati mogu sadravati, ovisno o svrsi za koju su izraeni, i slijedee sastavne dijelove: - skicu geodetske osnove,

- poloajne opise toaka geodetske osnove; - terenske zapisnike mjerenja;

- prijavni list za zemljinu knjigu.

Elaboratima se obvezno prilau prijepisi posjedovnih listova, kopije katastarskog plana i izvadci iz zemljine knjige koji su sluili za izradbu elaborata. Podatci za otkup zemljita ili izvlatenje se pripremaju te se izrauje parcelacijski elaborat na osnovi jednog od potrebnih dokumenta prostornog ureenja.

PRIPREMNI RADOVI 1


Skica izmjere obvezno sadri ime katastarske opine, oznaku mjerila u kojem je izraena, datum njene izradbe, ime i prezime i potpis ovlatenog geodetskog strunjaka te peat ovlatenog inenjera geodezije tvrtke odnosno katastarskog ureda.

Popis koordinata obvezno sadri broj toke te njezine koordinate (y i x). Koordinate toaka izraavaju se u metrima i iskazuju na dvije decimale.

Na prikazu izmjerenog stanja prikazuju se izmjerene toke i toke s kojih je provedena izmjera, nain na koji se izmjerene toke trebaju spajati linijama te odgovarajui topografski znakovi.

U okviru elaborata koji se izrauju u svrhu ishoenja akata iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji izrauje se geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija). Situacija sadri i prikaz granica graevinske(katastarske) estice, prema pravilima za prikazivanje katastarskih estica na katastarskome planu.

Povrine katastarskih estica iskazuju se u iskazu povrina prema njihovom stanju prije izradbe elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata. Na isti se nain iskazuju tlocrtne povrine zgrada i povrine dijelova katastarskih estica koji se upotrebljavaju na razliiti nain. Povrine katastarskih estica, tlocrtne povrine zgrada i povrine dijelova katastarske estice koji se upotrebljavaju na razliiti nain iskazuju se u metrima kvadratnim. Zbroj povrina katastarskih estica koje su predmetom elaborata prema stanju prije izradbe elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata moe se razlikovati.

Prijavni list za katastar izrauje se na standardnom obrascu u kojem se prikazuje stanje podataka u posjedovnom listu prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba

uspostaviti nakon provedbe elaborata.

Na kopiji katastarskog plana za katastar prikazuje se stanje katastarskog plana koje

prethodi provedbi elaborata i predloeno njegovo novo stanje.

Izvjee o izraenom elaboratu sadri, ovisno o tome u koju svrhu je izraen, i slijedee dijelove:

- izvjee o utvrivanju mea i drugih granica te o novim razgranienjima, - izvjee o zgradama i drugim graevinama; - izvjee o terenskom uviaju; - tehniko izvjee.

Ovlateni geodetski strunjak, tijekom izrade elaborata, obiljeava mee i druge granice katastarskih estica vidljivim trajnim oznakama.

Tehniko izvjee se izrauje za svaki elaborat i ono sadri podatke o metodama mjerenja koje su koritene za izradbu elaborata te o geodetskoj opremi i programima koritenim za mjerenja, obradbu podataka i izradbu elaborata.

Skica geodetske osnove izrauje se kada toke geodetske osnove s kojih su provedena mjerenja nije mogue prikazati na skici izmjere. Skica geodetske osnove obvezno se izrauje za vee elaborate i linijske objekte. Skica geodetske osnove izrauje se sukladno pravilniku DGU-a.

1 PRIPREMNI RADOVI


Terenski zapisnici mjerenja izrauju se za mjerenja obavljena polarnom metodom.U terenskim zapisnicima mjerenja mjerene duine trebaju biti reducirana na nivo plohe mora i za deformaciju projekcije.Za mjerenja obavljena ureajima za satelitsko pozicioniranje, elaboratima se prilae dokumentacija prema tehnikim specifikacijama koje izdaje DGU.

Prijavni list za zemljinu knjigu izrauje se na standardnom obrascu u kojem se prikazuje stanje katastarskih podataka u zemljinoknjinom uloku prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.

Elaborati se izrauju tako da se jednim elaboratom obrauju katastarske estice unutar jedne katastarske opine.

U okviru izradbe elaborata obavljaju se, ovisno o vrsti elaborata, slijedee radnje: - prikupljanje katastarskih i zemljinoknjinih podataka; - prikupljanje dokumenata temeljem kojih je doputena izrada elaborata, sudskih odluka o ureenju mea i dokumentacije o uspostavljenim posebnim pravnim reimima na zemljitu, - obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja (terenski uviaj, terensko utvrivanje postojeih mea i drugih granica, provedba terenskih mjerenja u svrhu obiljeavanja postojeih mea i drugih granica, terensko obiljeavanje postojeih mea i drugih granica vidljivim trajnim oznakama, provedba terenskih mjerenja u svrhu

uspostave novih razgranienja, terensko obiljeavanje novo uspostavljenih mea i drugih granica vidljivim trajnim oznakama, provedba terenskih mjerenja u svrhu evidentiranja

zgrada i drugih graevina, provedba terenskih mjerenja u svrhu evidentiranja granica naina uporabe katastarskih estica), - prikupljanje dokumentacije o zgradama i drugim graevinama; - prikupljanje isprava o vlasnicima i ovlatenicima; - obrada terenskih mjerenja i drugih prikupljenih podataka i izradba sastavnih dijelova

elaborata,

- predoavanje elaborata; - pribavljanje potrebnih potvrda.

Za elaborate koji se odnose na linijske graevine predoavanje elaborata i izradba izvjea o utvrivanju mea i drugih granica obavlja se prilikom izlaganja elaborata na javni uvid. Izlaganje elaborata na javni uvid obavlja ovlateni geodetski strunjak na podruju katastarske opine unutar koje je izraen elaborat.

Elaborati se izrauju u dovoljnom broju primjeraka.

Parcelacijski elaborat mora biti ovjeren od strane tijela nadlenog za dravnu izmjeru i katastar nekretnina, kako bi u daljnjem postupku bilo mogue dobivati sve potrebne dozvole za potrebe gradnje.

Osim otkupom, Zakon o izvlatenju propisuje nain na koji se neka nekretnina u Republici Hrvatskoj moe izvlastiti, u iju korist, te kako se utvruje interes Republike Hrvatske. Izvlatenje nekretnina spada u najosjetljiviji dio postupka, jer se radi o ureenju vlasnikih odnosa koji su odreeni Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima.

Nekretnina se moe izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvoenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da e se koritenjem nekretnine, za koju se namjerava predloiti izvlatenje, u novoj namjeni postii vea korist od one koja se postizala koritenjem te nekretnine na dosadanji nain.

