Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internet protokol = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

Povijest internetaInternet je osnovan 1969. godine u SAD-u od strane

američkog Ministarstva obrane. Zvao se ARPANET (prva četiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte, doknet označava računalnu mrežu). Cilj te mreže je bio da se poveže određeni broj računala u SAD-u.

Načini povezivanjaZa povezivanje se

koriste telefonske mreže, ISDN, ADSL, optički i ini kabeli, satelitske veze i drugi načini.

Svako računalo spojeno na internet ima svoju IP adresu, ali se kod korištenja usluga, npr. u internetskom pregledniku, uglavnom koriste imena koja se u adrese prevode pomoću sustava poslužitelja za DNS. Popularni su internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera i Safari.

ISP (Internet service provider) tvrtke korisnicima pružaju usluge za spajanje na internet.

Neki od hrvatskih ISP-ova su B.Net, CARNet, T-Com, Iskon, Vodatel, VIPnet i Globalnet

Prednosti na internetu World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to

je noviji servis, ali i najbrže rastući

razgovor ili čavrljanje (chat) - koji može biti komunikacija glasom ili pismena komunikacija - primjeri su IRC,ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype

Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroničku poštu ili pristupati forumima, kupovati na internetu, igrati online igre, koristiti stranice za internetsko bankarstvo, učiti i sl.

World Wide Web (također WWW ili samo Web) je najpopularniji i najveći internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi ljudi smatraju da je on sinonim za internet, iako to nije točno. Na tom su servisu smještene internetske stranice, blogovi i wikiji. Te stranice može vidjeti svatko, osim ako su zaštićene lozinkom ili su blokirane iz nekog razloga (npr. od strane vlade neke države čiji stanovnici tijekom razdoblja bana više ne mogu pristupati dotičnoj stranici).

Sigurnost Internet je zbog svoje raširenosti najveći izvor malicioznog softvera.

Najveći dio malicizonog softvera dolazi s pornografskih stranica ,te većine internetskih stranica s torrentima, crackovima, keygenima, serijskim brojevima i sl. Doduše, neke stranice s torrentima (Demonoid, TorrentLeech i slične) ograničavaju registraciju te se na njima vrlo rijetko postavlja sadržaj s malicioznim softverom.

Korisnik može dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem zaražene datoteke skinute s interneta a ponekad i jednostavnim posjećivanjem maliciozne internetske stranice (to se zove drive-by download).

Internetske stranice čiji URL počinje s https:// a ne s http:// imaju šifrirane veze, što prevenira mogućnost da netko drugi pročita informacije koje je korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne znači da te stranice nisu maliciozne, već samo da su njihove veze šifrirane.

Osim malicioznog softvera, postoje i zlonamjerni ljudi. Oni često u sobama za chat maltretiraju i/ili vrijeđaju ostale korisnike.

KRATKI SAVJETI ZA DJECU:Nikad ne daj osobne informacije na internetu, bilo na chatu, blogovima ili osobnim web stranicama.Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima.Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj odgovoriti. Pokaži je odrasloj osobi kojoj vjeruješ.Nikad ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili netko za koga već znaš da je zlostavljač.Ne stavljaj na internet ništa što ne želiš da vide tvoji prijatelji iz razreda, čak ni u e-mailu.Ne šalji poruke kad si ljut. Prije nego što klikneš "Pošalji" zapitaj se kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku.Pomozi djeci koju na taj način zlostavljaju tako da ne prikrivaš nasilje i da odmah obavijestiš odrasle.I na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.

SAVJETI KOJE RODITELJI MOGU DATI SVOJOJ DJECI:Naglasite im da budu pažljivi kome daju broj mobitela.Ako dobiju poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovaraju. Ne trebaju odgovarati ni na poznate brojeve ako se zbog sadržaja poruke osjećaju lose ili neugodno.Potaknite ih da se prije slanja poruke zapitaju može li ona uvrijediti ili na bilo koji način naštetiti primatelju.Postavite pravilo prema kojem nije dopušteno slati fotografije ili videozapise drugih ljudi bez njihova dopuštenja, kao ni slati sadržaje koji mogu uvrijediti druge ljude.Ako dijete dobije neprimjerenu poruku, poziv ili je izloženo nasilju, dajte mu podršku i potaknite ga da odmah razgovara s vama ili nekom drugom odraslom osobom u koju ima povjerenja (poput nastavnika, školskog psihologa), kako se problem ne bi pogoršao.Ako je riječ o ozbiljnijim oblicima nasilja, osobito zastrašujućim prijetnjama, razmislite o tome da sve prijavite policiji. U takvim slučajevima dobro je sačuvati poruke u mobitelu, ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadržaju poruke ili poziva.

Dobre strane internetaNa internetu postoje dobre strane

interneta ,a to su:

Web pregledniciNeki od najpoznatijih web preglednika:

Literatura:InternetUdžbenici

Prezentaciju izradili:Ivan LekićMark KrasnićiIgor Štimac