40 Srijeda ∙ 25. 3. 2015.

360Achille-Claude Debussy (1862. - 1918.), francuski skladatelj, umro je na današnji dan prije 97 godina. Zajedno s Mauriceom Ravelom, smatra se jednim od najistaknutijih impresionista. Središnja je figura europske glazbe na prijelazu 19. stoljeća.

Francuski skladatelj

Kultura Na današnji dan prije 360 godina Christiaan

Huygens otkrio je Titan, najveći prirodni satelit

planeta Saturna.CLAUDE DEBUSSY

Lingvistica iz Hrvatske, autorica knjige “Jezik i nacionalizam”

Jezik je lažni razlog za razdvajanje učenika

Hip-hop glazbenik Frenkie na koncertu sa Sarajevskom filharmonijom

INTERVJU SNJEŽANA KORDIĆJezik ne daje opravdanje za dijeljenje učenika. On je lažni razlog, kao što je lažni razlog i za zahtijevanje odvojenog televizijskog kanala. Ako ta spoznaja više dopre do šire javnosti, ako se u medijima sve češće čuje, onda će političari prestati ponavljati neistinu da se radi o različitim jezicima zbog straha da će izgubiti glasače

Sutra u 20 sati u Narodnom pozorištu Sarajevu

Popularni bh. hip-hop glazbenik Frenkie najavio je na svojoj Facebook stra-nici kako će u četvrtak biti gost Sarajevske filharmo-nije. Naime, Adnan Hami-dović Frenkie u četvrtak (26. ožujka) u 20 sati će u Narodnom pozorištu Sara-jevo imati gostujući nastup na kojem će prvi put doći do suradnje između jednog hip-hop izvođača i Sarajev-ske filharmonije. U pitanju je koncert “Večer tanga – od Rima do Buenos Airesa”

koji će ugostiti dirigenta Gianlucu Marcina i Marija Stefana Pietrodarchija koji svira bandoneon. Filhar-monija će za ovu priliku u klasičnom stilu svirati pod-logu za jednu od Frenkije-vih pjesama, a suradnja je dio projekta koji će naknad-no biti detaljnije najavljen kasnije.

Frenkie je tijekom svoje karijere imao dodir s ka-zalištem i filmom, a sada prvi put dolazi do suradnje s klasičnom glazbom. Nje-

govom glazbom inspirirani su dokumentarni filmovi “Pismo” i “Granica”, a ra-dio je glazbu i za predstavu “Mortal Kombajn” Dine Mustafića.

Njegova pjesma “So-undtrack” našla se na hollywoodskom blockbu-steru “The Incredible Hulk”, a suradnja sa Dami-rom Imamovićem izrodila je pjesmu “Tebi” koja je jedna od rijetkih pjesama u kojima su kombinirani hip hop i sevdah.

• Piše: Andrijana Copf• kultura@dnevni-list.ba

Lingvistica iz Hrvatske dr. sc. habil. Snježana Kor-dić bila je među predavači-ma “Omladinskog Foruma: dijalogom do razumijeva-nja” održanog u Mostaru, i govorila na temu “Jezik i nacionalizam: jezik kao iz-govor za segregaciju u obra-zovanju”.

Petnaestak godina pre-davala je na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Ber-linu. U Njemačkoj je i habi-litirala 2002., a prethodno je završila postdiplomski stu-dij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filo-zofskom fakultetu u Zagre-bu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. do 1995. Objavila je više znanstvenih knjiga koje su prevedene na engle-ski, njemački ili španjolski. Uz to je objavila i 150 dru-gih lingvističkih radova na raznim jezicima. Velik in-teres šire kulturne javnosti izazvala je njena posljednja knjiga “Jezik i nacionali-zam”, a upravo o tim tema-ma govori u razgovoru za Dnevni list.

Koja je osnovna teza Vašeg predavanja “Jezik i nacionalizam: jezik kao iz-govor za segregaciju u obra-zovanju”?

