42/201217. listopada 2012.

Potrebno je pronositi vjeru pustinjama suvremenog

svijeta

Na sveèanom misnom slavlju na 50. obljetnicu

otvorenja Drugoga vatikanskog koncila Benedikt XVI.

otvorio Godinu vjere u nazoènosti patrijarha

Bartolomeja I. i canterburyjskog nadbiskupa Rowana

Williamsa, patrijarhe i nadbiskupe istoènih katolièkih

Crkava, predsjednike biskupskih konferencija iz

cijeloga svijeta i sinodske oce -

Donosimo izvještaje o otvorenju Godine vjere diljem

Crkve u Hrvata

Kardinal Bozaniæ na zasjedanju Biskupske sinode

Na skupu koji se bavi novom evangelizacijom

zagrebaèki nadbiskup upitao "na koji se naèin raða,

živi i raste vjerodostojnost svjedoka vjere", tj. o "sponi

izmeðu vjere i njezina prenošenja", izrazivši uvjerenje

da bi "spomen na muèenike dao znaèajni poticaj novoj

evangelizaciji"

Pravo na rad i nezaposlenost u suvremenim

društvima

Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih

djelatnika iz Zapadne Europe održan u dvorcu

"Mihanoviæ" u Tuheljskim Toplicama u organizaciji

Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta

O dobru mira – plodu pravde

U rubrici Dokumenti donosimo cjelovit tekst izjave

Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustita et pax

Domovinske vijesti

Sveæenièka rekolekcija u Zadru

Izaslanstvo katolièkih škola iz Australije u Požegi

Završena Godina sv. Maksimilijana Kolbea u Trnovèici

Okrugli stol u Nadbiskupskom domu u Rijeci

Biskup Šaško primio goste iz Amerièke biskupske konferencije

Izaslanstvo BK SAD-a u posjetu HKS-u

Vjernici Peèuške biskupije hodoèastili u Voæin

Krunjenje slike Marije Triput Divne u Dubrovniku

Hrvati iz BiH na hodoèašæu Majci Božjoj Bistrièkoj

Požeška biskupija dodijelila stipendije uèenicima i studentima

Grkokatolici hodoèastili na Trsat

Biskup Mrzljak zaredio èetvoricu novih ðakona Varaždinske biskupije

Vjernici Krèke biskupije hodoèastili na Trsat

Jubilarni Planinarski križni put

Ðakonsko reðenje u Jelenju

Sveæenièka skupština u Gospiæu

Priopæenje vezano uz prodaju župnog zemljišta u Baškoj Vodi

Crkva u Hrvata

Pastoralni susret u Montrealu

Èetvrti simpozij Stopama pobijenih

Inozemne vijesti

Venezuelanska Crkva poziva Chaveza na pomirenje

Medijski odjeci otvaranja Godine vjere

Završila peta svjetska konferencija Radio Marije

Preminuo jeruzalemski armensko-apostolski patrijarh

Beatifikacija 14 franjevaca u Pragu

Prilog dokumenti

Otkrivajmo svakog dana ljepotu naše vjere

Èovjekovo je blago na nebu

Domovinske vijesti

12. kapitul Franjevaèkoga svjetovnog redaSplit, 8.10.2012. (IKA) - U franjevaèkom samostanu naTrsteniku u Splitu od 5. do 8. listopada održan je 12. redovninacionalni kapitul Hrvatskoga nacionalnog bratstvaFranjevaèkog svjetovnog reda (OFS). Na kapitulu su seokupili predstavnici OFS-a iz svih pet podruènih bratstava uHrvatskoj zajedno s franjevcima koji su njihovi duhovniasistenti. Na poèetku Kapitula usvojena su godišnja izvješæanacionalnog ministra brata Stjepana Kelèiæa i izvješæeKonferencije nacionalnih duhovnih asistenata, a potom jeuslijedio zajednièki rad s Nacionalnom skupštinom FRAMA-e. U zajednièkom radu iznesena su izvješæa sa zajednièkogPovjerenstva za rad s djecom i Povjerenstva za prisutnost idjelovanje u svijetu. O novom dokumentu "Smjernice zaosnivanje novoga bratstva Franjevaèke mladeži" govorila jeAna Fruk, èlanica meðunarodnog vijeæa OFS-a, araspravljalo se i o pripremi II. kongresa OFS-a i FRAMA-e2013., o karitativnoj akciji prigodom blagdana sv. Elizabete io osnivanju Povjerenstva za karitativnu djelatnost.Èlanovi kapitula sudjelovali su 6. listopada u procesiji isredišnjem misnom slavlju na Sustipanu u Splitu u povodu800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo, a unastavku svojeg rada obilježena je 20. obljetnica postojanjaFranjevaèke mladeži u Hrvatskoj. Tom prigodom je fra IvicaJagodiæ, jedan od prvih zaèetnika FRAMA-e u Hrvatskojodržao referat o poèecima FRAMA-e, a potom mu je iuruèen prigodni dar. Nakon toga je fra Ivan Matiæ, generalniduhovni asistent OFS-a, održao duhovni nagovor, a potom jeodržan osvrt na Prvi europski kongres OFS-a i FRAMA-e uLisieuxu u Francuskoj. Kapitul je završio osvrtom naostvarivanje smjernica i programa u trogodištu 2012. - 2013.i usvajanjem tema za skupštine mjesnih bratstava OFS-a u2012. godini.

Katedralni orguljaš iz Münchena gostovao u PožegiPožega, 9.10.2012. (IKA) - U sklopu Orguljaških veèeri upožeškoj katedrali 9. listopada održao je solistièki koncertHans Leitner, orguljaš münchenske katedrale. Program jebio posveæen obljetnicama èetvorice skladatelja: JohnaStanleya (300. obljetnica roðenja), Jana PietersonaSweelincka (450. obljetnica roðenja), Gustava Flügela (200.obljetnica roðenja) i Wilhelma Volckmara (200. obljetnicaroðenja), a bio je dopunjen djelima dvojice najveæihpredstavnika njemaèke orguljaške glazbe: J. S. Bacha i MaxaRegera. Izveden je Concerto III in B Johna Stanleya,Variationen über "Mein junges Leben hat ein End" JanPietera Sweelincka, "Durch Nacht zum Licht" Adagio fürOrgel Op. 113 Gustava Flügela, Fantasie G-Dur JohannaSebastiana Bacha, Adagio Es-Dur Op 357 i Festspiel ES-DurOp. 368, 3 Wilhelma Volckmara te Toccata D-moll undFuge D-Dur Op. 59, 5+6 Maxa Regera. Na završetkukoncerta ugledni orguljaš iz Münchena izveo je impresivnuimprovizaciju na temu gesla Požeške biskupije "Krist danas iuvijeke", koje je skladao Anðelko Klobuèar. Meðu brojnim ljubiteljima orguljaške glazbe na koncertu ukatedrali bili su nazoèni i biskup Antun Škvorèeviæ, graditeljorgulja požeške katedrale Wolfgang Eisenbarth iz Passaua sasuprugom Agathom te vrsni orguljaš Ante Knešaurek izZagreba.

Sveæenièka rekolekcija u ZadruŠto koncilski dekret "Ad gentes" i enciklika "Redemptorismissio" govore o trajnom misijskom poslanju CrkveZadar, 10.10.2012. (IKA) - Što koncilski dekret "Ad gentes"i enciklika "Redemptoris missio" govore o trajnommisijskom poslanju Crkve bila je tema sveæenièkerekolekcije zadarskog prezbiterija održane u srijedu 10.listopada u dvorani sjemeništa Zmajeviæ u Zadru na kojoj jegostovao vlè. Antun Štefan, nacionalni ravnatelj Papinskihmisijskih djela u Hrvatskoj. "Godinom vjere zahvaljujemoBogu za dar Sabora i njegove pastoralne smjernice, osobitoza dekret o misijama 'Ad gentes' koji je u Crkvi otvorio novehorizonte. Posvijestio je još više odgovornost biskupija,uveo moguænost slanja sveæenika, redovnika, laika i obiteljiu misijske krajeve, potaknuo stvaranje misionarskih društavana nacionalnoj i meðunarodnoj razini kao pomoæ uevangelizaciji svijeta i tako postao potkom za produbljivanjemisija kao trajne i aktualne stvarnosti Crkve", rekao jezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, poželjevši da poraste našaosjetljivost za misije i misijsko djelovanje Crkve. Povodom25. obljetnice dekreta Ad Gentes Ivan Pavao II. je objavioencikliku Redemptoris Missio o trajnom misijskom poslanjuCrkve, rekavši da sve crkvene snage treba upregnuti usmjeru nove evangelizacije i misija. Nitko od Kristovihvjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne može izmaknutitoj najvišoj dužnosti: naviještati Krista svim narodimasvijeta. Nadbiskup je poželio sveæenicima da posvijeste onošto jesmo: Isusova misijska zajednica. "Ne mogu svi bitimisionari. Ali svi možemo molitvama, osjeæajima imaterijalnim prilozima pomagati misijsko djelo Crkve.Djelatna ljubav milijuna ljudi diljem svijeta omoguæuje daKongregacija za evangelizaciju naroda može voditi brigu obrojnim institucijama u misijama" rekao je mons. Puljiæ. Bezsabirnih misijskih akcija i materijalne pomoæi cijele Crkve umisijama ne bi moglo djelovati 280 bogoslovija, 110 malihsjemeništa, 42 tisuæe katolièkih škola, 1 600 bolnica, 12 000karitativnih i socijalnih institucija. Vlè. Štefan je istaknuo damisionarski treba djelovati u cijeloj Crkvi, na svimkontinentima i u svim sredinama, ne samo Africi kojuEuropljani doživljavaju kao odredište za misije. Misijskuduhovnost treba oblikovati u župnim zajednicama, a novaevangelizacija, kako kaže i Ivan Pavao II., ne znaèi novemetode i sredstva u širenju Radosne vijesti, nego više žara.To je tajna misijskog djelovanja i života sveæenika: imativiše žara u temeljnome što se èini. A žar daje neprestanisusret sa živim Bogom. "Misionari trebaju naše sklopljeneruke i molitvu, ne samo novac. Prema drugima treba iæivideæi u njima samog Isusa. To je oblikovalo svece",istaknuo je vlè. Štefan. Iz Hrvatske i BiH diljem svijeta,osim u Aziji, djeluje 80 misionara. Upozorio je da zadnjihgodina sve manje sveæenika i redovnica odluèuje otiæi umisije. A dar zvanja u misije je blagoslov biskupiji iz koje jezvanje poteklo. Naveo je postojanje èetiri misijska djela:djelo za vjeru, djelo svetog djetinjstva, djelo sv. Petraapostola i misijska zajednica. Potaknuo je sveæenike da užupama oforme misijsku grupu. Zakljuèno je izvješteno oradu sveæenika u dvije skupine u kojoj su razmatrali štopostoji u župama u pastoralu za misije te kako u Godinivjere dodatno misijski djelovati. Zadarska nadbiskupija nažupnoj i na nadbiskupijskoj razini višekratno organizirapomoæ za misije.

Domovinske vijesti ika

2 17. listopada 2012. broj 42/2012

Split: Program Koordinacije molitvenih zajednica"Obnove u Duhu Svetome"Split, 10.10.2012. (IKA) - Koordinacija molitvenihzajednica "Obnove u Duhu Svetome" Splitsko-makarskenadbiskupije organizirala je program prigodom obilježavanjaGodine vjere, u srijedu 10. listopada u Nadbiskupskomsjemeništu u Splitu. To je ujedno redoviti susret èlanovazajednica drugom srijedom u mjesecu. Program je zapoèeomisnim slavljem koje je u sjemenišnoj kapeli predvodiosplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebracijisa sveæenicima ukljuèenima u rad "Obnove u DuhuSvetome". Nadbiskup im je zahvalio na otvorenosti,iskrenosti i ljubavi za Crkvu. Njihove razlièite djelatnostividi kao bogatstvo razlièitosti darova Duha Svetoga, koji jerodio Crkvu. Važno je Duhu Božjemu dati prostora da se nebi molitvene crkvene zajednice pretvorile u humanitarneudruge. U tom je surjeèju istaknuo važnost njihovepovezanosti sa župom i župnicima te formiranja kao pravihkršæana. Pozvao je zajednice da se ne umore na putupreispitivanja sebe u susretu s Rijeèi Božjom te da imGodina vjere bude blagoslovljeno i plodonosno vrijeme.Nakon mise uslijedio je prigodni program u sjemenišnojdvorani, koji je zapoèeo pjesmama, odnosno slavljenjemBoga i zahvaljivanjem za sve što je dao èovjeku. Rijeèidobrodošlice uputio je koordinator Lordan Ljubenkoviznijevši potom izvješæe o radu koordinacije i program rada.Rad na koordiniranju djelovanja vjernika ukljuèenih u tuduhovnost u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji zapoèeo jekrajem listopada 2011. Od tada do danas ostvareno je višezadanih ciljeva: molitvene zajednice su se povezale (sadaima 16 zajednica koje okupljaju oko 400 èlanova, a još ih jetoliko koji bi to trebali postati), usvojene su teološko-pastoralne smjernice i provode se seminari "Nanovo se roditiodozgor". Misija je (ono što jesu) jedinstvo svih èlanovazajednica kao svjedoèanstvo djelovanja Božje ljubavi. Vizijaje (ono èemu teže) da Majka Crkva bude osnova, a oni važnosredstvo pastoralnoga rada Crkve koje u župamanadbiskupije djeluje putem molitvenih zajednica. Sljedeæiciljevi su: redoviti susreti èlanova, škola za voditeljemolitvenih zajednica s poèetkom na proljeæe 2013.,održavanje spomenutih seminara i prigodno obilježavanjePedesetnice - svetkovine Duhova u gradu Splitu. Pomoænikkoordinatora Petar Jurèeviæ uz prigodnu powerpointprezentaciju "Èekam te vani" i biblijski tekst iz Danijelaproroka najavio je Godinu vjere. Nadbiskup Barišiæpromišljao je s nazoènima o Godini vjere, o pismu SvetogaOca "Vrata vjere" te o goruæim pitanjima vjere i njezinekonkretizacije u životu svakoga vjernika. Želimo zajednomoliti Kristovu pomoæ da u ovom svijetu postanemo vjero-dostojni i radosni svjedoci Evanðelja, putokaz bližnjima uotkrivanju "Vrata vjere", Isusa Krista. Vjera je našasuputnica na stazama života. Vjerom prepoznajemo èudesnadjela koja je Gospodin uèinio za nas. Vjera osvjetljavasmisao ovog svijeta i èovjekova postojanja. Obvezuje nas dabudemo vidljivi svjedoci Božje ljubavi. Božji je to dar kojise živi u zajedništvu Crkve i ponosno svjedoèi predsvijetom. Stoga je svrha svih pastoralnih pothvata u Godinivjere, radosno otkrivati sadržaje vjere i zauzeto svjedoèitisnagu uskrslog Gospodina u osobnom i društvenom životu.Uvijek svjesni da vjera nije samo znanje nego, nadasve,radost života u Gospodinu, istaknuo je splitsko-makarskinadbiskup. U znak zahvalnosti uruèen mu je prigodni dar,skulptura sv. Marte, rad trogirske kiparice LjubiceDragojeviæ Buble, pomoænice koordinatora. Trosatniprogram završio je pjesmom i druženjem s nadbiskupom uzprigodni domjenak.

Izaslanstvo katolièkih škola iz Australije u PožegiPožega, 10.10.2012. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorèeviæ primio je 10. listopada izaslanstvokatolièkih škola iz Australije u kojemu su bili Katica Perinaciz Geelonga, predsjednica Udruge uèitelja hrvatskog jezika uViktoriji, Brian Everrett, ravnatelj Katolièke škole HollyFamily, i Frank Merlino, ravnatelj Victorian School ofLanguages. U njihovoj pratnji iz Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta RH bile su Zdenka Èukelj, voditeljicaslužbe za predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje,te Katarina Grgec, voditeljica odjela za gimnazije,umjetnièke škole i uèenièke domove. Biskup je izraziodobrodošlicu i zahvalnost australskom izaslanstvu što suodluèili posjetiti Katolièku klasiènu gimnaziju i Katolièkuosnovnu školu u Požegi, spomenuvši kako je Požeškabiskupija smatrala važnim tijekom 15 godina svogapostojanja naèiniti iskorak na odgojno-obrazovnom podruèjui pomoæi roditeljima u njihovu nastojanju oko odgoja djece.Istaknuo je znakovitost da je protekle godine u ovo vrijemePožegu posjetilo kulturno izaslanstvo iz Australije i da jejedan orguljaš iz Sydneya održao u katedrali orguljaškikoncert u nazoènosti australske veleposlanice u Hrvatskoj ada ove godine Požegu posjeæuje australsko školskoizaslanstvo. Rekao je da je prije dvije godine posjetioAustraliju i bio iznenaðen što gotovo svaka župa imakatolièku školu i što australska Vlada visoko cijeni njihovrad te je pružila izvanrednu materijalnu potporu za obnovuškolskih zgrada i nabavu opreme. Spomenuo je da su uHrvatskoj katolièke škole malobrojne i da nakonkomunistièkog vremena postoji još uvijek mentalitet koji ihsmatra na neki naèin manje legitimnima od javnih škola teda se nada veæoj suradnji izmeðu Vlade i Hrvatskebiskupske konferencije na tako važnom i osjetljivompodruèju djelovanja. Zahvalio je predstavnicamaMinistarstva znanosti, obrazovanja i sporta za sve što je dosada uèinjeno na tom podruèju, prvenstveno za potpisaniUgovor protekle godine. Perinac je prikazala rad katolièkihškola u Australiji, posebno u Geelongu, gdje je u jednoj školipolovica uèenika iz obitelji hrvatskog podrijetla. Biskup jerekao kako mu je poznato da mnoge hrvatske obitelji uAustraliji upisuju pri pojedinim župama djecu u katolièkeškole gdje se pripravljaju i za svete sakramente te da zbogtoga Hrvatski katolièki centri imaju sve manje mlaðihobitelji na redovitim okupljanjima, osobito djece naslavljima prve prièesti i svete potvrde. Everrett je upoznaobiskupa Škvorèeviæa s planom i programom australskihkatolièkih škola, prema kojima uèitelji imaju moguænostpromicati evanðeoski sustav vrijednosti i svojim katolièkimidentitetom snažno pridonositi australskom odgojno-obrazovnom sustavu. Biskup je istaknuo da katolièke škole uHrvatskoj još uvijek imaju plan i program javnih škola teizrazio nadu da æe se i u tom pogledu uskoro uspjeti doæi dodogovora s Vladom RH kako bi se stvorio prostor za veæuprogramsku zastupljenost evanðeoskoga vrijednosnogsustava i tako omoguæilo snažniju izgradnju katolièkogidentiteta tih škola. Istaknuo je važnost komunikacije izmeðukatolièkih škola u Hrvatskoj i inozemstvu te zahvalioaustralskom izaslanstvu za moguænost izmjene iskustava.Gosti iz Australije izrazili su veliko zadovoljstvo viðenim idoživljenim u požeškim katolièkim školama, osobitosusretom s uèenicima i uèiteljima te su zahvalili za srdaèanprijam. Biskup im je darovao svoju knjigu "Svetište GospeVoæinske" s njezinom reproduciranom slikom u èiji je okvirugraðen poludragi kamen opal što ga je primio prije dvijegodine od australskih Hrvata za svog posjeta u pustinjskomgradu Coober Pedyju gdje su ga iskopali.

Domovinske vijestiika

317. listopada 2012. broj 42/2012

Završena Godina sv. Maksimilijana Kolbea u TrnovèiciZagreb, 10.10.2012. (IKA) - Sveèanim euharistijskimslavljem u srijedu 10. listopada u župi BDM Majke Crkve isv. Maksimilijana Kolbea u zagrebaèkoj Trnovèicizagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško zatvorio je Godinusv. Maksimilijana Kolbea. Ona je u župi trajala od 14.kolovoza 2011. i obuhvatila je tri važne obljetnice vezane uzsv. Maksimilijana – 70. obljetnicu smrti, 40. obljetnicuproglašenja blaženim i 30. obljetnicu proglašenja svetim."Nalazeæi se ovdje u predveèerje i na pragu Godine vjerekoju æe sutra u Rimu otvoriti papa Benedikt XVI. tajprelazak je razumljiv i nadahnjujuæi. Štoviše, svjedoèanstvosv. Maksimilijana nas pita o našoj vjeri i daje novu snagusvjedoèenja vjere. Ova vaša zajednica pokazuje vjernièkuradost, ustrajnost, ozbiljnost i pouzdanje u Boga. U ovoj misipreporuèujemo Bogu cijelu župu, a zagovoru Majke Crkvenaš hod u vjeri putovima svijeta", rekao je biskup Šaško napoèetku misnog slavlja. Govoreæi u homiliji o svetaèkom liku sv. Maksimilijana, kojisvima može poslužiti kao "putokaz za življenje Godinevjere", kao najsnažniju rijeè koja ga oznaèava, biskup Šaškoistaknuo je rijeè "umjesto" – sv. Maksimilijan bio je spremanumrijeti "umjesto" drugoga èovjeka, oca obitelji. "Ta rijeè'umjesto' unijela je nov govor u more zaglušujuæe bukemržnje, ta je rijeè prekinula tutnjanje neljudskoga vremena.U toj tišini rastao je neobièan pogled koji se bez vjere uBoga, bez povezanosti stvorenja i Stvoritelja ne razumije;èula se molba ispunjena ljubavlju: da umrem umjesto ovogaèovjeka. Ljubav pretopljena u rijeè umjesto". Lik svecamoguæe je, u kršæanskom svjetlu, prepoznati i u èitanju izKnjige proroka Izaije. Iz njega proizlazi i misao kako i„danas, kada se nalazimo preplavljeni pitanjima o društvenojopstojnosti; o poteškoæama, ponovno znamo da društvo nemože opstati, živjeti niti se razvijati bez ljudskosti, bezžrtve". Uoènicu poèetka Godine vjere biskup je iskoristiokako bi pozvao vjernike da dublje upoznaju svoju vjeru,Crkvu i njezine svete, da bi vidjeli povjereno im blago, te danastoje "svoju vjeru predstaviti drugima u njenoj ljepoti kojapoštuje svijet i èovjeka, ali jednako tako svjedoèe svojuvjeru pred onima koji æe ju osporavati ili smatrati suvišnomu našemu društvu". "Ako ne želimo zatvarati svojuDomovinu u bunkere gladi, molimo dar vjere, èuvajmo gaspremni istupajuæi iz redova u koje nas žele svrstati onikojima nije stalo ni do èovjeka, ni do domovine", rekao jebiskup. Na završetku mise otpjevana je zahvalnica Tebe Bogahvalimo, a župnik o. Andrzej Wosko zahvalio je nazajednièkom slavlju biskupu i okupljenim sveæenicima, fraAnti Crnèeviæu OFM i fra Stanku Mijiæu OFMConv,voditelju trodnevnice uoèi završetka Godine sv.Maksimilijana te ih pozvao da s okupljenim vjernicimapogledaju scenski prikaz života sv. Maksimilijana Kolbea uizvedbi djece i mladih Hrvatske dehonijanske mladeži. U prvom èinu predstave, kojoj je autorica scenarija i režijeJelena Vukoviæ, mladi su prikazali vrijeme Maksimilijanovaodrastanja u roditeljskom domu sve do redovništva snaglaskom na Maksimilijanov susret s Gospom. Drugi èinprikazuje Maksimilijanov studij u Rimu, osnivanje VojskeBezgrešne te povratak u Poljsku. Treæi èin naglasak stavljana nastojanje oko širenja pokreta Vojske Bezgrešne te listaVitez Bezgrešne kao i na osnivanje Grada Bezgrešne -Niepokalanowa - u blizini Varšave. Èetvrti èin prikazujeMaksimilijanovu herojsku žrtvu u Auschwitzu - polaganjevlastitog život u zamjenu za život oca jedne obitelji.Posljednji, peti èin na scenu dovodi lik Ivana Pavla II. utrenutku homilije koju izgovara prilikom kanonizacije o.Maksimilijana u Rimu, 1982.

Misa zaziva Duha Svetoga za studente i djelatnikesplitskog SveuèilištaSplit, 11.10.2012. (IKA) – U povodu poèetka noveakademske godine 2012./2013. Ured za pastoral mladihSplitsko-makarske nadbiskupije uprilièio je misno slavlje izaziv Duha Svetoga za studente, profesore i sve djelatnikeSveuèilišta u Splitu, u èetvrtak 11. listopada u katedrali Sv.Dujma u Splitu. Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji sdekanom KBF-a u Splitu dr. fra Antom Vuèkoviæem,povjerenikom za mlade don Mihaelom Proviæem i ostalimsveæenicima. "Danas u ovoj misi objedinjujemo dva važnadogaðaja, univerzalni i lokalni, otvaranje Godine vjere ipoèetak akademske godine na našem Sveuèilištu", rekao jenadbiskup, obraæajuæi se okupljenim studentima iprofesorima, njih više stotina, predvoðenim prorektoricomsplitskoga Sveuèilišta dr. Brankom Ramljak i dekanimasplitskih fakulteta. "U molitvi smo povezani u zajedništvo sOnim koji je došao u našu stvarnosti živjeti i graditi ovuakademsku godinu. Nismo stvoritelji ali smo zatosukreatori", istaknuo je mons. Barišiæ na poèetku misnogaslavlja. U propovijedi je nadbiskup govorio o vjeri, o molitvikoja hrani vjeru, o razumu koji osvjetljava vjeru te o Godinivjere koja je povlašteno vrijeme rasta u vjeri. Molitva jeavantura prijateljstva. Ona je hrvanje s otajstvom Božjeljubavi i povjerenja. Ona oslikava i nosi brojne èovjekovepotrebe, vapaje i zahvale. Molitva ne ide pred zid nego kucana vrata vjere, rekao je splitsko-makarski nadbiskup. Gibranu svojoj knjizi "Prorok" veli da Gospodin ne sluša našemolitve ako ih on sam nije izrekao na našim usnama. Toznaèi da naše molitve trebaju biti usklaðene s njegovimplanom s nama. To nas usmjerava k tome da uporište netražimo u sebi nego u Bogu koji zna što je namanajpotrebnije. Premda je potrebno držati se propisa, to nijedovoljno, istaknuo je nadbiskup, podsjetivši na tekst izPoslanice Galaæanima u kojemu Pavao naglašava da seèovjek ne opravdava po djelima Zakona, nego vjerom uIsusa Krista. Stoga, istaknuo je nadbiskup, "Godinu vjereuzmite kao povlašteno vrijeme rasta u vjeri, u studiju, ali i uljudskosti. Vjeru treba hraniti molitvom i uèenjem. Razum ivjera oslonjeni su jedno na drugo te rasvjetljuju jednodrugo". U surjeèju pitanja koje je jedan mladiæ uputiobiskupu na sinodi biskupa: "Jesmo li mi mladi izgubiliCrkvu ili je Crkva izgubila nas?" nadbiskup Barišiæ jepozvao mlade da budu kvalitetna novost u krilu svoje Crkveèija su im vrata, vrata vjere, uvijek otvorena. Nazoènima seobratio predstojnik Ureda za mlade mr. Proviæ, izrazivšinadu da æe u ovoj Godini vjere pronaæi vjeru svi oni koji suje izgubili, da æe ražariti vjeru oni kojima se gasi te da æe sesvi dati odgajati u vjeri. Na kraju se nazoènima obratila prorektorica Sveuèilišta, kojeima oko 24.000 studenata ukljuèujuæi i one naposlijediplomskim studijima. Dr. Ramljak prenijela jepozdrave rektora prof. dr. Ivana Paviæa te je uputila dvijeporuke, studentima i kolegama profesorima, rekavši:"Studenti, vjerujte! Ja vjerujem! Ako kucate vrata æe seotvoriti, ako kažete netko æe vas èuti. Kolege, vjerujte ustudente i slušajte ih i na taj naèin uspjeh neæe izostati".Svaki poèetak je novi izazov koji daje moguænost i prigodu,dar i povjerenje za vlastiti rast i novo sazrijevanje kako umudrosti tako i na ljudskoj i kršæanskoj razini. Stoga jedobro da se s Duhom Božjim zapoène i raèuna tijekom cijelegodine. Zazvavši Duha Svetoga, uz pjesmu vokalno-instrumentalnog sastava "Mihovil" sa splitskog Kamena,nadbiskup je studentima poželio plodnu i uspješnuakademsku godinu.

