42-71-1-SM

7/23/2019 42-71-1-SM

1/14

515

FakultetpolitikihnaukaGODINJA

K2006

PREPOZNAVANJE ODGOJNE FUNKCIONALNOSTI...

Prof. dr. ADILA PAALI-KRESO

Prepoznavanje odgojne funkcionalnostii disfunkcionalnosti obitelji*

Saetak

U relativno kratkoj historiji prouavanja obitelji panja se redovito usmje-ravala ka njenoj strukturi na osnovu koje su izvlaeni nedvojbeni zakljuci onjenoj funkcionalnoj uspjenosti ili pak neuspjenosti po razvoj i formiranjelinosti (Munro & Munro, 1979). Osnovne teme istraivanja uglavnom suse fokusirale oko problema ili patolokih pojava u obitelji pri emu je najveibroj varijabli sadravao strukturalnu dimenziju, kao npr. prisustvo ili odsustvooca, cjelovita ili razvedena obitelj, jednoroditeljska obitelj ili viegeneracijskaobitelj, vanbrana zajednica i tome sl.

Relativno malo radova je obraalo panju na procese unutar porodice, a daprije toga ve nije bilo pod uticajem samog sastava obitelji. Zaokreti u pristu-pima prouavanju obitelji u posljednje 2-3 decenije odigrali su kljunu uloguu potpunijem upoznavanju samih obiteljskih procesa, razumijevanju njihovihvrijednosti za razvoj djeteta kao i za edukacijski i savjetodavni rad sa obitelji. Za-hvaljujui upravo drugaijim pristupima (kao to je npr. Bronfenbrenerov, 1997)naunici i istraivai su sve vie dolazili do saznanja da raniji negativistiko-

-strukturalni pristup obitelji posjeduje mnoge nekorektnosti i ogranienja.Strunjaci u oblasti obiteljskog odgoja sve su ee bivali u prilici da konstatujukako su i jednoroditeljske obitelji sposobne da ouvaju obiteljsku koheziju, darazvijaju toplinu, da pruaju neophodnu sigurnost i podrku mladima, jednomrijeju da doprinose njihovom nesmetanom i uspjenom razvoju. (Pedersen,1976; Herzog & Sudia 1972, citirano prema Becvar & Becvar, 1998:120)

Rezultati ovakvih istraivanja ohrabrili su dalje mnoge istraivae i teore-tiare da raspravljaju i dosegnu mogui opis zdrave ili funkcionalne obitelji

* Ovaj rad predstavlja preradjen i prilagodjen dio iz knjige: Koordinate obiteljskog odgoja,Je, Sarajevo, 2004.

7/23/2019 42-71-1-SM

2/14

FakultetpolitikihnaukaGO

DINJAK2006

516 ADILA PAALI-KRESO

oslanjajui se prvenstveno na zapaene, opisane i uopavane procese u obite-ljima koje uspjeno obavljaju svoju odgojnu ulogu uz istovremeni opis razno-vrsnih oblika i struktura takvih obitelji. Ustanovljavajui modele obitelji kojisu funkcionalni implicite je mogue zakljuivati i o onim modelima koji sudisfunkcionalni. Naglasak je, vie na obiteljskim procesima, a manje na njenojformi, obliku, sastavu i sl.

Cjelovitost i (ili) funkcionalnost obitelji

Obitelj, dakle, u njenom osnovnom funkcioniranju i izvravanju temeljnihzadataka, te zadovoljavanju potreba djeteta moemo posmatrati na kontinu-umu od krajnje funkcionalne do krajnje disfunkcionalne obitelji, bez obzira

da li je ona po svome sastavu cjelovita ili necjelovita. Ranije je dominiralaupotreba sintagmi integrirana i dezintegrirana obitelj imajui na umu prven-stveno prisustvo ili odsustvo kohezivnosti (dakle integriranost) u njenim unu-tarnjim odnosima. Meutim, ova sintagma krije u sebi odreene nejasnoezbog ega se najee ili gotovo automatski pod tim podrazumijeva i njenaintegriranost / dezintegriranost u fizikom smislu. Tako su kao dezintegriraneobitelji olako proglaavale razvedene, jednoroditeljske i dr sl. obitelji. Obitelj,jednako tako moe biti dezintegrirana, iako cjelovita po broju lanova kao

to moe biti dobro integrirana iako necjelovita po svom sastavu i strukturi.Konstatacija koja nam se namee ovdje je da ne mogu opstati ocjene i krite-rijumi po kojima dvoroditeljsku, cjelovitu obitelj automatski proglaavamointegriranom; ili prema kojima jednoroditeljsku, necjelovitu obitelj automat-ski proglaavamo dezintegriranom. Dakle, mnogo je ispravnije uzimati kaotemeljnji kriterij funkcionalnu uspjenost same obitelji, jer je uspjeno izvra-vanje njenih ciljeva i zadataka ono to obitelj ini obitelji.