Odluku o utvrivanju interesa Republike Hrvatske donosi Vlada na prijedlog korisnika izvlatenja po prethodno pribavljenom miljenju skuptine upanije na ijem se podruju

PRIPREMNI RADOVI 1


namjerava graditi ili izvoditi radove, a u skladu s detaljnim planom ureenja, odnosno pravomonom lokacijskom dozvolom. Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvren, ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja odreenih objekata ili izvoenje radova u njenom interesu.

Kod linijskih objekata komunalnih vodnih graevina moe se sa vlasnikom nekretnine (parcele) ugovoriti i nepotpuno izvlatenje kroz pravo slunosti ili zakup.

Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari (posluna stvar) ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto proputati.

Nakon prikupljanja podataka o nekretninama obavlja se izmjera podruja obuhvata s time da svaka katastarska estica, koja e se dijelom ili u potpunosti izvlastiti, mora biti u cjelini

izmjerena. Na temelju katastarskih i zemljino knjinih evidencija te izvrene terenske izmjere pristupa se izradi plana izvlatenja i/ili parcelacijskog elaborata. Za svaku katastarsku esticu koja e se dijelom ili u potpunosti izvlastiti, mora se napraviti terenski uviaj na kojemu trebaju biti prisutne sve zainteresirane stranke (vlasnik nekretnine, predstavnik korisnika izvlatenja te ovlatena geodetska osoba koja je izradila parcelacijski elaborat). Linija izvlatenja treba biti obiljeena vidljivim i trajnim oznakama. Uz plan izvlatenja prilau se podatci o vlasnicima, odnosno posjednicima ije se nekretnine izvlauju.

Vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu za ogranieno stvarno pravo slunosti od strane investitora komunalnih graevina. Naknada za pravo slunosti vodova plaa se po kvadratnom metru za povrinu koja se koristi te za zateene poljoprivredne kulture, za umanjeni urod poljoprivrednih kultura u slijedeem razdoblju, za sanaciju zemljita nakon zavretka radova i umanjenje vrijednosti zemljita.

Korisnik izvlatenja stjee pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlatenje izvreno.

Danom pravomonosti rjeenja o potpunom izvlatenju na izvlatenim nekretninama prestaju hipoteka, slunost i druga stvarna prava. To znai da ukoliko su ona postojala, korisnik izvlatenja ih je duan na odgovarajui nain rijeiti. Uknjiba prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na izvlatenoj nekretnini te na nekretnini koja je dana kao naknada prijanjem vlasniku, izvrit e se na temelju pravomonog rjeenja o izvlatenju uz dokaz o isplaenoj naknadi, ukoliko je tim rjeenjem odreena naknada u novcu, odnosno dokaza o stjecanju prava vlasnitva prijanjeg vlasnika na drugoj odgovarajuoj nekretnini, a na zahtjev korisnika izvlatenja ili prijanjeg vlasnika izvlatene nekretnine.

Po zavretku rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa, tj. uknjibe korisnika izvlatenja u zemljine knjige, nadleni podruni ured za katastar moe, temeljem rjeenja nadlenog zemljino knjinog odjela opinskog suda, pokrenuti postupak provedbe prije zaprimljenog i ovjerenog parcelacijskog elaborata za formiranje graevinske estice za izgradnju komunalne vodne graevine, napravljenog na zahtjev vlasnika ili investitora ili korisnika izvlatenja. Po provedbi elaborata formira se graevinska cestica u grafikom i knjinom dijelu katastarskog operata.

Prijedlog za izvlatenje u ime i za raun Republike Hrvatske moe podnijeti i korisnik koncesije ako je na to posebno ovlaten ugovorom o koncesiji sklopljenim po odredbama Zakona.

1 PRIPREMNI RADOVI


Zahtjevi kvalitete

Kvaliteta, tonost i pouzdanost mjerenja i izrade parcelacijskog elaborata mora biti u skladu s pravilnicima, normama i posebnim tehnikim uvjetima. Ovjerom elaborata od tijela dravne uprave nadlenog za poslove katastra potvruje se da je elaborat u skladu sa svim geodetskim pravilima i normama.

Obraun radova

Uobiajeno je obraun geodetskih radova iskazivati po m2, odnosno hektaru (ha), a kod linijskih graevina obraun moe biti po m1.

PRIPREMNI RADOVI 1


1-01.3 IZRADA ELABORATA ISKOLENJA K.V.G.

Opis radova

Izradba elaborata o iskolenju graevine prema Zakonu su geodetski radovi za posebne potrebe. Izrauju ga prema Zakonu u digitalnoj i analognoj formi, pravna osoba registrirana za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina ili ovlateni inenjer geodezije koji poslove dravne izmjere i katastra nekretnina obavlja samostalno u uredu ovlatenog inenjera geodezije ili u zajednikome geodetskom uredu.

Elaborat iskolenja graevine ili elaborat o iskolenju graevine je skup grafikih i pisanih dokumenata koji opisuju iskolenje objekta na terenu i nain na koji su stabilizirane toke graevine te toke geodetske osnove. Nuan je za poetak gradnje, to je definirano Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.

Za izradu elaborata iskolenja potreban je pravomoni akt na temelju kojega se stjee pravo graenja (rjeenje o uvjetima graenja, graevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta), a izrauje se u skladu s idejnim i glavnim projektom.

Investitor je duan najkasnije do dana poetka radova imati pravomoan akt na temelju kojeg se stjee pravo graenja (rjeenje o uvjetima graenja, graevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta) te elaborat iskolenja graevine. U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti izvoaa i oznaku elaborata iskolenja. Izvoa na gradilitu mora po zakonu imati, uz ostalo, i elaborat iskolenja graevine.

Sastoji se od tehnikog izvjea, s opisom projektnog zadatka, koritenog instrumentarija te osnovnim podatcima o graevini, popisa koordinata iskolenih toaka i geodetske osnove te skice iskolenja.

Izrada elaborata iskolenja sadri i slijedee postupke :

- nabavka i preuzimanje osnovnih podataka (projektnih, katastarskih, zemljinoknjikih i drugih);

- osnovna obrada prikupljenih podataka i izrada baze podataka potrebnih za terenske radove;

- terenski rad i prikupljanje podataka na uspostavi geodetske osnove, izmjera postojeeg stanja i utvrivanje postojeih i novih mea te detaljnih toaka iskolenja;

- zavrna obrada i izrada elaborata.

Ispravnost iskolenja graevine potvruje ovlateni inenjer geodezije upisom u graevinski dnevnik prije poetka graevinskih radova.

1 PRIPREMNI RADOVI


Zahtjevi kvalitete

Ovlateni inenjer geodezije odgovoran je prema zakonu za sadraj elaborata iskolenja.

Obraun radova

Rad se obraunava paualno, a za linijske objekte po m1 objekta.

1-01.4 ISKOLENJE I OSIGURANJE ISKOLENJA K.V.G.