Domovinske vijesti ika

4 17. listopada 2012. broj 42/2012

Pravo na rad i nezaposlenost u suvremenim društvimaGodišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika izZapadne EuropeTuhelj, 11.10.2012. (IKA) - Godišnji pastoralni skuphrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe održan jeod 9. do 11. listopada u dvorcu "Mihanoviæ" u TuheljskimToplicama, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog uredaiz Frankfurta na Majni. Više od osamdeset sudionikarazmatralo je temu "Pravo na rad i nezaposlenost usuvremenim društvima".Molitvu na poèetku skupa predvodio je predsjednik VijeæaHrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvusarajevski pomoæni biskup Pero Sudar.Sudionike je uime organizatora pozdravio delegat zahrvatsku pastvu u Njemaèkoj Ivica Komadina, koji je iotvorio rad skupa. Pozdrave su uputili i županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovèak, ravnatelj Hrvatskematice iseljenika mr. Marin Knezoviæ i predstojnicahrvatskoga Državnog ureda za Hrvate izvan RepublikeHrvatske mr. Daria Krstièeviæ, a u skup je uveo dr. AdolfPolegubiæ.Predavanje o pravu na rad održao je prof. dr. Josip Grbac sTeologije u Rijeci. "Premda crkveni socijalni nauk od samihpoèetaka govori o ljudskom radu, taj govor doživio je nekevažne etape razvoja. U poèecima taj nauk govori o èovjeku-radniku, a tek postupno stavlja u centar zanimanja ljudskirad. Danas se, meðutim, ovakav premještaj naglaska pokazaonedostatnim. Nije više dovoljno teoretski, kako teološki takoi biblijski, raspravljati o smislu i vrijednosti ljudskog rada,jer je to dovoljno poznata èinjenica. Danas je potrebnoponovno premjestiti naglasak na èovjeka koji radi ili bitrebao raditi, ali mu to iz raznih razloga biva onemoguæeno. U ovakvom kontekstu pozornost dobiva tema prava èovjekana rad. S obzirom na to da se crkveni nauk ovom temom višenaèelno, a manje podrobnije bavio, nužno je o njoj govoritiprvenstveno na temelju nekih socioloških podataka. Ovipodaci ukazuju na èinjenicu da se govor o pravu na radrazlikuje ovisno u kakvom se okruženju i na kojojstandardnoj razini o tome govori", pojasnio je dr. Grbac. Osvrnuvši se na stanje u Hrvatskoj, dr. Grbac istaknuo je danajnoviji podaci ukazuju na to kako hrvatski èovjek gleda nasvoj rad i svoje pravo na rad, te je moguæe uoèiti i glavneprepreke ostvarenja prava na rad, ali i uvidjeti glavneprobleme na tom planu. "Tako se ispostavlja da je hrvatski èovjek priliènonezainteresiran boriti se za svoje pravo na rad te u društvenojnepravdi vidi korijen svih problema u svijetu rada. Osimtoga, izvjesno je da u Hrvatskoj vlada odreðeni strah odgubitka posla, te se hrvatski èovjek zadovoljava ako uopæemogne raditi. On nema niti snage niti volje boriti se da usvoje pravo na rad ukljuèi i neke druge dimenzije, kao što suproblem zadovoljstva na radu, primjerene plaæe, sigurnostina radu, primjerenih meðuljudskih odnosa u svijetu rada.Poimanje prava na rad ostaje u Hrvatskoj ogranièeno nashvaæanje rada kao sredstva preživljavanja. Ona viša razina, koja pravo na rad širi i na neke drugedimenzije, u Hrvatskoj još nije zaživjela. Podaci istraživanjazabrinjavaju prvenstveno stoga jer mogu oznaèavati iraðanje svojevrsne kulture nerada, tj. kulture u kojoj rad nijeshvaæen kao osnovni temelj standarda, nego to postaju nekidrugi èimbenici, kao što je npr. podobnost. S etièke toèkegledišta važno je pojasniti kakav status uživa pojam pravo narad, je li to pravo naravno pravo ili samo steèeno pravo. Otome ovisi naša prosudba o raznim nepravdama u svijeturada, kršenjima ljudskih prava radnika, o ukidanju nedjelje

kao neradnog dana, i tome slièno", istaknuo je dr. Grbac. Prigodnu rijeè na poèetku popodnevnog rada uputio jeravnatelj dušobrižništva katolika drugih materinskih jezikaNjemaèke biskupske konferencije dipl. pedagog StefanSchohe, koji je prenio pozdrave biskupa HildesheimaNorberta Trellea, predsjedavajuæega Komisije za migracijuNJBK. Dr. Jerko Valkoviæ s Teologije u Rijeci govorio je otemi "Dragovoljni rad (volonterstvo) – navještaj novogmodela društva". Istaknuo je da se Meðunarodni danvolontera slavi 5. prosinca. Meðunarodna je godinavolontera 2001. te Europska godina volontiranja 2011. UHrvatskoj je u svibnju 2007. donesen Zakon o volonterstvu. Volonterstvo nije u prvom redu obnašanje odreðenih službiveæ stvaranje nove kulture i novog naèina djelovanja. Premaposljednjoj "Studiji o volontiranju u Europskoj uniji" koja jeobuhvatila sve zemlje èlanice Europske unije pokazala je daje oko 92 do 94 milijuna odraslih osoba ukljuèenih uvolontersko djelovanje. To nadalje ukazuje da je oko 22% -23% Europljana starijih od petnaest godina ukljuèeno uvolonterski rad. Neke èlanice EU-a imaju dugotrajnutradiciju volontiranja i razvijene volonterske sektore, dok jekod drugih taj sektor tek u zaèetku ili je slabo razvijen. I u Zakonu o volonterstvu RH istièe se ta karakteristikabuduæi da je volonterstvo "dobrovoljno ulaganje osobnogvremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju uslugeili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opæu dobrobit, aobavljaju ih osobe na naèin predviðen ovim Zakonom, bezpostojanja uvjeta isplate novèane nagrade ili potraživanjadruge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovimZakonom nije drukèije odreðeno". "Volontiranje osnažujepojedince, izgraðuje osjeæaj solidarnosti, potièe nasudjelovanje, štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene ipolitièke marginalizacije i ima potencijal kohezivnogelementa u društvu", istaknuo je dr. Valkoviæ. Dr. Gordan Èrpiæ s Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta upredavanju "Vrijednosti rada u Hrvatskoj i u Europi"podsjetio je na Deklaraciju 5. hrvatskoga socijalnog tjedna okulturi rada u Hrvatskoj, pritom istaknuvši kako društvenaistraživanja otkrivaju da Hrvatska spada u zemlje s najnižimpovjerenjem u institucije u Europi. Mnogobrojne susljednekrize koje pogaðaju hrvatsko društvo potvrðuju antropološkuèinjenicu da je rad prije svega etièko-moralna i duhovna, ane tek ekonomska kategorija. Ako želimo razvijati hrvatskodruštvo u svim njegovim dimenzijama, a posebno kultururada u Hrvatskoj, takvo stanje je neodrživo. U društvu se sve jasnije naziru dvije ugrožene skupineobzirom na rad: nezaposleni - iskljuèeni iz svijeta rada iprezaposleni – iskljuèeni iz obiteljskoga i društvenog života,pojasnio je dr. Èrpiæ. Dajuæi sugestije za kulturu rada uHrvatskoj, dr. Èrpiæ rekao je kako je važno razvijatiduhovnost rada, vraæajuæi radu njegov pravi smisao ivrijednost. Razvoj poduzetništva poèiva na tri jednostavnanaèela: pravedan profit za vlasnike poduzeæa/poduzetnike;pravedna plaæa za radnike i pravedan porez za državu.Poticajima za zapošljavanje važno je pridodati i poticaje zacjeloživotno obrazovanje radnika, medijski promoviratiposlodavce koji zapošljavaju teško zaposlive skupine,poveæati sredstva za mjere politike zapošljavanja temaksimalno se usredotoèiti na korištenje sredstava EU upodruèju zapošljavanja. Kao narod i politièka zajednica ne smijemo odustati ododgoja za rad. U potrošaèkoj, zabavljaèkoj kulturi nije lakoodgajati za rad, stoga je u odgoju za rad potrebno ojaèatifunkciju obitelji. Obitelj je u Hrvatskoj još uvijekfunkcionalna institucija i na nju se potrebno više osloniti.Sustav vrijednosti u obitelji prenosi se upravo u zajedništvuroditelja i djece. Sloboda od nedjeljne tlake nužni je uvjet

Domovinske vijestiika

517. listopada 2012. broj 42/2012

moguænosti odgoja u obitelji, pa i odgoja za rad. Važno jeinzistirati na zakonima koji æe uèinkovito štititi radnika te nanjihovoj provedbi, koja æe omoguæiti stvarno poštovanjeradnièkih prava. Za napredak sela nužno je, u seoskimkrajevima, uèiniti gospodarsku strukturu raznovrsnijom.Ukljuèivanje u dobrovoljni rad, novi odnosi povjerenja kojise na taj naèin izmeðu ljudi ostvaruju, uveæavaju društvenikapital, a samim time i sposobnost društva za razvoj iotvaranje novih radnih mjesta. Dobrovoljno djelovanje postaje svjedoèanstvo drukèijegmodela društva i zajedništva koje se ne temelji samo nautilitaristièkim naèelima. Država i državne institucije trebajupoèeti djelovati društveno kako bi zadobile povjerenjegraðana i omoguæile razvoj društva koji je sada zaustavljen.Trebamo konaèno demontirati sustav upravljanja koji jetijekom totalitarnog režima bio projektiran da graðanenadzire, a ne da im služi. Taj je sustav neprimjerendemokratskom ureðenju. S ovako niskim i opadajuæimdruštvenim kapitalom, tj. nepovjerenjem u institucije iprotudruštvenim djelovanjem, teško je oèekivati bilo kakavrazvoj, pa i gospodarski.U podruèju zakonodavstva tražimo da hrvatski zakonodavacpoèinje ozbiljno ureðivati hrvatsko društvo polazeæi oddobrih hrvatskih praksi, postojeæeg sustava vrijednosti,kulture i tradicije koju valja èuvati i razvijati, a ne ignorirati.U takvom bi okruženju bilo moguæe razvijati novu kultururada u Hrvatskoj, koja æe biti primjerena vremenu, ali kojaneæe zanemariti da je svaki rad prije svega ljudski rad koji seèovjeku ne smije oduzeti, rekao je dr. Èrpiæ. Misno slavlje te veèeri predvodio je biskup Sudar ukoncelebraciji s delegatom za hrvatsku pastvu uskandinavskim zemljama mons. Stjepanom Biletiæem, koji jepropovijedao, i delegatom za hrvatsku pastvu u Sloveniji fraMarkom Prpom. U veèernjim satima predstavljen je zbornik radova (13. unizu) s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bad Honnefu kodBonna o temi "Mediji i suvremena evangelizacija". Ozborniku su govorili dr. Vine Mihaljeviæ i dr. JerkoValkoviæ. Na predstavljanju su bili i predavaèi sprošlogodišnjeg skupa èiji su radovi objavljeni u zborniku:mons. Ivan Mikleniæ, dr. Danijel Labaš, dr. Igor Kanižaj i dr.Adolf Polegubiæ. Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ predstavio jevišelisni Hrvatski kalendar za 2013. godinu posveæeniseljenoj Hrvatskoj u znaku križa krbavskih biskupa teèasopis za hrvatski martirologij Hrvatska vjernost. Don AntoBakoviæ predstavio je svoju knjigu Hrvatski martirologijXX. stoljeæa, list Narod te druga svoja važna izdanja. U srijedu 10. listopada organizirano je cjelodnevno duhovno-studijsko putovanje u Hrvatsko zagorje. U Gornjoj Stubicinaèelnik opæine Željko Lisak sudionike je upoznao srazvojem opæine, a domaæi župnik Luka Slijepèeviæ u župnojcrkvi Sv. Jurja muèenika upoznao ih je sa župom. Vidjeli su i spomenik junaka Domovinskog rata RudolfaPerišina u tom gradu, kao i spomenik Seljaèkoj buni i MatijiGupcu. Potom su pohodili nacionalno marijansko svetišteMariju Bistricu u kojem je sveèano misno slavlje predvodio ipropovijedao mons. Sudar uz koncelebraciju upraviteljasvetišta mons. Zlatka Korena te sveæenika koji potjeèu izMarije Bistrice vlè. Stjepana Èukmana, don Rudija Belka io. Pere Šestaka. Sudionici skupa darovali su svetištu prigodnu svijeæu, amons. Koren sudionicima je dao prigodni dar. Nakon objedaodvezli su se u Lepoglavu gdje su posjetili sobu ulepoglavskoj kaznionici u kojoj je robovao 1874 dana bl.kardinal Alojzije Stepinac i kažnjenièku kapelu u pratnjizatvorskog dušobrižnika cistercita o. Josipa Krèmara.

Posebno su bili iznenaðeni unutrašnjošæu pavlinskelepoglavske župne crkve. Razgledali su i dvorac Trakošæan te su se na povratku uTuhelj kratko zadržali ispred kuæe prvoga hrvatskogpredsjednika dr. Franje Tuðmana u Velikom Trgovišæu.Sudionicima su o duhovno-kulturnim znamenitostimaHrvatskoga zagorja zanimljivo i sažeto govorili don RudiBelko i vlè. Ivan Levak. Posljednjega dana skupa, u èetvrtak 11. listopada, udrugu"Vigilare" predstavili su mr. Vice John Batarelo i dr. MarkoBlagoviæ. U radu skupa sudjelovala je i ravnateljica CaritasaZagrebaèke nadbiskupije s. Jelena Lonèar. Predavanje osvijetu rada u kontekstu današnje krize socijalne državeodržao je dr. Vladimir Dugaliæ s Katolièkoga bogoslovnogfakulteta iz Ðakova. Polazeæi od pojma socijalne politike i nastanka socijalnoosjetljive države nakon II. svjetskog rata, dr. Dugaliæraspravljao je o radu u današnjim modelima državeblagostanja, s posebnim naglaskom na nastanak socijalnedržave na europskom kontinentu. Analizirao je moguænostidanašnje socijalne države, ukazao na njezine prednosti inedostatke te je pozornost pridodao i tzv. Treæem putuTonyja Blaira. Na kraju, u svjetlu socijalnog nauka Crkve,autor je ukazao da socijalnu politiku treba provoditi ne samodržava, nego i sve udruge i ustanove društva, ukljuèujuæi igospodarstvo. "Današnja socijalna politika, koja osigurava pravo na rad,nije samo briga države, nego je odraz sustava vrijednosti ujednom društvu i plod suradnje i odgovornosti svih èlanovacivilnog društva. Karitativno djelovanje, nadahnutokršæanskim poimanjem solidarnosti, u tome zauzimaznaèajno mjesto", rekao je dr. Dugaliæ. Dr. Zoran Šuæur s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je osiromaštvu i socijalnoj iskljuèenosti nezaposlenih."Nezaposlenost je središnji problem i jedan od glavnihizazova suvremenih društava. U situaciji kada nezaposlenostpostaje sve masovnija pojava, postavlja se pitanje u kojoj jemjeri ona povezana s drugim nepovoljnim životnimposljedicama i okolnostima kao što su siromaštvo i socijalnaiskljuèenost". Autor je u radu želio utvrditi rizik siromaštva, socijalneiskljuèenosti i materijalne deprivacije meðu nezaposlenimosobama u Hrvatskoj, analizirati njihove socijalne mreže imjere materijalne i socijalne potpore te ispitati subjektivnupercepciju vlastitog materijalnog i socijalnog blagostanja.Rezultati empirijskih istraživanja pokazuju da nešto manjeod polovice nezaposlenih u Hrvatskoj živi ispod granicerelativnog siromaštva, dok je više od 1/5 egzistencijalnougroženo, 1/10 nezaposlenih živi u kuæanstvima kojaprimaju socijalnu pomoæ, a 1/6 je istovremeno siromašna isocijalno izolirana. Može se zakljuèiti da je nezaposlenost uRH èvršæe povezana s materijalnom nego sa socijalnomdeprivacijom te da su dugotrajna nezaposlenost i kumulacijadimenzija iskljuèenosti nepovoljnije od same nezaposlenosti. Kako bi se smanjila nezaposlenost i ublažile njezineposljedice presudna je uloga ekonomske politike i politikezapošljavanja, ali i aktivnih mjera tržišta rada èiji je ciljsprjeèavanje dugotrajne nezaposlenosti i poticanje socijalnogukljuèivanja nezaposlenih osoba, istaknuo je dr. Šuæur. U popodnevnim satima organiziran je okrugli stol na kojemsu sudjelovali predavaèi dr. Josip Grbac, dr. Jerko Valkoviæ,s. Jelena Lonèar, dr. Vladimir Dugaliæ i dr. Zoran Šuæur.Sudionici simpozija su iznosili svoja motrišta o pitanjimaprava na rad i nezaposlenosti koja pogaða i zemlje u kojimažive i djeluju. Na kraju je biskup Sudar zahvaliookupljenima na svemu što èine, a rad skupa uimeorganizatora zatvorio je vlè. Komadina.

Domovinske vijesti ika

6 17. listopada 2012. broj 42/2012

Okrugli stol u Nadbiskupskom domu u RijeciRijeka, 11.10.2012. (IKA) - Jubilej Drugoga vatikanskogkoncila, koji je prije pedeset godina bio prekretnicaKatolièke Crkve u suvremenom svijetu, bio je povodokruglog stola održanog u Nadbiskupskom domu u Rijeciupravo na dan poèetka Koncila 11. listopada. O dometimaKoncila, novostima koje je donio i koliko je od togaostvareno, govorili su gospiæko-senjski biskup dr. MileBogoviæ, dr. o. Marijan Jurèeviæ, dr. fra Emanuel Hoško, dr.s. Nela Gašpar, dr. Veronika Reljac i dr. Vladimir Žmak. Pedeseta obljetnica Koncila povod je i za poèetak Godinevjere u cijeloj Katolièkoj Crkvi koju je 11. listopada papaBenedikt XVI. sveèano otvorio u Vatikanu. Istaknuo je torijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ uvodeæi u okrugli stol tepodsjetio na pripreme i sam tijek Koncila koji je sazvao papaIvan XXIII. Prvo zasjedanje zapoèelo je 11. listopada 1962.,a posljednje, èetvrto, završeno je 8. prosinca 1965. Koncil jeobjavio 4 temeljna dokumenta kojima se definiraju temeljiCrkve i njezine misije u suvremenom svijetu te još 9 dekretai 3 deklaracije. Nadbiskup je na kraju citirao rijeèi papePavla VI. u završnom govoru na kraju Koncila. "Ne bi liovaj Koncil na kraju krajeva trebao biti jednostavna, nova isveèana uputa da se ljubi èovjeka, kako bi se ljubilo Boga?Tada æe se èitav Koncil pokazati u njegovu završnom,religioznom znaèenju kao snažan i radostan poziv upuæenèovjeèanstvu, da preko putova bratske ljubavi ponovno naðeonoga Boga 'od kojega odvraæanje znaèi pad, a obraæanje knjemu uskrsnuæe, u kojemu ostati znaèi èvrsto stajati,kojemu vratiti se isto je što i preporoditi se, u kojemustanovati znaèi živjeti', kako je rekao Augustin. To je našanada na kraju Drugoga vatikanskog koncila i na poèetkuljudske i religiozne obnove, koju je on htio prouèiti ipospješiti."Biskup Bogoviæ govorio je o posebnostima i promjenama uCrkvi koje je Koncil pokrenuo. Za razliku od prijašnjihkoncila, ovaj nije bio potaknut nekim konkretnim sluèajem iproblemom, nego je sazvan radi aktualizacije Crkve i nauka.Promijenio je definiciju Crkve koja postaje Božji narod,èime je dao i novu ulogu vjernicima koji nisu primilisakramente svetog reda. Promijenio je liturgiju, definiraopitanje odnosa tradicije i Svetog pisma, potaknuo velikogibanje unutar Crkve.Fra Emanuel Hoško iznio je pregled plodova Koncila uCrkvi u Hrvatskoj, tada u sastavu SFR Jugoslavije. PoticajiKoncila osjetili su se prije svega u izdavaštvu jer se pokreæeKršæanska sadašnjost i tjednik Glas Koncila. No te suinstitucije imale i širi znaèaj u okupljanju katolièkihintelektualaca i pokretanju vjerskih i kulturnih projekata. Paipak, duh Koncila koji je pozivao na sinodalnost izajedništvo vjernika nije u potpunosti zaživio zakoèenhijerarhijom. Komunistièki sustav bio je još jedna odprepreka oživotvorenju duha Koncila, rekao je o. MarijanJurèeviæ, objasnivši kako vjernici laici nisu smjeli javnoizražavati svoje vjerske stavove. Dr. Žmak, kao vjernik laik,dao je ipak vrlo osobno svjedoèenje o snažnom zanosu iangažmanu laika u Rijeci u godinama nakon Koncila, unutarpokreta Synaxis.S. Nela Gašpar govorila je o dijalogu, jednom od kljuènihobilježja Koncila. "Nema niti jedne rijeèi koja bi takorazvidno i sažeto oznaèila njegovu iznimnu novost, kao štoje upravo dijalog." Istaknula je kako je dijalog nužnostsuvremenog svijeta. "Ta rijeè sadrži cijeli jedan program ikljuè za ostvarivanje kršæanstva u buduænosti", rekla je dr.Gašpar. Dr. Reljac istaknula je pastoralne teme potaknuteKoncilom koje bi valjalo istražiti, meðu kojima su pripremeza sakramente djece i odraslih, pastoral mladih, vjeronauk ikateheza.

Biskup Šaško primio goste iz Amerièke biskupskekonferencijeZagreb, 11.10.2012. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupIvan Šaško primio je u èetvrtak 11. listopada naNadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu biskupaamerièke biskupije Spoaken Blasea Josepha Cupicha iodgovornog ravnatelja za skrb i pomoæ Crkvama uSredišnjoj i Istoènoj Europi pri Biskupskoj konferencijiSjedinjenih Amerièkih Država dr. Declana S. Murphyja.Biskup Šaško, zahvalivši za dosadašnju potporu amerièkihbiskupa u pojedinim projektima, upoznao je goste izAmerike sa životom i djelovanjem Zagrebaèke nadbiskupije,naznaèujuæi posebice podruèje odgoja i obrazovanja upovezanosti s pastoralnim pitanjima unutar hrvatskedruštvene i kulturalne stvarnosti, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije.

Izaslanstvo BK SAD-a u posjetu HKS-uZagreb, 11.10.2012. (IKA) - Biskup amerièke biskupijeSpokane Blase J. Cupich i odgovorni ravnatelj za skrb ipomoæ Crkvama u Središnjoj i Istoènoj Europi priBiskupskoj konferenciji Sjedinjenih Amerièkih Država dr.Declan S. Murphy posjetili su 11. listopada Hrvatskokatolièko sveuèilište. Tom prigodom susreli su se s rektoromprof. dr. Željkom Tanjiæem i njegovim najbližimsuradnicima. U razgovoru s biskupom Cupichem rektorTanjiæ predstavio je djelovanje Hrvatskoga katolièkogsveuèilišta te zahvalio gostima iz Amerike na dosadašnjojpomoæi BK SAD-a koja se oèitovala u novèanim sredstvimautrošenima za ureðenje knjižnice, nabavljanje informatièkeopreme i stipendiranje doktoranata. Biskup Cupich i dr. Murphy bili su zadovoljni viðenim iuime BK SAD-a izrazili spremnost za daljnju potporu novimprojektima HKS-a, posebice vezanim uz stipendiranjestudenata i nastavnika. Gosti iz su osobiti interes pokazali zapovijest nastanka i buduæi razvoj Sveuèilišta, istièuæi važnostprojekata Sveuèilišta za Crkvu i Hrvatsku. Susreli su se sasistentima koji su dobili stipendiju za svoj doktorski studijkao i s ostalim asistentima sa Sveuèilišta te ih ohrabrili unjihovu znanstvenom radu. Izaslanstvo je na kraju posjetaobišlo kampus Sveuèilišta.

Susreti i porukeKnjiga dominikanca fr. Drage Kolimbatoviæa predstavljenau KorèuliKorèula, 11.10.2012. (IKA) - Knjiga dominikanca fr. DrageKolimbatoviæa "Susreti i poruke" dominkanske nakladeIstina predstavljena je 11. listopada nakon veèernje mise ucrkvi dominikanskog samostana sv. Nikole u Korèuli. O knjizi su govorili s. Katarina Maglica, autor fr. DragoKolimbatoviæ i urednik fr. Zvonko Džankiæ. "Iz ovoga djelaautobiografskog karaktera saznajemo puno o fr. Dragi, ali i oljudima koje je on susretao na svojim životnim putovima, skojima je uèio i suosjeæao. Nedvojbeno, knjiga je poticaj napromišljanje ljestvica vrednota vlastita života i pouka datrebamo nauèiti zapaziti i prepoznati èovjeka, naæi mjesto zanjega u svom životu", istaknula je s. Katarina. Autor jepotvrdio rijeèi s. Katarine da je istinski suosjeæao s ljudima skojima je dijelio život i susrete te da mu je cilj, meðu ostalimbio tim redcima obraniti èast tih ljudi koji su se igromokolnosti znali naæi pod udarom kritike ili nerazumijevanjabližnjih. Ujedno, autor je istaknuo da ne bi volio da ga sedoživi kao nekog velikog pisca, nego kao jednostavnog"patra Dragu".

Domovinske vijestiika

717. listopada 2012. broj 42/2012

Ukop pokojnog sveæenika Mirka BinguleMons. Pranjiæ istaknuo je dobrotu koja je u životu pokojnogsveæenika posebno dolazila do izražaja, napose u dugih 35godina župnikovanja u Starim Mikanovcima, gdje je životompokazao kako se voli Crkva, svoja biskupija i hrvatski narodiz kojeg je ponikao - Bio je plemenit, širokogrudan,tolerantan i uvijek spreman pomoæi, istaknuo u brzojavusuæuti predsjednik JosipoviæStari Mikanovci, 12.10.2012. (IKA/TU) – Crkva Sv. Klare uStarim Mikanovcima bila je pretijesna da 12. listopada namisi zadušnici primi stotine i stotine župljana, sveæenika,redovnica, prijatelja i znanaca pokojnog sveæenika i župnikaMirka Bingule, koji je preminuo 10. listopada uSveæenièkom domu u Ðakovu, u 69. godini života i 46.godini sveæeništva. Misu zadušnicu predvodio je mons. Tadija Pranjiæ, župnikvinkovaèke župe sv. Euzebija i Poliona, izražavajuæi napoèetku iskrenu suæut obitelji pokojnog sveæenika, njegovimprijateljima, župljanima, redovnicama, sveæenicima tepredstavnicima civilne vlasti. Rekavši kako se pokojniknakon duge i teške bolesti uputio svom Stvoritelju za kojimje u radnoj mladosti krenuo, noseæi na tom putu sveæeništvamnoge životne križeve, sve do posljednje životne postaje iagonije Velikog petka. Istaknuo je dobrotu koja je u životupokojnog sveæenika posebno dolazila do izražaja, napose udugih 35 godina župnikovanja u Starim Mikanovcima, gdjeje životom pokazao kako se voli Crkva, svoja biskupija ihrvatski narod iz kojeg je ponikao, s kojim je patio, radovaose, tugovao, pokazavši pritom svu svoju plemenitost ièovjeènost. "Volio je svoj poziv i svoje zvanje, a vratanjegova dojuèerašnjeg doma bila su uvijek otvorena za nassveæenike, za svakog èovjeka i župljanina", rekao je mons.Pranjiæ te s nazoènima podijelio pojedinosti osobnih susretas pokojnikom. Prisjetio se trenutaka prije godinu dana, kadase vlè. Bingula od teške bolesti lijeèio u vinkovaèkoj bolnici:"Svojom istinskom dobrotom i jednostavnošæu, koja seoèitovala i u Kristovu životu, posebno prema onima koji supatili, Mirko je na odjelu Neurologije svakodnevno obilazioi tješio druge bolesnike, zajedno s njima molio krunicu,tražeæi utjehu i Božju pomoæ. Svaki dan zatekao bih ga skrunicom u ruci, a tako je bilo i kada sam ga otpratio uSveuèilišnu bolnicu "Sestre milosrdnice" u Zagrebu. Svojomjednostavnošæu i istinskom dobrotom katolièkog sveæenikabrzo je pokupio simpatije medicinskog osoblja i bolesnika.Strpljivo je nosio svoj križ, èesto padajuæi pod teretompatnje, ali ustrajuæi do posljednje postaje Križnog puta."Mons. Pranjiæ prisjetio se i teških ratnih godina, kada je uStarim Mikanovcima bila ratna bolnica, velike brige i skrbikoju je pokojni sveæenik pokazivao prema ranjenicima idijeljenja njihove patnje. Istaknuo je pokojnikovu ljubavprema župi Stari Mikanovci i želju da poèiva meðu svojimžupljanima za koje je živio tolike godine sveæeništva. Nakraju homilije, zahvalio je pokojnom subratu za sveuèinjeno, kako uime nadbiskupa Marina Srakiæa i pomoænogbiskupa Ðure Hraniæa, tako i svih sveæenika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, napose Vinkovaèkoga dekanata, azahvalio je i lijeènicima i osoblju medicinskih ustanova kojesu vodile brigu o zdravlju pokojnika.Nazoènima se obratio i mons. Luka Strgar, ravnateljSveæenièkog doma, gdje je pokojnik boravio tijekomproteklih godinu dana i gdje je preminuo. "Punih 130 danaproveo je na bolesnièkom krevetu. Na njegovu križnom putuovo je bila 11. i 12. postaja - pribijanje na križ i umiranje.Uime korisnika Sveæenièkog doma zahvaljujem Mirku što jetih proteklih mjeseci, koliko-toliko oporavljen, unosiovedrinu, onakvu kakvu je samo on mogao. Kao što su naIsusovu putu i pod križem bile žene, tako su i na Mirkovu

putu bile hrabre žene koje su mu olakšale razapinjanje iumiranje, to su dvije èasne sestre sv. Križa i tri djelatniceDoma. Uime pokojnika želim im reæi – hvala vam!" rekao jemons. Strgar. Na adresu nadbiskupije, nadbiskupa i župnog ureda StariMikanovci pristigli su brojni brzojavi i izrazi suæuti, a mons.Strgar istaknuo je tri od njih: suæut osjeèkog gradonaèelnikaKrešimira Bubala, župana vukovarsko-srijemskog BožeGaliæa te predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipoviæa. Uizrazu suæuti predsjednika Josipoviæa istièe se: "Poštovanižupnièe, drage župljanke i župljani, s iskrenim žaljenjemprimio sam vijest o smrti cijenjenog gospodina MirkaBingula, sveæenika i dugogodišnjeg župnika župe SveteKlare u Starim Mikanovcima. Gospodina Mirka Binguluupoznao sam prilikom posjete Starim Mikanovcima i jošuvijek èuvam sjeæanje na ugodne trenutke koje smo proveliu razgovoru i druženju, otkrivši da slièno razmišljamo omnogim temama. Kao sveæenik i župnik, savjesno je iotvorenoga srca vršio sveæenièko poslanje: služenje svojimžupljanima, a njegovo djelovanje na dobrobit svoje župe idomovine ostat æe u sjeæanju svih koji su ga poznavali. Bioje plemenit, širokogrudan, tolerantan i uvijek spremanpomoæi. Volio je ljude i vedro je gledao u buduænost.Nedostajat æe svima nama koji smo ga voljeli i poštovali."Uime mikanovaèke župe sv. Klare od pokojnog sveæenikaoprostio se župljanin Božidar Jeniæ, èlan Ekonomskogvijeæa. Ukopne obrede na mikanovaèkom groblju predvodio je preè.Stjepan Krekman, dekan Vinkovaèkoga dekanata. Uz stotineožalošæenih, pokojnog sveæenika ispratili su èlanovimjesnoga Dobrovoljnog vatrogasnog društva, a ukopniobredi bili su praæeni zvucima tamburice Slavonskih dukatate pjesmom Marije Pavkoviæ i Stjepana Jeršeka.Vlè. Mirko Bingula roðen je 15. listopada 1943. u Osijeku.Za sveæenika je zareðen 29. lipnja 1967. u Ðakovu. Kaoekskuren bio je u Osijeku 1 i u Velikoj Kopanici, a kaoprivremeni upravitelj u župi Šumeæe. Župnièku službuobavljao je u Vuki osam godina, a potom u StarimMikanovcima tijekom 35 godina, sve do umirovljenja 2011.godine.