Tipovi obitelji vrednovani kao funkcionalni i disfunkcionalni sistemiodnose se prvenstveno na intraobiteljsku atmosferu koja ne odraava toli-

ko njen spoljni izgled, sastav obitelji ili formalni nain ureenosti odnosameu njenim lanovima, nego prije svega uvaava sistemsko interaktivnii funkcionalni kriterij.

Autori koji su se bavili i bave savjetodavnim, pa i terapeutskim radom,esto koriste, pored ostalih i termin zdrava obitelj, (kao Becvar & Becvar,1998, Beavers, 1990, Ekermen, 1972. i dr.) mada, nasuprot tome, izbjega-vaju da koriste sintagmu bolesna obitelj. Redovno se rae bave zdravljemobitelji i u usporedbi sa zdravljem ljudskog organizma ovaj termin je blizakuspjenoj funkcionalnosti, jer samo zdrava obitelj kao i zdrava osoba moeda uspjeno funkcionira u svakom pogledu i u svim vidovima svojih aktiv-

7/23/2019 42-71-1-SM

3/14

517


K2006


nosti. Tako bi se zdrava obitelj mogla definirati kao obitelj koja uspjevafunkcionirati u pravcu ostvarivanja vlastitih ciljeva (Beavers, 1990), priemu se zdravlje obitelji ne odreuje i ne definira na osnovu toga kako je

ona struktuirana, nego koje ciljeve ona postavlja pred sebe, na koji nainim se ona pribliava ili kako ih ona ostvaruje. U svom ve klasinom dje-lu Psihodinamika porodinog ivota Ekermen (1972) biljei: Hipoteza ozdravoj porodici moe se odrediti vrstom i stepenom uspeha koji porodicapostie u izvravanju svojih osnovnih funkcija (383).

Kako se svakodnevno susreemo sa porastom obiteljskih alternativnihformi (tj. odstupanja od idealno tipske) to provocira mnoge autore da krei-raju i odgovarajuu terminologiju. Morgan, (1997) koristi sintagme modelkonvencionalne obitelji za razliku od modela ne-konvencionalne obitelji,

ali isto tako navodi stanovita drugih autora koji konstatuju porast neo-konvencionalnih obitelji (npr. Chester, 1985. i Brown et al. 1985) umjestoranijih pojmova: cjelovita, potpuna obitelj, na jednoj strani, i necjelovitadeficijentna obitelji na drugoj strani.

Funkcionalna i zdrava obitelj

Struktura i kvalitet odnosa u obitelji e varirati u zavisnosti od karak-tera i ravnotee uspostavljene meu lanovima koji je ine. Kompleksnost

akcije i reakcije, tj. interakcije unutar same obitelji spreava nas da sa la-koom ustanovimo tip odnosa u jednoj obitelji. Koliko su oni udaljeni odidealnog tipa odnosa, da li se oni mogu i do kojeg nivoa istraivati i kojesu mogue varijacije. Dakle obitelj postoji sa svim svojim promjenama, urazliitim formama, uvijek nova a u sutini uvijek ista.

Autori Becvar & Becvar (1982) su tokom svoje dugogodinje prakseustanovili nekoliko karakteristika zdrave obitelji:

legitiman izvor autoriteta, vremenom uspostavljan i podravan;

stabilan sistem pravila uspostavljen i dosljedno primjenjivan; stabilna i dosljedna podjela skrbnikih i odgojnih obaveza; efikasan i stabilan odgoj i brani odnosi; definiran skup ciljeva ka kojima se usmjerava obitelj u cjelini ali i

svaki pojedinac; dovoljan stepen flekibilnosti i adaptibilnosti u prilagoavanju nor-

malnim razvojnim izazovima kao i nepredvienim krizama (str. 74).

Autori sami ustvruju da je teko u praksi sresti obitelji koje posjedujusve ove karakteristike, ali je sigurno da uspjene obitelji imaju veinu ovihkarakteristika razliitog intenziteta i u razliitim kombinacijama.

7/23/2019 42-71-1-SM

4/14


DINJAK2006


Slino ovome Lewis et al. su nali da optimalno funkcioniranje obiteljikarakterie skup raznovrsnih procesa u meusobnoj interakciji. U daljojraspravi o zdravoj obitelji ovi autori zakljuuju da zdravlje kada je u pita-

nju obitelj nije jedna jedinstvena nit, i da njena uspjenost prije treba bititretirana kao jedna skladna tapiserija koja odraava razliite nivoe mnogihdimenzija (Lewis et al. (1976:206)

Prema njima ove dimenzije ukljuuju:

Brini (i vezani) stav prema ljudskim susretanjima, Potovanje subjektivnih pogleda na svijet, razlika u vrijednosnom

sistemu, kako vlastitih tako i tuih; ili ukratko mo da se slae ili neslae nasuprot autoritarnosti,

Vjerovanje u sloenu motiviranost i sposobnost fleksibilnosti za mije-njanje forme i strukture u aktivnom odnosu sa kompleksnim okru-enjem, nasuprot krutom pristupu svijetu i cjelini,