Opis radova

Iskolenje osi trase ili graevina obuhvaa sva geodetska mjerenja kojima se podatci iz projekta prenose na teren. U ove radove spadaju:

iskolenje osi trase ili graevina;

iskolenje projektiranih poprenih profila;

osiguranje iskolenih toaka za vrijeme gradnje.

Iskolenja toaka trase ili graevina obavlja se s referentnih geodetskih toaka klasinim, terestrikim metodama, a tamo gdje to uvjeti dozvoljavaju, iskolenja se mogu obavljati i satelitskim GNSS metodama te CROPOS-om.

Materijali

Za stabilizaciju osnovnih mrea i operativnih poligona koriste se betonski stupii s oznaenim sreditem, plastine oznake s klinovima od bronce ili nehrajueg elika te mesingana ili elina sidra.

Za obiljeavanje detaljnih toaka graevina koriste se drveni kolii, elina ili mesingana sidra, avli te razliite boje.

Nain stabilizacije i odravanja referentnih geodetskih toaka odreeni su pravilnicima Dravne geodetske uprave.

Opis izvoenja radova

Nadzorni geodetski inenjer kroz elaborat iskolenja predaje izvoau geodetskih radova podatke o tokama geodetske osnovne mree i operativnog poligona koje su primjereno stabilizirane u skladu s terenom na kojemu se radovi izvode. Sve navedene geodetske

toke ili mree trebaju biti odreene u vaeem dravnom koordinatnom sustavu, a sve u skladu s vaeim geodetskim pravilnicima.

Nadzorni geodetski inenjer predaje izvoau geodetskih radova i podatke o visinskim tokama (reperima) postavljenim du trase na priblinim razmacima od 1000 m, kao i odreeni broj repera koji je uspostavljen kod svakog veeg objekta. Reperi moraju biti stabilizirani na vrstom tlu, u stijeni ili u nekom drugom stabilnom objektu te oznaeni jasno vidljivom vodootpornom bojom i odreeni u vaeem dravnom visinskom sustavu.

Za potrebe graenja veih graevina, investitor e putem nadzornog geodetskog inenjera izvoau predati izraene geodetske elaborate referentnih toaka za iskolenje takvih graevina.

PRIPREMNI RADOVI 1


Glavni nadzorni inenjer treba biti posebno upoznat s geodetskim radovima koji se izvode pri gradnji navedenih graevina.

Izvoa geodetskih radova iskolava os trase prema numerikim podatcima iz projekta (os vodovoda ili kanalizacije) u razmacima koji ovise o topografskim obiljejima (reljefu) terena, ali koji nisu vei od 50 m.

Iskolenje projektiranih poprenih profila treba obaviti prema potrebama izvoaa graevinskih radova uz ovjeru nadzornog geodetskog inenjera. Na zahtjev izvoaa radova mogu se iskoliti i dodati popreni profili (meuprofili).

Obveza je izvoaa geodetskih radova obaviti iskolenja svih graevina prema projektu i podatcima iskolenja. Prije toga izvoa geodetskih radova treba nadzornom geodetskom inenjeru dati na uvid i odobrenje nacrte i podatke iskolenja toaka u poloajnom i visinskom smislu te plan osiguranja iskolenih toaka.

Nadzorni geodetski inenjer e u roku od tri dana upisom u graevinski dnevnik potvrditi da odobrava navedenu dokumentaciju. Tek nakon tog upisa u graevinski dnevnik izvoa geodetskih radova moe zapoeti iskolenje graevina.

U sluaju da nadzorni geodetski inenjer ima primjedbe na dokumentaciju za iskolenje, tada e iznijeti zahtjeve koje izvoa geodetskih radova mora ispuniti prije nego to zapone s iskolenjima graevina.

Izvoa geodetskih radova duan je iskolavati trasu ili toke objekta, poprene profile, obavljati osiguranje za vrijeme graenja na nain primjeren uvjetima rada na gradilitu.

Poslije svakog iskolenja izvoa geodetskih radova mora izvijestiti nadzornog geodetskog inenjera o izvedenim radovima radi potrebne kontrole. To je od posebne vanosti za graevine ili njihove dijelove koji se zatrpavaju. Izvoa geodetskih radova je odgovoran za svaki propust koji je, namjerno ili nenamjerno, uinio.

Kod primopredaje trase investitor predaje izvoau nacrte trase, i to:

a) situaciju u mjerilu 1:1000 (1:2000 ili drugom) s ucrtanom osi te naznakom elemenata trase. U situaciji su, takoer, ucrtane referentne geodetske toke potrebne za iskolenje;

b) raun glavnih i detaljnih toaka osi trase ili objekta i profila sa stacionaom, duljinama i koordinatama lomova cjevovoda, duljinama tangenata do tjemena s

odgovarajuim smjernim kutovima, pozicije okana i hidranata u poloajnom i visinskom smislu te orijentaciji poklopca;

c) popis koordinata osnovnih toaka i toaka operativnog poligona s poloajnim opisima;

d) popis repera s poloajnim opisima; e) skicu poloaja svih referentnih toaka; f) uzduni profil trase objekta s niveletom, stacionaama i kotama najmanje na poloaj

svakoga poprenog profila trase odreenog u projektu.

Nakon preuzimanja iskolenja osi ili trase graevine, izvoa geodetskih radova duan je sve preuzete toke osigurati na nain da se tijekom graenja ili po njegovom zavretku navedene toke mogu obnoviti s istom kvalitetom podataka.

Osim detaljnih toaka trase, odnosno drugih graevina izvoa je duan osigurati i sve referentne toke uzdu trase vodovoda i kanalizacije ili pojedinanih graevina.

1 PRIPREMNI RADOVI


Osiguranje toaka mora biti izvedeno na dovoljnoj udaljenosti od ruba graevine, odnosno podruja radova. Osiguranje toaka se provodi koliima koji su istih mjera kao i kolii za oznaavanje osi graevine. Osiguranje posebnih toaka trase ili graevina obavlja se letvicama poprenog presjeka 3 x 5 cm postavljenih u obliku trokuta iznad osiguravane toke.

O postupku osiguranja toaka izvoa geodetskih radova vodi zapisnik i skicu, odnosno nacrt osiguranja. Jedan primjerak nacrta osiguranja izvoa geodetskih radova predaje nadzornom geodetskom inenjeru.

Nain preuzimanja radova

Investitor putem izvoditelja radova predaje izvoau geodetskih radova glavni i izvedbeni projekt u analognom i digitalnom obliku te podatke o referentnim geodetskim tokama.

Nadzorni geodetski inenjer i izvoa geodetskih radova trebaju utvrditi stvarno stanje referentnih geodetskih toaka na terenu. U sluaju unitenja uspostavljenih toaka dogovorit e njihovu obnovu na teret investitora.