Proglas i pismo biskupa Župana na poèetku Godine vjereKrk, 12.10.2012. (IKA) - Biskup Valter Župan uputio jevjernicima Krèke biskupije proglas kojim otvara Godinuvjere te pismo u kojemu sve potièe na otvorenost Božjemdjelovanju na svakoga vjernika. U proglasu biskup svepoziva: "Vjernici Krèke biskupije, otvorimo svoje pameti isrca Bogu te obnovimo i produbimo svoje povjerenje uBoga. Otkrijmo iznova sadržaj vjere koju se srcem vjeruje,ustima ispovijeda, u liturgiji slavi i moli, te životomsvjedoèi."Bog poziva, ali èovjek treba odgovoriti na Božju inicijativu ihrabro zakoraèiti na put vjere, stoji u biskupovu pismu napoèetku Godine vjere. "No, èovjekova izranjenost tuðim ivlastitim grijesima, njegova samodostatnost i oholost èestouèine da se osoba udalji od Boga, a put vjere joj bivapomraèen i sve teže vidi koja bi joj korist bila od toga dapovjeruje i osloni se na Njega. Oslanja se tada radije nasamog sebe, na ljudski um i materijalni uspjeh", upozoravabiskup. Ipak, vjera u Isusa Krista jedini je put kojim se možedoæi u život. Èovjek otvorenim srcem treba Bogu dopustitida ga zahvati svojim djelovanjem. To je uèinio Zakej uevanðelju. Gospodin i nas poziva da se "susretnemo s njime idopustimo mu da postane djelotvoran u našem životu", jerIsus želi danas biti i kod nas, s nama, u našim kuæama iobiteljima, istièe biskup Župan na kraju svog pisma.

Domovinske vijesti ika

8 17. listopada 2012. broj 42/2012

Poèetak Godine vjere u Zagrebaèkoj nadbiskupijiZagreb, 12.10.2012. (IKA) - Sukladno pozivu zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa da se u prigodipoèetka Godine vjere 11. listopada na podruèju Zagrebaèkenadbiskupije organizira klanjanje pred Presvetim OltarskimSakramentom, u zagrebaèkoj prvostolnici klanjanje jepredvodio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško.Koncelebrirano misno slavlje, koje je prethodilo klanjanju,predvodio je duhovnik bogoslova u Nadbiskupskombogoslovnom sjemeništu mr. Milan Pušec. "Veèeras živimoosobito zajedništvo s cijelom Crkvom, na poèetku Godinevjere kojoj je upravo danas u Rimu papa Benedikt XVI.oznaèio poèetak. Današnji je dan ispunjen spomenom izahvalom: spomenom na 50. obljetnicu poèetka Drugogavatikanskog koncila i na 20. obljetnicu objave KatekizmaKatolièke Crkve; zahvalom za darove koje je Crkva živjela usvome hodu u plodovima Koncila na razlièite naèine. Unašoj nadbiskupiji i u cijeloj Crkvi u Hrvata minuladesetljeæa ispunjena su raznim dogaðajima i Božjomprisutnošæu; hrabrim ispovijedanjem, ali i nijekanjem vjere,odricanjem od vjere; razornom mržnjom prema Crkvi iiznimnim nositeljima nade. Danas pred Gospodinomzahvaljujemo za dar vjere u kojemu promatramo što je Bogèinio po svjedocima vjere, po zajednici Crkve i kako je vjeraèuvala iskru životnosti i u najtežim trenucima", istaknuo jebiskup Šaško u uvodnom nagovoru na poèetku klanjanja,pozvavši okupljene da zastanu u klanjanju te da iznesuvelike nakane Crkve i osobne nakane s najvažnijomnakanom – "da nam Gospodin umnoži vjeru". "Pozorni naBožju rijeè i zagledani u nebeski kruh, združeni u Kristovotijelo – Crkvu, zapoèinjemo Godinu vjere na koljenima, ustavu predanja i molitve, onako kako poèinje svako istinskokršæansko djelo; u klanjanju da u susretima s drugima neprevidimo Boga, u poniznosti, da se ne nametne ljudskaoholost. Poput Isusa ulazimo u pustinju u kojoj se, kako jedanas rekao Sveti Otac, 'iznova otkriva vrijednost onoga štoje bitno za život'", rekao je biskup Šaško.

Zapoèela Godina vjere za Vojnu biskupijuKrasno, 12.10.2012. (IKA) – U marijanskom svetištu naKrasnom, na poèetku duhovnih vježbi za vojne i policijskekapelane u Republici Hrvatskoj, 12. listopada vojni biskupJuraj Jezerinac održao je susret povodom otvorenja Godinevjere. U prigodnom izlaganju pojasnio je kako je Godinavjere u znaku 50. obljetnice od saziva Drugoga vatikanskogkoncila i 20. obljetnice proglašenja Katekizma KatolièkeCrkve. Nakon što je predstavio Pastoralne smjernice kojedonosi "Porta fidei", biskup je postavio pitanje "KakoGodinu vjere uèiniti vidljivom u pastoralnom djelovanjuVojnog ordinarijata?" Pozvani smo biti ljudi vjere iautentièni svjedoci Kristova Evanðelja, rekao je, tepredstavio nekoliko pastoralnih prijedloga koji bi se mogliostvariti tijekom Godine vjere u pastoralnom radu Vojnebiskupije. Neka svaka Vojna kapelanija organizira poèetak otvorenjaGodine vjere te vjernike pozove na molitvu i intenzivniježivljenje kršæanske vjere; pratiti i ukljuèivati se u dogaðajekoji æe se organizirati tijekom Godine vjere na gorenavedenim razinama i redovito o tome govoriti i upoznavatione kojima smo poslani; organizirati redovito slavljenjesakramenata: ispovijedi, euharistije, te organizirati svakimjesec klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom; uliturgijska vremena došašæa i korizme organizirati kateheze itribine na temu vjere; organizirati studijski dan za cijeluVojnu biskupiju na temu vjere i njezinog svjedoèenja;organizirati hodoèašæa u Svetu zemlju i Rim te poticati i

duhovno pripremati za druga hodoèašæa; u vojnim ipolicijskim kapelanijama organizirati molitvene zajednice(živu krunicu) koje æe moliti po odreðenim nakanama,prijedlozi su koje je iznio biskup Jezerinac te pozvao sve napromišljanje o njima te da daju svoj doprinos kako bi se oniostvarili. Jer, kako je napomenuo, "svi smo pozvani naunutarnju obnovu i intenzivniji vjerski život. Moramo bitidosljedni i prepoznatljivi, a bit æemo ukoliko budemoistinski svjedoci vjere, neka svima nama ovo vrijeme bude'milosno vrijeme'".

Otvorena Godina vjere u Šibenskoj biskupijiBiskup Ivas proglasio marijansko svetište u Vrpoljusredišnjim svetištem Godine vjere u toj biskupiji u kojemu æesvakog petka predvoditi misu i èitanje KatekizmaŠibenik, 13.10.2012. (IKA) - Šibenski biskup Ante IvasGodinu vjere u Šibenskoj biskupiji otvorio je u subotu 13.listopada na sveèanom misnom slavlju u katedrali SvetogJakova. Naredni vremenski period u Šibenskoj biskupiji bitæe u znaku produbljivanja vjere preko Katekizma KatolièkeCrkve. Biskup je kazao kako æe osobno svakog petka ubiskupijskom marijanskom svetištu Vrpolju predvoditièitanje Katekizma Katolièke Crkve i misno slavlje. Vrpoljeje proglasio svetištem Godine vjere Šibenske biskupije.U homiliji je ukazao kako se sva vjera sastoji uprepoznavanju Isusa Krista kao Mesije. Iz te vjere raða sekršæanska vjera, raða se kršæanstvo, raða se zajednica koju jesam Isus htio, zajednica njegove Crkve, koja razlièite ljude imnoštvo naroda okuplja u jedinstvo vjere, "jedno srce ijednu dušu". U toj je vjeri Crkva kroz povijest sazrijevala iizražavala vjeru, naroèito kroz Koncile, kroz KatekizamKatolièke Crkve, kroz simbole i Ispovijest vjere, kojimavjeru izrièe i slavi do danas, poruèio je biskup."Godina vjere bit æe stoga godina intenzivnijeg razmišljanjao vjeri i pologu vjere, naroèito èitanjem,slušanjem iprouèavanjem Katekizma Katolièke Crkve… Godinaispovijedanja vjere u Uskrsloga u našim katedralama icrkvama, u našim kuæama i našim obiteljima, župnim iredovnièkim zajednicama… Godina dubljeg slavljenja vjereu liturgiji, napose u euharistiji, u župnim zajednicama, kojaje vrhunac kojem teži sve djelovanje Crkve i ujedno je vreloiz kojega struji sva njezina snaga. Godina vjere bit æe godinamolitve, osobne, obiteljske i zajednièke, kako nas je uèioIsus: Gospodine, nauèi nas moliti! ponavljat æemo sapostolima. Godina vjere æe biti i godina "obzirnog" javnogvjernièkog svjedoèenja i djelovanja. Kršæanin nikad ne smijevjeru smatrati samo privatnim èinom. Vjera zahtijeva idruštvenu odgovornost i javnu zauzetost iz vjere. Godinavjere je prigoda osnažiti svjedoèanstvo ljubavi. Vjera bezljubavi ne donosi ploda, a ljubav bez vjere bila bi tekisprazan osjeæaj. Vjera i ljubav se uzajamno zahtijevaju",poruèio je biskup Ivas.Godinu vjere povjerio je zagovoru Blažene Djevice Marije."Naša biskupija šibenska od svog osnutka slavi zaštitnikacijele Crkve svetoga Mihovila arhanðela svojim glavnimzaštitnikom. Svoju povijest i svekoliku kulturu života gradilismo na vjeri Gospinoj i na poruci imena Mihovil: "Tko jekao Bog?!" Tako smo odolijevali svim nasrtajima ðavolskimda Bogu otkažemo vjeru i poslušnost Crkvi. Uz velike žrtve imuèeništva, od sv. Nikole Taveliæa, od velikih svjedokavjere majke Klare i oca Ante Antiæa, do nebrojenih vjernikalaika, biskupa, sveæenika, redovnika i redovnica, saèuvalismo vjeru, branili i obranili svoj narod i Domovinu Hrvatskui ustrajali u vjernosti Bogu i rodu", zakljuèio je biskup.

Domovinske vijestiika

917. listopada 2012. broj 42/2012

Vjernici Peèuške biskupije hodoèastili u VoæinViše od 600 hodoèasnika dopratilo je desetak sveæenika podvodstvom generalnog vikara mons. Balasza Garanayja, adoèekao ih je požeški biskupVoæin, 13.10.2012. (IKA) - Na inicijativu peèuškog biskupaGyörgyja Udvardyja organizirano je 13. listopada hodoèašæevjernika iz te maðarske biskupije u Voæin. Više od 600hodoèasnika dopratilo je desetak sveæenika pod vodstvomgeneralnog vikara mons. Balasza Garanayja, koji jepredvodio euharistijsko slavlje u svetištu. Požeški biskupAntun Škvorèeviæ doèekao je hodoèasnike u Voæinu i napoèetku mise uputio pozdrav. Meðu ostalim je rekao:"Radosno vas primam i od srca pozdravljam u Voæinu,središnjem marijanskom svetištu Požeške biskupije.Izražavam posebno poštovanje i pozdrav svim sveæenicimana èelu s generalnim vikarom mons. Balaszom Garanayjem.Dobro nam došli! U vama bratski i srdaèno pozdravljampeèuškog biskupa Györgya Udvardyja, kojem iskrenozahvaljujem što je pokrenuo ovo hodoèašæe, za tople rijeèikoje mi je uputio pismom prije svoga odlaska u Rim naBiskupsku sinodu, uz žaljenje što danas ne može s nama bitiu Voæinu. Osobite izraze dobrodošlice svjedoèim vlè. FranjiPavlekoviæu, glavnom organizatoru hodoèašæa." Potom je biskup Škvorèeviæ istaknuo znaèenje toghodoèašæa i kazao: "Znakovito je što upravo vi iz Peèuškebiskupije dolazite u Voæin kao prvi hodoèasnici u Godinivjere, otvorenoj prije dva dana u Rimu za opæu Crkvu. Kaoda želite poruèiti kako ste svjesni što je nama Hrvatima iMaðarima znaèila Crkva Katolièka i zajednièka vjera doksmo živjeli u istoj državi i kako su kršæanske vrijednostinezamjenjiv duhovni temelj u nastojanju oko izgradnjesuvremene ujedinjene Europe èiji æe punopravni èlan postatii Hrvatska upravo tijekom Godine vjere. Dok vaš cijenjenibiskup Udvardy zajedno s drugim biskupima iz cijelogasvijeta predvoðenima Svetim Ocem razmišlja na Biskupskojsinodi o novoj evangelizaciji stare Europe i drugihkontinenata, vi ste došli u ovo marijansko svetište moliti zavelike i važne nakane naše Katolièke Crkve, za rast u vjeri usvojoj Peèuškoj biskupiji te se tako sjedinjujete s našimevangelizacijskim nastojanjima u Požeškoj biskupiji kojasutra otvara Godinu vjere. To duhovno zajedništvo,utemeljeno na Isusu Kristu umrlom i uskrslom, kojeostvarujemo u njegovoj Crkvi, ljepota je i snaga naše vjere.Obnovite se danas na ovom hodoèašæu u radosti i ponosu štoste katolici!"Biskup Škvorèeviæ podsjetio je na povijesne veze kojepostoje izmeðu Peèuha i njegove biskupije te je rekao:"Poznato vam je da su odreðeni dijelovi sadašnje Požeškebiskupije nekoæ bili u sastavu Peèuške biskupije, što je odpoèetka naše mlade mjesne Crkve bilo jednim od razloga danjegujemo povezanost sa susjednom tisuægodišnjomBiskupijom i njezinim pastirima. Zahvaljujem i ovomprigodom biskupu mons. Mayeru za njegovu otvorenost isrdaènost koju je iskazivao prema Požeškoj biskupiji odnjezinih poèetaka i meni osobno." Ova voæinska crkvanadživjela je 150-godišnju osmanlijsku okupaciju, požar uvrijeme II. svjetskog rata, propadanje u doba komunistièkevlasti, razaranje srpskih pobunjenika i Jugoslavenskenarodne armije 1991. godine kada je ubijeno i 45 nedužnihljudi. Ovdje se oko Isusove Majke vjera brojnog Božjegnaroda hranila i jaèala tijekom dvadeset godina na ruševinicrkve. Sada je gledate rekonstruiranu u njezinom izvornomsjaju u kojem je prošle godine predana hodoèasnicima naslavlju èiji je sudionik bio i vaš dragi biskup Udvardy. Onasada na svoj naèin svjedoèi kako je ljubav jaèa od mržnje irazaranja, te da ljudi vjernièki izgraðeni pobjeðuju svojomduhovnom jakošæu. Od srca vam želim da se i vi na poèetku

Godine vjere zagovorom i pomoæu Isusove Majke ispunitenutarnjom snagom te budete jaèi od svih suvremenih nevoljai kušnji. I u Voæinu kao i u Marija Judu doèekao vas je likIsusove Majke sa srcem na grudima. Neka Marija pohrani usvoje majèinsko srce svakoga pojedinoga od vas, sjedinivaša trpljenja s patnjama svoga Sina, da se duhovnoosnaženi vratite svojim domovima, rekao je biskupŠkvorèeviæ i uruèio mons. Garanayju svoju knjigu "SvetišteGospe Voæinske". Mons. Garanay pozvao je požeškogbiskupa da sljedeæe godine sudjeluje na slavlju obljetnicesvetišta Marija Jud. Proèitao je pismo peèuškog biskupaUdvardyja koji je uz pozdrave biskupu, sveæenicima ihodoèasnicima, istaknuo: "Bog nas je pozvao u svoju Crkvu,da vjerom upoznamo njegovu preveliku ljubav, da u nama izdana u dan jaèa želju u ostvarenje navještaja evanðeoskenade." Biskup je zatim protumaèio smisao Godine vjere:"Prema uputama Svetog Oca u Godini vjere dublje æemoupoznavati sadržaj naše vjere, kako bismo je moglivjerodostojno svjedoèiti našoj braæi. U tom æe nam zadatkubiti na pomoæ Blažena Djevica Marija, Gospa vjere, njenprimjer i majèinski zagovor. Ona nas pouèava da što bolje isnažnije prihvatimo Božju rijeè i da se ona plodonosno usadiu naš život. Naš je život hodoèašæe. Svi smo mi hodoèasnici,prihvaæamo poteškoæe i spremni smo u našim srcimaprihvatiti Božji dar." Biskup Udvardy zahvalio je svojimsveæenicima i vjernicima što su se odazvali na hodoèašæe ina molitvu "za spasenje naše biskupije i za spasenje našeganaroda", kao i požeškom biskupu i voditelju voæinskogsvetišta Mladenu Šitivinu za gostoprimstvo.

Krunjenje slike Marije Triput Divne u DubrovnikuDubrovnik, 13.10.2012. (IKA)- Èlanovi Schoenstattskogpokreta okupili su se 13. listopada u crkvi Sv. Ignacija uDubrovniku na Danu hodoèasnièke Gospe koji proslavljajujednom godišnje. Posebnost ovogodišnjega hodoèasnièkogdana bilo je krunjenje slike Marije Triput Divne koja seposebno èasti u tom pokretu za kraljicu Dubrovaèkeschoenstattske obitelji. Gospinu sliku okrunio je dubrovaèkibiskup Mate Uziniæ. Na poèetku mise sve nazoène, meðu kojima i duhovnikapokreta u Hrvatskoj i voditelja prvog hrvatskogschoenstattskog svetišta u Maloj Subotici kod Èakovca o.Christopha Horna, pozdravila je glavna koordinatoricaDubrovaèke schoenstattske obitelji Danijela Lujo. Èlanovipokreta su u procesiji do oltara donijeli krunu, cvijeæe,posudu s molitvama, svijeæu i veliku sliku Marije TriputDivne ukrašenu cvijeæem. U homiliji biskup Uziniæpotaknuo je vjernike da Krist koji je oblikovao Marijin životbude i u središtu njihovih života te da od Marije uèe kakvitrebaju biti s Isusom. Uz èlanove schoenstattske obitelji iz raznih krajevaDubrovaèke biskupije na hodoèasnièki dan došli su i èlanovipokreta iz Neuma, Mostara i Crne Gore. S dvadesetakhodoèasnika iz Crne Gore, toènije iz Bara, Petrovca, Budve,Tivta i Lepetana bio je i don Dejan Turza koji je na krajumise pozvao obitelji iz schonstattskog pokreta da sudjeluju unekim programima u Crnoj Gori. Neda Radojèiæ Petriæ unarodnoj nošnji Boke kotorske predala je biskupu dar u znaksjeæanja na to njihovo hodoèašæe u Dubrovnik. Hodoèasnièkidan nastavljen je svjedoèanstvima vjernika o djelovanjuMajke Božje u njihovu životu, slavljem saveza s posvetomnovih èlanova, blagoslovom hodoèasnièkih svetišta,molitvom krunice i klanjanjem pred Presvetim OltarskimSakramentom. Na kraju susreta èlanovi Dubrovaèkeschoenstattske obitelji s okrunjenom slikom Marije TriputDivne, uputili su se do crkve Sv. Ðurða u Pilama.

Domovinske vijesti ika

10 17. listopada 2012. broj 42/2012

Hrvati iz BiH na hodoèašæu Majci Božjoj Bistrièkoj"Iz hrabre vjere poruèujemo: suoèit æemo se i s timizazovima. Crtajte entitete kako želite, ali nemate pravoizmjestiti nas iz rodnog kraja i zavièaja, nemate pravozanijekati da budemo i Hrvati i katolici. Nitko nema mandatda nam ta prava oduzme", poruèio kardinal Puljiæ - Vjernikeiz BiH na zauzetost za buduænost u svojoj zemlji ohrabrio jei apostolski nuncij u HrvatskojMarija Bistrica, 13.10.2012. (IKA) - "Umnoži našu vjeru"bilo je geslo ovogodišnjeg hodoèašæa vjernika Vrhbosanskenadbiskupije i Banjoluèke biskupije u Nacionalnomarijansko svetište Majke Božje Bistrièke. Više tisuæahodoèasnika iz BiH u subotu 13. listopada sudjelovalo je ueuharistiji koju je u Crkvi na otvorenom predvodiovrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, u zajedništvu sbanjoluèkim biskupom Franjom Komaricom i apostolskimnuncijem u RH nadbiskupom Alessandrom D'Erricom. Napoèetku Godine vjere to hodoèašæe bilo je molitva za vjeru uosobnom životu, životu obitelji te za djelovanje u javnosti.Kao sudionik Biskupske sinode u Rimu o novojevangelizaciji kardinal Puljiæ vjernicima je u propovijedigovorio o prenošenju vjere za koju je najvažnija obitelj, jerroditelji djeci prenose ono što žive. "Zato je potrebnoponovno saèuvati svetost braka i obiteljskog ognjišta, da biroditelji u svome domu uprisutnili radost vjere. To je ujednoi najsnažnija nova evangelizacija", istaknuo je kardinalPuljiæ. Za sveæenike, redovnike i katehete rekao je da oninadograðuju te obiteljske temelje kako bi mladi susreliKrista, a upravo u tom susretu snaga je vjere iz koje slijedisvjedoèenje: "Nova evangelizacija prvenstveno jesvjedoèenje vjere." Prema kardinalovim rijeèima, snagusvjedoèenju vjere daje molitva, sakramentalni život,euharistija, u èemu se oèituje naš identitet, da smo Kristovi.Vrhbosanski nadbiskup ukazao je i na važnost župe kao šireobitelji, što nam može pomoæi ustrajati u vjeri. A sasnažnom vjerom možemo biti i hrabri svjedoci u javnosti,"da se ne bojimo kada nas poènu napadati, prozivati idiskriminirati". Prema njegovu mišljenju, "premda to zovudemokracijom koja poèiva na ljudskim pravima, vidimo daje na djelu propala demokracija u kojoj je sve manjeostvarenih ljudskih prava i sve je manje jednakosti, a vrijedipravilo: tko je jaèi, taj ima veæa prava". Katolici i danastrebaju biti hrabri kao i naši preci u prva kršæanska vremenaili u doba turske vladavine na našem podruèju ili pak ukomunizmu, "pa zar da se u ovoj lažnoj demokraciji stidimovjere i da budemo kukavice", upitao je kardinal Puljiæ. S hodoèasnicima je podijelio i iskustvo Biskupske sinode ukojoj sudjeluje kao sinodski otac. Susreæuæi pastire Crkve sasvih kontinenata svijeta, kardinal Puljiæ je primijetio:"Biskupi iz zemalja gdje se bolje živi pesimistièniji su, a oniiz zemalja gdje je progonstvo i trpljenje, optimistièniji su.To me zadivilo. Vidim da je snaga ondje gdje postojispremnost na žrtvu, a gdje se dogodi uljuljanost, vjerastradava." Osvrnuo se i na trenutaènu politièku situaciju uBiH koja ne ide u prilog Hrvatima: "Vidimo i danas da ieuropska i domaæa politika, ali i hrvatska politika u BiH, iduprema tome da nas prekriže. Iz hrabre vjere poruèujemo:suoèit æemo se i s tim izazovima. Crtajte entitete kako želite,ali nemate pravo izmjestiti nas iz rodnog kraja i zavièaja,nemate pravo zanijekati da budemo i Hrvati i katolici. Nitkonema mandat da nam ta prava oduzme." Da bismo opstali utim prilikama odluèujuæa je vjernost duhovnim korijenima,kako je i zakljuèio kardinal Puljiæ: "Zavjet èinimo dakorijenje ne izdamo. Pomozi nam, Gospo, da se ne bojimožrtava. Ljudi žrtve sposobni su graditi buduænost."Vjernike iz BiH na zauzetost za buduænost u svojoj zemljiohrabrio je i apostolski nuncij u Hrvatskoj, a ranije u BiH,

mons. Alessandro D'Errico. "Mora biti jasno da obnovljenazauzetost za buduænost – koja nam se danas èini apsolutnohitnom – je zadatak koji se ne odnosi samo na one koji imajunajviše odgovornosti u društvu ili na crkvenoj razini. To sepitanje odnosi na sve, na svakoga u onom što može uèiniti.Ima onih koji mogu uèiniti više i onih koji mogu napravitimanje... Svi se moraju osjeæati pozvanima napraviti svoj dio,s osjeæajem kršæanske i graðanske odgovornosti." Izrazio jezadovoljstvo što je u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca svojeslužbe, razgovarajuæi na svim razinama, crkvenim ipolitièkim, o sadašnjosti i buduænosti hrvatskoga katolièkognaroda u Bosni i Hercegovini, naišao na otvorenost iraspoloživost u traženju prikladnijih rješenja za Hrvate uBiH. Svoju službu, pak, u Hrvatskoj smatra nastavkom onekoja mu je bila povjerena kao Papinu predstavniku u BiH odkraja 2005. godine: "Èinjenica je da su mi Sveti Otac ipoglavari Svete Stolice izrièito rekli da moja služba uRepublici Hrvatskoj mora biti shvaæena kao nastavak mojegsluženja hrvatskom katolièkom narodu koji je na tompodruèju toliko izmuèen." Podsjetio je na blizinu isolidarnost Svetog Oca s Hrvatima u BiH. Ujedno je izraziozahvalnost najvišim vlastima Republike Hrvatske, koje sumu posvjedoèile u razlièitim prilikama svoje istinskozanimanje i potpunu potporu za Hrvate u BiH: "Želja, zakoju molimo danas, je da zajedno možemo naæi pravarješenja za pitanja koja razmatramo, kako bi hrvatskikatolièki narod u Bosni i Hercegovini mogao nastaviti davatisvoj dragocjeni doprinos za sadašnjost i buduænost Zemlje, sjednakim dostojanstvom i jednakim pravima u odnosu nadruge konstitutivne narode."Na kraju mise kardinal Puljiæ vjernicima je podijelio potpunioprost koji je, uz ispunjene uvjete, za Godinu vjere odobriopapa Benedikt XVI. Hodoèašæe je završilo pobožnošæukrižnoga puta koju je predvodio banjoluèki biskup FranjoKomarica.

Požeška biskupija dodijelila stipendije uèenicima istudentimaPožega, 13.10.2012. (IKA) - I ove godine uz blagdan sv.Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale u Biskupskomdomu, u Dvorani bl. Alojzija Stepinca 13. listopada uruèenesu stipendije Požeške biskupije, koje su primili prije svegaoni koji dolaze iz obitelji s više djece i slabijih materijalnihmoguænosti, a dvoje njih primilo ih je kao nagradu jer su bilinajbolji maturanti Katolièke klasiène gimnazije u Požegi iVirovitici. Stipendiste i njihove roditelje pozdravio jepožeški biskup Antun Škvorèeviæ. Podsjetio je na 15.obljetnicu Požeške biskupije, svetkovinu sv. TerezijeAvilske, zaštitnice katedrale, te otvorenje Godine vjere,spomenuo socijalno stanje u Hrvatskoj i kazao kakoPožeška biskupija o znaèajnijim blagdanima nastoji oèitovatisvoju osjetljivost za one koji su u potrebi, meðu kojima su imladi bez dovoljno sredstava za svoje školovanje. Nakonmolitve i proèitanog ulomka iz Poslanice sv. PavlaRimljanima, biskup je podsjetio kako smo okruženimaterijalnom stvarnošæu koja je Božje stvorenje i kako namje ona potrebna za život. No, dodao je, kako se èovjek kaoduhovno biæe i neponovljiva osoba ostvaruje na dubljojrazini, meðu kojima je odnos prema drugoj osobi jedan odnajvažnijih. Poruèio je studentima i uèenicima da doktragaju za životnim ostvarenjem ne popuste napasti da ihprevari te sebe svedu na malo, na materijalno, jer sreæa nije uonom što èovjek ima nego u onom što on jest. Biskup jezahvalio Nedjeljku Androšu, v.d. ravnatelja biskupijskogCaritasa, za sve ono što je u tehnièkom pogledu uèinio sasvojim suradnicima za dodjelu stipendija.

Domovinske vijestiika

1117. listopada 2012. broj 42/2012

Grkokatolici hodoèastili na TrsatU povodu otvaranja Godine vjere i Velikog jubilejaKriževaèke eparhijeRijeka, 13.10.2012. (IKA) - U godini Velikog jubileja,proslave 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva uHrvatskoj te u Godini vjere, vjernici grkokatolièke župe sv.Æirila i Metoda na zagrebaèkom Gornjem gradu hodoèastilisu 13. listopada u svetište Majke Božje Trsatske.Dobrodošlicu im je izrazio fra Antun Jesenoviæ, gvardijansamostana. Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustogapredvodio je križevaèki biskup Nikola Kekiæ uz susluženjeo. Antuna Jesenoviæa, katedralnog dekana protojerejastavrofora Željka Pajiæa, protojereja Milana Stipiæa, o.Nenada Krajaèiæa i o. Danijela Hraniloviæa, gornjogradskogakapelana. Podsjeæajuæi na godinu Velikog jubileja, kadaKriževaèka eparhija slavi 400. obljetnicu obnove crkvenogazajedništva u Hrvatskoj te u Godini vjere koja je otvorena sazahvalnim sjeæanjem na 50. obljetnicu otvorenja II.vatikanskog koncila i 20. obljetnicu proglašenja KatekizmaKatolièke Crkve, vladika je u homiliji istaknuo da suhodoèasnici, voðeni Svetim Duhom pošli u gorje, našetrsatsko brdo iznad Rijeke da bi iskazali Bogu zahvalnost zaspomenute obljetnice i dogaðaje u svakodnevnom životunaše krajevne, ali i sveopæe Crkve. "Vjera, koju su mnogi od nas primili u okrilju obiteljskogdoma, od svojih roditelja - ljudi duboke vjere uprisutnjene usvakodnevnom životu kroz ljubav prema Bogu i bratuèovjeku, je dar koji treba iznova otkriti, njegovati isvjedoèiti. Ugledajmo se na presvetu Bogorodicu koja jerazmišljala nad dogaðajima vlastita života -pohranjujuæi ih usvoje srce, koja nije mogla dokuèiti njihov cilj, ali ih je svjerom i poniznošæu prihvaæala. Stoga smo i mi, gledajuæi uMariji uzor služenja Bogu u poniznosti i èistoæi srca,pozvani to isto èiniti! Predati se u potpunosti Bogu. Prolazitiživot temeljen na aktivnoj vjeri, s ufanjem i nadom u Krista -cilj je našega života!" poruèio je vladika Kekiæ. Na krajuarhijerejske liturgije otpjevano je mnogoljestvije papiBenediktu XVI., kardinalu Josipu Bozaniæu i nadbiskupuIvanu Devèiæu, sinodskim ocima, križevaèkom biskupu,hodoèasnicima te svim vjernicima Križevaèke eparhije kao isvim kršæanima diljem svijeta. U popodnevnim satima vladika Kekiæ služio je Moleben uèast presvetoj Bogorodici, stavljajuæi pod njezin zagovorzavršnu proslavu Velikog jubileja Križevaèke eparhije iGodinu vjere u koju smo zakoraèili.