Visok nivo inicijative nasuprot pasivnosti, manifestiran kroz stepenukljuenosti u zajednicu,

Fleksibilna struktura bazirana na snanoj roditeljsko / branoj vezi,sa jasnim individualnim i generacijskim granicama, odsustvo inter-ne i eksterne koalicije (veze) i visok nivo reciprociteta kooperacije idogovaranja,

Visok nivo personalne autonomije izraene u jasnoi komunikacije,uvaavanju svakog pojedinog osjeanja i miljenja, jaka podrka in-dividualnoj odgovornosti za osjeanja miljenja i akciju,

Kongruentna (podudarna) mitologija, da li lanovi obitelji vide samisebe na isti nain kao to drugi vide njih,

Otvorenost u ispoljavanju osjeanja, dominacija toplih odnosa lju-bavi i brige, razvijena sposobnost empatije, odsustvo prikrivenihkonflikata i osjeanja,

Visok stepen spontanosti i humora.

Gradei svoj stav na pomenutim istraivanjima kao i na nekim dru-gim Kaslow (1982: 22, prema Becvar, 1998:122), tvrdi da zdrava obiteljodraava sistemsku orijentaciju, sa smislom za uzajamnu vezanost, sa jasnoodreenom strukturom, sa otvorenou za razvoj i promjene, za podjeluuloga i odgovornosti. U takvim obiteljima granice su jasne i odreene,a potrebe pojedinaca i njegova privatnost su potovane. Komunikacija udobrim obiteljima je efektivna a pitanje moi je hijerarhijski postavljenosa jakim egalitarnim pristupom roditelja koji tee da daju to veu slobodudjeci u skladu sa njihovim razvojem.

7/23/2019 42-71-1-SM

5/14

519


K2006


Autonomnost i samoinicijativa su podsticani u obitelji u cilju olakavanjaemancipacije i neovisnosti. U zdravoj obitelji ispoljava se velika raznovrsnostemocija, tako da pojedini lanovi obitelji mogu biti ljuti jedni na druge, ali

da se igraju zajedno ili da obavljaju neke druge obiteljske aktivnosti. Domi-nira optimizam i humor, a dogovaranje je ee nego kompromis ili popu-tanje. Konano, obitelji koje dobro funkcioniraju imaju transcendentalnivrijednosni sistem koji odreuje osjeaj za odnose i trajanje kako u vremenutako i u prostoru. Iako je diskutabilno da li ova posljednja dimenzija morapripadati religijskom vrijednosnom sistemu, Kaslow-ova navodi da ona jonije nala obitelj koja se moe svrstati meu one koje uspjeno funkcionira-ju, a da se u njoj sa izvjesnou ne govori o harmoniji univerzuma, da nemarazvijen osjeaj prema Svevinjem, ili prema prirodnim silama, i da nema

naglaen humanistiki i etiki sistem vrijednosti. (Kaslow, 1982:22)Potovanje zajednikih rituala i tradicija je drugi vaan aspekt zdrave

obitelji (Becvar, 1985; Otto, 1979; Sawin, 1979). Rituali, uistinu, podsti-u grupni identitet i omoguavaju lanovima da prihvate promjene, rasti gubitke sve dok je podravan njihov bazini kontinuitet. Ritual priznajene samo dokuivu nego i nedokuivu realnost, a slino je i sa odreenimsadrajima i procesima. Ovo pomae jaanju cijele obitelji i jaanju odnosau njoj, ohrabruje i priznaje realiziranje uloga i utie na strukturu pravila

i ogranienja koja karakteriu pojedinu obitelj.Pojam ritual oznaava akciju... Ritual transformira stanje nemoi (i-vot mi se upravo deava) u stanje efikasnosti. Njegova odreenost i pred-vidivost predstavlja dio njegove moi kojom se oblikuje radost, uspostav-lja mogue, a tako inei liava nas i oslobaa uznemirenosti. (La Farge,1982:64)

Istraivanja meu obiteljima alkoholiara pokazala su krajnje razaranjei naputanje pravila i rituala to dalje utie na intergeneracijsko prenoenjenereda, alkoholizma i ovisnosti. Tamo pak gdje su sauvani obiteljski ritua-

li, tradicije i pravila ponaanja, zapaena je manja transmisija alkoholizma.(Wolin & Bennett, 1984:403). Autori ove studije smatraju da je ritual naj-direktnije povezan sa osnovnim kvalitetom obitelji i sa njenom sposobno-u da sauva bazini identitet ak i za vrijeme ozbiljnih kriza i razaranja.Oni vjeruju da je ouvanje znaaja rituala izuzetno vano za fleksibilnostobitelji tokom pojedinih faza njenog ivotnog ciklusa. Covey (1998) ta-koe insistira na obiteljskoj obnovi kroz potovanje tradicije, obiteljskihsvetkovina i sl., kako bi obitelj bila u stanju da sauva svoju stabilnost izdravlje (str. 265 i dalje). Isto tako Terye ilustrativno zakljuuje: Bez naihtradicija na ivot bi bio tako promjenjiv kao plesa na krovu.