O svim promjenama projekta investitor, odnosno nadzorni geodetski inenjer duni su pravovremeno informirati izvoaa geodetskih radova. U sluaju da izvoa geodetskih radova nije pravovremeno informiran o promjeni projekta, trokove za dodatna geodetska mjerenja snosi investitor.

Zahtjevi kvalitete

Tonost i pouzdanost referentnih geodetskih toaka mora biti u skladu s geodetskim Pravilnicima i normama za pojedine vrste mjerenja te u skladu sa zahtjevima za tonost izvoenja pojedinih radova, prema ovim ili Posebnim tehnikim uvjetima te zahtjevima projekta.

Ukoliko nadzorni inenjer iskae sumnju u pouzdanost izvoenja nekih radova utvrenih projektom, moe radove obustaviti. Tada je izvoa geodetskih radova, po nalogu nadzornog inenjera, duan ponoviti mjerenja.

Geodetska kontrola, u poloajnom i visinskom smislu, provodi se za itavo vrijeme graenja.

Ako nadzorni inenjer nije zadovoljan kvalitetom geodetskih podataka, ima pravo sva mjerenja povjeriti drugoj strunoj osobi, odnosno tvrtki.

Obraun radova

Rad na iskolenju linijskih graevina obraunava se po km duljine, a iskolenja svih drugih graevina prema m2.

PRIPREMNI RADOVI 1


1-01.5 NADZOR I KONTROLA ZA VRIJEME GRAENJA

Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. Investitor ili osoba koju on odredi duna je imenovati glavnoga nadzornog inenjera koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i o tome sastavlja zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova.

Nadzorni geodetski inenjer e odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku.

Izvoa radova duan je za vrijeme graenja stalno odravati sve iskolene toke graevina, toke iskolenih poprenih profila kao i referentne geodetske toke.

Za itavo vrijeme graenja izvoa mora stalno kontrolirati preciznost izvoenja radova.

Izvoa je u potpunosti odgovoran za ouvanje i zatitu svih geodetskih iskolenja, oznaka i osiguranja na podruju izvoenja radova. U sluajevima kada doe do oteenja ili unitenja pojedinih referentnih toaka i njihovih osiguranja obveza je izvoaa da odmah o tome obavijesti nadzornog geodetskog inenjera te u najkraem roku po izvoau geodetskih radova ispravi ili obnovi nastala oteenja o svom troku. Nadzorni geodetski inenjer e odobriti svaku novonastalu promjenu.

U posebnim sluajevima nadzorni geodetski inenjer ima pravo ponovno postavljanje unitenih toaka povjeriti nekoj drugoj pravnoj ili fizikoj osobi i to na troak izvoaa.

Kod graenja razliitih zemljanih konstrukcija izvoa geodetskih radova mora u projektom navedenim visinskim intervalima iskoliti i kontrolirati granice razliitih materijala.

Svaku promjenu projekta koja je pravovremeno dostavljena izvoau i nadzornom inenjeru treba provesti na terenu. U skladu s tim, izvoa geodetskih radova e izvriti sva potrebna dodatna iskolenja, izvesti osiguranja toaka graevine i osi trase te toaka iskolenih poprenih profila.

Sve e promjene izvoa geodetskih radova adekvatno registrirati u analognom ili digitalnom obliku te ih dati na uvid nadzornom inenjeru.

Nakon izgradnje linijskog objekta investitor ima pravo traiti obnovu, odnosno kontrolu izvedene osi trase objekta.

Opis radova

Po zavretku radova, a prije zasipavanja iskopa kanala, rovova i temelja linijskih graevina, izvoa geodetskih radova duan je obnoviti iskolenje poprenih profila graevine prema podatcima iz projekta.

Elementi iskolenja toaka pokosa kanala, rova i ostalih dijelova graevine preuzimaju se i raunaju iz projektnih podataka. U ovisnosti o uvjetima terena, odnosno osobitostima graevine i nainu rada, popreni profili linijskih graevina iskolavaju se na razmacima

1 PRIPREMNI RADOVI


od 5 do 50 m. Nadzorni geodetski inenjer moe traiti postavljanje i dodatnih toaka iskolenja.

Utvrdi li se, geodetskim mjerenjima, da morfologija terena izmeu poprenih profila znatnije odstupa od podataka iz projekta, a to bi imalo veeg utjecaja na koliine radova, izvoa radova ima pravo zahtijevati dodatna geodetska snimanja meuprofila te naknadu za razliku koliina.

O svim razlikama izmeu profila iz projekta i novo snimljenih profila, izvoa geodetskih radova je duan o tome izvijestiti nadzornog geodetskog inenjera. Bez pisane potvrde nadzornog geodetskog inenjera ne mogu se priznati nikakve izmjene u stanju profila u odnosu na projekt.

Geodetska kontrola izvedenih radova provodi se od strane nadzornog geodetskog

inenjera:

- kod linijskih objekata provjerom poloaja i visine (kote tjemena i kote terena) lomova cjevovoda;

- kontrolom poloaja, visine i orijentacije okana poloaj, visina i orijentacija poklopaca, ugraenih elemenata te uljeva i izljeva;

- kontrolom poloaja i visine objekata (crpne i prepumpne stanice, vodospreme i dr.);

- kontrolom poloaja i visine podzemnih i nadzemnih hidranata; - kontrolom poloaja i visine elemenata katodne zatite; - kontrolom poloaja i visine signalnih kabela (daljinski nadzor i upravljanje).

Osim ovih kontrolom nadzornog geodetskog inenjera mogu biti obuhvaeni i svi ostali

dijelovi graevine te se odrediti dodatne provedbe kontrolnih postupaka u pogledu

ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine.

Kontrolna mjerenja i postupci po svemu trebaju zadovoljiti projektom zadanu tonost i preciznost kroz izbor odgovarajuih metoda mjerenja i geodetskog instrumentarija.

Ukoliko nadzorni geodetski inenjer utvrdi da mjerenja koja prethode izradi zapisnika ne zadovoljavaju uvjete dane projektom, odnosno nisu izvedena prema pravilnicima o

geodetskim radovima, mora obustaviti radove na mjerenjima. Tada je izvoa duan po izvoau geodetskih radova provesti nova mjerenja koja trebaju rezultirati kvalitetnijim i pouzdanijim podatcima, tj. po svemu trebaju udovoljavati zahtjevima kvalitete mjerenja.

Ako se prilikom kontrole izvedene graevine utvrde razlike vee od dozvoljenih u odnosu na projekt, nadzorni geodetski inenjer e o tome pismenim putem upoznati glavnog nadzornog inenjera. Izvoa radova e izvesti popravke na graevini radi dovoenja graevine u projektom predvieno stanje o svom troku.