Pastoralni dnevnik za 2013. godinuIzdanje Glasa Koncila priredio je dr. Ante CrnèeviæZagreb, 13.10.2012. (IKA) - Za jednostavnije i bržepastoralno planiranje u predstojeæoj godini, Glas Koncilaobjavio je pastoralni dnevnik za 2013. godinu. Pastoralnidnevnik prema Opæemu rimskom kalendaru i Nacionalnomeliturgijskom kalendaru Hrvatske biskupske konferencije iove godine je priredio proèelnik Hrvatskog instituta zaliturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji dr.Ante Crnèeviæ, OFM. Pastoralni dnevnik na 464 stranicedonosi najvažnije informacije i napomene za svakodnevnopastoralno planiranje: informacije o liturgijskim slavljima,pregledne tablice za izbor misnih obrazaca i pomiènihslavlja, slavlja nadbiskupija i biskupija u Hrvatskoj i BiH,kontaktne podatke svih ordinarijata u RH i BiH te svihvažnijih ustanova Crkve u Hrvata, naznake svetopisamskihèitanja za svaki dan te poticajne svetopisamske misli.Pastoralni dnevnik sadrži i mjeseèni planer i prostor zabilješke.

Svijet treba uvjerljivo svjedoèenje vjernikaZapoèela Godina vjere u Rijeèkoj nadbiskupiji - U svijetudanašnjice nije samo vjera u krizi, nego je prisutna opæakriza kreposti, upozorio nadbiskup DevèiæRijeka, 13.10.2012. (IKA) - Godina vjere u Rijeèkojnadbiskupiji sveèano je zapoèela 13. listopada misom koju jeu katedrali Sv. Vida predvodio rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ. "Vjera obvezuje svakoga od nas da postane živiznak prisutnosti Uskrsloga u svijetu. Ono što svijet danasposebno treba jest uvjerljivo svjedoèenje onih koji su,prosvijetljeni u umu i srcu Gospodinovom Rijeèju, sposobniotvoriti srce i um mnogih ljudi u želji za Bogom i pravimživotom", rijeèi su kojima je, èitajuæi proglas, na krajueuharistijskog slavlja nadbiskup sveèano otvorio Godinuvjere, dok se s balkona iznad oltara spuštala zastava.Simbolika otvaranja uma i srca bila je izražena veæ prijepoèetka mise. Vjernici su, hodeæi u procesiji iz obližnježupne crkve Uznesenja Marijina, zastali pred zatvorenimvratima katedrale. Nadbiskup je zatim vrata sveèano otvorioi poveo ljude u crkvu, a simboliku tog èina okupljenima jeobjasnio župnik mr. Mario Geriæ. U propovijedi je nadbiskup Devèiæ istaknuo kako je èovjekbiæe koje se, da bi se ostvarilo, da bi spoznalo istinu ismisao, mora služiti razumom i vjerom. Zato Ivan Pavao II.vjeru i razum naziva dvama krilima kojima se ljudski duhuzdiže k promatranju istine. "No, danas kao da se èovjek želi vinuti do istine i smislasvoga postojanja služeæi se samo jednim krilom, što èini svenjegove napore uzaludnim. Tako nas moderni znanstvenisvjetonazor uvjerava kako nas do istine vodi jedino znanost,što pokazuju njezini uspjesi. Zbog toga se na vjeru gleda sastanovitim podsmjehom i prezirom", upozorio je nadbiskup,objašnjavajuæi da iz te podjele vjere i razuma izviruproblemi suvremenog svijeta. "Godina vjere poziva nas da se suoèimo s jednim odtemeljnih problema današnjeg èovjeka i današnjecivilizacije, civilizacije koja se naginje sad na jednu, sad nadrugu stranu. A jedini ispravan naèin tog suoèavanja jestdijalog izmeðu pobornika tih opreènih shvaæanja. Zato bibilo poželjno u Godini vjere pokretati i voditi dijalog izmeðuljudi koji vjeruju i onih koji se smatraju ateistima iliagnosticima, kao i s pripadnicima drugih religija", rekao jenadbiskup.Vjernike je pozvao na upoznavanje, produbljivanje isvjedoèenje vjere. Istaknuo je da u svijetu današnjice nije usamo vjera u krizi, nego je prisutna opæa kriza kreposti. "Iza krize kreposti krije se zapravo ne samo duboka vjerska iantropološka nego i moralna i socijalna kriza. S krizomkreposti povezani su najdublji uzroci suvremene svjetskekrize. Zato bi trebalo govoriti o povratku vremena u kojemæe kreposti opet biti na cijeni. Duboka duhovna i društvenaobnova, koja je potrebna ne samo nama nego i cijelomsvijetu, neodvojiva je od povratka krepostima", rekao jenadbiskup, uputivši poziv vjernicima da ih Godina vjerepotakne i pospješi povratak istinskoj vjeri u Boga. "To æe imati za posljedicu i povratak ostalim naravnim inadnaravnim, ljudskim i božanskim krepostima, a time isveopæu crkvenu i društvenu obnovu", zakljuèio jenadbiskup.

.

Domovinske vijesti ika

12 17. listopada 2012. broj 42/2012

Dubrovnik: Otvorena Godina vjereGodina vjere na razini mjesne Crkve bit æe posebna i po300. obljetnici katedrale i 10. obljetnici dolaska u DubrovnikIvana Pavla II., i proglašenja blaženom Marije PropetogIsusa PetkoviæDubrovnik, 13.10.2012. (IKA) - Sveèanim euharistijskimslavljem koje je u dubrovaèkoj katedrali Gospe Velike usubotu 13. listopada predvodio dubrovaèki biskup MateUziniæ s tridesetak sveæenika i velim brojem vjernikaotvorena je Godina vjere za Dubrovaèku biskupiju. Kako je u propovijedi podsjetio biskup Uziniæ, Godina vjerena razini mjesne Crkve bit æe posebna i po 300. obljetnicikatedrale i 10. obljetnici dolaska u Dubrovnik poèasnoggraðanina Dubrovnika bl. Ivana Pavla II. i proglašenjablaženom Marije Propetog Isusa Petkoviæ. Ipak, Godina vjere nije tek sjeæanje na obljetnice "nego jejoš više godina u kojoj bi trebalo oživjeti u èitavoj Crkvi tupozitivnu napetost, tu težnju ponovno navijestiti Kristasuvremenom èovjeku, kakva je vladala u Crkvi u dobaotvaranja i radova Drugoga vatikanskog koncila", istaknuoje biskup i nastavio: "Da bismo to mogli, trebamo se prijesvega suoèiti s èinjenicom da se u našem svijetu i vremenuproširila duhovna pustinja jer je Bog nestao s ljudskogobzorja." Objašnjavajuæi pojam duhovne pustinje, biskup je naveomisli iz Papine propovijedi u prigodi otvaranja Godine vjereda bismo u tom iskustvu pustinje trebali "ponovno otkritiradost vjerovanja, njegovu životnu važnost za nas muškarcei žene". O problemu iskustva pustinje u Dubrovaèkoj biskupijibiskup Uziniæ je rekao: "Želimo li da se u Godini vjeresituacija promijeni nabolje, trebamo ponovno otkriti važnosti vrijednost vjerovanja, a onda – slijedeæi èasni primjer našihpredaka koji su nakon strašnog potresa koji je razorio ovajgrad s vjerom, nadom i ljubavlju podizali novi grad i novukatedralu, i slijedeæi tragove naših blaženika, poèasnoggraðanina ovoga grada bl. Ivana Pavla II. i bl. Marije odPropetoga – kao ljudi vjere, s Evanðeljem i vjerom Crkve uruci, kojima su dokumenti Koncila i Katekizam svijetliizrièaj, pokazati put onima koji su se u ovom gradu ibiskupiji izgubili u pustinji života, jer im je Bog nestao s …obzorja, a svakim danom ih ima sve više, osobito meðunašim mladima". To bi znaèilo onaj osobni "Vjerujem!" pretvoriti u zajednièki"Vjerujemo!" a ta zadaæa je teška. "Ne možemo je ispunitibez milosti koju æemo dobiti jedino ako vjera kojuispovijedamo bude i življena vjera", istaknuo je biskup tepod Marijinu zaštitu stavio nakanu "da se vjera kojuispovijedamo pretoèi u vjeru koju živimo", kao i svepastoralne projekte u Godini vjere. Na misi otvorenja Godine vjere umjesto Nicejsko-carigradskog vjerovanja moljena je "Ispovijed narodaBožjeg" koju je papa Pavao VI. izrekao na kraju Godinevjere 1967. - 1968. godine. Za prinos darova vjernici su, uzkruh i vino, donijeli Sveto pismo, knjigu DokumentiDrugoga vatikanskog sabora i Katekizam Katolièke Crkve.Sveèanosti trenutka svojim pjevanjem pridonijeli sukatedralni zborovi pod ravnanjem prof. Margit Cetiniæ, apribližavanju trenutka mladima Biskupijski zbor mladih podravnanjem prof. Luce Æatiæ. Prije mise u katedrali se molilakrunica s èitanjem izabranih tekstova Drugoga vatikanskogsabora i Katekizma Katolièke Crkve.

.

Otvorena Godina vjere u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji: Tematski susretÐakovo, 13.10.2012. (IKA/TU) - U nazoènosti brojnihsveæenika, redovnika i redovnica, vjerouèitelja i suradnika užupnoj katehezi, èlanova odbora za naviještanje pri župnimpastoralnim vijeæima, župnih dopisnika te ostalih župnihsuradnika i vjernika, u Ðakovu je 13. listopada sveèanootvorena Godina vjere u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.Prvi dio proslave zapoèeo je u Dvorani biskupa Mandiæa uzgradi Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice, kojaje bila pretijesna da primi sve koji su se odazvali pozivu.Rijeè pozdrava okupljenima je uputio dr. Josip Bošnjakoviæ,koji je ujedno i moderirao susret.Nakon uvodne molitve, predavanje na temu "Smisao i ciljeviGodine vjere" održao je dr. Stanislav Šota, koordinatorPastoralnog centra, koji je istaknuo kako je svaka godina uživotu Crkve, a tako i Godina vjere, izazov na novonastalepromjene i traženje odgovora na iste izazove. Istaknuvšikako je razlog nove evangelizacije u dubokoj promjenisuvremenog svijeta i društva, ustvrdio je kako govor osmislu Godine vjere mora iæi u smjeru promišljanjakršæanske vjere u kulturi suvremenog društva i èovjeka."Rascjep izmeðu evanðelja i kulture bez sumnje je dramanašeg vremena. Svaki napor u Godini vjere trebao bi iæismjerom plodnog evangeliziranja kulture, toènije reèeno,kultura. Kultura danas mora biti preporoðena susretom sevanðeljem. Taj susret neæe se dogoditi ako se Evanðelje nenaviješta", istaknuo je predavaè, upozoravajuæi kako je usvijetu i mentalitetu kulturološke zamagljenosti stvoren "kultmaterije" i "religioznost zlatnog teleta", a ljudska potreba zaBožjom rijeèi sve je manja."Drugi vatikanski koncil želio je 'novo, proljetno i vedro liceCrkve'. Što se ostvarilo pastoralno usmjerenim odlukama,nije ovisilo o dobro sroèenim tekstovima i dokumentima,veæ o svima koji su to 'morali i trebali' provesti u djelo",rekao je predavaè te naveo ciljeve Godine vjere, a to su daCrkva danas mora sebi objasniti, produbiti što je Objava,vjera i kerigma te potreba osobnog i potpunog prihvaæanjaBožjeg nauka i njegova pouèavanja vlastitim življenjem. O "Katekizmu Katolièke Crkve kao udžbeniku Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije kroz Godinu vjere" govorio je vlè.Josip Filipoviæ, nadb. povjerenik za liturgijski pastoral, kojije, meðu ostalim, naglasio kako Katekizam Katolièke Crkvepredstavlja izlaganje vjere Crkve i katolièkog nauka, kako ihnalazimo posvjedoèene i osvijetljene u Svetom pismu,apostolskoj Predaji i crkvenom Uèiteljstvu, a proglašenapostolskom vlašæu rimskog Prvosveæenika predstavljasigurno pravilo za pouèavanje vjere i valjano i zakonitosredstvo u službi crkvenog zajedništva. Povjerenstvo zaliturgijski pastoral pripremilo materijale koji æe pomoæi da seKKC sustavno èita i razmatra tijekom Godine vjere u svimžupama Nadbiskupije, sažete i otiskane u "Priruènomliturgijskom kalendaru – Godina vjere u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji".Predavanje "O sredstvima društvenog priopæavanja i ulozižupnih dopisnika u animiranju crkvene i društvene javnostiza upoznavanje sadržaja vjere Katolièke Crkve i promicanjunove evangelizacije" izložila je Martina Kuveždanin, tajnicaTiskovnog ureda Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. "Bašstoga što je projekt formiranja i ažuriranja mreže dopisnikajedinstven i autentièan za našu nadbiskupiju, smatramo da jevažno posebno vas istaknuti, usmjeriti i ohrabriti u Godinivjere", potaknula je predavaèica župne dopisnike tepodsjetila na susret nadbiskupa Srakiæa s predstavnicimamedija. "Kao što smo rekli njima, isto tako danas kažemo ivama, cijenjeni dopisnici: Raèunamo na vas, vašu pomoæ,zalaganje i dobru volju da baš vi budete 'Vrata vjere' vaše

Domovinske vijestiika

1317. listopada 2012. broj 42/2012

župe ili redovnièke zajednice. Vaša izvješæa vrata su krozkoja prolazi svatko to èita èlanke iz vaše župe te na taj naèinulazi u vjernièki život zajednice. Ukoliko se ne izvještava odogaðajima iz župe – vrata ostaju zatvorena, a vjera gubisvjedoèki karakter jer, iako pojedinci svjedoèe svojimživotima, izostaje svjedoèanstvo zajednice, kao poticajostalim župama i zajednicama", istaknula je. U nastavkuizlaganja u nekoliko je toèaka ocrtan lik župnog dopisnika tesu dani konkretni poticaji i upute za djelovanje župnihdopisnika u Godini vjere. Zakljuèujuæi predavanje,Kuveždanin je istaknula povjerenje koje Tiskovni ured ima užupne dopisnike.Nazoènima se potom obratio i nadbiskup Srakiæ, koji se togjutra vratio iz Rima, s otvaranja Godine vjere u sveopæojCrkvi. Pozdravio je mnoštvo okupljenih, prenoseæi pozdraveSvetog Oca kojega je susretao proteklih dana.

Otvorena Godina vjere u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji: Sveèano misno slavljePrineseni su znakoviti darovi vjernièkoga i crkvenog života:dokumenti II. vatikanskog koncila u spomen 50. obljetnicenjegova poèetka, Katekizam Katolièke Crkve te Izjave iodluke II. biskupijske sinode kojima se danas usmjeravaapostolat u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupijiÐakovo, 13.10.2012. (IKA/TU) - Nakon tematskoga susretau povodu poèetka Godine vjere, uslijedio je središnji diootvorenja Godine vjere – misno slavlje u ðakovaèkojprvostolnici Sv. Petra, koje je u koncelebraciji brojnihsveæenika predslavio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup MarinSrakiæ. "Sabrali smo se danas u katedrali, majci svih crkavanaše nadbiskupije, da u njoj zapoènemo Godinu vjere, daobnovimo onaj žar koji je zahvaæao crkvenu zajednicu odnjezinih poèetaka, da raspirimo onaj žar koji nas je nosio zavrijeme zasjedanja II. vatikanskog koncila, da se nadahnemoonim duhom koji je nosio biskupe, sveæenike, redovnike iredovnice toga vremena. Zapoèinjemo ovu Godinu vjereeuharistijom – Krist je poèetak i završetak svega, kakosvemira, tako i našega vjernièkoga i graðanskog života.Sabrani pokraj njegovog oltara, molimo da nas on, kaoDobri Pastir, provede kroz ovu Godinu, da puni ozbiljnostishvatimo što se od nas traži, kako bismo mladimgeneracijama mogli prenijeti raspoloženje otvorenosti premaGospodinu i njegovu duhu", rekao je nadbiskup Srakiæ,uvodeæi u misno slavlje.Na poèetku homilije nadbiskup je rekao kako je 11. listopadana Trgu Sv. Petra nazoèio trenutku kada je Sveti Otacotvorio Godinu vjere, na 50. obljetnicu zasjedanja II.vatikanskog koncila i 20. proglašenja Katekizma KatolièkeCrkve. "Sjeæamo se raspoloženja i oduševljenja prigodompoèetka Koncila, kada su se držale trodnevnice i devetnicediljem biskupije u našim župnim zajednicama. Crkve su nambile pune svaki dan, kao na ponoæki. To je bio pravi blagdankoji se slavio u ozraèju pune radosti. Gutali smo svaku vijests radija i novina. U to vrijeme mnogi su oèekivali da æeKoncil pokrenuti obnovu koja æe uroditi bogatim plodovima,no ubrzo se pokazalo da je Crkva u velikoj krizi. Zbogvelikih oèekivanja mnogi su se teško razoèarali. Nakon II.svjetskog rata došlo je do naglog i radikalnog razdvajanjaputa Crkve i puta kulture opæenito u svijetu, a napose uzapadnoj Europi", prisjetio se nadbiskup te ustvrdio kako senastala sekularna i individualistièka kultura nije zaustavilapred vratima Crkve, veæ ju je duboko prožela i iznutrauzdrmala kršæansku vjeru te snažno utjecala na ponašanjevjernika.Istaknuvši kako su se kršæani u posljednjim desetljeæimaèesto bavili socijalnim, kulturalnim i politièkim pitanjima,

dok se èinilo da je vjera, osnova svega toga, bila usputna."Meðutim, ona nije bila usputna, nego, još gore, ona senijekala. Kad je bilo rijeèi o društvenoj nauci Crkve moglose složiti sa sugovornicima, ali kad je bila rijeè o vertikalnojdimenziji vjere, mnogi o tome nisu htjeli ništa èuti. Moždasmo i mi vjernici tome krivi", rekao je nadbiskupokupljenima te posvijestio èinjenicu da je II. vatikanskikoncil bio "kristocentrièan", tj. središnja mu je tema bioKrist. Osvrnuo se na pitanja koja je Isus postavljao svojimnajbližima, a najznaèajnije od svih bilo je pitanje uèenicima:"A vi, što vi kažete tko sam ja?" "Jasan i odluèan Petrovodgovor uime ostalih uèenika bio je: Ti si Krist, sin Bogaživoga! Iz tog odgovora, iz te svijesti iz toga vremenskograzdoblja u kojem se rodio, živio, umro i uskrsnuo Isus izNazareta, roðena je naša kršæanska vjera. Da nije prvakršæanska zajednica vjernika odmah nakon smrti posljednjegapostola temeljila svoj život na toj vjeri, ne bi ni ona imalatemelj svoje vjere niti bi se razvio pokret koji se zovekršæanstvo", rekao je nadbiskup, istaknuvši kako æe o tomIsusovom pitanju i odluènom Šimunovu odgovoru trebatirazmišljati tijekom jedne godine, jer to pitanje povlaèi idruga pitanja što ih u svoj iskrenosti moramo postavitisamima sebi.Rekavši kako se od listopada ove godine pa nadalje odkršæana traži da vrlo ozbiljno u razmatranje uzmu pitanjevjere, nadbiskup Srakiæ pojasnio je da taj prijedlog poziva darevidiramo èinimo li doista sve, mislimo li u našoj zajedniciono što se odnosi na vjeru. Traži se ozbiljan ispit savjesti daprovjerimo ima li pastoralni prijedlog još svoju težinu, je litako izvoran da bi saèuvao sadržaje koji su nepovredivi, je lidalekovidan i uspijeva li još uvijek izazivati našesuvremenike.Zakljuèak toga jest taj da barem jednu godinu sve svoje sileupotrijebimo da bismo razjasnili i osnažili svoju vjeru,možda tražiti naèine kako probiti barijeru koja kršæane èestoodvaja od odraslih kojih najèešæe nema u njihovimzajednicama, ili od onih koji bez svoje odgovornosti neznaju za ljepotu kršæanske vjere, smatra nadbiskup. "Godinavjere mora uvjeriti u prvome redu nas same kako je lijepoimati vjeru, biti vjernik. I, naravno, dati svjedoèanstvo onjoj. Zbog toga je moramo slaviti", istaknuo je nadbiskup tena kraju homilije govorio o pet glavnih putova koje je papaBenedikt XVI. istaknuo za otvaranje ili ponovno otvaranjevrata vjere, a to su obraæenje i obnova Crkve i samihvjernika tako da njihovo svjedoèanstvo vjere bude doistaplodno, evangelizacija na temelju duboke vjere utemeljenana osobnom odnosu s Kristom koja zahvaæa naša srcasvojom ljubavlju po kojoj nas potièe na evangelizaciju,solidno i duboko poznavanje sadržaja vjere - Rijeè Božja tepoznavanje povijesti vjere i svjedoèanstvo ljubavi.Nakon homilije i ispovijedanja vjere uslijedila je molitvavjernika te prinos darova; uz euharistijske darove u kojimase ostvaruje dar Kristova Tijela i Krvi, prineseni su znakovitidarovi vjernièkoga i crkvenog života: dokumenti II.vatikanskog koncila u spomen 50. obljetnice njegovapoèetka, Katekizam Katolièke Crkve kojim æe se u župnimzajednicama nastojati hraniti èistoæu i cjelovitost vjere teIzjave i odluke II. biskupijske sinode kojima se danasusmjerava apostolat u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.Na samom kraju sveèanosti nadbiskup Srakiæ je istaknuo:"Kod prinosa darova doneseni su dokumenti našeBiskupijske sinode, koja se tako lijepo uklapa u Koncil iGodinu vjere; neka i taj dokument takoðer bude izvorrazmišljanja o našoj vjeri." Iznoseæi podatke o znaèajnojzastupljenosti i prisutnosti Hrvata na zasjedanju Biskupijskesinode u Rimu, nadbiskup je rekao kako je to dobar znaksudjelovanja, kao suradnika u otvaranju novih putova u

Domovinske vijesti ika

14 17. listopada 2012. broj 42/2012

novoj evangelizaciji. "Neka Gospodin prati sve ono što onitamo èine, neka prati sve nas da u Godini vjere doistashvatimo u èemu se sastoji nova evangelizacija, a sastoji se užaru, oduševljenju kojim su apostoli i njihovi uèenicinaviještali Krista. Neka tim žarom i mi budemo zahvaæeni,kako bismo mogli naviještati Krista bez kojega je svijetprava pustinja", zakljuèio je nadbiskup.Pjevanje Mješovitoga katedralnog zbora, pod vodstvommaestra Ivana Andriæa i orguljašku pratnju maestra VinkaSitariæa, dalo je posebno sveèanu notu proslavi otvaranjaGodine vjere u Ðakovu.

Biskup Mrzljak zaredio èetvoricu novih ðakonaVaraždinske biskupijeVaraždin, 13.10.2012. (IKA) - Misno slavlje s ðakonskimreðenjem u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinupredvodio je u subotu 13. listopada varaždinski biskup JosipMrzljak. Sveti red ðakonata primili su Siniša Blatariæ iz župeKoprivnièki Ivanec, Nikola Markušiæ iz župe Gorièan,Kristijan Stojko iz župe Sv. Martin na Muri i MarkoTilošanec iz župe Kotoriba.Koncelebriralo je tridesetak sveæenika, meðu kojima su bili ipoglavari i odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu naèelu s rektorom preè. mr. Anðelkom Košæakom te sveæeniciVaraždinske biskupije, a u slavlju su, uz ostale vjernike,sudjelovali kolege reðenika, njihove obitelji, rodbina iprijatelji te mnogobrojni vjernici iz njihovih župnihzajednica sa svojim župnicima.U propovijedi je biskup Mrzljak, podsjetivši kako je ovihdana u Rimu poèela Sinoda biskupa posveæena novojevangelizaciji za prenošenje kršæanske vjere te je otvorenaGodina vjere, istaknuo da se time želi produbiti svijest ovažnosti prenošenja Radosne vijesti, Rijeèi Božje. "Unatragdvije tisuæe godina ta se Rijeè Božja ponajprije prenosipreko onih koji su se odazvali Božjem pozivu. I danas mikao Crkva želimo ispuniti Isusovu zadaæu koju je dao svojimuèenicima da prenosimo i svjedoèimo Radosnu vijest. Unovoj evangelizaciji pozvani smo tu radosnu vijest prenijeti iuèiniti je prepoznatljivom èovjeku našeg vremena, èovjeku21. stoljeæa", rekao je biskup te nastavio: "Danas æemozarediti èetvoricu novih ðakona koji æe se pripremati zaprezbiterat. Oni su odrastajuæi u svojim obiteljima i župnimzajednicama èuli Božji poziv i odazvali se sa željom da se upotpunosti ostvare kroz služenje Bogu i Crkvi, i to nerijeèima, nego djelima i životom. Upravo je u tomeevangelizacija, u svjedoèenju životom, a ðakoni su pozvanisvjedoèiti Evanðelje svojim primjerom kršæanskog života.To neæe moæi samo vlastitim snagama, nego ukoliko budunavezani na duh Božji koji okuplja jednu svetu katolièku iapostolsku Crkvu. Koliko nas bude okupljao taj duh Božji,toliko æemo biti snažni navjestitelji Evanðelja. Upravo u ovovrijeme nove evangelizacije mi dobivamo nove poslanike zanavještanje Evanðelja, za prenošenje kršæanske vjere. Danassmo zajedno u molitvi kako bismo ispratili èetvoricu ðakonau službu nove evangelizacije i na put prema sveæeništvu dabi jednog dana i oni kao prezbiteri prenosili kršæansku vjerui evangelizirali nove zajednice i generacije. Neka to budenovost u njihovu životu i životu naše mjesne Crkve koja jedanas obnovljena i ojaèana", istaknuo je biskup Mrzljak tezaželio da ih na tom putu sve prati i zaštita Blažene DjeviceMarije i biskupijskih zaštitnika sv. Marka Križevèanina i bl.Alojzija Stepinca, koji su vjeru svjedoèili do muèeništva.Liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor Chorusangelicus pod ravnanjem i uz orguljašku pratnju mo AnðelkaIgreca.

Otvorena Godina vjere za Gospiæko-senjsku biskupijuÈuvajte se onih koji govore a ne èine, upozorio je biskupBogoviæ vjernike, pozvavši ih da jasno svjedoèe svojekršæanstvo u svakodnevnom životuGospiæ, 14.10.2012. (IKA) – Godina vjere sveèano je unedjelju 14. listopada otvorena u Gospiæu misom koju je ukatedrali Uznesenja BDM predslavio gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ. Biskup je vjernicima proèitao ipribližio svoju poslanicu "Napunimo svoje vjernièkesvjetiljke". Godina vjere sve nas poziva da pogledamo svojesvjetiljke i da ih ispunimo vjernièkim sadržajem. To nasnavodi na promišljanje koliko je toga u našoj vjernièkojpraksi saèuvalo samo vanjski oblik uljanice, ali se ne vidisvjetlo koje bi se od njih oèekivalo, za što je istaknut primjervelikih krizmanih slavlja koja èesto završavaju rastankom odCrkve, a na kojima se ne vidi je li važniji peèat dara DuhaSvetoga ili fotografija u skupocjenoj haljini s umjetnimnoktima? Krist poziva sve vjernike da ne doživljavaju vjerukao "privatnu stvar" nego da se ona oèituje pred svijetom, ujavnosti, u prvom redu poèevši od obitelji. Bitna je stvar dasupružnici zajedno mole, da zajedno idu u crkvu. Kuæa trebabiti tako opremljena da se prepoznaje kao vjernièka. Nijeloše vidjeti i umjetnièke slike i fotografije, ali kuæa bezikakvog vjernièkog znaka, križa i(li) slike, svakako odaje ivjernièku prazninu, rekao je biskup. Biskup je na kraju istaknuo: "Èuvajte se kvascafarizejskoga" upozorio je Isus svoje uèenike, a timeupozorava i nas. Èuvajte se onih koji govore a ne èine;pazite da se to i nama ne dogaða. I danas je taj kvasacprisutan na svim razinama, upozorio je biskup Bogoviæ.

Blagoslovljena crkva Sv. Ane u ŠiškovcimaSveèano misno slavlje predvodio nadbiskup Marin SrakiæŠiškovci, 14.10.2012. (IKA/TU) - U Šiškovcima, filijaližupe Cerna, blagoslovljena je 14. listopada obnovljena idograðena crkva Sv. Ane. Sveèano misno slavlje predvodioje ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ, uzkoncelebraciju domaæeg župnika Ilije Araèiæa, fra JosipaBlaževiæa, roðenog Šiškovèanina, te više sveæenika. Nadbiskup Srakiæ istaknuo je kako je posljednjih tridesetgodina u Hrvatskoj blagoslovljeno èetrdesetak novih crkava,što nije uobièajeno za ostale katolièke zemlje Europe, gdje jeveliki problem osipanje vjernika. U propovijedi je istaknuo kako je Krist temelj Crkve, anjegovi zidovi, ukrasi i stupovi su vjernici. "Crkvenazajednica nikada nije oskudijevala kamenjem kojim jegraðena, ali materijal treba ugraditi u zgradu da služi svrsikojoj je namijenjena. Crkvena zajednica je zajednica vjere,nade i ljubavi", rekao je mons. Srakiæ, te dodao: "U Slavonijise svaki èetvrti brak raspada. Ako je prema posljednjempopisu stanovništva u našoj zemlji 88% stanovnika katolika,pitam se gdje su ti katolici?" Župnik Araèiæ istaknuo je kako je temeljita obnova crkve uŠiškovcima trajala nekoliko godina, a obnovljeno jekrovište, uklonjena unutarnja lamperija, podrezani su zidovikako bi se riješio problem vlage. U konaènici dograðen je i novi dio koji je postojeæi prostorza misno slavlje udvostruèio jer je crkva u Šiškovcima bilapremala za sve veæi broj vjernika koji je dolazio na misu.Tom prigodom otvorena je Godina vjere u župi Cerna ifilijali Šiškovci.

.