7/23/2019 42-71-1-SM

6/14


DINJAK2006


Zdrava obitelj nastoji takoer da ima dobre i prirodne odnose izvanobitelji. Ako obitelj vidi sebe drugaijom ili je tako vide drugi to moeuticati da izostanu prirodni i spontani odnosi sa okolinom. Socijalna izola-

cija nasuprot ukljuenosti moe biti veoma znaajna za procjenu dobrog /loeg funkcioniranja obitelji. Utvreno je da je socijalna izolacija najeakarakteristika obitelji u kojima se javlja nasilje. Izolirana obitelj u stresnimsituacijama nema kome da se obrati za pomo budui da nije povezanasa drugim socijalnim institucijama niti sa drugim obiteljima i onda svojufrustriranost usmjerava na unutarobiteljsku destrukciju. (Cochron & Bra-ssard, 1979)

Hoffman (1989) smatra da je ivotni ciklus obitelji odreen njenimfazama diskontinuiteta. Prilikom prvih simptoma promjena i poremeaja

obitelj nastoji da sauva svoju morfostazu, tj. svi njeni lanovi reaguju nanovonastalu situaciju na manje vie razliit ali povezan nain bez obzirao kakvoj vrsti promjena ili redu veliina se radi. Obitelj je iv sistem kojie prije stremiti ka novom evolucijskom stadijumu nego ostajati po svakucijenu u ekvilibrijumu. U pravilu stabilni periodi, morfostaze, su relativnokratki periodi, pogotovo u prvoj polovini obiteljskog ivotnog ciklusa, iu pravilu slue za prikupljanje energije za prelazak u stanje promjene,morfogenezu.

Meutim, u pojedinim prelomnim fazama ili burnim promjenamaobiteljskog bia mogue su destabilizacije takve prirode da obitelj trebapomo. Veoma je teko odrediti granicu do koje jedna obitelj moe samadosta uspjeno rjeavati svoje konflikte i probleme, a kada ona to vie nije ustanju. Krysan, Moore & Zill (1990) identifikovali su devet karakteristikaobitelji koja moe uspjeno da rjeava svoje probleme i da ostvaruje svojeciljeve. To je po njima istovremeno pokazatelj zdrave obitelji:

Adaptibilnost; odanost, privrenost obitelji (pojedinih lanova ali i cjele obitelji);

komunikacija jasna, otvorena i uestala; ohrabrivanje svakog pojedinca da razvija osjeaj pripadanja ali i po-

dravanje u individualnom razvoju; izraavanje potovanja i uvaavanja; religijsko / duhovna orijentacija (ali bez konsenzusa koji specifian

aspekt religije je vaan); drutvena angairanost, koja ini vanjske resurse dostupnim za adap-

tiranje i snalaenj; jasne-fleksibilne-uloge; zadovoljavajui kvalitet i kvantitet zajedniki provedenog vremena.

7/23/2019 42-71-1-SM

7/14

521


K2006


Znatno ranije Minuchin (1974) je tvrdio da zdrava obitelj ima jakuobiteljsku organizaciju, dovoljno vrstu da se zna ko je za ta zaduen, ali ida je dovoljno fleksibilna za promjene. Isti autor ali i veina drugih smatra

da je jedan od najvanijih pokazatelja zdravlja obitelji baziran je na kriteri-jumu kako se obitelj nosi sa problemima i potekoama.Fennell and Weinhold (1997) navode sljedee karakteristike zdrave,

funkcionalne obitelji:

Granice subsitema su jasne i mogu biti promjenjene ako to obiteljzahtjeva;

Obiteljska pravila su jasna i pravedno primjenjivana, a mogu bitipromjenjena u ukoliko se promjene obiteljski uslovi;

lanovi obitelji jasno razumiju i prihvataju svoje uloge; Ohrabruje se individualna autonomija, ali se podrava i smisao za

obiteljsko jedinstvo; Komunikacija je jasna i direktna bez prinude.

U raspravi o zdravoj obitelji Ekermen navodi sljedee:Porodica postie zdravlje ukoliko ispunjava bioloke potencijale odnosa

roditelj dijete i odnosa mu-ena; ona mora biti dobro postavljena jedinicakoja e obezbediti zatitu od opasnosti i materijalna zadovoljenja potreba zaopstanak; ona mora pripadati zajednici i mora biti s njom integrisana spolja;

ona mora biti integrisana iznutra, slona i sposobna da se sama stabilizuje iispuni potencijale uzrasta; ona mora sauvati fluidnu, elastinu sposobnostda se prilagoava promenama. Porodica kao porodica mora imati ciljeve irealistina, umesna i ostvarljiva shvatanja vrednosti. (Ekermen, 1966:383)