- Predavanjem se želi ukazati da je nužno ukloni-ti jednu veliku neistinu koja se provlači kroz obrazova-nje u Bosni i Hercegovini i u čitavoj regiji. A to je da je učenike potrebno razdvaja-ti zato što navodno govore različitim jezicima. To nije

istina. Oni govore zajednič-kim jezikom. Ta činjenica ne dovodi u pitanje njihovu različitu nacionalnu pri-padnost niti njihovu razli-čitu vjeroispovijest.

Kako se nacionalizam 'podvaljuje' pod jezičnu 'či-stoću'?

- Domaći jezikoslovci kažu da žele uspostaviti jezičnu čistoću koja je na-vodno nekada postojala. To mnogima na prvi pogled izgleda pozitivno jer čistoća je pozitivna riječ. Međutim, istovremeno to podrazumi-jeva odbojan odnos, nega-tivan odnos prema onome tko je navodno zaprljao je-zik i prema onome tko ne sudjeluje u čišćenju. Dakle, zagovaranjem navodno či-stijeg jezika uzgaja se na perfidan način netrpeljivost prema ljudima. Čišćenje je-zika povezano je sa stavom: želim biti čist od tog drugog naroda koji me prlja, ne že-lim imati dodira s njima.

Moram naglasiti da či-šćenje jezika nema veze sa znanošću. Čak je suprotno od znanosti. U lingvistici u svijetu se smatra da jezič-nu čistoću ili purizam mogu zastupati samo lingvistički neobrazovani ljudi. Jer lin-gvisti znaju da u prošlosti nikada nije postojalo neko stanje čistog jezika i da ni-jedan jezik nije čist. Dakle, kad netko zagovara jezičnu čistoću, to automatski zna-či da nismo više na terenu znanosti, nego smo na tere-nu nacionalističkih mitova.

Kako govoriti o stilu, različitim nijansama rije-či, govora i osjećaja, ako sve prevodimo istim jezikom? Odnosno, koliko je potreb-no ne tehnike, nego osjeća-ja za jezik i koliko je u tom smislu nasilno prevođenje svega, svake riječi?

- Potpuno ste u pravu kad naglašavate postoja-nje stila. Svaki čovjek ima svoj stil govorenja, pa kad domaći jezikoslovci idu na-silno ujednačavati izraža-vanje tako što zabranjuju razne riječi, to je isto kao kad bi zabranili ljudima da se raznovrsno oblače i svi-ma navukli sivu uniformu. Naši jezikoslovci kroatisti su u suprotnosti s jezičnom stvarnošću jer kad šećete po Zagrebu, na ulicama, u trgovinama, svuda čujete riječi koje oni proganjaju već desetljećima, naprimjer hiljada, dešava se, tokom. Ima masa takvih riječi, čak

i jedna velika četvrt u Za-grebu zove se Špansko, kao što se i jedan trg u Mostaru zove Španski, a nastavnica u Mostaru zabranjuje učeni-

cima da kažu španska sela, i zahtijeva španjolska sela. Takvi postupci naših jezi-koslovaca su suprotni i od znanosti koju bi oni trebali

predstavljati jer lingvisti u svijetu ne zabranjuju riječi, nego opisuju kako se ljudi služe bogatstvom riječi. Stoga je sasvim neuteme-

ljeno kad domaći profesori, naprimjer na Sveučilištu u Mostaru, stalno ujednaču-ju svojim ispravkama opći vokabular studenata. Lin-

JEZIČNI APARTHEJD KAO ŠTO JE UVEDEN U ŠKOLE, TAKO MOŽE BITI I UKINUT

Snježana Kordić: Kao da nešto može biti strani jezik, a potpuno ga razumiješ

41

Ponedjeljak • 14. 1. 2013.

Dnevni list

U četvrtak, 26. ožujka u 20 sati na reportaoru Kamernog teatra 55 u Sarajevu je nagrađivana predstava “Koncert ptica” Dževada Karahasana u režiji Aleša Kurta.