Domovinske vijestiika

1517. listopada 2012. broj 42/2012

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemljeUz ekološku i kulturološku dimenziju, izložbom i štovanjemkruha iskazuje se i važna duhovna dimenzija tog projektaStarigrad-Paklenica, 14.10.2012. (IKA) - Kruh je izvor iizraz životne i duhovne snage, poruèio je zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ u propovijedi sveèanoga misnog slavlja kojeje u sklopu 21. manifestacije "Dani kruha – dani zahvalnostiza plodove zemlje" predvodio u nedjelju 14. listopada nasredišnjem trgu u župi sv. Jurja u Starigradu-Paklenici. Tadržavna i svehrvatska sveèanost pod pokroviteljstvomHrvatskog sabora okupila je oko 500 sudionika, a domaæinisu bili Opæina Starigrad-Paklenica i Zadarska županija. Udvorani hotela Alan u Starigradu na štandovima su biliizloženi razni plodovi i oblici kruha, peciva, kolaèa i drugihjela specifiènih za tradiciju pojedinog kraja. Odatle su sedjeca u narodnim nošnjama predvoðena don Ivom Æoriæemiz Boke kotorske u procesiji uputila mjestom do trga gdje jenadbiskup predvodio misu. "Smisao tog okupljanja jezahvaliti Bogu za dar života, za sve što nam je darovao i bitiponosan na tradiciju koju baštinimo. Dani kruha su ujednodani zahvalnosti za sve plodove zemlje. Molitvom iblagoslovom zahvalimo Bogu na uspjesima, plodovima idarovima kojima nas je podario", potaknuo je mons. Puljiæ,izrazivši priznanje da se takvim manifestacijama u vrtiæima,školama, domovima i odgojnim ustanovama želi pridonijetipotpunijem odgoju i obrazovanju. Time se želi kod uèenikarazvijati osjeæaj za zaštitu okoliša, kako bi na taj naèin boljeupoznali i njegovali biološke raznolikosti naše domovine."Na smotrama poput ove osjeti se bogatstvo i šarolikostnarodnih nošnji koju nemaju mnogi narodi. I na tojraznolikosti zahvalimo Bogu. Tom sveèanošæu se budisvijest o ekološkoj poljoprivredi i zdravoj prehrani te seizgraðuje pozitivan stav i odnos uèenika prema prirodi.Danas gradovi, nažalost, baš radi toga što su neprirodni zaljudski život i stanovanje, daju djeci dojam umjetnièkogsvijeta. A ovo je zapravo umjetnost: kad se naðeš na moru, ublizini brda, kad otkriješ ljepotu iskonske Božje prirode, kojanas èini 'normalnima'. Zato je važno u svijetu u kojem je sveviše ljudi koji žive u gradu, bez povezanosti s prirodom,razvijati ovakav osjeæaj i održavati ovakve manifestacije",rekao je mons. Puljiæ. Èestitao je svima na trudu kako sedjecu upoznaje s time kako nastaje kruh. "Ne nastaje utrgovinama gdje se prodaje. Ima proces kako se stvara, gdjeraste, kako se proizvodi. Osobito se daje naglasak da jestvaranje kruha oblikovalo i raznolikost obièaja. Nastoji sepouèiti mlade da je kruh izraz životne i duhovne snage – toje smisao tog slavlja", rekao je nadbiskup, poruèivši da se i umisi treba prepoznati kruh kao izraz životne i duhovnesnage. "Nije bez razloga Isus na Posljednjoj veèeri uzeokruh, blagoslovio ga i rekao uèenicima 'Uzmite i jedite, ovoje tijelo moje'. U središtu naše vjere i molitve je kruh kojiBožjim blagoslovom i njegovom snagom postaje njegovotijelo s kojim se hranimo kako bismo stekli potrebnuduhovnu snagu. U središtu mise prinosi se kruh kao plodzemlje i rada ruku èovjeèjih koji postaje kruh života. Svakamisa povezuje s dogaðajem Velikog èetvrtka kad je Isus usklopu židovske Pashe ustanovio euharistiju i najaviocivilizaciju ljubavi", istaknuo je mons. Puljiæ. Na smotru su donesene namirnice koje su uèenici radili suèiteljima na aktivnostima u školi i kuæi s roditeljima.Ekološki smisao projekta je, kroz izložbu plodova zemlje izsvih naših krajeva, ukazati na potrebu oèuvanja biološkeraznolikosti. Starinski naèini pripreme kruha i drugihplodova, a djeca su izložila i stari pribor i alat za pripremukruha i obradu zemlje, imaju za cilj oèuvati obièaje našegnaroda kao dio nacionalne kulturne baštine. Uz ekološku ikulturološku dimenziju, izložbom i štovanjem kruha iskazuje

se i važna duhovna dimenzija tog projekta. Sudjelovali supredstavnici 55 škola: po jedna osnovna i srednja škola izsvake hrvatske županije, uèenici iz Subotice u Vojvodini,mladi i predstavnici Ekumenskog centra Prèanj - don BrankoSbutega iz Boke kotorske, ustanova "Djeca Hrvati - hrvatskivrtiæ, osnovna škola, gimnazije, ðaèki dom" iz Budimpešte,a i BiH uèenici iz kantona Hercegovaèko-neretvanskog,Herceg-bosanskog, Zapadno-hercegovaèkog, SredišnjeBosne i Posavskog kantona. U dvorani hotela u sveèanomprogramu uz pjesme i recitacije održani su i prigodni govoripredstavnika škola, vlasti, Udruge Lijepa naša te Agencije zaodgoj i obrazovanje s ravnateljem Vinkom Filipoviæem iMinistarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. SveèanostDana kruha na županijskim razinama održava se od 1. do 31.listopada diljem Hrvatske u osnovnim i srednjim školama,djeèjim vrtiæima, ðaèkim domovima, razlièitim ustanovama,te na drugim mjestima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.Posljednjih nekoliko godina ta se sveèanost održava uhrvatskim školama i vrtiæima u susjednim zemljama ukojima živi znaèajna etnièka zajednica Hrvata. OrganizatoriDana kruha su Udruga Lijepa naša i Agencija za odgoj iobrazovanje. Suorganizatori su Zavod za školstvo iz Mostarai Hrvatsko nacionalno vijeæe iz Subotice, uz podršku Crkve ibrojnih institucija.

Priruèni liturgijski kalendar – Godina vjere uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupijiÐakovo, 14.10.2012. (IKA/TU) – Uoèi otvorenja Godinevjere, iz tiska je izašao Priruèni liturgijski kalendar – Godinavjere u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. Na temeljunaglasaka Apostolskog pisma pape Benedikta XVI. "Vratavjere" te smjernica Kongregacije za nauk vjere, KatekizamKatolièke Crkve u ovoj Godini vjere postaje temeljnimudžbenikom u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. U tomsmislu Nadbiskupijsko povjerenstvo za liturgijski pastoralpriredilo je materijale ugraðene u ovaj Kalendar, koji æepomoæi da se Katekizam Katolièke Crkve sustavno èita irazmatra tijekom Godine vjere u svim župnim zajednicamaNadbiskupije. Stoga Kalendar donosi brojeve iz Katekizmapredviðene za èitanje pojedinog dana, kako bi se tijekomGodine vjere proèitao veæi dio cjelina i brojeva na koje jeKatekizam podijeljen.Nadalje, Kalendar donosi i razlièitu liturgijsku graðu: zaeuharistijsko klanjanje uz otvorenje Godine vjere (èetvrtak11. listopada), za pobožnost Kristovom Križu (petak 12.listopada), za otvorenje Godine vjere u Nadbiskupiji –euharistijsko slavlje u katedrali-bazilici Sv. Petra u Ðakovu(subota 13. listopada), za otvorenje Godine vjere -euharistijsko slavlje u župnim zajednicama (nedjelja, 14.listopada) te liturgijsku graðu za mise zornice 2012. "Materijali su pripremljeni s ciljem da se veæi dio KKCproèita zajedno s vjernicima, kako bi oni bolje upoznalisadržaje vjere svoje Crkve i uz njih srcem prionuli te da seoko tog 'udžbenika' vjere Katolièke Crkve razvija dubljasvijest o temeljima crkvenog zajedništva te o tradicijicrkvenog nauka", kaže se, meðu ostalim, u predgovorunadbiskupa ðakovaèko-osjeèkog Marina Srakiæa koji pozivasve da s vedrom evangelizacijskom zauzetošæu te osobnim izajednièkim životnim svjedoèanstvom žive milosne daneGodine vjere.Svi pripremljeni materijali dostupni su i na web straniciÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije (www.djos.hr), u izbornikuGodina vjere.

Domovinske vijesti ika

16 17. listopada 2012. broj 42/2012

Otvaranje Godine vjere u Splitsko-makarskojnadbiskupijiSplit, 14.10.2012. (IKA) - U povodu otvaranja Godinevjere, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ je svjernicima slavio misno slavlje u nedjelju 14. listopada usplitskoj katedrali Sv. Dujma, a svaki je župnik toga dana spovjerenim narodom Božjim u svojoj župi sveèanim misnimslavljem i prigodnom propovijedi otvorio Godinu vjere. Nasamome poèetku euharistijskoga slavlja nadbiskup jeproèitao svoj proglas uz Godinu vjere koji je uputiožupnicima zadavši da se proèita na nedjeljnim misnimslavljima. U propovijedi je nadbiskup Barišiæ protumaèioevanðeoski tekst koji donosi susret Isusa i bogatog mladiæa(Mk 10,17-22). Mladiæ iskreno pita Isusa što treba èiniti dabi baštinio život vjeèni i oèituje svoju èežnju za pravimživotom. Poput toga mladiæa svi mi èeznemo za ispunjenim isretnim životom. Ta težnja za sreæom upisana je u èovjekovgen. Nezadovoljstvo osjeæa onaj tko je ugrožen, kojemu nisuzadovoljene osnovne potrebe dostojanstvenoga ljudskogživota, nezaposleni, onaj s malim primanjima, bolesni iizolirani. Ali, nezadovoljstvo èesto osjeæaju i bogati,uvaženi, lijepi i zdravi. Oni otkrivaju da je za sretan iispunjen život potrebno nešto više. Pitamo se koji je putsreæe? To je Put koji je u naše duše upisao Onaj èija smodjeca Božja", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup. Onošto je takoðer važno zakljuèiti iz spomenutoga susreta je toda mladiæ ozbiljno raèuna s Isusovom pomoæi. Pristupa mujer je osjetio da je On onaj koji mu može dati pravi odgovor.Isus stavlja mladiæa pred izbor: sve što ima ili poæi zaIsusom. Na izboru je njegovo bogatstvo i Isus. Jedno i drugone ide skupa. Ako želi od Isusa primiti istinsko bogatstvoonda se mora osloboditi onoga što ga prijeèi, od navezanosti.Sveto pismo ne velièa siromaštvo, nego upozorava na zamkei opasnosti koje bogatstvo stavlja pred èovjeka. Kamo sreæeda imamo više bogataša koji dijele svoj imetak s potrebnima,naglasio je nadbiskup Barišiæ, dodavši da su u evanðeljuneimenovani bogataši zatvorena srca, a imenovani oni kojisu otvorili srce pred Bogom (Zakej, Nikodem, Matej, Josipiz Arimateje i dr.). Drugi dio svoje homilije nadbiskup je posvetio Godini vjere."Ovo milosno vrijeme na poseban nas naèin poziva dapropitamo i produbimo svoju osobnu i zajednièku vjeru uIsusa Krista. Vjera nije znanje ni emocija nego susret saživim Bogom, Isusom Kristom. Zato je važno poznavatisadržaj naše vjere, koji je sadržan u Svetom pismu, uKatekizmu Katolièke Crkve i u Dokumentima Drugogavatikanskog sabora, ali i produbljivati svoju vjeru u tesadržaje. 'Biti kršæanin' znaèi vjeru poznavati, slaviti, živjeti,naviještati i svjedoèiti. Kao kršæani pozvani smo èiniti ovajsvijet bogatijim duhovno i materijalno", poruèio jenadbiskup Barišiæ, zazvavši zagovor salonitanskih svetacasv. Dujma i sv. Staša.

Otoèac: Susret župnih pastoralnih vijeænikaOtoèac, 14.10.2012. (IKA) - Susret èlanova župnihpastoralnih vijeæa Gospiæko-senjske biskupije, koji je okupioviše od 300 vijeænika iz veæine župa svih šest dekanata,održan je 14. listopada u Otoècu. U prvom dijelu susretaprofesor na KBF-u u Splitu dr. don Ante Mateljan održao jepredavanje na temu "Ususret Godini vjere", dok je namisnom slavlju biskup Mile Bogoviæ govorio o plodovimaII. vatikanskog sabora. Vijeænike je na poèetku susreta ukinodvorani Gackoga puèkog otvorenog uèilišta pozdraviodomaæin, župnik Otoèca i generalni vikar biskupije mons.mr. Tomislav Šporèiæ.

Vjernici Krèke biskupije hodoèastili na TrsatBiskup Župan otvorio Godinu vjere u Krèkoj biskupijiRijeka, 14.10.2012. (IKA) - Tradicionalno godišnjehodoèašæe vjernika Krèke biskupije Majci Božjoj Trsatskoju nedjelju 14. listopada predvodio je krèki biskup ValterŽupan sa 40-ak sveæenika. Prije poèetka euharistijskogslavlja mladi iz Krèke biskupije pod vodstvom biskupijskogpovjerenika za mlade vlè. Saše Ilijiæa izveli su polusatniprogram kojim su kroz molitvu, pjesmu i ples podsjetili naMarijinu savršenu vjeru koja svim vjernicima treba biti uzoru odlukama.Na poèetku misnog slavlja biskup Župan proèitao je proglaskojim je otvorio Godinu vjere u Krèkoj biskupiji: "U ovojmilosnoj prigodi, danas, na poèetku Godine vjere i ja vamaupuæujem poziv: vjernici Krèke biskupije, otvorimo svojepameti i srca Bogu te obnovimo i produbimo svojepovjerenje u Boga. Otkrijmo iznova sadržaj vjere koju sesrcem vjeruje, ustima ispovijeda, u liturgiji slavi i moli, teživotom svjedoèi. Neka ovo bude milosna Godina našegobnovljenog obraæenja Isusu Kristu, jedinom Spasiteljusvijeta, kako bi na njegov upit svakome od nas: 'Što ti kažeš,tko sam ja', odgovorili s povjerenjem: 'Ti si Krist Sin živogaBoga, Spasitelj. Kome æemo drugome iæi, ti imaš rijeèivjeènoga života'". Misna èitanja i molitvu vjernika èitali su predstavnici raznihdekanata dok je pjevanje predvodio župni zbor iz Krkakojem su se pridružili pjevaèi iz ostalih župa.U propovijedi je mons. Župan podsjetio na pitanje koje je ujednoj prilici Isus postavio svojim apostolima: "Hoæe li Sinèovjeèji kada doðe naæi vjere na zemlji?" i nastavio: "Kaošto je u Isusovo vrijeme bilo ljudi koji su mu povjerovali ionih koji nisu povjerovali, tako je Isus ovim pitanjem daonaslutiti ne samo da æe uvijek biti ljudi koji æe vjerovati ionih koji to neæe, nego da æe biti vremenskih razdoblja kadaæe zbog raznih razloga vjera oslabiti". Kriza vjere u mnogimslojevima društva potaknula je papu Benedikta XVI. daproglasi Godinu vjere, a kada u životu ljudi nestane Boga, tj.vjere, tada nastaju praznine koje raðaju nemirom inezadovoljstvom. "Do krize vjere dolazi i zbog pomanjkanja pouèenosti, lošegpoznavanja evanðelja i vjere", rekao je biskup Župan iupozorio da "ima onih koji veæ godinama na podruèju Krèkebiskupije bez ikakve veze sa školskim predmetom kojipredaju stalno lažu uèenicima o Bogu i Crkvi i takouništavaju klicu vjere u najmlaðima i sablažnjavaju ih".U nastavku propovijedi biskup Župan iznio je primjer MajkeBožje, žene istaknute vjere, koja je povjerovala ono što joj jenaviješteno po anðelu, vjerom je zaèela Božjega Sina,potaknuta vjerom slijedila je Isusa i vjerovala je u Njegovouskrsnuæe. "Utjeèimo se Mariji da nam se njezinimzagovorom otvore oèi srca da znademo prepoznati i otkritizablude i prijevare; ona neka uništi sva kriva vjerovanja ineka uèini da u nama raste i podrži se vjera koju je onaimala", zakljuèio je biskup Župan. Na kraju mise krèki biskup je pred slikom Majke BožjeTrsatske izmolio posvetnu molitvu.Na poèetku Godine vjere biskup Župan je vjernicima svojebiskupije uputio pismo koje je podijeljeno hodoèasnicima naTrsatu, a uz njega i raspored biskupijskih susreta u Godinivjere.

.

Domovinske vijestiika

1717. listopada 2012. broj 42/2012

Otvorena Godina vjere u Sisaèkoj biskupijiÈesto se dobre stvari odbacuju jer ih se ne razumije, jer ihse ne poznaje. Tako i evanðelje mnogi danas smatrajustaromodnim te ga ili odbacuju ili su prema njemuravnodušniSisak, 14.10.2012. (IKA) - "Radujem se ovom našemzajedništvu i euharistiji na kojoj za našu Biskupijuproglašavamo Godinu vjere koju je 11. listopada, otvorioSveti Otac u Rimu. Neka ovo vrijeme milosti i u našojSisaèkoj biskupiji urodi duhovnim plodovima, plodovimasvetosti i radosti, porasta i uèvršæenja vjere, nade i ljubavi",rekao je u homiliji sisaèki biskup Vlado Košiæ, predvodeæi unedjelju 14. listopada u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Siskusveèano misno slavlje u povodu proglašenja Godine vjere utoj biskupiji. Koncelebrirali su katedralni župnik IvicaMaðer, župni vikar iz sisaèkog Galdova fra Pero Kelava,umirovljeni župnik preè. Alojzije Petranoviæ i trajni ðakonVjekoslav Uvaliæ. Obraæajuæi se brojnim vjernicima i predstavnicimazajednica, biskup je podsjetio kako je papa Benedikt XVI.otvorio Godinu vjere na sam dan kada je prije toèno 50godina otvoren Drugi vatikanski sabor. "Taj je 21. sveopæi iliekumenski koncil u to vrijeme nazvan novim Duhovima, kaoi proljeæem Crkve. Doista, u novom vremenu trebalo jeslijediti proroke koji su hrabro naviještali potrebu otvaranjaCrkve svijetu da bi današnji èovjek razumio ono što sevjekovima u Crkvi naviješta na jedan – možda nekimanerazumljiv naèin. Nije se radilo o tome da se izmijene iliprilagode istine vjere, ne, one su vjeène, ali njihovopredstavljanje današnjem èovjeku treba se promijeniti – daih on razumije. Doista, èesto se dobre stvari odbacuju jer ihse ne razumije, jer ih se ne poznaje. Tako i evanðelje mnogidanas smatraju staromodnim te ga ili odbacuju ili su premanjemu ravnodušni. Sve je više, nažalost, upravo takvih.Upravo je zato pokrenut Koncil, upravo je zato na njegovu50. obljetnicu otvorena Godina vjere – da se stara vjera idanas utjelovi, da danas živi, obnovljena i èista, u svojojizvornosti i sjaju, ali i u ruhu naših dana, shvaæena iprihvaæena od današnjih ljudi", pojasnio je biskup. Istaknuoje i kako je vjera Božji dar i nitko ne može sam sebi darovationo što je milost Božja. "Pa ipak, da bismo došli do toga danam Bog može dati dar vjere potrebno je poduzeti sve što jeu našim moæima. Tako su na prvom mjestu pozvani roditeljinavijestiti i prenijeti vjeru svojoj djeci. Nadalje, tu susveæenici i vjerouèitelji. Sveæenici su kao župnici i župnivikari prvi nositelji župne kateheze, što znaèi da oni trebajuuvoditi djecu i mlade u život župne zajednice, te vjerouèiteljikoji u školama pouèavaju djecu i mlade o vjeri. Oni imprenose znanje o vjeri i zato su nam oni dragocjeni. Naèinkako im oni govore treba biti svjedoèenje", istaknuo jebiskup. "Ono što se vjeruje, to se prenosi svojim stavom igestama, naèinom kako se o tome govori, èitavim svojimbiæem. To je najvažnije. Zato su nam prevažni svjedoci. I usveæenicima, i u ðakonima, i u roditeljima – ocu, majci,djedu, baki – u svim èlanovima obitelji, u vjerouèiteljima,župnim katehetama, u svim èlanovima naših župnihzajednica – želimo i trebamo svjedoke vjere", rekao jebiskup. Nakon homilije predstavnici dijecezanskih sveæenika,redovnika i redovnica, bogoslova, sjemeništaraca ikandidatica, obitelji i vjernika, invalida i bolesnih, braniteljai mladih zapalili su po jednu svijeæu za svaku zajednicu,predstavljajuæi tako i osam dekanata Sisaèke biskupije.Ljepoti toga dogaðaja pridonio je i Biskupijski zbor podravnanjem profesorice crkvene glazbe Jelene Blaškoviæ dokih je za orguljama pratila Marijana Boèek.

U Molvama otvorena Godina vjere za VaraždinskubiskupijuMolve, 14.10.2012. (IKA) - Godina vjere za Varaždinskubiskupiju sveèano je otvorena misnim slavljem koje je unedjelju 14. listopada u župnoj crkvi Uznesenja BDM uMolvama predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Meðubrojnim vjernicima u misi su sudjelovali izvoðaèi iorganizatori ovogodišnjeg jubilarnog 10. festivalamarijanske duhovne glazbe pod nazivom "Marijafest", kojije 13. i 14. listopada održan u marijanskom svetištu uMolvama. Bila je to ujedno misa zahvalnica za plodovezemlje i darove ljudskih ruku, a liturgijsko pjevanje animiraoje Zbor mladih Varaždinske biskupije. U Službi rijeèi imolitvama vjernika sudjelovali su predstavnici mladih izsvih krajeva Varaždinske biskupije. S biskupom jekoncelebriralo više sveæenika, meðu kojima i predstojnikbiskupijskog Ureda za pastoral mladih Tihomir Kosec,sveæenici iz okolnih župa te domaæi sinovi molvarske župekoja je dala veæi broj duhovnih zvanja, osobito u redufranjevaca konventualaca. Pozdravne rijeèi na poèetku miseuputio je domaæi župnik fra Tomislav Glavnik, OFM conv. Biskup Mrzljak u homiliji je iznio svoju poruku koju jeuputio u prigodi Godine vjere i koja je toga dana proèitanana misama u svim župama Varaždinske biskupije. Podsjetioje da je u èetvrtak 11. listopada papa Benedikt XVI.proglasio Godinu vjere na 50. obljetnicu poèetka II.vatikanskoga sabora koji je zapoèeo 1962. godine i 20.obljetnicu Katekizma Katolièke Crkve koji je kao plodKoncila objavljen istoga nadnevka 1992. Na spomen tihjubileja ove godine zapoèela je u Rimu Sinoda biskupa podnaslovom "Nova evangelizacija za prenošenje kršæanskevjere", rekao je biskup, dodavši da je velika veæina vjernikau Varaždinskoj biskupiji i našoj domovini Hrvatskoj vjeruprimila od svojih roditelja, od svojih predaka i tako jekatolièka vjera postala èvrsta tradicija u našemu narodu veæod VII. stoljeæa. Bogu smo zahvalni za dobre temelje vjere unašem narodu i u svojim obiteljima, ali ta vjera mora postatii vjera svakoga od nas pojedinca, poruèio je biskup koji je unastavku govorio o tome što je uopæe vjera, istaknuvši da jevjera milosni dar koji Bog daje èovjeku i koji ju je pozvanuèvršæivati. Zatim je potaknuo roditelje da budu prvivjerouèitelji svojoj djeci: Na to imate pravo i dužnost posvim moguæim zakonima i propisima. Hrabro se zalažite zasvoja prava u našem društvu u Hrvatskoj u kojem, ponekad,neki žele nametnuti neka svoja pravila koja su u suprotnostis naravnim i vrhovnim vrednotama. Vjerouèiteljima, koji uškoli prihvaæaju najmlaðe kojima èesto dopunjuju ono što imnedostaje u obiteljima, poruèio je da prate odrastanje mladihu njihovim presudnim godinama kada se formiraju i postajuzreli ljudi: Budite svjedoci vjere mladima u razredu, akolegama u zbornici. Izabranim zastupnicima naroda umjesnim, ali i najvišim institucijama upravljanja državom,poruèio je da ne zanijeèu svoju vjeru: Vjera je osobna, alijavna stvar, ona se ne skriva nego se oèituje u životupojedinca, ali i zajednice. Djelatnicima u medijima poruèioje da pokušaju u životu ljudi pronalaziti dobre i pozitivnevrijednosti jer æemo na taj naèin postajati bolji. Sveæenicimaje poruèio da kao svjetionici vjere uvijek èine više i bolje, ito iz osobne vjere i svoga poslanja, a sve vjernike dapodržavaju vjeru svojih sveæenika svojom molitvom, te da seuzajamno jaèaju u vjeri. Na kraju je istaknuo da Godinavjere poèinje u mjesecu listopadu kada se revnije molimolitva krunice, dodavši da se moleæi krunicu na najboljimoguæi naèin uèvršæuje svoju vjeru. Isti dan naveèer užupnoj crkvi održan je festival na kojem je izvedeno 20marijanskih pjesama s kojima su izvoðaèi nastupili naproteklih devet festivala.

Domovinske vijesti ika

18 17. listopada 2012. broj 42/2012

Otvorena Godina vjere u Požeškoj biskupijiU ovom trenutku nevoljne hrvatske situacije, gdje mnogiostaju bez radnog mjesta i osnovnoga za život, izazovno jepodijeliti s drugim i ono malo što imamo, da nitko ne živiispod razine dostojanstvaPožega, 14.10.2012. (IKA) - U predveèerje blagdana sv.Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale i gradaPožege, 14. listopada, sveèanim euharistijskim slavljemkojim je predsjedao požeški biskup Antun Škvorèeviæotvorena je Godina vjere u Požeškoj biskupiji.Koncelebrirali su ðakovaèko–osjeèki nadbiskup i metropolitMarin Srakiæ, srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ ibjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Sveèanomprocesijom iz katedrale Sv. Terezije u dvorište Doma papeIvana Pavla II. poèela je misa na otvorenom na kojoj su seokupili svi sveæenici Požeške biskupije s èlanovima župnihpastoralnih i ekonomskih vijeæa, redovnice, bogoslovi,vjerouèitelji i brojni drugi vjernici iz svih krajeva biskupije,osobito iz Požeškog arhiðakonata. Na poèetku slavlja biskupŠkvorèeviæ pozdravio je sve okupljene i istaknuo: "Svelikom vjernièkom poniznošæu duboko danas zahvaljujemoBogu za 15-ogodišnje dragocjeno dobro zajedništva našepožeške mjesne Crkve i to u svijesti da je to zajedništvo daruskrsloga Gospodina u snazi njegova Duha te istodobno siskrenom i živom spremnošæu prihvaæamo poziv papeBenedikta XVI. i otvaramo Godinu vjere. Tijekom svetogvremena koje zapoèinje želimo svoju pripadnost jednoj,svetoj, katolièkoj i apostolskoj Crkvi obnoviti u svojojmjesnoj Crkvi, uèvrstiti, oèistiti i posvjedoèiti aktivnimsudjelovanjem na programima koje je oblikovaloprezbitersko vijeæe i druga biskupijska tijela. U središtunaših nastojanja bit æe svakodnevna molitva za dar vjere,kateheza dubljeg upoznavanja cjelovitog sadržaja vjere poKatekizmu Katolièke Crkve, nastojanje oko vjernosti IsusuKristu u osobnom, obiteljskom i javnom životu. Sva našaŽupna pastoralna vijeæa primit æe u ovom slavlju knjiguKatekizma Katolièke Crkve kao znak i poziv na zauzetoostvarivanje poslanja naviještanja i svjedoèenja Isusa Kristaraspetog i uskrslog, koje nam je povjereno u krštenju". U homiliji biskup Škvorèeviæ izrazio je radost i zahvalnostBogu za sve okupljene sveæenike, bogoslove i sjemeništarce,redovnike i redovnice roditelje i djecu. Prisjetio se velikogdogaðaja II. vatikanskog sabora i njegovih plodova, naposeKatekizma Katolièke Crkve. "Drugi vatikanski saborpostavio je jake orijentire. Mi smo u vremenima u kojimakao da oni nestaju te nam je Sveti Otac želio Godinom vjereusmjeriti pogled oèiju i srca na one blagoslovljene sadržajekoji su napisani u svjetlu Duha Svetoga". Biskup je potomspomenuo kako je u saborskim dokumentima istaknutoznaèenje Objave i njezina vrhunca u Isusu Kristu, njegovadjela spasenja koje se slavi u liturgiji, Crkve kao živogorganizma, tijela Kristova i zakljuèio kako se tijekomGodine vjere u suvremenim okolnostima valja obnoviti usvijesti prave vjere i života u skladu s Božjim naumom.Tumaèeæi evanðeoski tekst iz Markova evanðelja,prispodobu o bezimenom mladiæu koji je upitao Isusa "štomu je èiniti da baštini život vjeèni", biskup je primijetio dasmo i danas svjedoci borbe za život u hrvatskom društvu, alida je pitanje do kuda ona seže. Rekao je da je mladiæ kojidolazi Isusu bio bogataš, da mu ono nije bilo dostatno, tražioje više. "Željan je bio onoga što je Bog probudio u njegovusrcu, htio je život vjeèni". "Borite se za materijalno damožete živjeti svoje ljudsko dostojanstvo, ali ne dopustite davaša borba završi na tome, jer vi ste daleko dublja biæa",istaknuo je biskup Škvorèeviæ. Mladiæ iz prispodobe nijeimao snage ostaviti svoje bogatstvo i poæi za Isusom. No,Petar i njegovi ostavili sve i pošli za Isusom koji im obeæava

da æe primiti puno više nego li su napustili. "Sve ono što jeizvan Isusa Krista jest život, ali zapravo životarenje. Ali onošto je ukorijenjeno u njega, sigurno je život. Po svomkrštenju ušli smo u baštinu njegove pobjede nad smræu,poèela je njegova vjeènost u nama, i kad ona tako poène uHrvatskoj, neka nitko ne kaže da je to malo, ili da je to šala.Ako u meni i u tebi poèinje Božja vjeènost, kako se neradovati i kako ne svjedoèiti to drugima", upitao se biskupŠkvorèeviæ. Tumaèenje evanðeoske prispodobe biskup jezakljuèio rijeèima: "Bog je stvorio materijalno bogatstvo, nezato da vježbamo svoju sebiènost i u njoj potonemo, da našasudbina ide samo do kud seže materijalno, nego da gaupotrijebimo, podijelimo s drugima i na taj naèin idemoIsusovim putem, koji za nas nije dao tek nešto, nego samasebe. Taj 'dati' u materijalnom smislu velik je iskorak. Uovom trenutku nevoljne hrvatske situacije, gdje mnogi ostajubez radnog mjesta i osnovnoga za život, izazovno jepodijeliti s drugim i ono malo što imamo, da nitko ne živiispod razine dostojanstva. To znaèi svojim životom biti zadrugoga. Tako se promièe život vjeèni, a snagu za takavnaèin postupanja pronalazi se samo na koljenima, u molitvi,po kojoj nas može zahvatiti djelotvorna, oštra Božja rijeè, iskrojiti na mjeru Isusovu", rekao je biskup. Još je dodaokako Isusovo postupanje u evanðelju prema mladiæu "otkrivaevangelizacijsku metodu kojom nam je nastupati u poslanjutijekom Godine vjere na svim razinama našega društva. Isusvoli mladiæa, poštuje njegovu slobodu, poziva ga da - akoželi - poène živjeti na njegov naèin, obrazlaže mu zašto je todobro, te ga poštuje i onda kad ga on napušta". Slijedio je èin otvorenja Godine vjere, oglasila su sekatedralna i sva druga zvona u Požeškoj biskupiji, aokupljeni vjernici upalili su svijeæe na uskrsnoj svijeæi izapjevali geslo Godine vjere "Umnoži nam vjeru". Potom su,predvoðeni biskupima ispovjedili vjeru Crkve Katolièke itako se pridružili papi Benediktu XVI. i cijeloj CrkviKristovoj po svem svijetu. Nakon ispovijesti vjere biskupŠkvorèeviæ je voditeljima Odbora za naviještanje Božjerijeèi svih Župnih pastoralnih vijeæa u Požeškoj biskupijiosobno predao knjigu "Katekizam Katolièke Crkve".Povjerio im je da pod vodstvom župnika u Godini vjere izKatekizma sustavno organiziraju kateheze u župama inavještaju Isusa umrloga i uskrsloga kako bi ga u snazi Duhabolje upoznali, pravom vjerom živjeli i javno svjedoèili tepostali dionici vjeènosti. Èin predavanja Katekizmapopraæen je himnom Godine vjere "Credo, Domine", anakon svake njegove kitice svi su pjevali geslo "Umnožinam vjeru". Na završetku euharistijskog slavlja biskup Škvorèeviæ je prviputa predvodio "Molitvu za dar vjere" koju æe svi vjernicisvakodnevno moliti tijekom Godine vjere nakon svake miseu crkvi. Potom je biskup èestitao svetkovinu sv. TerezijeAvilske, zaštitnice katedrale i istoimene župe te gradaPožege. Misno slavlje pjesmom je pratio mješoviti katedralnizbor pod vodstvom i uz orguljašku pratnju mo AlenaKopunoviæa Legetina te uz sudjelovanje župnog zbora izDavora i drugih župa. Prije euharistijskog slavlja prireðen je glazbeno-molitveniprogram za mlade koji je predvodio Želimir Žuljeviæ,vjerouèitelj Katolièke gimnazije u Požegi, sa suradnicima.Sve okupljene osobito se dojmilo svjedoèanstvo obraæenja idubljeg življenja vjere studenta Mateja Galiæa. Glazbeni diopretprograma animirao je VIS Risus. Na kraju uvodnogdijela stalni ðakon Zdravko Ticl prisjetio je sve okupljenevjernike na 15 godina života i rada mlade Požeške biskupije.