Uspjena komunikacija kriterijum funkcionalnosti obitelji

Posebno vaan elemenat u funkcioniranju zdrave obitelji je komunika-

cija. U obitelji koja dobro funkcionira lanovi komuniciraju meusobnojasno i kongruentno (podudarno) tako da se verbalni i neverbalni oblikkomunikacije meusobno slau. Poruke se primaju i prepoznatljive su, apanja se ispoljava direktno. Meusobni razgovori nisu haotini, a lanovinikada ne zauzimaju rigidne i nefleksibilne pozicije oko pojedinih pitanja.Pojedinci imaju mogunost samoafirmacije i u pravilu tee da pokau svojeslaganje rae nego neslaganje sa drugim lanovima obitelji. Okruenje jeprijateljsko, dobronamjerno, optimistino sa izrazitim smislom za humor.Zadnje misli i nametanje volje kao i rasprave pojavljuju se rijetko, ali sebrzo i lako prevazilaze prijateljskom interakcijom. Individualne razlike se

7/23/2019 42-71-1-SM

8/14


DINJAK2006


podstiu i uvaavaju a saradnja i kooperativnost pravilo kada se radi zajed-no. Jedinstvenost svake individue je podsticana, a uspjeh svakog pojedinoglana je priznat na odgovarajui nain (Riskin 1982, Satir 1982, Becvar

1998). Mnogi autori postiu najveu saglasnost upravo oko konstatacije daje praktikovanje uspjene komunikacije osnova obiteljskog zdravlja.Razliiti modeli obiteljske komunikacije, su kako je zapazio poznati

teoretiar obitelji Salvador Minuchin (1974), jednostavno predstavljajustilove ljudske interakcije (koje e on imenovati kao enmeshment (ispre-pletenost) i disengagement (nepovezanost).

Nijedan ni drugi stil emocionalnih odnosa meu lanovima obitelji nemora sam za sebe biti niti dobar niti lo, niti a priori prihvatljiv ili a prio-ri neprihvatljiv. Samo ekstremne take kontinuuma koje moemo nazvati

kao prihvatanje neprihvatanje,gdje e lanovi obitelji pokazivati krajnjuvezanost jednih za druge i meusobnu ovisnost (isprepletenost), na jednojstrani, ili krajnju indiferentnost i udaljenost jednih od drugih, (nepoveza-nost), na drugoj strani, mogu nagovjetavati odreenu patologiju. Istra-ivai su zapazili da ukoliko se deava jai otklon od tzv. dobre obitelj-ske atmosfere, komunikacije i interakcije ka jednom ili drugim ekstremuobiteljski odnosi mogu biti u opasnosti. Obitelji kod kojih se obiteljskistil odnosa pribliava ka navedenim krajnostima pokazuju sliku ili totalne

fuzije i izmjeanosti (undifferentiated family ego mass (neizdiferenciranaobiteljska ego masa) kako je to nazvao teoretiar Murray Bowen, 1978) ilisliku totalnog odsustva toplih i brinih odnosa, pozitivnih emocionalnihveza, sliku izolacije, udaljenosti i nepovezanosti (vie u Scarf 1995).

Ukoliko se jedna obitelj opredjeli za isprepletenu stranu puta u razvojuobiteljskih odnosa onda e se njeni lanovi ponaati izrazito blisko, toplo ibie pretjerano emocionalno vezani, toliko da su individualne razlike jed-nostavno nedopustive ili jo ee sasvim izbrisane. To su one obitelji kojesu uvijek zajedno, ak i kada su djeca ve odrasla, iji lanovi imaju iste

stavove, iste poglede oko gotovo svih pitanja, vole iste filmove, iste knjige,ista jela imaju iste prijatelje itd.Unutar isprepletenog emocionalnog sistema pogotovo onog koji se na-

lazi na jednoj od krajnjih taaka Beaversove skale (ili kontinuuma) ispo-ljavanje individualnih razlika jednostavno nije tolerirano. lanovi obiteljipotiskuju negativna osjeanja, neslaganja, ili suprotna miljenja, i najeeto rade nesvjesni da uope posjeduju takva osjeanja. Jednostavno biti onajkoji je autentian i sam sebi dovoljan automatski je nedopustivo zbogpretjerane povezanosti i izmjeanosti, isprepletenog / centripetalnog stila,obiteljskih emocionalnih odnosa.