PREDSTAVABeogradski festival doku-mentarnog i kratkometraž-nog filma (BFDKF) počeo je u Domu sindikata nagrađiva-nim hrvatskim filmom “Goli” Tihe Gudac.

FILM

NAJAVE,IZLOŽBE

Salon arhitekture u Muzeju primijenjene umjetnosti (MPU) u

Beogradu posvećen je u 37. izdanju značaju

relacije arhitekta – arhi-tektura – akcija/

afirmacija.

Salon

Srijeda ∙ 25. 3. 2015.

Lingvistica iz Hrvatske, autorica knjige “Jezik i nacionalizam”

Jezik je lažni razlog za razdvajanje učenika

Sutra izložba “Dinko Hošić”

Film u Abraševiću, ulaz slobodan

Preminuo doajen novinarstva Zoran Kapetanović

U 19 sati

Bihać

Sutra u 12 sati u Bosanskom kulturnom centru u Sara-jevu bit će upriličena konfe-rencija za novinare o temi suradnje BKC-a Sarajevo sa Akademijom scenskih umjetnosti i Muzičkom aka-demijom u Sarajevu. O do sada ostvarenoj, kao i o planiranoj suradnji spome-nutih ustanova u predsto-jećem razdoblju, govorit će mr.sc. Marijo Pejić, direktor JU BKC Sarajevo, prof.dr.Ivan Čavlović, dekan Muzičke akademije u Sara-jevu i prof. Pjer Žalica, dekan Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

O suradnji BKC-a, Muzičke akademije i ASU-a

Press

U 66 godini u Tuzli

U Tuzli je preminuo doajen bosanskohercego-vačkog novinarstva Zoran Kapetanović u 66. godini. Dugo se borio s teškom bo-lešću.

Bitku nažalost nije do-bio. Rođen je 1949. godine.

Novinarstvom se počeo ba-viti 1970. godine u omladin-skom listu Spektar, potom i u sarajevskim Večernjim i dopisništvu Borbe, a 1973. godine dolazi na Radio Sarajevo. Nakon uspjeha koji postiže kao jedan od

urednika kultne radijske emisije “Đerdan”“, slijedi i angažman na tadašnjoj Televiziji Sarajevo. U Tuzlu dolazi 1994. godine, gdje se nastavlja baviti novinar-stvom.

Početkom 2014. godine otišao je u zasluženu mi-rovinu s obećanjem da će svoje bogato životno i no-vinarsko iskustvo pretoči u knjigu.

“Nažalost, u tome ga je spriječila teška bolest s kojom se borio posljednjih godina. Nije uspio dobiti tu bitku, usprkos nevjerojat-noj hrabrosti, životnoj volji i optimizmu”, saopćeno je iz RTV TK-a.

Sutra u 19 sati u Gradskoj galeriji u Bihaću bit će otvorena izložba Dinka Hošića. Hošić je rođen 1976. u Bihaću. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a diplomirao na odsjeku sli-karstvo u klasi profesora Vese Sovilja na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Trenutno je na master studiju na istoj akademiji.

Večeras u 19 sati u OKC-u Abrašević u Mostaru bit će prikazan film “Les Grandes Ondes (à l’ouest ) /Dugi valovi (na zapadu)”. Film se prikazuje u sklopu Dana frankofonije. Ulaz je slobodan, a film je titlo-van na B/H/S jezik.

gvisti u svijetu znaju da je varijacija u jeziku najnor-malnija stvar i bogatstvo svakog standardnog jezika.

Koliko takvim 'izvrta-

njem' jezika neke riječi po-staju ustvari besmislene?