Domovinske vijestiika

1917. listopada 2012. broj 42/2012

Jubilarni Planinarski križni putSamobor, 14.10.2012. (IKA) - Jubilarni 50. planinarskikrižni put održan je 13. i 14. listopada u Samoborskomgorju. Pod pokroviteljstvom Povjerenstva za pastoral mladihZagrebaèke nadbiskupije organizirale su ga ZajednicaEkosspiritus i Planinarska bratovština sv. Bernarda izSamobora. Oko 700 mladih pod geslom "Vi ste prijateljimoji" obilazilo je sakralne objekte moleæi pobožnostkrižnoga puta. U buduæem duhovnom centru na Cerini okupio se u petakpopodne dio mladih koji su hodali trasom ZajedniceEkosspiritus. Veèernju misu slavio je vlè. Milan Kerš,župnik iz Zrinskog Topolovca, a blagoslovio je i drvenoraspelo, rad Stjepana Peteka iz Brdovca. U Smerovišæu se subotnjeg kišnog jutra okupilo oko 400mladih iz èetiri (nad)biskupije. Nakon prve postaje kodkriža, vlè. Kerš blagoslovio je i kip Majke Božje Lurdskekoji su mladi prenijeli do buduæeg duhovnog centra naCerini gdje je blagoslovljena i peæina u koju je stavljen.Tajnik Zajednice Ekosspiritus Radovan Libriæ zahvalio jesvima koji su godinama pridonosili izgradnji i dovršetkuizgradnje centra, radom, financijskim sredstvima ilimolitvama. Nakon križa na Cerini, i sve ostale postaje bilesu oblikovane pod pretpostavkom da je Isus živ i da Radosnuvijest propovijeda pjevajuæi o herojima ulice, hrabrimljudima, ali i o onima koji bježe, bojeæi se ljubavi i sreæe.Mladi su zatim krenuli prema kapeli Sv. Obitelji na VelikomLipovcu i križu u Malom Lipovcu. Uz planinarski dom naVelikom dolu spustili su se do Ruda i uspeli do križa uKonšæici i do škole u Sv. Martinu pod Okiæem. U veèernjemje programu vjerouèitelj Nikola Kuzmièiæ predstavio knjiguRadovana Libriæa "Facebook sv. Benedikta". Potom je misupredvodio vlè. Vlado Razum, župnik Navještenja BDM uVelikoj Gorici, uz vlè. Milana Kerša, Duju Kurtoviæa iTomislava Škendera. Pokraj crkve Sv. Martina pod Okiæemmlade je u nedjeljno jutro pozdravio vlè. Božo Beliniæ,svetomartinski župnik, a nakon osme postaje, slijedile sukapele Majke Božje Pomoænice i Sv. Antuna u Klakama. U isto je vrijeme u župi sv. Ivana Krstitelja u LuguSamoborskom dvodnevni hod za križem zapoèelo oko 300mladih koji su odabrali trasu Planinarske bratovštine sv.Bernarda. Vlè. Mladen Sinkoviæ, domaæi župnik, srdaèno ihje pozdravio, pa su nakon jutarnje molitve i prve postajekrenuli prema kapeli Majke Božje Kraljice Hrvata u MalojJazbini u kojoj se èuvaju moæi sv. Bernarda – zaštitnikaplaninara. Nakon kipa sv. Bernarda u Otruševcu, slijedile sukapele sv. Marka Križevèanina na Vratniku i sv. Florijana naSlanom Dolu, Gostinjac sv. Bernarda na Velikom Lovniku, aonda i raspela na Šipaèkom Bregu i u Malom Lipovcu. NaRudama su se mladi smjestili u prostorije osnovne škole i usportsku dvoranu, a potom je u župnoj crkvi sv. Barbare vlè.Luka Slijepèeviæ, župnik Sv. Jurja u Gornjoj Stubici, i samsudionik dvodnevnoga hoda, predvodio misu. U propovijedije istaknuo važnost svjedoèenja u ovoj Godini vjere te jepotaknuo mlade na èitanje Svetog pisma, jer im ono možemijenjati život. Po dvoje mladih izmjenjivalo se potom predPresvetim u cjelonoænom klanjanju. U nedjeljnoj je katehezi fra Petar Horvat, misionar u Peruu,svjedoèio o naviještanju vjere u toj dalekoj zemlji. Nakonpozdrava vlè. Darka Banfiæa, domaæeg župnika, mladi su izRuda krenuli prema župnoj crkvi Sv. Leonarda u Kotarima. Trase "ekospiritusa" i "bernardinaca" spojile su se pokrajPlaninarskog doma podno starog Okiæ-grada u jednu. Premakrižu u Cerju i kapelama sv. Jurja, sv. Ane i sv. Mihaljakrenulo je oko 700 mladih, a od Sv. Mihalja do župne crkvesv. Anastazije hodali su u procesiji sa svijeæama. Zagrebaèkipomoæni biskup Mijo Gorski predvodio je završnu misu, a u

propovijedi je potaknuo mlade da ne propuste priliku susrestiIsusa. Najveæi grijeh je grijeh propusta i zato se svaki dantrebamo pitati "što nam je èiniti". Isus je dao odgovor – vršitiBožje zapovijedi, jer je u njima sve što nam je potrebno uživotu. Posvijestio je biskup mladima i èinjenicu da ih Papau ovoj Godini vjere poziva na življenje vjere, ali i njenoupoznavanje. Na kraju mise biskup je zahvalio svimsudionicima dosadašnjih pohoda, a posebno jedanaestoricimladih koji su prije 25 godina krenuli na prvi križni put poSamoborskome gorju.

Ðakonsko reðenje u JelenjuNadbiskup Ivan Devèiæ podijelio red ðakonata bogoslovimaRijeèke nadbiskupije Nikoli Gajiæu i Mati BerišiæuJelenje, 14.10.2012. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæpodijelio je na dan kada je u župama Rijeèke nadbiskupijepoèela Godina vjere, 14. listopada, red ðakonatabogoslovima Rijeèke nadbiskupije Nikoli Gajiæu i MatiBerišiæu. Na misnom slavlju u župi sv. Mihovila u Jelenjukoncelebrirali su domaæi župnik Ivan Milardoviæ, profesoriTeologije i poglavari bogoslovskog sjemeništa Ivan PavaoII. u Rijeci, župnici okolnih župa kao i župnici župa iz kojihdolaze reðenici: don Mate Paliæ iz Janjeva i vlè. PetarBelaniæ iz Voloskog. Uz roditelje i rodbinu reðenika namisnom slavlju bili su i brojni prijatelji te župljani Jelenja iokolnih župa. Mnogi su došli iz Bosne i Kosova.Nikola Gajiæ roðen je 1988. u Rijeci. Osnovnu školu završioje u Opatiji, Klasiènu gimnaziju u Zadru u Nadbiskupijskomsjemeništu Zmajeviæ a Teološki fakultet u Rijeci. MatoBerišiæ, roðen je u Janjevu 1988. Osnovnu školu završio je uJanjevu, a gimnaziju u Subotici gdje je bio u sjemeništuPaulinum. Teologiju je završio u Rijeci i boravio je ubogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II. kao kandidatRijeèke nadbiskupije.U propovijedi se nadbiskup Devèiæ osvrnuo na propovijedpape Benedikta XVI povodom otvaranja Godine vjere, kojuje slikovito predstavio kao putovanje duhovnim pustinjamasuvremenog svijeta na koje treba ponijeti samo osnovno -evanðelje i vjeru Crkve koja je na blistav naèin predstavljenai izražena u dokumentima Drugoga vatikanskog sabora i uKatekizmu Katolièke Crkve. Nove ðakone nadbiskup jepozvao da se kao i ðakoni iz prvih kršæanskih vremena brinuo svima kojima iz bilo kojeg razloga nedostaje kruha zatijelo, a takvih je danas mnogo. "Mnogi danas gladuju zbognedostatka tjelesne hrane, ali još je više ljudi koji su umorni iiscrpljeni u duši i srcu jer nemaju kruha Božje rijeèi niKristova Tijela, to jest samog Krista, kojeg možda nisuupoznali ili su se zbog bilo kojeg razloga od njega udaljili."Nadbiskup je reðenike pozvao i da u svom životu idjelovanju saèuvaju nutarnju slobodu za Boga i èistoæu srca inakane te da ne upadnu u ropstvo bogaæenja, karijerizma, daneka druga osoba u njihovim srcima ne zauzme mjesto kojeje Bog rezervirao za sebe. "Iskoristimo Godinu vjere zauklanjanje iz svoga srca i života svega što slabi našu vjeru uKrista, što unosi u naša srca nemir, sumnje i kolebljivost tese trudimo iz dana u dan posve se Gospodinu predati iposveæivati. Neka nam ona koja je rekla 'Evo službeniceGospodnje' i tako se Bogu i Njegovoj svetoj volji posvepredala, bude u tome uzorom i zagovornicom. Ona, Marija,Majka je svih vjernika, a posebno svih onih koje je njezin sinuèinio sudionicima u svom vjeènom sveæeništvu. Zato jeMarija nerazdvojivo vezana za život svakog sveæenika iðakona", rekao je nadbiskup Devèiæ. Misno slavlje pjesmomsu pratili župni zbor Jelenja i zbor mladih. Ðakonsku službuNikola Gajiæ obnašat æe u župi sv. Terezije na DonjojVežici, a Mate Berišiæ u župi sv. Mihovila u Jelenju.

Domovinske vijesti ika

20 17. listopada 2012. broj 42/2012

Proslava sv. Terezije Avilske u PožegiEuharistijsko slavlje u koncelebraciji s biskupomdomaæinom Antunom Škvorèeviæem i predsjednikom HBK iðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom i metropolitom MarinomSrakiæem predvodio je apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj mons. Alessandro D'ErricoPožega, 15.10.2012. (IKA) - Sveèanom procesijom izdrevne crkve sv. Lovre prema požeškoj katedrali zapoèela jeproslava blagdana sv. Terezije Avilske zaštitnice katedrale,grada Požege i Katolièke klasiène gimnazije u Požegi.Euharistijsko slavlje u koncelebraciji s biskupomdomaæinom Antunom Škvorèeviæem i predsjednikom HBK iðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom i metropolitom MarinomSrakiæem predvodio je apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico. U koncelebracijisu uz biskupe bili generalni tajnik HBK mons. Enco Rodiniste brojni sveæenici predvoðenim Stolnim kaptolom.Sudjelovali su vjernici iz Požege i okolice kao i uèenici idjelatnici Katolièke klasiène gimnazije iz Požege koja jeslavila svoj dan kojima su se pridružili i uèenici i djelatniciKatolièke osnovne škole, zatim predstavnici vojnih,policijskih, gradskih i županijskih vlasti na èelu sa županomMarijanom Aladroviæem.Na poèetku euharistijskog slavlja biskup Škvorèeviæpozdravio je apostolskog nuncija rijeèima: "Radosno vasprimamo u našoj katedrali, iskazujemo duboko poštovanje iizrièemo najsrdaèniju dobrodošlicu. Došli ste u Slavoniju,dio Hrvatske koji još uvijek trpi posljedice ratnih stradanja,oskudice i brojnih nevolja, otkud se iseljavaju mladi. Molites nama u ovom euharistijskom slavlju."Uèenici Katolièke klasiène gimnazije srdaèno su pozdravilisvoga biskupa, èestitajuæi mu dan zaštitnice katedrale teujedno pozdravili apostolskog nuncija, zaželjevši mu ugodanboravak u gradu Požegi i predavši mu dar dobrodošlice. U propovijedi se nadbiskup Srakiæ spomenuo otvorenjaGodine vjere, istaknuvši kako je pred nama duhovna imaterijalna obnova. Pitao se tko æe nam pomoæi u našimnastojanjima za obnovom duha naše opustošene zemlje.Prisjetio se kako je sv. Terezija bila vrlo privlaènavanjštinom i duhom, snažnog intelekta te brojnih talenata.No ipak, nije se prepustila zemaljskim èarima veæ vodstvuDuha Svetoga. Upravo po tom Duhu dobila je onu nebeskuljepotu, istaknuo je nadbiskup Srakiæ, pozvavši sve da seugledaju na njezin primjer u svojim svakodnevnimnastojanjima. "Duh Sveti može preobraziti našu zajednicu,da ona postane gorljiva zajednica u svjedoèenju vjere iljubavi prema Bogu i ljudima, otvorena prema svima. Beztoga Duha Svetoga Bog je daleko. Krist ostaje u prošlosti,evanðelje mrtvo slovo, a Crkva pogrešna organizacija, misijepropaganda, autoritet vlasti… Èovjeèanstvo nošeno snagomDuha Svetoga dobiva snagu rijeka žive vode u pustinji,umjetnici dobivaju nadahnuæe, tijelo dobiva dušu kojapostaje spremna za velika otajstva. Zato u Godini vjereimamo zadatak ponovo otkriti Duha Svetoga", potaknuo jepredsjednik HBK."Duh svojom snagom vodi Crkvu u èudesno putovanje i nesamo u teškim vremenima poput sv. Terezije Avilske nego idanas. Žive vode Duha Svetoga nisu prestale ni danas.Njegov dar nije prestao ni danas. Mnogi ljudi to danassvjedoèe, jer Duh Božji gradi po njima. Tamo gdje ima ljudikoji se zalažu za mir, za druge, koji su spremni uèiniti sve dase maknu napetosti u životu tamo je Duh Božji. Tamo gdjese brine za obespravljene i siromašne tamo je Duh Božji. Mismo pred svojevrsnom revizijom naše vjere. Htjeli bismoukloniti iz naših života ono što nije dobro. Uèinimo to pozagovoru sv. Terezije snagom Duha Svetoga", pozvao jenadbiskup Srakiæ na kraju homilije.

Na svršetku euharistijskog slavlja izmoljena je Molitva zadar vjere nakon koje se prisutnima obratio nuncij D'Errico.Pozdravio je okupljene vjernike, zahvalivši biskupiji nasvemu što je organizirano povodom njegova dolaska uPožegu. Osobito je pozdravio vjernike katedralne župe naèelu s njihovim župnikom Ivicom Žuljeviæem, koji slave dansvoje zaštitnice. Nadalje rijeèi zahvale za suradnju nalokalnoj razini izrazio je predstavnicima vojnih, policijskih,državnih, županijskih i gradskih vlasti, istaknuvši kako jesuradnja važna unatoè ponekim razlièitim pogledima naneka pitanja. Domaæem biskupu Škvorèeviæu nuncijD'Errico zahvalio je za poziv na slavlje, za rijeèidobrodošlice kojima ga je doèekao i za bratsku srdaènostkojom je prihvaæen. Potom je svima èestitao blagdan sv.Terezije Avilske, prenijevši blagoslov Svetog Oca. Nuncij jeukratko predstavio svoj tromjeseèni rad u Hrvatskoj.Istaknuo je da ga osobito raduje sve što Požeška biskupijaèini za odgoj i obrazovanje mladih, a posebno je pozvaobrojne vjernike laike da se ne boje aktivnije ukljuèiti isvojim životom aktivnije živjeti duh Drugoga vatikanskogkoncila. Napose po pitanju zajednièkog nastojanja i dijalogasa svim ljudima dobre volje u cilju opæeg dobra i pomirenja.U tim nastojanjima neka sve uvijek vodi Kristova ljubav,pozvao je nuncij D'Errico, i sve okupljene u katedrali, ugradu Požegi i Požeškoj biskupiji te u cijeloj zemljipreporuèio zagovoru sv. Terezije Avilske. Èitanja i molitve na euharistijskom slavlju izrekli su domaæižupljani i djelatnici Katolièke klasiène gimnazije iz Požege,a pjevao je Katedralni zbor pod ravnanjem i orguljaškompratnjom mo Alena Kopunoviæa Legetina.

Proslava sv. Terezije Avilske u bjelovarskoj katedraliPlodovi rasta mlade Bjelovarsko–križevaèke biskupijevidljivi su u biskupijskim slavljima, dogaðajima vezanim uzskrb o potrebitima, brizi o mladima, ministrantima te ususretima sveæenikaBjelovar, 15.10.2012. (IKA) - Obljetnica posvete katedraleSv. Terezije Avilske u Bjelovaru sveèano je proslavljena 15.listopada veèernjom misom koju je predvodio bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak u koncelebracijipedesetak sveæenika. U propovijedi je obradio dvije teme:vjeru, u prigodi proglašenja Godine vjere, i svetost, ponukanživotom svetice Terezije. "Molimo da se u Godini vjere ukoju smo zakoraèili vjera u nama raspiri, da raste iz dana udan i da onda plod te vjere budu naša dobra djela. I predivnobi bilo da ta vjera onda i nama donese darove koje jedonijela svetoj Tereziji", rekao je biskup. Govoreæi o sv.Tereziji, biskup je rekao da se ona "nije zadovoljilaprosjeènošæu jer prosjeènost je ništa drugo do roblje, ona jeišla "protiv struje" svjesna da je to Božja stvar za boljitakkako osobni, tako za boljitak cijele Crkve". "I kao što se onatrudila živjeti po Kristovim rijeèima u kojima svoje vjernikepoziva da budu sol, svijetlo i kvasac, tako se trudimo i midanas – svaki od nas u svojoj obitelji, župi, u svom zvanju iposlanju – biti upravo to i time stvaratelji boljeg, ljepšeg,sretnijeg i pravednijeg svijeta. A ta promjena na boljezapoèinje u srcu i duši vjernika", poruèio je biskup Huzjak. Plodovi rasta mlade Bjelovarsko–križevaèke biskupijevidljivi su u biskupijskim slavljima, dogaðajima vezanim uzskrb o potrebitima, brizi o mladima, ministrantima te ususretima sveæenika.

.

Domovinske vijestiika

2117. listopada 2012. broj 42/2012

Sveæenièka skupština u GospiæuGospiæ, 15.10.2012. (IKA) - Osma Skupština sveæenika uGospiæko-senjskoj biskupiji održana je 15. listopada uBiskupskom ordinarijatu u Gospiæu. Nakon zajednièkemolitve Treæeg èasa, skupštinu je otvorio generalni vikarmons. mr. Tomislav Šporèiæ, a potom je biskup dr. MileBogoviæ izvijestio o stanju u Biskupiji od prošle skupštine iistaknuo glavne naglaske nove pastoralne godine, odnosnoGodine vjere. Dr. o. Marijan Jurèeviæ, OP, održao jepredavanje "Dogaðaj II. vatikanskog sabora – Smjernice iostvarenja", u kojem je istaknuo tri "stožera" Sabora –otvaranje Crkve, povratak na izvore te odnos Crkve i svijeta.Dao je opæenit pregled koncilskih odjeka i rezultata usvijetu, ali se i kritièki osvrnuo na "koncilska ostvarenja" unašoj Crkvi. U kratkoj raspravi koja je uslijedila dotaknuti su razni vidovikoncilskog duha i ideja, teološki aspekti, koncilski plodovikao što su Dokumenti i Katekizam Katolièke Crkve,doprinos dijalogu sa svijetom te ekumenski zamah, ali iparadoks nestanka vjere u zemljama gdje je nakon Koncilazavladalo golemo oduševljenje. Nakon pitanja treba li Crkvi"treæi vatikanski koncil", rasprava je zakljuèena tvrdnjom da,unatoè promijenjenim globalnim okolnostima koje traže noviiskorak, na mnogim podruèjima i u mnogim idejama još nijezaživio ni Drugi vatikanski sabor.Poslije kraæe stanke skupština je nastavljena izvješæima iobavijestima biskupijskih ustanova i ureda, koje je podniobiskup Bogoviæ, upoznavši sveæenike takoðer s personalnimpromjenama u biskupiji i novim službama i davši neke vrlojasne i konkretne primjedbe i pastirske upute zasvakodnevnu pastoralnu praksu. Predsjednik Poslovnogodbora Prezbiterskog vijeæa mons. mr. Tomislav Rogiæ,udbinski župnik i dekan, dao je izvješæa i obavijestibiskupijskih povjerenstava (za pastoral duhovnih zvanja,mladeži, ministranata, pjevaèkih zborova, obitelji, misije iRome), odnosno pregled rada navedenih povjerenstava odposljednje skupštine. Slijedilo je nekoliko toèaka iz plana za novu pastoralnugodinu Gospiæko-senjske biskupije. Najprije je generalnivikar mons. Šporèiæ, kao povjerenik za katehezu, posvijestiovažnost župne kateheze u Godini vjere, istaknuvši potrebukatehiziranja svih uzrasta, dakle djece i odraslih. Izvijestio jetakoðer kako je odluèeno da se upravo u Godini vjereorganizira Teèaj vjere za župne suradnike u Gospiæko-senjskoj biskupiji, kao što npr. u Rijeci Metropolijskipastoralni institut educira suradnike za župnu katehezu iostale pastoralne aktivnosti u župi. Teèaj bi se sastojao oddvije-tri subote u zimskom i proljetnom dijelu godine, apredavanja - koja bi obuhvaæala dogmatske, moralne,biblijske i liturgijske teme, s praktiènim katehetskimvježbama - održavala bi se u Otoècu. Na kraju je mons.Šporèiæ kratko izvijestio o biskupijskom susretu Župnihpastoralnih vijeæa u Otoècu. Kancelar mr. Marinko Milièeviæ iznio je pojedinosti zaBiskupijsko hodoèašæe u Mariju Bistricu 27. listopada iZahvalno hodoèašæe u Rim od 5. do 9. studenoga. Novipovjerenik za ministrante don Anðelko Kaæunkosveæenicima je podijelio malu anketu o ministrantima u župi,kojom se želi što bolje upoznati sa stanjem u pastoralu natome važnom podruèju. Sveæenièka skupština, na kojoj susudjelovali gotovo svi aktivni sveæenici, završena jebratskim objedom u ordinarijatu.

.

Priopæenje vezano uz prodaju župnog zemljišta u BaškojVodiProvincijalat Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja iOrdinarijat Splitsko-makarske nadbiskupije izražavajuiskreno žaljenje zbog opravdanog zgražanja javnostiprouzroèenog nezasitnim egoizmom pojedincaSplit, 16.10.2012. (IKA) - Provincijalat Franjevaèkeprovincije Presvetog Otkupitelja i Ordinarijat Splitsko-makarske nadbiskupije objavili su 16. listopada priopæenjeza javnost vezano uz prodaju župnog zemljišta u župi Bast-Baška Voda, kojim, kako navode, "žele otkloniti bilo kakvadaljnja medijska nagaðanja u vezi s tim predmetom teinformirati javnost o stvarnom èinjeniènom stanju, oaktivnostima poduzetim u cilju spreèavanja bespravnogotuðenja župne imovine, kao i zaštite ugleda Franjevaèkeprovincije Presvetog Otkupitelja". Kako se navodi u priopæenju, župa Uznesenja BDM,zastupana po njezinom bivšem župniku fra Šimi Nimcu itrgovaèko društvo Sunèani Bast d.o.o., zastupano po MarijuMikuliæu sklopile su 10. travnja 2012. godine Ugovor okupoprodaji na kojem je potpis ondašnjeg zakonskogzastupnika župe fra Šime Nimca ovjeren kod javnogbilježnika Mire Rubiæ iz Splita dana 10. 4. 2012. godine, atemeljem kojeg ugovora je Sunèani Bast d.o.o. kupio, a župaUznesenja BDM (zastupana po župniku fra Šimi Nimcu)prodala nekretnine navedene u èlanku 1. Ugovora u površiniod 39.556 m2 za ukupan iznos od 1.310.000 EUR-a ukunskoj protuvrijednosti (cca 33 EUR/m2), a koji iznos je ucijelosti uplaæen 20. travnja 2012. godine (7.450.000 kuna)te 23. svibnja 2012. g. (2.342.980 kuna) na raèun župeUznesenja BDM. Na temelju predmetnog Ugovora o kupoprodaji te Potvrde okonaènoj isplati kupoprodajne cijene, Sunèani Bast d.o.o. jedana 5. srpnja 2012. (u 11:02 sati) zemljišnoknjižnom odjeluOpæinskog suda u Makarskoj podnio prijedlog za uknjižbuprava vlasništva. U priopæenju se nadalje istièe da je bivši župnik te župe fraŠime Nimac s raèuna župe podigao ukupan iznos gotovineod 9.817.656,92 kuna (dana 24. svibnja 2012. iznos od2.363.156,92 kuna, dana 29. svibnja 2012. godine iznos od3.000.000 kuna te dana 2. srpnja 2012. godine iznos od4.454.500 kuna) bez valjanog i uobièajenog obrazloženjasvrhe podignutih i eventualno utrošenih sredstava. Predmetne nekretnine su, kako se navodi u priopæenju,prodane bez izrièite pisane suglasnosti nadležne crkvenevlasti pa je Franjevaèka provincija Presvetog Otkupitelja –župa Uznesenja BDM (kao pravna osoba Katolièke Crkve)putem odvjetnika podnijela tužbu radi utvrðenjaništetnim/poništenja predmetnog Kupoprodajnog ugovora uzprijedlog zabilježbe spora na predmetnim nekretninama. Utijeku je i razmatranje pokretanja postupka iskljuèenja ŠimeNimca iz franjevaèke zajednice. U priopæenju se izražava "iskreno žaljenje zbog opravdanogzgražanja javnosti prouzroèenog nezasitnim egoizmompojedinca, kojemu je Provincija u dobroj vjeri ukazalapovjerenje", te se "moli cjelokupnu hrvatsku javnost zaiskrenu ispriku u ime svih franjevaca Franjevaèke provincijePresvetog Otkupitelja".

Domovinske vijesti ika

22 17. listopada 2012. broj 42/2012

Crkva u Hrvata

Studenti na misi zaziva Duha Svetoga u PetrovaradinuPetrovaradin 10.10.2012. (IKA/TU) – Uoèi otvaranjaGodine vjere, studenti i mladi okupili su se 10. listopada uzajedništvu sa srijemskim biskupom Ðurom Gašparoviæem ucrkvi Sv. Jurja u Petrovaradinu da misnim slavljem izazivom Duha Svetoga zapoènu svoje redovite susrete. U homiliji biskup Gašparoviæ posvijestio je povijesnusituaciju u kojoj se nalazimo na poèetku Godine vjere, a to jepedeseta obljetnica otvorenja Drugoga vatikanskog sabora i20. obljetnica objavljivanja Katekizma Katolièke Crkve.Dublje poznavanje saborskih dokumenata i KatekizmaKatolièke Crkve pomaže svijetu kako svjedoèiti životom idjelima kršæansku vjeru. Istaknuo je da mladi nisu pozvanisamo vjerovati da Bog postoji, nego prije svega vjerovatiNjemu, predati èitav svoj život Isusu te mu prepustiti cijelosvoje biæe. Ohrabrio je mlade da èuvaju svoju vjeru, da jeprodubljuju i svjedoèe životom te ih potakao da nastavesrijedom dolaziti u Biskupijski pastoralni centar uPetrovaradinu na susrete mladih. Takoðer, zahvalio jeokupljenima na dolasku jer je svaki dolazak na misu èinvjere, znak da su oni živi èlanovi Isusove Crkve. Pjevanje na misi tradicionalno je organizirao i predvodiostudent Darko Temunoviæ, istaknuti èlan VIS-a Proroci izSubotice. Svake srijede kroz ovu akademsku godinu skupinamladih okuplja se redovito na svojim susretima. Tom misomi zazivom Duha Svetoga zapoèeo je prvi susret u ovomesemestru.