O izvedenim radovima izvoa geodetskih radova sastavlja zapisnik, tj. dokaze kvalitete

o sukladnosti odreenih dijelova graevine sa bitnim zahtjevima za graevinu (sa svim potrebnim skicama, mjerama i dr.) te po provedenim kontrolama supotpisuje ga s

nadzornim geodetskim inenjerom koji ga evidentira upisom u graevinski dnevnik.

Potpisani i evidentirani zapisnici u graevinskom dnevniku osnova su za priznavanje koliina izvedenih radova te pozitivnog zavrnog izvjea nadzornog geodetskog inenjera.

PRIPREMNI RADOVI 1


Obraun radova

Nadzor i kontrola za vrijeme graenja obraunava se paualno u odnosu na graenje ili po dunom metru (m).

1 PRIPREMNI RADOVI


1-01.6 IZMJERA STVARNOG (IZVEDENOG) STANJA GOTOVIH K.V.G.

Opis radova

Po zavretku svih radova na linijskim i drugim objektima, a prije tehnikog prijama, izvoa je duan po izvoau geodetskih radova, na zahtjev investitora, obnoviti os trase, odnosno toaka objekta te svih referentnih geodetskih toaka. Napravljeni elaborat predaje se, uz zapisnik, investitoru.

I nadzorni geodetski inenjer, prije tehnikog prijama, ima pravo traiti od izvoaa radova dodatna geodetska mjerenja izgraenog objekta.

Investitor je duan, najkasnije na dan tehnikog pregleda dati na uvid Povjerenstvu za tehniki pregled, uz ostalu dokumentaciju propisanu Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, na uvid i:

- elaborat iskolenja ovjeren od strane ovlatenog inenjera geodezije,

- geodetski situacijski nacrt izvedenog stanja (situacija) za izgraenu graevinu kao dio geodetskog elaborata za evidentiranje graevina koji je ovjerilo tijelo dravne uprave nadleno za poslove katastra, izradila fizika ili pravna osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu.

Sastavni dijelovi geodetskog elaborata su:

- naslovna stranica;

- geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgraenu graevinu sa prikazom granica graevinske (katastarske) estice prema pravilima za prikazivanje katastarskih estica na katastarskome planu; - popis koordinata;

- tehniko izvjee o elaboratu.

Detaljni sadraj geodetskog elaborata, ovisno u koju je svrhu izraen, dan je u Pravilniku o parcelacijskim i drugim elaboratima.

Snimak izvedenog stanja (SIS) investitor naruuje u svrhu izdavanja uporabne dozvole.

Potvrivanje elaborata za evidentiranje graevine provodi se u katastarskom operatu nakon ishoenja uporabne dozvole pod uvjetom da je u katastarskom operatu formirana graevinska (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.

Zemljinoj knjizi dostavlja se prijavni list i pravomono rjeenje doneseno u upravnom postupku po slubenoj dunosti od strane katastarskog ureda.

Nadleni sud e izgraenu graevinu upisati u zemljine knjige ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola .

Investitor podnosi zahtjev za upis novoizgraenog objekta u katastar i zemljinu knjigu i tako legalizira izgraeni objekt, tj. duan je ishoditi uporabnu dozvolu.

Uporabnu dozvolu izdaje ured koji je izdao i prethodne dozvole. Izdavanju uporabne

dozvole prethodi tehniki pregled graevine.

PRIPREMNI RADOVI 1


Kontrola kvalitete radova

Kvaliteta, tonost i pouzdanost mjerenja mora biti u skladu s pravilnicima i normama za pojedine vrste geodetskih radova ili prema Posebnim tehnikim uvjetima. Ovjerom elaborata od tijela dravne uprave nadlenog za poslove katastra potvruje se da je elaborat u skladu sa svim geodetskim pravilima i normama.

Obraun radova

Uobiajeno je obraun geodetskih radova iskazivati po m2, odnosno hektaru (ha), a kod linijskih graevina obraun moe biti po m1.

1 PRIPREMNI RADOVI


1-01.7 KATASTAR VODOVA

Na temelju Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina te Pravilnika o katastru vodova propisan je sadraj katastra vodova te nain njegove izradbe i voenja.

Sadraj katastra vodova propisuje se tako da se odreuju vrste vodova i pripadajuih objekata za koje se u katastru vodova vode podatci, sastavni dijelovi katastra vodova te

podatci koji se vode o vodovima, pripadajuim objektima i upraviteljima vodova.

Izradba katastra vodova obuhvaa njegovo osnivanje na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova duni, u skladu sa Zakonom o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina osnovati i voditi njihovi upravitelji, geodetsku izmjeru izgraenih vodova i izradbu geodetskih elaborata koji slue za voenje katastra vodova.

Voenje katastra vodova obuhvaa pregledavanje i potvrivanje elaborata vodova, unoenje podataka iz tih elaborata u katastar vodova te uvanje i koritenje podataka katastra vodova.

Vode se podatci o vodovima i pripadajuim objektima vodovodne i kanalizacijske mree.U katastru vodova vode se i podatci o zatitnim i rezervnim cijevima kada su za navedene vodove iste poloene. Ovisno o vrsti, vodovi mogu biti podzemni i nadzemni, podmorski i podvodni.

Cjevovodi i pripadajui objekti vodovodne mree za koje se vode podatci su:

- glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode) i opskrbni cjevovodi;

- objekti koji pripadaju vodovodnoj mrei su crpne stanice, rezervoari, hidranti, okna (komore), zatvarai i prikljuci vodovodne mree do vodomjera.

Kanalizacija i pripadajui objekti kanalizacijske mree za koje se vode podatci su:

- Kolektori i kanalska mrea; - Objekti koji pripadaju kanalizacijskoj mrei su prepumpne stanice, ureaji za

preiavanje revizijska okna, slivnici i ulina okna sa prikljucima; - podatci o drenanoj mrei kao dijelu sabirne kanalizacijske mree pojedine graevine ili

javne povrine s objektima koji pripadaju drenanoj mrei kao prepumpne stanice, okna i slivnici.

Podatci o osnovnim tehnikim osobinama vodova su:

- kod vodovodne i kanalizacijske mree vrsta materijala i profil cijevi (kod kanalizacije u cm; kod vodovoda u mm);

- podatci o upravitelju voda kao ime, adresa i OIB upravitelja voda;

Podatci o poloaju vodova i objekata koji pripadaju vodovima iskazuju se prostornim koordinatama (y, x, h) geodetskog referentnog sustava Republike Hrvatske.

Za objekte koji pripadaju vodovima, koji se evidentiraju njihovim tlocrtnim prikazom,

iskazuje se kratica vrste objekta.

Podatke o upravitelju voda prikuplja izraiva elaborata vodova. Plan vodova u pravilu se vodi u digitalnom obliku.

PRIPREMNI RADOVI 1


Grafiku osnovu plana vodova u digitalnom obliku ini digitalna ortofotokarta u mjerilu 1:2000 ili 1:5000 s preklopljenim digitalnim katastarskim planom ili digitalni zapis

Hrvatske osnovne karte (HOK).