- Nažalost, dolazi do ta-kvih posljedica. Kad jedna osoba, bez obzira je li jezi-koslovac, ide nešto interve-nirati u jezik, time pokazu-je da ne zna što je to jezik i kako on funkcionira. Samo osoba neupućena u funkci-oniranje jezika može umi-šljati da je u stanju praviti jezik savršenijim nego što to upotrebom čine miliju-ni korisnika kroz dugačko vremensko razdoblje. Je-zik je proizvod mase svojih govornika kroz ogromnu količinu vremena. Lingvi-sti u svijetu to znaju, i zato za njih jezična pravila nisu proizvoljni zakoni zadati od strane nekog autoriteta, nego bilježenje onoga što je vidljivo u upotrebi kod mase govornika. Nijedan lingvist na kugli zemaljskoj nije do-sad bio u stanju ni približ-no opisati sva pravila koja bilo koji izvorni govornik nekog jezika nosi u glavi, a da pritom nije ni svjestan da posjeduje neku posebnu vještinu.

Kad domaći jezikoslovci tvrde da nitko ne zna stan-dardni jezik, time šire nei-stinu. I uporno je ponavljaju s ciljem da uzdrmaju povje-renje ljudi u vlastita jezična znanja, uvjere ih da su takva znanja data samo izabranoj kasti jezikoslovaca, pa da se onda stanovništvo ne buni kad im jezikoslovci malo-malo dolaze s novosmišlje-nim ili davno zaboravljenim riječima i zadatkom da te riječi trebaju koristiti jer to je navodno “standard”. Sve to je, međutim, suprotno od standarda jer standardni

jezik je ono što je najviše prošireno u upotrebi, što je neutralno, obično i što omogućava nadregionalno sporazumijevanje.

Može li se uopće govoriti o različitim jezicima?

- Ne može se govoriti o različitim jezicima jer su standardnojezične razlike između Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije manje nego između standardnih varijanata drugih policentričnih je-zika. To dokazuju brojni lingvisti u svijetu koji su uspoređivali našu jezič-nu situaciju sa situacijom unutar njemačkog jezika, ili unutar engleskog, ni-zozemskog, španjolskog, francuskog, portugalskog i tako dalje. Postojanje na-cionalno uvjetovanih jezič-nih razlika je najnormalnija stvar u svakom takvom je-ziku. Evo, austrijska vari-janta njemačkog ima svoje razlike, američka varijanta engleskog ima svoje razlike. Razlike, dakle, nitko ne do-vodi u pitanje. Štoviše, kad kažemo da govorimo poli-centričnim standardnim jezikom, time baš nagla-šavamo postojanje razlika unutar njega.

Je li pogrešno napri-mjer prevoditi doslovno sve u infinitiv na kojem se to-liko inzistira, pa se negdje gubi i smisao prvog lica? Naprimjer 'Razmišljam da postanem astronaut' u 'Razmišljam postati astro-naut' / 'Kako da postanem astronaut' i 'Kako postati astronaut'.

- Da, u ovom primjeru koji ste naveli 'Kako posta-ti astronaut' doista dolazi do gubitka informacije o prvom licu koju je govornik htio prenijeti. Domaći je-zikoslovci svojim zabrana-ma ograničavaju izražajne mogućnosti jezika. Usto, propisivanje i nametanje nije demokratska jezična politika. U demokratskom društvu standardno je ono što je u općoj upotrebi pro-šireno i neutralno. I svaka promjena u jeziku je odre-đena od strane mase nje-

govih korisnika, i nakon toga jednostavno zapisana u priručnike, a ne naređena od strane nekog autoriteta, nekog lektora, nekog profe-sora. Jezik nije vlasništvo vlada, profesora ili lektora, jezik pripada svima, svako-me tko ga koristi.

Kakvo je Vaše mišljenje o modelu 'dvije škole pod jednim krovom'?

- Radi se o razdvajanju učenika po nacionalnoj pri-padnosti u ime navodno ra-zličitih jezika. Političari koji su uveli razdvojeno školova-nje žele namjerno uzgajati predrasude i dijeliti mlade ljude po nacionalnosti jer računaju da će tako imati sigurne glasače na izbo-rima. Kad učenici ne kon-taktiraju, ne druže se, onda uzgajaju predrasude jedni o drugima. Dok kad sjede u istom razredu, gledaju i čuju jedni druge, imaju iste pro-bleme, iste radosti, i vide da predrasude nemaju osnove.