7/23/2019 42-71-1-SM

9/14

523


K2006


Ukoliko je obitelj izabrala onu drugu stranu puta, nepovezani stil odno-sa, onda je pravo pojedinca na odreeni prostor i slobodu zagarantovano,razlike se stalno potenciraju, dok se brinost i afektivnost ispoljavaju mini-

malno ili nikako. lanovi obitelji su rijetko zajedno, ispoljavaju jaku neo-visnost i tragaju za identifikacijom van obitelji. Unutar nepovezanog obi-teljskog stila odnosa koja se nalazi na drugoj krajnjoj taci Beaversove skalepreovladava antitetina (suprotna) situacija. U ovom obiteljskom sistemuispoljavanje srdbe je slobodno dok se ispoljavanje potreba manje tolerie.U obiteljskom okruenju dozvoljeno je ispoljavanje nezadovoljstva, ljutnje,pa i manje provokacije, dok nije prihvatljivo nikakvo ispoljavanje blagosti,boleivosti, ranjivosti i sl. U ovom sistemu u kom je uobiajen animoziteti odvojenost jednih od drugih, stie se i neka vrsta borbenog treninga, isto

kao to se naui potiskivanje svakog osjeaja za stvaranje toplih i intimnihveza ili bilo kakav drugi izraz slabosti prema ostalima. U takvim nepove-zanim, udaljenim i neempatinim obiteljima, svaki pokuaj pribliavanjajednih lanova ka drugima biva ignoriran, osuivan ili ak kanjavan.

Ukratko: to je jedna obitelj manje zdrava i to je njeno funkcioniranjeslabije to se ona vie primie ka krajnjim takama Beaversove skale kojeznae vei stepen rigidnosti u ispoljavanju odreenog stilskog ekstrema bilo isprepletenosti ili nepovezanosti.

Nuklearne obitelji koje se nau na ovim krajnjim takama ili nisu ni-kada u neslozi ili su u stalnim konfliktima. U svim preostalim obiteljimakoje se nalaze izmeu ove dvije krajnosti javlja se ljudska ambivalentnostu kojoj se njeni lanovi podjednako osjeaju voljenim i vole, ali koji sepovremeno nau u krizi ljutnje, svae i rasprava, da bi to kasnije nestaloiz njihovih odnosa.

U skladu sa pitanjima o efektivnoj i uspjenoj komunikaciji kod istra-ivaa je formiran stav da se sretnim obiteljima deavaju sretne stvari. Akosistemski gledamo na pojave mogue je u svakom ponaanju vidjeti komu-

nikaciju ili interakciju, a u interakciji je mogue vidjeti osnovne procesekoji se odvijaju u jednom sistemu kao to je obitelj.Tu vai jedna pravilnost: to se vie energije posveuje pozitivnim pro-

cesima, to manje energije preostaje za negativne procese i obratno. Per-spektivno, pozitivni procesi tee da obnavljanju, osvjeavaju i revitalizirajusistem, dok ga negativni procesi troe i unitavaju. Stoga nije iznenaujueako zdrave obitelji uivaju u druenju, ako znaju kako da se zabavljaju i ra-zonode. Iako obiteljska srea zasigurno znai mnogo vie od obiteljske za-bave i razonode, ovo se ipak najee uzima kao jedan od vanih pokazate-lja preko kojih se mjeri zdravlje obitelji. Za ovakve odnose veoma je vano

7/23/2019 42-71-1-SM

10/14


DINJAK2006


kako e i koliko energije usmjeriti sam brani par za ouvanje romantinihi duhovitih oblika njihovog odnosa. To e onda obezbjediti i ostalim la-novima obitelji, prvenstveno djeci, da se ukljuuju u takve odnose.

Dakle lanovi zdrave obitelji slave jedni druge, uivaju u osobenostimasvakog pojedinca, ali uivaju i u zajednitvu kao obitelj. Oni se rasprav-ljaju, ali na nain da ne izgube pripadnost jedni drugima, a ta sigurnostpripadanja ohrabruje ih da ne moraju biti savreni. Ekermen u koncepcijiobiteljskog zdravlja stavlja akcenatne ne toliko na eliminisanje konflikta,ve na konstruktivnoj upotrebi konflikta za podsticanje daljeg emocionalnograzvoja. Pokazatelj zdravih porodinih odnosa je kreativna komplementarnostu odnosima porodinih uloga mua i ene i roditelja i deteta, a ne odsustvokonflikata(Ekermen, 1966:383) (Podvukla A. P.-K.).

Mjerenje intraobiteljskih odnosa

U nastojanjima da se upozna i razumije obiteljski ivot i nain funkci-oniranja obitelji esto se u savjetodavnom radu nastoji dobiti to vie in-formacija o tome kako svaki lan obitelji doivljava obiteljski sistem. Linistavovi, ponaanja, vrijednosti, auto-percepcija, zadovoljstvo odnosima uobitelji i sl. spadaju u krug onih neophodnih informacija. Pojedinanim

razgovorima sa svakim lanom obitelji o tome kako on ili ona doivlja-vaju svoju obitelj moe pomoi da se sloi dosta cjelovita slika i dobijekarakteristini model interaktivnog ponaanja u toj obitelji. Iako kritiarismatraju ovaj nain prikupljanja podataka o jednoj obitelji neobjektivnimi nepreciznim, ovaj nain individualne procjene vlastite obitelji je veomapopularan posebno kod onih istraivaa koji naglaavaju vezu izmeu ko-gnitivnih procesa i ponaanja.