Pastoralni susret u MontrealuOvogodišnji predavaè poreèki i pulski biskup DraženKutleša s pravnog je stajališta obradio ženidbenuproblematiku i odabrana pitanja pastoralne prakseMontreal, 11.10.2012. (IKA) - Redoviti godišnji pastoralnisastanak hrvatskih sveæenika i redovnica na službi uhrvatskim župama SAD-a i Kanade održan je od 8. do 11.listopada u Montrealu. Domaæin sastanka bio je fra JozoGrubišiæ, upravitelj hrvatske katolièke misije sv. NikoleTaveliæa u Montrealu. Na sastanku je sudjelovalo 28 sveæenika i redovnica, zajednos ravnateljem za hrvatsku inozemnu pastvu fra JosipomBebiæem iz Zagreba, te delegatima mons. Ivanom Vukšiæemza Kanadu i don dr. Matom Bižacom za SAD. Ovogodišnjipredavaè poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša s pravnogje stajališta obradio ženidbenu problematiku i odabranapitanja pastoralne prakse s kojima se susreæu sveæenici usvome radu. Ravnatelj hrvatske inozemne pastve fra JosipBebiæ iznio je problematiku pastoralnih djelatnika hrvatskihžupa i misija diljem svijeta, s osobitim naglaskom nasjevernoamerièko podruèje. Da inozemnu pastvu doista nosiu srcu i svojim mislima, pokazao je svima svojompropovijedi i autohtonim hrvatskim darovima koje im jepodijelio. Fra Tomislav Pek predstavio je susret hrvatske mladeži SAD-a i Kanade pod imenom Mladi fest 2013., koji æe se održatiod 7. do 9. lipnja 2013. na Norvalu. Pripremljeni materijaliveæ su poslani župnim uredima kako bi se na razini župa štobolje pripremili za susret mladih. Sudionici sastanka takoðer su razgledali grad i posjetilisvetišta Sv. Josipa na brdu iznad Montreala.

.

PMI i neretvanski zborovi hodoèastili na grobvrhbosanskog nadbiskupa StadleraSarajevo, 13.10.2012. (IKA) - U godini 100. obljetnicedolaska služavki Malog Isusa u Metkoviæ, u subotu 13.listopada PMI (Prijatelji Malog Isusa), metkovski crkvenizborovi i zbor župe Opuzen, njih 120, predvoðeniduhovnikom PMI don Senkom Antunoviæem tevoditeljicama zborova s. Marijanom Cvitanoviæ, VedranomKrstièeviæ i Marinelom Delonga hodoèastili su u sarajevskukatedralu na grob Josipa Stadlera, vrhbosanskog nadbiskupai utemeljitelja Družbe sestara služavki Malog Isusa.O povijesti sarajevske katedrale govorio je preè. Pero Pranjiæa potom je misno slavlje predvodio vlè. Antunoviæ. Nakonmise hodoèasnici su posjetili dom "Egipat". "Isus se rodio u teškim uvjetima; èim se rodio morao jebježati; njegovu sudbinu dijele mnogi ljudi! Kao što je Isus usvojoj patnji našao Egipat gdje se sklonio, tako u životusvakog èovjeka koji je u nevolji mora postojati Egipat, zato -ova se kuæa zove Egipat, kazao je Stadler kad su ga zapitali - zašto Egipat, podsjetila je provincijalka Admirata Luèiæ,koja je govorila o njihovoj povijesti.

Splitske redovnice kod Gospe RamskeRama, 13.10.2012. (IKA) - Redovnice grada Splita i bližeokolice, njih 96, hodoèastile su pod vodstvomnadbiskupskog delegata za redovnice fra Petra Lubine usubotu 13. listopada Gospi Ramskoj na Šæitu u Rami, uBosni. Bilo je to godišnje hodoèašæe - izlet u znakubiskupske sinode koja raspravlja o novoj evangelizaciji iGodine vjere koja je upravo zapoèela. Krenule su u dva autobusa s molitvom i pjesmom te u takvuraspoloženju provele èitav dan. U autobusu su takozajednièki pjevale Jutarnju i Veèernju, a srednji èas u crkviGospe Ramske po dolasku. Prolazeæi kroz Solin, prisjetile suse poèetaka kršæanstva u Hrvata, jer je voda krštenja upravos rijeke Jadra potekla po èelima njihovih pradjedova, odaklese kršæanska vjera širila prema hrvatskom sjeveru iunutrašnjosti. Nakon što su prešle granicu BiH, posjetile suusput karmeliæanski samostan i crkvu Sv. Ilije u Zidinama naBuškom jezeru, kroz koje ih je proveo brat Vladimir iprotumaèio im njihove znamenitosti. Ondje su se kratkopomolile i proslijedile prema Rami. Kad se pred njimapokazalo umjetno Ramsko jezero, izišle su iz autobusa ipogledale krajolik, diveæi se Božjoj prirodi, osobitošarolikosti jesenskih boja. Odatle su se ubrzo našle nanasipom spojenu otoèiæu Šæitu pred starim franjevaèkimsamostanom i crkvom koja je pet puta u povijesti gorjela. Spjesmom Gospi Ramskoj ušle su u svetište i pozdravileGospu, pjevale srednji èas i sudjelovale u misnom slavljukoje je za njih predvodio nadbiskupski delegat. U homiliji jeistaknuo Abrahamovu vjeru, s kojom usporeðuju vjeruMarijinu, koja redovnicima ostaje najljepši uzor vjernice iIsusove uèenice. Po završetku misnog slavlja sestre je uime èuvara svetištapozdravio fra Miljenko Petrièeviæ, zahvalio im na dolasku,protumaèio im crkvu, samostan, muzejsku zbirku i galerijuumjetnina s povijesnim, kulturnim i umjetnièkimznamenitostima, što su sestre nakon okrepe imale prigodu irazgledati. Prije odlaska iz svetišta u kasnije popodnevnesate, izmolile su zajedno radosnu krunicu i otpjevaleGospine litanije.

Crkva u Hrvataika

2317. listopada 2012. broj 42/2012

Otvorena Godina vjere za Kotorsku biskupijuKotor, 14.10.2012. (IKA) - Godina vjere za Kotorskubiskupiju sveèano je otvorena 13. listopada misom koju je ukatedrali Sv. Tripuna predvodio biskup Ilija Janjiæ uzsuslavlje sveæenika Kotorske biskupije. Don Pavao Medaè,kancelar Kotorske biskupije, u homiliji je vjernike pozvao dase odvaže na izazov koji im nudi Godina vjere. Nakon osvrtana dogaðaj otvaranja Godine vjere u Rimu, kada je SvetiOtac pozvao cijelu Crkvu na ponovno promišljanje vjere imolitvu za vodstvo Duha na tom putu, on je iznio nekolikoprimjera iskustva vjere koji je plod uporne molitve. "Vjeraprožeta ljubavlju, ljubavlju djelotvorna, to je vjerasvjedoèenja koja uvijek oduševljava i potièe na nove korake.Ti koraci neka nam budu iz dana u dan sve više oslanjanje naKrista, zajedno s njim prema cilju. Neka nam Godina vjerezapoèeta na koljenima, ali obasjana ljubavlju PresvetogaTrojstva donese obilje plodova kojima se nadamo", zakljuèioje don Pavao Medaè.U nedjelju 14. listopada Godina vjere zapoèela je sveèano i usvim župama Kotorske biskupije, a sveæenici su, koristeæi secrkvenim dokumentima objavljenima za tu prigodu, poticalisvoje župljane na odaziv za sudjelovanje u Godini vjere.

Èetvrti simpozij Stopama pobijenihU organizaciji vicepostulature "Fra Leo Petroviæ i 65subraæe"Široki Brijeg, 14.10.2012. (IKA) - U organizacijivicepostulature "Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe" održan je 14.listopada na Širokom Brijegu "4. simpozij Stopamapobijenih". Program je zapoèeo misom koju je predslavio fraDario Dodig, župnik iz Èerina, u suslavlju svicepostulaturom fra Miljenkom Stojiæem, širokobriješkimgvardijanom fra Sretanom Æurèiæem i bosanskim franjevcemfra Marijanom Karaulom. Fra Dario je u propovijediistaknuo kako su pobijeni hercegovaèki franjevci "sveostavili i pošli za Isusom" te podsjetio na èetvoricufranjevaca iz župe Èerin koji su ubijeni u II. svjetskom ratu(fra Dobroslav Šimoviæ, fra Rafo Prusina, fra PaškoMartinac, fra Bono Andaèiæ). Znanstveni dio simpozijavodila je novinarka Radiopostaje "Mir" Meðugorje Ana-Marija Prskalo. Uživo ga je prenosila Radiopostaja ŠirokiBrijeg. Prof. dr. Miroslav Akmadža govorio je o primjenikomunistièkog represivnog sustava prema Katolièkoj Crkviu Hrvatskoj i BiH. Hrvatski publicist Damir Borovèak,glasnogovornik i èlan Udruge Macelj 1945., stavio jepoveznicu izmeðu stradanja fratara na Širokome Brijegu istradanja u Macelju, istaknuvši da se u maceljskoj šuminalaze nepobitni dokazi stradanja hrvatskoga naroda nakonII. svjetskog rata. Ukazao je na ukljuèenost tadašnjegadržavnoga vrha na èelu s Josipom Brozom u zloèine protivHrvata i katolièkoga klera. Nikola Koncul, dopredsjednikPovjerenstva za ureðivanje i obilježavanje grobišta iz II.svjetskog rata i poraæa na podruèju opæine Neum, predstavioje rad neumskog povjerenstva te kratko govorio oprošlogodišnjem radu do sada ustrojenih povjerenstava uBiH: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Busovaèa i Èitluk."Na podruèju opæine Neum ukupno je registrirano 190pojedinaènih i 66 zajednièkih grobnica. Preostalo je jošdesetak grobova uglavnom na teže pristupaènom terenu. Utravnju 2011. ekshumirali smo iz dvije grobnice posmrtneostatke osam osoba. Širokobriješko povjerenstvo, u suradnjis Vicepostulaturom postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i65 subraæe" ukupno je iz jedne pojedinaène i šest masovnihgrobnica ekshumiralo posmrtne ostatke 42 osobe", rekao jeKoncul.

Istup kardinala Josipa Bozaniæa na zasjedanjuBiskupske sinodeKardinal Bozaniæ se na skupu koji se bavi novomevangelizacijom upitao "na koji naèin se raða, živi i rastevjerodostojnost svjedoka vjere", tj. o "sponi izmeðu vjere injezina prenošenja"Vatikan, 15.10.2012. (IKA) - Na važnost muèeništva zavjerodostojnu evangelizaciju, kao i na važnost hodoèašæa tekulture izrasle iz kršæanskih korijena za rast u vjeri upozorioje u ponedjeljak 15. listopada zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ na 13. opæem redovitom zasjedanju Biskupskesinode u Vatikanu. Želeæi se vratiti na "korijeneneprocjenjivoga dara vjere", kardinal Bozaniæ se na skupukoji se bavi novom evangelizacijom upitao "na koji naèin seraða, živi i raste vjerodostojnost svjedoka vjere", tj. o "sponiizmeðu vjere i njezina prenošenja".Obraæajuæi se sinodskim ocima kao "biskup koji dolazi izzemlje srednjoistoène Europe, u kojoj smo u 20. stoljeæuimali iskustvo muèeništva, progona uime bezbožnetakozvane znanstveno-praktiène ideologije, rjeèitihsvjedoèanstava snage vjere muèenika", zagrebaèkinadbiskup rekao je: "Kršæansko muèeništvo, uistinu,postavlja pitanja onome tko ne vjeruje, naviješta istinuonome tko je traži, objavljuje istinsku ljubav onome tko zanjom gladuje, otvara nove putove onome tko žeða zaistinom." Izrazio je uvjerenje da bi "spomen na muèenikedao znaèajni poticaj novoj evangelizaciji".Kardinal Bozaniæ takoðer je skrenuo pozornost na "noveoblike muèeništva", koje su "bez krvi ali nanose patnju"."Pred novim ideološkim izrièajima ili koji se takvima èine;pred raširenim sekularistièkim viðenjem života koje zatvaraobzore za ono 'onkraj'; pred sve perfidnijim oblicimanesnošljivosti prema religiji i kršæanstvu, znamo da imatoliko onih, osobito meðu laicima, koji... pokazuju da 'nisusvoji', nego da pripadaju 'Drugome'. A to se nadasve dogaðakad ne ustuknu pred logikom svijeta niti pred njegovimprimamljivostima i kada štite - uz opasnost od vlastitekulturne i društvene marginalizacije - one 'vrednote s kojimase ne trguje', koje su takve jer ih je Bog darovao èovjeku",rekao je zagrebaèki nadbiskup. Takvi su vjernici "prvinavjestitelji nove evangelizacije i nekonformizma vjere" tenije rijeè ni o èemu doli o "svakodnevnom muèeništvu",rekao je kardinal Bozaniæ, pozivajuæi kršæanske zajednice dabudu potpora takvim osobama koje su "živo svjedoèanstvo"te "pobuðuju vjerodostojnost i pozivaju vjernike, osobitoondje gdje nisu vjerodostojni".Kao "dobre poticaje" za novu evangelizaciju kardinalBozaniæ je još istaknuo "hodoèašæa, posebno hodoèašæamladih i obitelji" te "izvanrednu kulturu roðenu izkršæanskih korijena". Rekavši da se u Hrvatskoj zamjeæujeporast broja hodoèasnika, osobito meðu novim naraštajima,istaknuo je da to nameæe "nove potrebe našemu pastoralu"."Svetišta sve više imaju osobitu zadaæu skrbiti za sakramentpokore", naglasio je kardinal Bozaniæ. Govoreæi o kulturiroðenoj iz kršæanskih korijena, rekao je da nije samo rijeè oumjetnièkim djelima nadahnutima na evanðelju, veæ oèitavoj "'arhitekturi života' koja se razvila iz duhakršæanstva, koje je proželo povijest i život èitavih naroda"."U pastoralnome radu treba, dakle, obuhvatiti s jedne stranenajintimnije i najvrednije izrièaje vjere; a s druge strane, udijalogu sa svijetom potrebno je prepoznati podruèja nakojima se može zasnovati zajednièko traženje koje bi vodilodo pristajanja uz visoke ljudske vrednote i uz duhovnudubinu", rekao je na Sinodi kardinal Bozaniæ, a prenosiTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Crkva u Hrvata ika

24 17. listopada 2012. broj 42/2012

Inozemne vijesti

Crkva mora naviještati radosnu vijestNije problem u tehnologiji nego u metodi, istaknuo urazgovoru s novinarima nadbiskup Claudio Maria Celli,predsjednik Papinskoga vijeæa za sredstva društvenekomunikacijeVatikan, 8.10.2012. (IKA) - Na završetku prvoga opæegazasjedanja Biskupske sinode, 8. listopada, u Tiskovnomuredu Svete Stolice s novinarima su se susreli nadbiskupClaudio Maria Celli, predsjednik Papinskoga vijeæa zasredstva društvene komunikacije, te kardinal Donald Vuerl,glavni izvjestitelj Biskupske sinode.Naviještanje evanðelja u društvenom kontekstu obilježenomnovim tehnologijama glavni je izazov nove evangelizacije,ustvrdio je nadbiskup Celli i tako istaknuo jednu od najtežihtema s kojom æe se sinodski oci morati suèeliti u opisuciljeva nove evangelizacije. Odgovarajuæi na upite novinara kardinal Vuerl istaknuo je daje glavna zadaæa Sinode ponovno istaknuti pravi kršæanskiidentitet. Nova se evangelizacija treba temeljiti naKatekizmu Katolièke Crkve koji uskoro slavi 20. obljetnicu.O ispravnom prenošenju evanðeoske poruke, Isusove rijeèi,u sadašnjem društvenom kontekstu govorio je nadbiskupCelli, rekavši da po svojoj naravi Crkva mora naviještatiradosnu vijest, a ako ne naviješta evanðelje, onda nije vjernasvojemu pozivu. Nije problem u tehnologiji, nego u metodi.Crkva mora shvatiti kako može voditi dijalog s današnjimljudima, usuglasiti se s njima, dijeliti njihove radosti, nade,teškoæe i tjeskobe, zakljuèio je nadbiskup Celli.

Venezuelanska Crkva poziva Chaveza na pomirenjeGeneralni tajnik Gonzalez: Predsjednik Chavez treba sesada posvetiti borbi protiv visoke stope kriminala i ubojstavaCaracas, 10.10.2012. (IKA) – Nakon izborne pobjede HugaChaveza, Katolièka Crkva u Venezueli pozvala jepredsjednika da okonèa polarizaciju društva. Državna vlastne smije zaboraviti da gotovo polovica stanovništva nije bilazadovoljna dosadašnjim smjerom kojim je država išla, rekaoje generalni tajnik Venezuelanske biskupske konferencijebiskup Jesus Gonzalez de Zarate Salas, kako prenosidopisništvo njemaèke katolièke novinske agencije KNA uCaracasu. Chavezov konzervativni izazivaè HenriqueCapriles na predsjednièkim izborima dobio je gotovo 45posto glasova.Veliki odaziv na izborima pokazuje da su graðani Venezuelehtjeli demokraciju. Caprilesovo brzo priznavanje porazaznak je nastojanja oko smirivanja napete situacije, rekao jepredstavnik Biskupske konferencije.Chavez se mora usredotoèiti na borbu protiv visoke stopekriminaliteta i brojnih ubojstava u Venezueli, pozvao jebiskup Gonzalez. "Ljudi pate u takvoj situaciji." Crkva je"uvijek spremna za dijalog", dodao je.Odnosi izmeðu Katolièke Crkve i vlasti u Venezueli, nakonoštrih kritika koje su biskupi uputili predsjedniku Chavezu,zahladili su u posljednjih nekoliko godina. Nakon što sesaznalo da boluje od raka, Chavez se nedavno opet približioCrkvi. Nekoliko tjedana prije izbora prvi put u nekolikoposljednjih godina visoki predstavnici vlasti susreli su se svodstvom Venezuelanske BK.

.

Sinoda o novoj evangelizacijiPremijerno prikazana sažeta verzija dokumentarnoga filmao Drugom vatikanskom saboruVatikan, 10.10.2012. (IKA) - Radovi na Sinodi o novojevangelizaciji u Vatikanu nastavljeni su 10. listopada izazatvorenih vrata. Prijepodne je održan prvi sastanak umanjim skupinama, dok je opæa rasprava nastavljenaposlijepodne, uz izlaganje canterburyjskoga nadbiskupaRowana Williamsa, koji je govorio o izazovu noveevangelizacije s anglikanskoga stajališta. Dan ranije kardinalMarc Ouellet, proèelnik Kongregacije za biskupe, opširno je,kako je objavio Radio Vatikan, govorio o tomu kako je usvijetu primljena apostolska pobudnica "Verbum Domini",koju je papa Benedikt XVI. potpisao prije dvije godine, akoja je plod Sinode o Božjoj Rijeèi, održane godine 2008.Više od 200.000 primjeraka razdijeljenih na raznim jezicima– podaci o pobudnici "Verbum Domini" jasno govore da jepodjela dokumenta bila proširena u cijelom svijetu. Ali,najveæe zadovoljstvo dolazi, objasnio je kardinal, od sveveæega zanosa vjernika za Lectio Divina, odnosno zamolitveno èitanje Rijeèi Božje, koje se sve više prakticira.Meðu pozitivnim rezultatima je i biblijska animacija,posebno u župama. Mjesne su Crkve, naime, organiziralebrojne tjedne ili godine posveæene Bibliji, kao i dogaðajeneprekidnoga èitanja Rijeèi Božje, istaknuo je kardinal tespomenuo i druge inicijative poput one sjevernoamerièkihbiskupa koji su, kao odgovor na pobudnicu, sastavilipropovjedni vodiè za sveæenike i ðakone, a organiziran jeèak i Festival propovijedanja. Kardinal Ouellet na kraju jeistaknuo usku vezu pobudnice "Verbum Domini" s novomevangelizacijom. Apostolska pobudnica, naime, završavamolitvom da Duh Sveti potakne revne navjestitelje isvjedoke Evanðelja, a to je glavna tema sadašnje sinode. Meðu brojnim temama o kojima su biskupi okupljeni nasinodi razgovarali poslijepodne bila je i uloga žena. U Crkvione predstavljaju dvije treæine ukupnoga broja èlanova; ipak,mnoge se osjeæaju diskriminiranima. Valja, meðutim, jasnoistaknuti, reèeno je na sinodi, da ako Crkva ne podjeljujesveæenièki red ženama to ne èini zbog toga što bi one bilemanje sposobne ili manje dostojne, nego samo zbog toga štosveæenik predstavlja Krista, koji je došao kako bi se zaruèios èovjeèanstvom. Vrlo je važan stoga prinos žena uevangelizaciji, a snažne geste bi to trebale jasno pokazati jer,kako su istaknuli sinodski oci, bez sretnih žena, priznatih usvojoj biti, i ponosnih što pripadaju Crkvi, neæe biti noveevangelizacije.Bilo je rijeèi i o važnosti nove evangelizacije na podruèjuekologije, jer ona obuhvaæa poštovanje svih živih biæa, kao idijaloga izmeðu vjere i kulture, u traženju zajednièkih toèakas onima koji su otvoreni istini, i zauzeti u traženju opæegadobra. Velika pomoæ u tom smislu dolazi od župa koje netrebaju biti samo centri za duhovne usluge, nego imaju"stvoriti mrežu" kako bi zajednice i skupine vjernika uistinuosjeæale da su Kristovi uèenici misionari.Na završetku radova u Sinodskoj dvorani premijerno jeprikazana sažeta verzija dokumentarnoga filma o Drugomvatikanskom saboru, koji su zajednièki pripremili Papinskovijeæe za sredstva društvene komunikacije i MicromegasComunicazione, i to zahvaljujuæi neobjavljenim snimkamaVatikanske filmoteke.

Inozemne vijestiika

2517. listopada 2012. broj 42/2012

Potrebno je pronositi vjeru pustinjama suvremenogsvijetaVatikan, 11.10.2012. (IKA) - Godina vjere, koju je papaBenedikt XVI. toèno na pedesetu obljetnicu poèetkaDrugoga vatikanskog sabora, 11. listopada, sveèano otvoriou nazoènosti 260 sinodskih otaca, predstavnika svihbiskupskih konferencija i redovnièkih zajednica,carigradskog patrijarha Bartolomeja I., primasa anglikanskeCrkve Rowana Williamsa i patrijarha veæine katolièkihistoènih Crkvi, nije neki jednostavan dogaðaj njegovapontifikata. To je u nekom smislu središte i poruka njegoveosmogodišnje papinske službe. Veæ je godine 2009. uputiobiskupima pismo o ukidanju ekskomunikacije èetvoricebiskupa koje je zaredio šizmatièki biskup Lefebvre, u kojemupozorava da je vjera ugrožena u mnogim krajevima te bi semogla ugasiti. Problem je u ovom trenutku naše povijesti daje Bog nestao s ljudskog obzorja. To su oštre rijeèi, kojimaje Papa opisao dramatièno vjersko stanje u svijetu, koji seviše zanima za skandale u Vatikanu i za crkvenu hijerarhijunego za naviještanje Evanðelja, jer ono nije iluzija veæ istinana kojoj je pametno i razborito graditi vlastiti život. Crkvapredlaže novu Godinu vjere i novu evangelizaciju, ne da biodala priznanje nekoj obljetnici veæ jer je to potrebno èak iviše nego prije 50 godina, pojasnio je Sveti Otac upropovijedi i primijetio kako se tijekom proteklih desetljeæa"duhovna pustinja" proširila. Polazeæi upravo od togpustinjskog iskustva, možemo ponovno otkriti radostvjerovanja, njegovu životnu važnost za èovjeka. Papa istièekako u suvremenom svijetu ima bezbrojnih otvorenih iprikritih znakova o žeði za Bogom, kao posljednjim smislomživota. U toj pustinji potrebni su ljudi vjere, koji æe svojimživotom pokazati put prema obeæanoj zemlji i tako održatiživu nadu. Sveta je godina hodoèašæe po pustinjama suvremenog svijetau koje sa sobom treba ponijeti samo ono najbitnije, a to je,kao što potvrðuju saborski dokumenti i Katekizam KatolièkeCrkve, "Evanðelje i vjeru Crkve". Papa je primijetio kako suse i u tijeku Koncila vodile žive rasprave, u kojima je i onsudjelovao, da bi ponovno zablistala istina i ljepota vjere, ada ju se pritom ne žrtvuje pred potrebama sadašnjosti nitiveže na prošlost. Stoga treba uvijek iznova vratiti sekoncilskim dokumentima da bi se pronašlo istinski duh noveevangelizacije. Ti dokumenti spreèavaju èežnje zaekstremnim anakronistièkim nostalgijama i neopreznimutrkama te omoguæavaju prihvaæanje novine kontinuiteta.Koncil nije izmislio ništa nova na podruèju vjere, niti je htiostaro zamijeniti novim. Koncil je nastojao oživjeti vjerukako bi postala živa vjera u svijetu koji se mijenja. Koncilskioci nastojali su prikazati vjeru djelotvorno. Ako su se spovjerenjem otvorili dijalogu s modernim svijetom, uèinilisu to jer su bili sigurni u svoju vjeru, rekao je Papa.Euharistijsko slavlje, u kojem su sudjelovala i šesnaestoricabiskupa koji su osobno sudjelovali na Drugome vatikanskomkoncilu, bilo je prožeto znakovima koji ga prizivaju usjeæanje - proèitani su odlomci iz èetiri saborske konstitucije,ponovljena duga procesija iz godine 1962. te korišten ististalak za èitanje i Biblija kojom se služilo prije 50 godina.Poput Pavla VI. na kraju Koncila, Benedikt XVI. je predaoporuke vladarima, znanstvenicima, umjetnicima, ženama,radnicima, iseljenicima, siromašnima i obiteljima kojima jeu nesreæama stradala rodbina - "Benediktovim snagama",koje bi se trebale suoèiti sa sekulariziranim duhomdanašnjeg vremena i omoguæiti da kršæani postanu ponovnoveæina u Europi i u svijetu - kvasac, svjetlo i sol svijeta.Poruka istraživaèima i misliocima predana je njemaèkomfilozofu Robertu Spaemannu, njemaèkom biblijskomznanstveniku Gerhardu Lohfinku i talijanskoj atomskoj

fizièarki Fabioli Gianotti, poruku radnicima preuzeo je rudariz Èilea koji je 2010., tijekom nesreæe u rudniku San Jose,ostao ispod zemlje više od dva mjeseca. U slavlju su sudjelovali i predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ upratnji generalnog tajnika HBK mons. Enca Rodinisa izamjenika generalnog tajnika HBK mons. Fabijana Svaline,kao i sudionici Biskupske sinode iz Hrvatske zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, kao izabrani èlan,ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ kaoizaslanik Hrvatske biskupske konferencije, i predsjednikHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica karmeliæanin o. Vinko Mamiæ u svojstvu slušaèa.

Medijski odjeci otvaranja Godine vjereVatikan, 11.10.2012. (IKA) – Veæina talijanskih i svjetskihjavnih glasila opširno izvješæuju o sveèanom proglašenjuGodine vjere, osvræuæi se i na 50. obljetnicu poèetka II.vatikanskog sabora i na ulogu teologa Ratzingera naKoncilu. U tijeku molitvene bakljade 11. listopada na TrguSv. Petra, Papa je rekao da ga to podsjeæa na bakljaduorganiziranu uoèi otvorenja Koncila prije pedeset godina i nagovor što ga je Ivan XXIII. improvizirao s prozora svojeradne sobe, posvetivši ga mjesecu koji je onda sjajio nadkupolom Sv. Petra. Na bakljadi, koju je s Rimskombiskupijom organizirala mladež Talijanske katolièke akcije,sudjelovalo je 40.000 mladih. Njima su se pridružili brojnihodoèasnici i sinodski oci, koji su upravo bili završili svojepopodnevno zasjedanje. Propovijed Benedikta XVI., koji je prigodom proglašenjaGodine vjere upozorio kako se ne smijemo pomiriti s"raširenom prazninom u suvremenoj pustinji", naišla je naveliki odjek u medijima koji istièu da æe ta njegova porukauæi u povijest nove evangelizacije. Osservatore Romanoistièe kako je tu rijeè o hodoèašæu u pustinju te je potrebnootkriti ono bitno za život. Okvir je to opæe Crkve treæegtisuæljeæa. Obilježavajuæi 50. obljetnicu II. vatikanskogsabora, Papa je povezao niti crkvene povijesti i osobnogživota i iskustva na tom saboru na kojem je i on bio jedan odglavnih teologa. Osvræuæi se na 11. listopada 1962., kada jekao saborski struènjak sudjelovao u radovima Koncila, papaRatzinger je na neki naèin otvorio i vrata Biskupske sinode,primijetivši kako bi to morao biti poticaj nove konkretneevangelizacije. Postoji, naime, rizik da se ostane na idealima.Stoga je potrebno da se rasprave vode na konkretnim iodreðenim temeljima, a to su u prvom redu dokumenti II.vatikanskog sabora i Katekizma Katolièke Crkve. PremaPapinu mišljenju, treba ponovno otkriti istinski duh sabora injegove ostavštine. Benedikt XVI. smatra da se u cijelojCrkvi može oživjeti ta pozitivna napetost i èežnja zaponovnim naviještanjem Krista suvremenom èovjeku.Euharistijsko slavlje prigodom proglašenje Godine vjere naTrgu Sv. Petra u nazoènosti oko 400 kardinala i biskupa tecarigradskoga ekumenskog patrijarha Bartolomeja ivrhovnog poglavara Anglikanske Crkve RowanaWilliamsona, bilo je, kako primjeæuje ravnatelj Tiskovnogureda Svete Stolice o. Federico Lombardi, sveèano i u istovrijeme jednostavno, ali radosno. Osjeæala se razborita iponizna razboritost. Došle su do izražaja zrake dobrote iistine. Tko je oèekivao da æe proglašenje Svete godine bitivelika manifestacija s nizom trijumfalnih pothvata, nijedobro shvatio o èemu je rijeè. Papa ide u posve drukèijemsmjeru. Usmjerujuæi svoj pogled na vjernike okupljene naTrgu Sv. Petra, ponovio je rijeèi Ivana XXIII: "Idite doma ipoljubite djecu. Recite im da ih Papa voli. To je jednostavanpoljubac, pun Božje ljubavi. Godina vjere poèinje tako."