Geodetska izmjera izgraenih vodova obuhvaa:

izmjeru poloajnih i visinskih lomnih toaka vodova (kod kanalizacije na dnu cijevi ili kanala, a kod vodovoda na tjemenu voda) i terena uz podatke o tipu cjevovoda, tj.

vrsti i profilu cijevi;

izmjeru poloaja i visina okana te orijentaciju poklopaca s izmjerom poloaja i visina uljeva, izljeva i ugraenih elemenata u oknu;

izmjeru poloaja i visine podzemnih i nadzemnih hidranata; izmjera poloaja i visine elemenata katodne zatite; izmjera poloaja i visine signalnih kabela (sustav nadzora i upravljanja); izmjeru krianja novoizgraenog voda s drugim vodovima u trenutku polaganja kada

je krianje vidljivo; izmjeru pripadajuih objekata (crpne i prepumpne stanice, vodospreme i dr.); prikupljanje ostalih podataka o osnovnim tehnikim osobinama voda (npr. fotografije

mikro i makro lokacije okana i dr.).

Izmjeru poloenog komunalnog voda treba obavljati u dogovoru sa izvoaima radova jer se u nekim situacijama vod odmah po postavljanju zatrpava radi omoguavanja prometa ili osiguranja sigurnosti na gradilitu. Tada izvoa graevinskih radova treba vod mjestimino zatrpati samo toliko da se onemogui njegovo pomicanje. Nakon toga se odabranom metodom izmjere karakteristine toke na vodu poloajno i visinski, a tek nakon zavrenog snimanja vod se smije zatrpati.

Udaljenost izmjerenih toaka na trasi izgraenog voda ne smije biti vea od 50 metara, a kod kanalizacije izmjerene toke moraju biti i kod svakog okna.

Najpogodniju metodu izmjere na terenu odreuje geodetski strunjak izraiva elaborata vodova. Metoda izmjere ovisi o stanju na terenu i mogunosti pristupa otvorenom rovu za polaganje komunalnog voda.

Obvezni sastavni dijelovi elaborata vodova su:

naslovna stranica; popis sastavnih dijelova elaborata vodova; skica izmjere; prikaz izmjerenog voda u mjerilu plana vodova geodetski situacijski nacrt stvarnog

stanja izgraenog voda (situacija); popis koordinata koritenih stalnih toaka geodetske osnove, drugih toaka sa kojih se

provodila geodetska izmjera i izmjerenih toaka voda i pripadajuih objekata; popis digitalnih zapisa koji se prilau elaboratu vodova; tehniko izvjee.

Elaborati vodova sadre, ovisno o potrebi, i slijedee sastavne dijelove:

skicu geodetske osnove; poloajne opise toaka geodetske osnove; terenske zapisnike mjerenja.

Za izmjeru postojeih, do sada neevidentiranih vodova, koriste se pripadajue vidljive vanjske oznake voda, a otkrivanje se obavlja tragaem, otkopavanjem ili zajedniki tragaem i otkopavanjem voda.

1 PRIPREMNI RADOVI


U okviru tehnikog izvjea koje se prilae elaboratu vodova, iskazuje se da je geodetska izmjera provedena kod otvorenog rova odnosno koji je nain otkrivanja vodova rabljen da bi se tim podatcima pristupalo s rezervom u sluaju kod samo djelomino otvorenog rova. Geodetska izmjera vodova obavlja se prikljukom na geodetsku osnovu.

Za vee elaborate vodova na podrujima na kojima ne postoji razvijena geodetska osnova istu treba razviti, obiljeiti trajnim oznakama te izraditi poloajne opise.

Geodetska izmjera vodova obavlja se tako da se za izmjerene toke voda obavljaju kontrolna mjerenja koja omoguuju obnovu izmjerenih toaka voda na terenu i kojima se dokazuje da je poloaj izmjerenog voda pravilno odreen.

Prilikom izmjere voda obavlja se i potrebna izmjera prirodnih i izgraenih vrstih objekata zemljine povrine uz koje je vod izgraen sa svrhom omoguavanja obavljanja kontrolnih mjerenja te lakeg pozicioniranja lomova cjevovoda i objekata jednostavnim metodama iskolenja, npr. lunim presjekom ili odmjeranjem od okomice i sl.

U elaboratu vodova posebno su korisna naznaena odmjeravanja od kutova zgrada, odnosno objekta za koje postoji najmanja vjerojatnost da e biti uniteni uz dovoljan broj prekobrojnih odmjeravanja.

U okviru izmjere prirodnih i izgraenih objekata mjeri se dio izgraenih objekata na zemljinoj povrini uz koje je vod izgraen te dio objekta na mjestu kunog prikljuka.

Ukoliko se izgraeni vod protee kroz podruja vie jedinica lokalne samouprave, elaborat vodova se izrauje zasebno za svaku jedinicu lokalne samouprave. Elaborat vodova izrauje se za novoizgraeni vod, kao i za svaku drugu promjenu na vodu. Elaborat vodova izrauje se za naputanje postojeeg voda i uklanjanje voda kada se isti vode u katastru vodova.

Jednim elaboratom vodova moe se obuhvatiti vie razliitih novoizgraenih, naputenih i uklonjenih vodova kao i promjene na razliitim vodovima ukoliko je rije o kunim prikljucima.

Za obavljanje geodetske izmjere ovlateni geodetski strunjaci imaju pravo ui u prostor katastarskih estica, u nunom opsegu odstraniti drvee, grmlje i ostalo raslinje koje ometa poslove na obavljanju geodetske izmjere te postaviti na zemljitu i graevinama potrebne oznake izmjere.

Izgled elaborata vodova i zapisi koji se u okviru tog elaborata izrauju u digitalnom obliku moraju biti u skladu sa zakonima, pravilnicima i tehnikim specifikacijama koje izdaje Sredinji ured Dravne geodetske uprave.

PRIPREMNI RADOVI 1


1-02 PRIPREMA GRADILITA I IENJE TERENA

1-02.1 PRIPREMNE RADNJE, ORGANIZACIJA, PRIJAVA I FORMIRANJE

GRADILITA

Openito

Za sve radove potrebno je izraditi posebne projekte i posebne tehnike uvjete (PTU) u skladu s vaeim zakonima, tehnikim i ostalim propisima, normama i odredbama iz ostalih poglavlja ovih OTU-a.

Uklanjanje grmlja i drvea izvodi se u skladu s odredbama iz poglavlja 13. Zatitne mjere uzgoja i sjee drvea i drugog raslinja, ovih OTU-a.