Dva su centralna svojstva obiteljskog ivota: adaptibilnost i kohezijasmatraju istraivai kao Olson, Russell i Sprenkle (1989). Razvijajui si-

stemski pristup obitelji ovi istraivai su se interesovali kako se obiteljisnalaze u razliitim stresnim situacijama i zahtjevima svakodnevnog ivota.Obuhvatili su preko 1000 lanova obitelji od kojih se najmanje 100 nala-zilo u pojedinoj fazi obiteljskog ivotnog razvojnog ciklusa.

Na osnovu ovih istraivanja nastao je poznati Olsonov cirkumpleksnimodel, odnosno obiteljska tipologija unutarnjih odnosa bazirana na dvijeosnovne dimenzije: adaptibilnost i kohezija. Olson sa saradnicima je vjero-vao da ove dvije dimenzije ukrtene mogu dati adekvatnu sliku funkcioni-ranja obitelji. Adaptibilnost se odnosi na obiteljsku spremnost da dopusti(prihvata) promjene kao odgovor na promjene ivotnih situacija njenih

7/23/2019 42-71-1-SM

11/14

525


K2006


lanova, ili razvojne promjene cijele obitelji, a njene snage za to lee unjenoj strukturalnoj snazi, pravilima obitelji i odnosima meu obiteljskimulogama. Kohezija je definirana kao emocionalne veze meu lanovima

obitelji. Ove dimenzije podijeljene su svaka na etiri nivoa formirajuitako 4 x 4 matricu, ili 16 moguih tipova obitelji to je predstavljeno nasljedeoj emi.

Da bi se jedna obitelj mogla smjestiti u jedan od datih kvadranata svakilan obitelji treba da odgovori na upitnik od 20 ajtema (tzv. FACES III

Fleksibilnopovezana

Strukturalnorazdvojena

Strukturalnopovezana

Haotino

Fleksibilnonepovezana

Haotino

Fleksibilnoisprepletena

Stukturalnonepovezana

Krutorazdvojena

Krutopovezana

Strukturalnoisprepletena

Krutonepovezana

Krutoisprepletena

Haotinonepovezana

Haotinoisprepletena

Fleksibilnorazdvojena

ADAPTIB

ILNOST

Visoka

Niska

Haoti

na

Fleksibilna

Strukturalna

Rigidna

KOHEZIJA VisokaNiskaNepovezana Razdvojena Povezana Isprepletena

Balansirana kohezija

Srednja kohezija

Ekstremna kohezija

esnaest tipova branih i obiteljskih sistema Olsonov cirkumpleksni modelAdaptirano prema: Goldenberg & Goldenberg, 1994. str. 77.

7/23/2019 42-71-1-SM

12/14


DINJAK2006


Family Adaptability and Cohesion Evaluation Scale, Olson, 1986). la-novi obitelji ispunjavaju test dva puta a on se odnosi na pitanja kako lanobitelji vidi svoj obiteljski sistem sada i kakva je njegova ili njena predstava

o obitelji idealne funkcije. to je vea razlika izmeu opisanog stanja uobitelji i idealne slike obitelji to je trenutno nezadovoljstvo svojom obiteljivee. Obitelji koje e se nakon ovakve procjene nai na jednom od etiriunutarnja kvadranta (unutarnja krunica) od moguih 16 smatraju se naj-bolje izbalansiranim obiteljima. Prema Olsonovom tumaenju izbalansira-ne obitelji funkcioniraju mnogo uspjenije nego ekstremne obitelji i oneu pravilu demonstriraju pozitivne komunikacijske sposobnosti. Obiteljikoje se nalaze na ekstremnim pozicijama (na etiri ugla kvadrata) imajuveoma izraene negativne krajnosti i jedne i druge dimenzije haotinost,

rigidnost, nepovezanost, isprepletenost. Obitelji plasirane u vanjskom kru-gu mogu biti prema jednoj dimenziji na sredini skale a prema drugoj di-mneziji na ekstremnoj poziciji. One u pravilu imaju veoma mnogo jednedimenzije, a veoma malo druge. Na jednoj strani doputaju promjene aliim je kohezivnost vrlo slaba, tako da mora doi do raspada sistema, ili ima-ju jaku koheziju ali istovremeno rigidno odbijaju promjene. Ovaj modelomoguava da se ustanovi obiteljska disfunkcionalnost.

Nasuprot ovome balansirane obitelji su funkcionalne i one kombinuju

stabilnost i sposobnost mijenjanja sa dovoljno otvorenim i fleksibilnimgranicama prema vani, tako da mogu da dozvole efektivnu komunikaciju.One su mnogo snalaljivije, koriste razne strategije dovitljivosti, i time imamanje vjerovatnoe da e podlei stresnim situacijama u ivotu nego obi-telji koje zauzimaju ekstremne pozicije na ovoj emi.

Literatura

Beavers, W. R. (1990),Family models: Comparing and contrasting the Olson circum-plex system with Beavers model, Family process New York, International UniversityPress.

Beavers, W. R.; Hampson, R. B. (1990), Successful Families: Assessment and Interventi-ons, W. W. Norton & Co., New York.