Umjesto da nas sve je-zik spaja, koliko nas jezik danas razdvaja?

- Jezik nas ne razdvaja. Dokaz je to što svi možemo tečno razgovarati jedini s drugima. Razdvajaju nas domaći jezikoslovci koji su izdali svoju struku jer na-cionalizam stavljaju iznad znanosti.

Ćirilica u Vukovaru je bila predmet rasprava. Što mislite da je osnovni pro-blem ćirilice u Vukovaru?

- Nacionalizam je osnov-ni problem. Već sam više puta javno osudila iskazi-vanje mržnje prema Srbi-ma u Vukovaru od strane razbijača ploča. Ovdje bih mogla ukazati na još jedan bitan aspekt jer taj slučaj lijepo pokazuje da hrvatski i srpski nacionalisti zastu-paju ista stajališta. Naime, politički predstavnici Srba u Hrvatskoj su uvidjeli da im prihvaćanje teze o navodno različitim jezici-ma omogućuje da odvoje

srpsku djecu od hrvatske. Međutim, ćirilica je obič-no pismo, a ne drugi jezik. Usto, 90 posto Srba u Srbiji više koristi latinicu nego ćirilicu, kako je nedavno ustanovio najpoznatiji srpski lingvist Ivan Klajn, unatoč tome što srpski na-cionalisti forsiraju ćirilicu u Srbiji. Razdvajanjem djece i otežavanjem nji-hove integracije u hrvat-sko društvo predstavnici Srba u Hrvatskoj si osigu-ravaju da će po principu nacionalne podjele imati i ubuduće zagarantirane glasače koji će legitimirati automatsku zastupljenost političara po nacionalnoj osnovi. Umjesto da Hrvat-ska preraste u zajednicu ravnopravnih građana koji se onda politički udružuju u razne stranke ne prema nacionalnosti, nego prema zamislima kako poboljša-vati društveno uređenje.

Kako taj problem vidi-te u BiH? Ako su tri kon-stitutivna naroda, hoćemo li za svaku državnu insti-tuciju imati trojezične ploče s nazivima?

- Problem je isti kao u Vukovaru i rješenje je isto. Usput da kažem da već imate niz takvih situaci-ja s navodno trojezičnim pločama. Baš sam šetala po Mostaru i vidjela kako uz Stari most na ploči tri puta piše ista rečenica da ga je UNESCO proglasio svjetskom baštinom. Kao da su ljudi retardirani pa im se mora tri puta ponovi-ti. I kao da nešto može biti strani jezik, a potpuno ga razumiješ.

U čemu vidite nadu za manje lutanja u jeziku i za manje zloupotrebe jezika, u bilo koje svrhe, a pogo-tovo u političke? Je li jezik instrument politike?

Vidimo da je kod uvođe-nja razdvojenog školovanja jezik zloupotrebljen kao instrument politike. Sam jezik ne daje opravdanje za dijeljenje učenika. On je lažni razlog, kao što je lažni razlog i za zahtijeva-nje odvojenog televizijskog kanala. Ako ta spoznaja više dopre do šire javnosti, ako se u medijima sve češće čuje, onda će političari pre-stati ponavljati neistinu da se radi o različitim jezicima zbog straha da će izgubiti glasače. Jezični aparthejd kao što je uveden u škole, tako može biti i ukinut.JEZIČNI APARTHEJD KAO ŠTO JE UVEDEN U ŠKOLE, TAKO MOŽE BITI I UKINUT

Jezik nije vlasništvo vlada, profesora ili lektora, jezik pripada svima, svakome tko ga koristi

Radi se o razdvajanju učenika po nacionalnoj pripadnosti u ime navodno različitih jezika. Političari koji su uveli razdvojeno školovanje žele namjer-no uzgajati predrasude i dijeliti mlade ljude po nacionalnosti jer računaju da će tako imati sigurne glasače na izborima

O modelu ‘dvije škole pod jednim krovom’

Domaći jezikoslovci su izdali struku jer nacionalizam stavljaju iznad znanosti