1-02.2 RUENJE I UKLANJANJE KOLNIKE KONSTRUKCIJE, PROMETNIH ZNAKOVA, REKLAMNIH PLOA I SLINO

Opis rada

Ovaj rad obuhvaa vaenje i demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploa i ostale prometne opreme (kolobrani i odbojnici), ruenje zidova, ruenje postojeih kolnikih konstrukcija i postojeih propusta, uklanjanje rubnjaka, ruenje i premjetanje ianih, drvenih i kamenih ograda i drugih graevina od kojih se materijal, osim za izradu nasipa, ne moe upotrijebiti i za druge namjene.

Ovaj rad se izvodi iskljuivo prema pisanim odredbama (nalogu, dozvoli) nadzornog inenjera ili izraenom projektu ruenja te Posebnim tehnikim uvjetima (PTU).

Vrste i koliine opisanih radova predviene su projektom ruenja ili ih odreuje nadzorni inenjer.

U ovaj rad ne ulazi uklanjanje i premjetanje komunalnih instalacija kao to su nadzemni i podzemni vodovi elektrine energije, plinovodi, naftovodi, telefonski vodovi, toplovodi, vodovodi, kanalizacija i drugih instalacija komunalne infrastrukture koje treba ukloniti ili

premjestiti.

Rad obuhvaa uklanjanje ostalih dijelova odnosno graevina i/ili konstrukcija tih vodova i njihovih ureaja, kao to su temelji ili dijelovi graevina iz masivnog materijala, koje je potrebno poruiti nakon uklanjanja ili premjetanja ureaja navedenih vodova.


Vaenje i demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploa, elinih odbojnika, kolobrana i druge prometne opreme na cesti treba obaviti tako da se svi sastavni dijelovi

sauvaju neoteeni i da ih je mogue opet upotrijebiti.

Prije demontiranja nadzorni e inenjer dati izvoau upute o tome koje dijelove prometnih znakova, reklamnih ploa i druge prometne opreme treba sauvati, gdje ih treba uskladititi i kako ih zatititi od propadanja. Nadzorni e inenjer pravodobno obavijestiti vlasnike reklamnih ploa o mjestu i vremenu demontiranja ploa.

Izvoa je duan uvati ispravne dijelove prometne opreme i reklamnih ploa dok ih ne preuzme investitor ili vlasnik.

1 PRIPREMNI RADOVI


Umjetne objekte, zidove i ostale naprave treba ruiti i uklanjati uz primjenu zatitnih mjera prema vaeim propisima te tako da se ne izazove teta na susjednim objektima i posjedima kao i na postojeoj cesti.

Postojee kolnike konstrukcije treba ruiti tako da teren nakon ruenja bude sposoban za uporabu koja se predvia projektom, odnosno odredbom nadzornog inenjera.

Oteene dijelove ograda i ulaza (vrata) treba popraviti, a unitene dijelove zamijeniti novima.

Ruenje i uklanjanje postojeih propusta, uklanjanje rubnjaka, prometne opreme, ruenje i premjetanje ograda, odstranjivanje odlagalita i drugih graevina treba obaviti bez nanoenja tete na ostalim objektima i posjedima uz cestu.

Materijal od poruenih graevina treba odloiti na mjesto gdje nee smetati radovima i gdje nee naruavati estetski izgled okolice, a prema odluci nadzornog inenjera.

Temelje ili dijelove graevina od masivnog materijala, koji se moraju ruiti zbog premjetanja komunalnih instalacija, treba ukloniti jednako paljivo.

Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogom ienja gradilita, pospremanja upotrebljivog materijala i zbrinjavanja otpada.

Obraun radova

Radovi opisani u ovoj toki ne mjere se posebno, ve su ukljueni u jedininu cijenu drugih stavki, osim ako ugovorom nije drukije odreeno.

Ovi radovi ne plaaju se posebno, nego su uraunati u jedininu cijenu za iskope ili nasipe i time se smatra da je izvoa dobio punu naknadu za sve radove navedene u ovoj toki, osim ako ugovorom nije drukije odreeno.

1-02.3 UKLANJANJE GRAEVINA

Uvod

Ako je prije graenja vodoprivredne graevine potrebno ukloniti prethodno izgraenu graevinu ili njezin dio, uklanjanje te graevine odreuje se rjeenjem o uvjetima graenja te potvrdom glavnog projekta, odnosno graevinskom dozvolom na temelju lokacijske dozvole. Graenju vodoprivredne graevine ne smije se pristupiti ako se prije toga ne ukloni prethodno izgraena graevina ili njezin dio ije je uklanjanje odreeno.

Uklanjanju prethodno izgraene graevine, ije je uklanjanje odreeno ili njezina dijela, moe se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Kod uklanjanja prethodno izgraene graevine ije je uklanjanje odreeno, ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina niti ugroziti javni interes na drugi nain, a s graevinskim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona.

Kod uklanjanja prethodno izgraene graevine, ije je uklanjanje odreeno ili njezina dijela, struni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zatitu okolia.

Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri:

PRIPREMNI RADOVI 1


nacrte, proraune i druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli;

tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenja graevinske estice nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela;

proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i ispunjavanje bitnih zahtjeva tih graevina.

Uklanjanje graevine u naelu podrazumijeva slijedee tehnike, tehnoloke, logistike i organizacijske postupke i zahvate:

postupno ruenje graevine ili dijelova graevine; - runo uz uporabu prikladnih alata; - mehanikim (strojnim) putem (udarom, drobljenjem klijetima, rezanjem,

cijepanjem, piljenjem itd.);

- cijepanjem pomou tvari koje bujaju, posebice betonskih dijelova graevine; - miniranjem (ruenje eksplozivom).

prethodno grubo razvrstavanje sastavnica ruevine;

mogue drobljenje i sijanje sastavnica ruevine na licu mjesta ruenja ili u blizini;

odvoz sruenih sklopova ili usitnjenih sastavnica ruevine.

Ruenje miniranjem, odnosno minerski rad ruenja graevine izvodi se iskljuivo prema dodatno posebno izraenom Projektu ruenja graevine miniranjem. Projekt miniranja i minerske radove izrauje, odnosno smije izvoditi samo ovlatena osoba, odnosno tvrtka za te radove. Minerski radovi moraju se provoditi u skladu s vaeim propisima za izvoenje takvih radova kao i u skladu s propisima vezano na logistiku eksplozivnih tvari (eksploziva).

Otpad od ruenja graevina pripada u graevinski otpad pa se s njime mora postupati u skladu s vaeim Zakonom o otpadu kao i u skladu s vaeim Pravilnicima: o gospodarenju otpadom; o vrstama otpada; o uvjetima postupanja s otpadom; o

gospodarenju graevinskim otpadom; o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest; o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada. Postupanje s graevinskim otpadom u skladu s navedenim propisima znai ozakonjeno gospodarenje graevinskim otpadom.