Beavers, W. R., et al. (1985), Te Beavers system approach to family assessment, Familyprocess, 24., str. 398-405.

Becvar, D. S.; Becvar, R. J. (1982), Systems theory and family therapy,University Pressof America, Washington DC.

Becvar, D. S.; Becvar, R. J. (1985), Creating rituals for a new age: Dealing positive-ly with divorce, remarriage and other developmental challenge. In R. Williams, H.Lingren, G. Rowe, S. Van Zandt, P. Lee, & N. Stinnett (Eds.) Family strengths, 6(pp. 57-65), University of Nebraska Press-Lincoln, Lincoln, NE.

7/23/2019 42-71-1-SM

13/14

527


K2006


Becvar, D. S.; Becvar, R. J (1998), Family therapy, A systemic Integration, Allyn &Bacon, Boston.

Bowen, M. (1978), Family therapy in clinical practice, Jason Aronson, New York.Bratani, M. (1996), Paradoksi odgoja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb.

Bronfenbrener, U. (1997), Ekologija ljudskog razvoja, ZZUINS, Beograd.Ekermen, N. V. (1966), Psihodinamika porodinog ivota, Grafiki zavod, Titograd.Fennell and Weinhold (1997), Counseling families: An introduction to marriage and

family therapy, Love Publishing, Denver.Hoffman, L. (1989), Te Family life cycle and discontinuous change. In B. Carter & M.

McGodrick (Eds.) e changing family life cycle, Allyn & Bacon, Boston.Gordon, T. (1997), Umee roditeljstva, kako podizati odgovornu decu, Kreativni centar,

Beograd.Jankovi, J. (1997), Savjetovanje, nedirektivni pristup, Alinea, Zagreb.Kaslow, F. (1982), Profile of the Healty Family, e Relationship, 8 (1) 9-25.

La Farge, P. (1979), Te joy of Family rituals, Parents 57 (12) 63-64.Lewis, J. M. et al. (1976), No single thread, Bruner / Manzel, New York.Minuchin, S. (1974), Families and Family therapy, Harvard University Press, Cam-

bridge MA.Marotz-Baden, R.; Adams, G. R.; Bueche, N.; Munro, B.; Munro, G.; (1979), Family

form or family process? Reconsidering the deficit family model approach, Family pro-cess 28(1) 5-14 citirano prema Becvar, D. S. & Becvar R. J., 1998:119.

Olson, D. H.; Russell, C.; Sprenkle, D. H. (1989), Circumplex model: Systemic asses-sment and treatment of families, Harvard Press, New York.

Olson, D. H. (1986), Circumplex model VII: Validation studies and Faces III, Family

process 26.Otto, H. (1979), Developing human family potential, In N. Stinnett, B. Chesser& J. Defrain (eds.) Building family strengths, University of Nebraska Press,Lincoln, NE.

Sawin, M. M. (1979), Family enrichment with family clusters, Judston Press, ValeyForge, PA.

Scarf M. (1995), Intimate worlds: Life in side the family, Random House, New York.Wolin, S. J.; Bennett, L. A. (1984), Family rituals, Family Process, 12 (3) 401-420.

Abstract

In the relatively short history of research of family, most of the attention waspaid to its structure, based on which undoubted conclusions were made regard-ing the functional efficiency or inefficiency of a family towards the developmentand formation of ones personality. (Munro & Munro, 1979). e basic researchtopics mostly focused on the problems or pathological issues within a family,where a large number of variables contained a structural dimension, such as thepresence or lack of a father, a wholesome or divorced family, single-parent family,or multi-generation family, family without wedlock, etc.

Relatively few research works have focused on the processes within a family,mostly by primarily focusing on the family structure. Shifts in the family research

7/23/2019 42-71-1-SM

14/14


DINJAK2006


approaches have occured in the last 2-3 decades, and have, as such, played akey role in the wholesome recognition of the core family processes, understand-ing their values towards the development of a child, and for the educational oradvisory work with a family. Grace to these, different approaches (such as theapproach used by Bronfenbrener, 1997), scientists and researchers have more andmore arrived to the conclusion that the earlier negatively-structural approach toa family was characterized as incorrect and rahter limited. Experts in the field offamily education were, more and more given an opportunity to recognize one-parent families as able to maintain family cohesion, develop warmth, providesafety and support, that is to help provide free and sucessful development. (Ped-ersen, 1976; Herzog & Sudia 1972, quoted from Becvar & Becvar, 1998:120)

Results of such reseach have encouraged other researchers and theoretics todiscuss, and to reach a possible description of a healthy, that is functional family,

relying on primarily the noticed, describesd, and general processes within familiesthat sucessfully conduct its educvational role along with the parallel descriptionof various forms and structures of a family. Establishing models of a family thatare functional it is implicitly possible to make conclusions regarding the modelsthat are considered as disfunctional. e emphasis being on the family processes,and less on its form, composition, structure, etc.

Documents

42-71-1-SM