Gospodarenje graevinskim otpadom podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaaju odvojeno skupljanje, oporabu i zbrinjavanje graevinskog otpada. Ciljevi gospodarenja graevinskim otpadom su oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom i obnovom, odnosno drugim postupkom koji omoguava izdvajanje sekundarnih sirovina te se graevinski otpad, kao uglavnom inertni otpad ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora oporabiti.

Izvoa moe na gradilitu na kojem nastaje graevinski otpad, taj otpad i oporabiti u okviru registrirane djelatnosti i odgovarajue dozvole za gospodarenje otpadom. Izvoa, takoer, moe obavljati oporabu graevnog otpada na mjestu nastanka u ureaju (postrojenju) za materijalnu oporabu otpada. Takav ureaj (postrojenje) mora udovoljavati uvjetima propisanim posebnim propisom. Ureaj (postrojenje) je samostalni ureaj ili sklop meusobno povezanih ureaja koji mogu biti pokretni ili prenosivi, a kojima je mogue gospodariti graevinskim otpadom na mjestu nastanka na gradilitu.

1 PRIPREMNI RADOVI


Opis radova

Ovaj rad se izvodi iskljuivo prema navedenom posebno izraenom Projektu uklanjanja graevine i posebnim tehnikim uvjetima (PTU). Projektom uklanjanja mogu biti obuhvaene dotrajale gospodarske, industrijske i ostale zgrade, odnosno graevine kao i dijelovi graevina koji smetaju gradnji vodoprivrednih graevina, zatim vaenje temelja, uvanje, prijevoz i pospremanje upotrebljivog materijala te ienje gradilita od otpadnog materijala.


Graevinu treba ruiti, a ruevinu zbrinuti u skladu s projektom uklanjanja, vaeim propisima i zakonima te tako da se ne ugroava sigurnost ljudi, opreme, zatita okolia i ne oteti materijal koji bi se mogao ponovno upotrijebiti. Materijal iz ruevina koji se moe jo koristiti mora biti oporabljen, odnosno recikliran, tj. izdvojen, oien, prevezen i odloen na mjesto koje je odreeno projektom ili koje odredi nadzorni inenjer, a ostali dio, koji se nee koristiti u okviru izvedbe vodoprivredne graevine, mora biti zbrinut u regionalnom centru za gospodarenje otpadom.

Graevine se moraju uklanjati, odnosno ruiti uz punu primjenu higijensko-tehnikih zatitnih mjera i bez nanoenja tete drugim objektima i posjedima.

Nakon ruenja gradilite mora biti oieno od ruevina, a otpadni materijal treba prevesti na mjesto gdje nee smetati graenju i kvaliteti radova i gdje nee naruavati estetski izgled okolia, odnosno materijal treba prevesti u regionalne centre za gospodarenje otpadom.


Obraun radova

Ruenje zgrada mjeri se u etvornim metrima (m2) stvarno poruene bruto razvijene povrine zgrade, mjereno s vanjske strane zidova. Uklanjanje temelja poruenih zgrada ne mjeri se posebno, ve je ukljueno u jedininu cijenu ove stavke.

1-02.4 ZATITA KOMUNALNIH INSTALACIJA I OSTALIH PRIKLJUAKA

Opis radova

Rad obuhvaa zatitu komunalnih instalacija i ostalih prikljuaka kao to su zrani i podzemni vodovi elektrine energije, plinovodi, naftovodi, telefonski vodovi, toplovodi, vodovodi, kanalizacija i drugo, koji tijekom gradnje vodoprivrednih graevina zbog, primjerice, prolaza tekih i velikih vozila mogu biti ugroene.

Ovaj rad se izvodi iskljuivo prema pisanim odredbama (nalogu, dozvoli) nadzornog inenjera, izraenom projektu ruenja te Posebnim tehnikim uvjetima (PTU).

Svi radovi vezani uz zatitu komunalne infrastrukture trebaju biti predvieni u glavnom projektu. Ako nisu predvieni, investitor e angairati specijalizirane komunalne organizacije za izradu potrebne projektne dokumentacije.

PRIPREMNI RADOVI 1



Radove obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima i tehnikim uvjetima za odgovarajuu vrstu radova. Nadzor nad radovima obavljaju osobe koje su ovlatene za odreenu vrstu radova u skladu sa zakonom.

Obraun radova

Koliine radova koje je obavila specijalizirana komunalna organizacija ovjerava ovlateni nadzorni inenjer.

Plaa se prema ugovorenom trokovniku na osnovu koliina radova koje je ovjerio nadzorni inenjer.

1-02.5 UKLANJANJE ILI PREMJETANJE POSTOJEIH KOMUNALNIH INSTALACIJA

Opis radova

Ovaj rad obuhvaa uklanjanje ili premjetanje postojeih komunalnih i drugih instalacija kao to su zrani i podzemni vodovi elektrine energije, plinovodi, naftovodi, telefonski vodovi, toplovodi, vodovodi, kanalizacija i drugo, osim uklanjanja temelja ili dijelova

graevina postojeih instalacija od masivnog materijala, to je opisano u toki 1-02.1 i 1-02.2.

Svi radovi vezani uz uklanjanje ili premjetanje postojeih komunalnih instalacija trebaju biti predvieni u projektu. Ako nisu predvieni investitor e angairati specijalizirane ili komunalne organizacije za izradu potrebne projektne dokumentacije.



Radove obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima, propisima i

tehnikim uvjetima za odgovarajuu vrstu radova.

Nadzor nad radovima obavljaju nadzorni inenjeri ili osobe koje su ovlatene za nadziranje i odobravanje obavljanja odreenih vrsta poslova.

Obraun radova

Koliine radova koje je obavila i izvela specijalizirana ili komunalna organizacija ovjerava nadzorni inenjer.

Plaa se na osnovu ovjerenih koliina obavljenih radova, prema trokovniku odgovarajue specijalizirane ili komunalne radne organizacije.

1-03 NORME I TEHNIKI PROPISI

Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na geodetske radove i opremu

u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sve ostale vaee zakone,

1 PRIPREMNI RADOVI


norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili neposredno na radove i

opremu iz ovog poglavlja.

TEHNIKI PROPISI

1. Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti 152/08., 61/11.

2. Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina 16/07.

3. Zakon o prostornom ureenju i gradnji 76/07

4. Zakon o izvlatenju 9/94., 35/94., 112/00., 114/01 i 79/06

5. Pravilnik o parcelacijskim i drugim elaboratima 86/07., 25/09., 148/09.

6. Pravilnik o katastru vodova 71/08.

7. Pravilnik o katastru zemljita 84/07., 148/09.

8. Pravilnik o izvoenju osnovnih geodetskih radova 87/09.

9. Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi dravnih karata

109/08.

10. Tehnike specifikacije za odreivanje koordinata toaka u koordinatnom sustavu RH

11. Uputa - Ovjeravanje posebnih geodetskih podloga DGU 29.10.2007

Documents

4 - Pripremni Radovi