Inozemne vijesti ika

26 17. listopada 2012. broj 42/2012

Papa se susreo s biskupima koji su sudjelovali naDrugome vatikanskom konciluGovoreæi o II. vatikanskom saboru Papa je rekao da je tobilo milosno vrijeme, kada nas je Duh Sveti pouèio da Crkvaima uvijek govoriti suvremenom èovjekuVatikan, 11.10.2012. (IKA) - Zajedno smo nakon sveèanogeuharistijskog slavlja na Trgu svetoga Petra, a u vašimlicima gledam sve biskupe svijeta, zauzete u naviještanjuevanðelja i služenju Crkvi i ljudima, pokorne Gospodinovojzapovijedi – rekao je Sveti Otac biskupima koji susudjelovali na II. vatikanskom saboru a koje je primio uposebnu audijenciju. Papa je rekao, kako prenosi RadioVatikan, da ima još gotovo sedamdeset koncilskih otaca, alida se nisu svi odazvali na poziv za obilježavanje pedeseteobljetnice otvaranja sabora, neki zbog poodmakle dobi, aneki zbog zdravstvenih problema.Govoreæi o sjeæanjima na II. vatikanski sabor, rekao je daposebno želi podsjetiti na jednu rijeè blaženoga Ivana XXIII.koja je trajno bila nazoèna u radu koncila, a ona je"posadašnjenje". Pedeset godina nakon Sabora netko æe sepitati je li ta rijeè, možda od samog poèetka, bila sasvimprikladna – primijetio je Papa dodajuæi kako je uvjeren unjezinu toènost.Kršæanstvo ne treba shvaæati kao nešto prošlo, niti sekršæanstvo ima promatrati okreæuæi pogled unazad, jer IsusKrist je juèer, danas i uvijek. Kršæanstvo je obilježilaprisutnost vjeènoga Boga, koji je ušao u vrijeme i u svakomje vremenu, da svako vrijeme izvire iz njegove stvoriteljskemoæi, iz njegova vjeènog danas. Stoga je kršæanstvo uvijeknovo, nikada ga ne smijemo shvaæati poput potpunorazvijenoga stabla iz gorušièina zrna, koje je naraslo,donijelo plod i jednog dana ostari i doðe kraj njegovojživotnoj snazi. Kršæanstvo je stablo, takoreæi, u vjeènoj„zori", uvijek je mlado, suvremeno – rekao je Benedikt XVI. To osuvremenjivanje ne znaèi raskid s tradicijom, negooèituje njezinu živost, ne znaèi umanjiti vjeru, uskladiti je svremenskom modom, da mjerilo bude ono što se nekomusviða, to što se sviða javnome mnijenju, nego, naprotiv,upravo ono što su uèinili saborski oci. Moramo sadašnjostživjeti po mjeri kršæanskog dogaðaja, sadašnjost svojegadoba moramo prilagoditi Božjoj sadašnjosti – objasnio jeSveti Otac. Govoreæi o II. vatikanskom saboru Papa je rekao da je tobilo milosno vrijeme, kada nas je Duh Sveti pouèio da Crkvaima uvijek govoriti suvremenom èovjeku, ali to mogu èinitisamo oni koji su ukorijenjeni u Bogu, koji se prepuštaju daih On vodi i koji neporoèno žive svoju vjeru. To je na II.vatikanskom saboru bilo svima jasno, jer se u dogmatskojkonstituciji o Crkvi (Lumen gentium) tvrdi da su u Crkvi svipozvani na svetost, što istièe i sveti Pavao u Prvoj poslaniciSolunjanima: „Ovo je naime volja Božja: vaše posveæenje".Svetost oèituje pravo lice Crkve, po njoj Božje vjeèno danasulazi u danas našega života, u sadašnjost èovjeka našegavremena – objasnio je Sveti Otac.Premda je prisjeæanje prošlosti važno, ipak ono nije svrhasamom sebi. Godina vjere koju smo zapoèeli predlaženajbolji naèin da se sjeæamo i obilježimo Sabor: usredotoèitise na srž njegove poruke, koja i nije ništa drugo doli porukavjere u Krista, jedinoga Spasitelja svijeta, naviještenaèovjeku našega vremena. I danas je najvažnije i najbitnije damuškarcima i ženama našega vremena donesemo svjetloBožje ljubavi. Žarko želim da sve krajevne crkve u slavljuove godine otkriju prigodu za uvijek potrebno vraæanje naživi izvor evanðelja, preobražavajuæem susretu s osobomIsusa Krista, zakljuèio je Benedikt XVI.

Nastavljen rad Biskupske sinodeVatikan, 12.10.2012. (IKA) - Na prijepodnevnom jezasjedanju Biskupske sinode 12. listopada oèitovana blizina isolidarnost s Nigerijom, sa željom da se religija ne rabi upolitièke svrhe, a sinodski su oci raspravljali i o skandaluspolne zloporabe maloljetnika, pritom su naglasili da se netreba bojati priznavanja èinjenica. Na kraju prijepodnevnogzasjedanja Papa je, kako izvještava Radio Vatikan, upredvorju dvorane Pavao VI. objedovao sa sinodskim inekim koncilskim ocima, te carigradskim ekumenskimpatrijarhom Bartolomejom I. i anglikanskim primasomRowanom Williamsom.Sinodski su oci takoðer raspravljali o sveæeništvu. Biskupisu uvjereni da kriza vjere utjeèe i na krizu zvanja, a možda istoga, kako je reèeno, jer se i Crkva ohladila u naviještanjuKrista. Ako evanðeoska poruka više nije privlaèna zavjernike, možda je to stoga jer nije ni za same sveæenike,pretpostavljaju biskupi. U raspravi o siromašnima,diskriminiranima od društva, reèeno je da se središtekršæanstva sve više približava zemljama u razvoju, govornicisu ustvrdili da skrb za odbaèene ima biti na prvom mjestu uprogramu nove evangelizacije. Raspravljajuæi o odnosuizmeðu vjere i znanosti, potvrðena je njihova odvojenost, aline i suprotstavljanje, jer im u središtu ima biti ljudsko biæe.Danas se škole i sveuèilišta, pa i katolièka, podvrgavajudržavnom nadzoru, država dakle nameæe svoju ideologijuodreðivanjem školskog programa, odabirom knjiga iizobrazbom nastavnièkog kadra. U mnogim je zapadnimzemljama takva državna politika izazvala neku vrstuudaljavanja od kršæanstva, stoga je žurno da Crkva promièedijalog izmeðu vjere i kulture, ukljuèujuæi u formacijskudjelatnost obitelji i druge odgojne centre, primjerice oratorije.

Završila peta svjetska konferencija Radio MarijeSudjelovalo je 180 sudionika iz 70 zemaljaRim, 12.10.2012. (IKA) - Peta svjetska konferencija RadioMarije "Hod u vjeri, misija ljubavi" na kojoj je sudjelovalo180 sudionika iz 70 zemalja, meðu kojima direktori,predsjednici, koordinatori i promotori Radio Marije izHrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i drugihzemalja s ovog podruèja, završila je u petak 12. listopada uCollevalenzi u Italiji. Tijekom višednevne konferencijesudionicima su se obratile najodgovornije osobe iz Svjetskeobitelji Radio Marije: predsjednik Emanuele Ferrario, glavnidirektor o. Livio Fanzaga kao i mons. Giuseppe A. Scotti,pomoæni tajnik Papinskog vijeæa za sredstva društvenekomunikacije, predsjednik uprave direktora Vatikanskeizdavaèke kuæe. Na skupu je bilo govora o financijskojsamoodrživosti Radio Marije u doba opæe financijske krize,korištenju novih tehnologija kao i o korištenju moguænostikoje pruža Internet. Takoðer se razgovaralo o tome kakopripremiti ljude za rad na tako specifiènom radiju jer se odnjih oèekuje da budu ljudi vjere koji to rade s ljubavljuunoseæi dimenziju vjere i religioznosti u program. To seoèekuje napose od sveæenika jer svaki radio mora imati zaurednika sveæenika koji bira suradnike i koji je odgovoran zasve što se kaže u eter. U tom vidu razmišljalo se i kako bi sena podruèju Europe oblikovala skupina struènjaka koja æepomagati u odgoju i pripremi buduæih djelatnika na RadioMariji. Posljednjeg dana skupa izabrani su predstavnicipojedinih zemalja za predstavnike u Svjetskoj obitelji RadioMarije u naredne tri godine. Sudionici skupa mogli su èutikvalitetna predavanja, ostvariti nova poznanstva te krozsvakodnevno zajedništvo u euharistiji, molitvi liturgijeèasove i krunice duhovno obogaæeni se vratiti u svoje zemljei nastaviti djelovati na nacionalnim postajama Radio Marije.

Inozemne vijestiika

2717. listopada 2012. broj 42/2012

Koncilska prisjeæanja: Novinari telegrafski poslaliukupno 405.000 rijeèiZanimanje tiska za otvaranje II. vatikanskog koncila prije 50godina bilo je veæe nego za Olimpijske igre - Vatikanskojtelegrafskoj službi u pomoæ je morala priskoèiti Talijanskatelegrafska službaVatikan, 13.10.2012. (IKA) – Za vrijeme otvorenja Drugogavatikanskog koncila svjetskim je medijima iz koncilskogUreda za medije odaslano 405.000 rijeèi – što odgovarakolièini teksta knjige od 600 stranica. Zbog mnoštvainformacija koje su se odašiljale, telegrafska služba "RadioStampa" bila je prisiljena tražiti potporu talijansketelegrafske službe, izviješteno je iz Vatikana 18. listopada1962. Od ukupno 405.000 rijeèi, oko 85.000 je poslano uSjevernu Ameriku, 95.000 europskim zemljama i oko225.000 talijanskim novinama. Gotovo sve velike novinediljem svijeta koristile su tehnièke strukture "Radio Stampe".Interes meðunarodnog tiska bio je neusporedivo veæi negokod posljednjih Olimpijskih igara u Rimu. Najveæe susvjetske dnevne novine u Rimu imale tri ili više posebnihizvjestitelja. Korištenje telefonskih usluga nadmašilo je svanaša oèekivanja, ali je tehnièka oprema u Uredu za medijeuspjela preživjeti navalu. Isticali su to tih dana brojnisvjetski izvjestitelji. Èekanja na uspostavu telefonske veze svelikim europskim državama nije trajalo više od osamminuta.Tiskovne telegramske usluge prema inozemstvu i prekooceana takoðer pokazuju nevjerojatnu bilancu: tekstovi suprenošeni kabelski i putem satelita Telstar. Više od tisuæuljudi prvih je dana Koncila tražilo "pouzdanu poštu" da biposlalo telegrame, preporuèene pošiljke i brzojave. Na danotvorenja Koncila u pokretnom poštanskom uredu kupljenoje poštanskih maraka u vrijednosti više od 280.000 lira.

Preminuo jeruzalemski armensko-apostolski patrijarhJeruzalem 13.10.2012. (IKA) – Jeruzalemski armensko-apostolski patrijarh Torkom II. Manoogian umro je nakonduge bolesti 12. listopada u Izraelu, priopæeno je iz te Crkve,a prenosi Kathpress. Preminuli patrijarh roðen je godine1919. nedaleko Bagdada gdje su mu roditelji izbjegli predgenocidom armenskoga naroda u Turskoj. Studirao jeteologiju u Jerzualemu gdje je i zareðen za sveæenika. NakonII. svjetskog rata vodio je župu u Philadelphiji (SAD).Godine 1957. vratio se u Jeruzalem kao tajnik tadašnjempatrijarhu, a zatim opet otišao u SAD gdje je pohaðaoposlijediplomski studij. Za biskupa je zareðen 1962., a 1966.postao je armenski nadbiskup New Yorka. Na toj se službisusreo i s papom Ivanom Pavlom II. Godine 1990. preuzeoje službu patrijarha Armenske apostolske Crkve. PatrijarhTorkom II. bit æe pokopan 22. listopada na armenskomgroblju u Jeruzalemu, a 40 dana nakon njegove smrti birat æese novi patrijarh koji treba dobiti suglasnost izraelskih ijordanskih vlasti. Armenska-apostolska Crkva ima dugu nazoènost u Svetojzemlji. Armenski kralj Trdat III. proglasio je 301. kršæanstvodržavnom religijom u svome kraljevstvu. Crkva se nakonKalcedonskog koncila odvojila od Rimske Crkve. Danas usvijetu ima oko sedam milijuna pripadnika te Crkve, odkojih dvije treæine žive u dijaspori. Poglavar Crkve jekatolikos svih Armenaca sa sjedištem u Armeniji. Crkva imavlasti obred, a liturgijski jezik je staroarmenski.Jeruzalemski patrijarhat skrbi za vjernike u Izraelu,Palestinskim podruèjima te u Jordanu. Do godine 1948.,kada je ustanovljena država Izrael, živjelo je oko 16.000armenskih kršæana u Jeruzalemu, a danas ih je oko 2000.

Beatifikacija 14 franjevaca u PraguUbijeni su iz mržnje prema vjeri 15. veljaèe 1611. godinePrag, 13.10.2012. (IKA) - U katedrali Svetoga Vida u Praguu subotu 13. listopada proglašeni su blaženima FedericoBachstein i 13 subraæe, svi iz franjevaèkoga Reda manjebraæe, koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri 15. veljaèe 1611.godine, u samostanu u kojemu su živjeli. Kao Papinpredstavnik na slavlju bio je kardinal Angelo Amato,proèelnik Kongregacije za proglašenje svetih.Prva se beatifikacija u Godini vjere odnosi na 14 muèenikaiz 17. stoljeæa, koje je ubilo razjareno mnoštvo, potaknutonepromišljenom mržnjom prema Katolièkoj Crkvi. U to suse doba, naime, u Bohemiji širile razne protestantske sekte,neprijateljski raspoložene prema katolicima, i premakatolièkoj Habsburškoj dinastiji, kako je u razgovoru zaRadio Vatikan istaknuo kardinal Amato.Bila je to upravo mržnja prema Katolièkoj Crkvi, zbog kojesu katolici, redovnici i laici, živjeli u stalnoj životnojopasnosti. Nitko, naime, nije mogao optužiti franjevce izsamostana Svete Marije od Milosti za nacionalizam ili pakza politièku konspiraciju, jer su veæina bili stranci i potpunoizvan društveno-politièkih prepirki, istaknuo je kardinal.Meðu novim blaženicima, naime, bilo je Èeha, Talijana,Nijemaca te jedan Španjolac i jedan Nizozemac.Na novinarov upit može li ta beatifikacija ugrozitiekumenske odnose, kardinal Amato istaknuo je da ih,štoviše, može ojaèati. Sveèana beatifikacija tih herojskihredovnika želi potaknuti sve da zlo pobijedimo dobrim, uskladu s Gospodinovim Rijeèima koje remete svu ljudskulogiku: "Ljubite svoje neprijatelje, èinite dobro onima kojivas mrze, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite zaone koji vas zlostavljaju", istaknuo je kardinal Amato.

Završio prvi tjedan rada Biskupske sinodeVatikan, 13.10.2012. (IKA) - Nova evangelizacija imakrenuti od Jeruzalema, istaknuto je na prijepodnevnomzasjedanju Biskupske sinode 13. listopada, tvrdeæi da suhodoèašæa u Svetu zemlju prigoda za jaèanje vjere. A uraspravi o socijalnom nauku Crkve biskupi su, kako jeizvijestio Radio Vatikan, upozorili na teško stanje radnika uItaliji i Europi.Da bude uèinkovita, nova bi evangelizacija imala krenuti odJeruzalema, Svete zemlje, živuæeg skupnog pamæenjapovijesnog Isusa. Biskupi su podsjetili na uvrede i napade naCrkvu u Svetoj zemlji, istaknuli da se meðureligijski dijalogima oslanjati na uzajamno poštovanje jer istinska vjera rušizidove i gradi mostove. Pozivajuæi meðunarodnu zajednicuda ne zaboravi Bliski istok, sinodski oci potaknuli su kršæanena hrabro svjedoèenje vjere jer vjera ne promièe nekuideologiju nego bratstvo meðu svim ljudima, istaknuto je uraspravi.Govoreæi o gospodarskoj krizi i teškom stanju radnika,biskupi su istaknuli važnost socijalnog nauka Crkve, bitnogèimbenika za novu evangelizaciju, jer je naviještanje Kristaglavi èimbenik razvoja, pravde i mira. Crkva se ne trebapretvoriti u ustanovu društvenih usluga, ali mora promicatisolidarnost i bratstvo. Ponovno isticanje ljudskogadostojanstva i promicanje demokratskih vrijednosti znaèinasljedovati Krista, ustvrdili su biskupi.Na prijepodnevnom zasjedanju raspravljalo se i o puèkojpobožnosti. Proèišæena i obavljana na ispravan naèin, puèkapobožnost je oèitovanje iskrene vjere i svjedoèenja trajneèovjeèje žeðe za Bogom i tako pridonosi novojevangelizaciji. Ljudsko srce stvoreno je za beskonaèno, a nanjegova oèekivanja može odgovoriti jedino susret s onim tkoje zahvaljujuæi Kristu zaista promijenio život, objasnili su

Inozemne vijesti ika

28 17. listopada 2012. broj 42/2012

biskupi.Govoreæi, pak, o izazovu evangeliziranja medijskogsuvremenog svijeta, biskupi su ustvrdili kako su obavijesnasredstva toliko obuzela ljudski život da mijenjaju njegovantropološki razvoj. Biskupi potièu Crkvu da uvijek gajiosobni i prijateljski odnos sa svim osobama jer su miljeniciBožji. Popodne 12. listopada sinodski oci slušali su izlaganje prof.Wernera Arbera, koji je na Sinodi kao posebni uzvanik.Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1978. godine, apapa Benedikt XVI. imenovao ga je 2011. predsjednikomPapinske akademije za znanosti. On je ujedno prvi protestantkoji obnaša tu službu. Werner Arber sinodskim ocimagovorio je o odnosu vjere i znanosti. Znanost i vjera su, a itrebaju biti, upotpunjujuæi èimbenici ljudske spoznaje, to jebila žarišna toèka njegova izlaganja na Sinodi, zasnovanogna svjesnosti da znanost "dosad nije uspjela pronaæi suvisleodgovore, na sve upite èovjeka, naroèito na one koji"nadilaze prirodno podruèje". Tu ulogu naprotiv moraodigrati vjera, ustvrdio je prof. Arber.

Prije 100 godina roðen je "33-dnevni papa" Ivan Pavao I.Pontifikat Albina Lucianija bio je jedan od najkraæih upovijesti papinstvaVatikan, 16.10.2012. (IKA) – Bio je to jedan od najkraæihpontifikata u povijesti papinstva, podsjeæa u komentaru upovodu 100. obljetnice roðenja Ivana Pavla I. dopisnikKathpressa u Vatikanu Thomas Jansen. Ivan Pavao I. umroje samo 33 dana nakon što je izabran za papu, 28. rujna1978. Unatoè tome, ili možda baš zbog toga, AlbinaLucianija, roðenog prije 100 godina, 17. listopada 1912. uForno di Canale na sjeveru Italije, i danas se pamti, pišeJansen. Ivan Pavao I. nije bio samo prvi Petrov nasljednik koji jeodabrao dva imena. On je prekinuo i mnoge tradicije napapinskom dvoru. Odbacio je tako "Pluralis Majestatis" -vladarsku množinu. Sve do tada pape su, kao i carevi ikraljevi, o sebi govorili u prvom licu množine, oslovljavajuæise osobnom zamjenicom "mi". Ivan Pavao I. nasuprot tomerekao je "ja". Èak je i tradicionalni prijenosni papinski tron,sedia gestatoria, htio poslati u spremište Apostolske palaèe.Iz kurije su ga na kraju ipak nagovorili da koristi približnoslièno prijevozno sredstvo. Uveo je promjene u Švicarskugardu: dokinuo je do tada obavezno prigibanje koljena unazoènosti pape.Ivan Pavao I. došao je iz vrlo siromašnih životnih uvjeta.Njegov otac radio je kao sezonski radnik u inozemstvu - uFrancuskoj, Njemaèkoj i Austriji i rijetko je bio kod kuæe.Roditeljska kuæa u kojoj je odrastao, s tri sestre i dvijepolusestre, podsjeæa na knjigu "Don Camillo i Peppone":otac je bio èlan izrazito antiklerikalne talijanskesocijalistièke stranke, a majka je bila katolkinja. Unatoè jošod djetinjstva slabijem zdravlju Luciani je u svojojsveæenièkoj karijeri najradije htio biti seoski župnik. Prvusveæenièku službu kapelana i vjerouèitelja dobio je nakonreðenja 1935. u svom rodnom gradu Bellunu u regiji Veneto.Nakon toga predavao je dogmatiku od 1937. do 1947. utamošnjem sjemeništu. Godine 1958. postao je biskupVittorio Veneta, mirnog provincijskoga grada u Venetu.Dvanaest godina kasnije, Papa ga je imenovao patrijarhomVenecije. U srpnju 1978. u jednoj je propovijedi rekao da jepapa Pavao VI. pogriješio što ga je imenovao na tu službu.Dana 26. kolovoza iste godine, kardinali su ga nakonklavama izabrali za njegova nasljednika.

Obljetnica izbora Ivana Pavla II. za poglavara CrkveVatikanski dnevnik objavio razgovor s Papinim osobnimtajnikom naslovljen "Gorostas vjere"Vatikan, 16.10.2012. (IKA) - Prije 34 godine kardinal KarolWojtyla izabran je za papu. Bilo je to veliko iznenaðenje zacijelu Crkvu. Danas, obilježavajuæi tu obljetnicu, vatikanskidnevnik Osservatore Romano donosi razgovor s krakovskimkardinalom i osobnim tajnikom blaženog Ivana Pavla II.Stanislavom Dziwiszom naslovljen "Gorostas vjere". Wojtylina služba Crkvi i èovjeku temeljila se – premarijeèima kardinala Dziwisza – na vjeri. Iz nje je poteklanjegova vizija svijeta i èovjeka. Ivan Pavao II. je uspio svijetu djelotvorno iznijeti tu viziju te je tako uspio doæi dosrca suvremenog èovjeka i uvjeriti ga da samo u Bogu, samou Isusu Kristu, èovjek nalazi smisao života i smrti, trpljenja iradosti te ostvariti svoje najdublje nade.Osvræuæi se na dan izbora poljskog kardinala za Papu,njegov tajnik Dziwisz prièa kako je on bio te veèeri meðumnoštvom svijeta na Trgu Svetog Petra. Netko odvatikanskih službenika ga je prepoznao i pozvao da uðe snjime u Vatikan, gdje ga je najprije doèekao markiz GiulioSacchetti, koji ga je dopratio k ondašnjem državnom tajnikukardinalu Villotu, a on u dvoranu gdje je novi Papa veèerao skardinalima koji su ga izabrali. Dziwisz kaže da je bioveoma ganut, vidjevši svog kardinala, koji ga je pomnopromatrao, odjevenog u bijelo. Papa mu se približio i šapnuoda æe i dalje biti njegov tajnik. Opustio sam se i shvatio da æeWojtyla ostati i dalje jednostavan èovjek kao što je bio kaokrakovski nadbiskup. Na dan izbora za Papu kardinala Wojtyle brojni vjernicihodoèastili su na njegov grob koji se nakon proglašenjablaženim, nalazi u bazilici Sv. Petra u kapeli Sv. Sebastijana.

Inozemne vijestiika

2917. listopada 2012. broj 42/2012

Prilog dokumenti

Otkrivajmo svakog dana ljepotu naše vjerePapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 10. listopada2012.Draga braæo i sestre, uoèi smo dana u kojem æemo proslavitipedeset godina od otvorenja Drugoga vatikanskog koncila ipoèetak Godine vjere. Ovom katehezom želim poèetirazmišljati – s nekoliko kratkih misli – o velikom crkvenomdogaðaju koji je bio Koncil, dogaðaju kojem sam izravnosvjedoèio. On nam se, da tako kažem, predstavlja kao velikafreska, obojena u svojoj raznolikosti i razlièitosti elemenata,pod vodstvom Duha Svetoga. I dok stojimo pred timmilosnim trenutkom, kao pred velikom slikom, i danasuoèavamo njegovo èudesno bogatstvo, ponovno otkrivamonjegove osebujne nijanse, fragmente, isjeèke.Blaženi Ivan Pavao II., na pragu treæeg tisuæljeæa, je napisao:"Nakon zakljuèenja Jubileja, osjeæam više no ikad, dužnostukazati na Koncil kao na veliku milost koju je zadobilaCrkva u 20. stoljeæu. U njemu nam je bio ponuðen sigurankompas da bi nas usmjerio tijekom hoda u stoljeæu u kojeulazimo" (Apost. pismo Novo millennio ineunte, 57).Mislim da je ta slika rjeèita. Dokumenti Drugogavatikanskog koncila, kojima se treba vraæati oslobaðajuæi ihmnoštva tiskovina koje èesto namjesto da pripomognunjihovu boljem poznavanju ustvari su ih zamaglili, takoðersu za naše doba kompas koji omoguæuje laði Crkve da ploviotvorenim morem, usred oluja ili na tihim i mirnimvalovima, da bi sigurno plovila i prispjela cilju,Dobro se sjeæam toga vremena: bio sam tada mladi profesorfundamentalne teologije na Bonskom sveuèilištu i koelnskinadbiskp, kardinal Frings, bio je za mene uzor èovjeka isveæenika, koji me poveo sa sobom u Rim kao teologasavjetnika; kasnije sam imenovan koncilskim struènjakom.To je za mene bilo jedinstveno iskustvo: nakon sveg žara izanosa priprave, imao sam priliku vidjeti jednu živu Crkvu –gotovo tri tisuæe koncilskih otaca iz svih dijelova svijetaokupljeni pod vodstvom nasljednika apostola Petra – koji sustupili u školu Duha Svetoga, pravog pokretaèa Koncila.Rijetko kad se u povijesti moglo, kao tada, gotovo nakonkretan naèin "dotaknuti" univerzalnost Crkve u jednomtrenutku velikog ostvarenja njezina poslanja da pronosievanðelje u svako doba i do nakraj zemlje. U tim danima,ako pogledate slike otvorenja toga velikog skupa, putemtelevizije ili drugih sredstava komunikacije, moæi æete i visami zapaziti radost, nadu i ohrabrenje koje je svima namadalo sudjelovanje u tome velikom dogaðaju svjetla, koje seširi sve do danas.U povijesi Crkve, kao što mislim da vam je poznato,Drugom su vatikanskom koncilu prethodili razni koncili.Obièno su ti veliki crkveni skupovi sazivani zbog definiranjatemeljnih poèela vjere, osobito ispravljajuæi zablude koje suove dovodile u opasnost. Sjetimo se Nicejskog sabora iz325., koji je sazvan radi pobijanja arijanskog krivovjerja iponovnog potvrðivanja božanstva Isusa Sina JedinoroðenogaBoga Oca; ili Efeškog, iz 431., koji je Mariju proglasioMajkom Božjom; zatim Kalcedonskog, iz 451., koji jepotvrdio jednu Kristovu osobu u dvije naravi, božanskoj iljudskoj. Kada je rijeè o koncilima koji su vremenski bliženama moramo spomenuti Tridentski sabor, u 16. stoljeæu,koji je razjasnio bitne toèke katolièkog nauka u suèeljavanjus protestantskom reformom; ili Prvi vatikanski koncil, nakojem se poèelo razmišljati o razlièitim temama, ali se imalovremena proglasiti samo dva dokumenta, jedan o spoznajiBoga, objavi, vjeri i odnosima s razumom te drugi o papinu

primatu i nepogrešivosti, jer je prekinut okupacijom Rima urujnu 1870.Ako pogledamo na Drugi vatikanski koncil, vidimo da utome povijesnom èasu Crkve nije bilo posebnih zabludavjere koje je trebalo ispravljati ili osuditi, niti je bilospecifiènih doktrinarnih ili disciplinskih pitanja koja bitrebalo razjasniti. Može se onda shvatiti iznenaðenje maleskupine kardinala prisutnih u kapitulskoj dvoranibenediktinskog samostana u Svetom Pavlu izvan zidina,kada je 25. sijeènja 1959. blaženi Ivan XXIII. najaviobiskupsku sinodu za Rim i Koncil za opæu Crkvu. Prvopitanje koje se postavilo u pripravi toga velikog dogaðajabilo je upravo to kako ga zapoèeti, koju mu posebnu zadaæuzadati. Blaženi Ivan XXIII. u govoru na otvorenju,održanom 11. listopada prije pedeset godina, dao je opæusmjernicu: vjera mora govoriti na "obnovljen", prodornijinaèin – jer se svijet brzo mijenja – zadržavajuæi meðutimsvoje neprolazne sadržaje, bez ustupaka i kompromisa. Papaje želio da Crkva razmišlja o svojoj vjeri, o istinama koje jevode. Ali iz toga ozbiljnog, produbljenog razmišljanja ovjeri, moralo se na nov naèin ocrtati odnos izmeðu Crkve isuvremenog doba, izmeðu kršæanstva i odreðenih bitnihsastavnica suvremene misli, ne zato da bi se ovojprilagodilo, veæ zato da se tom našem svijetu, koji teži tomeda se udalji od Boga, predstavi zahtjev evanðelja u svojnjegovoj velièini i u svoj njegovoj èistoæi (usp. Discorso allaCuria Romana per gli auguri natalizi, 22. prosinca 2005.).Pokazuje to vrlo dobro sluga Božji Pavao VI. u homiliji nakraju posljednje koncilske sjednice – 7. prosinca 1965. –izvanredno aktualnim rijeèima, kada kaže kako, da bi sedobro ocijenilo taj dogaðaj: "mora ga se promatrati uvremenu u kojem se zbio. Naime – kaže Papa – zbio se uvremenu u kojem su, kao što svi znaju, ljudi više sklonizemaljskom kraljevstvu no nebeskom; vremenu, dodajmonadalje, u kojem je zaborav Boga postao nešto uobièajeno,gotovo nešto što sugerira znanstveni napredak; vremenu ukojem temeljni èin ljudske osobe, koja je postala svjesnijasebe i vlastite slobode, teži tome da traži vlastitu apsolutnuslobodu, oslobaðajuæi se spona svakog vrhunaravnogzakona; vremenu u kojem se 'laicizam' smatra legitimnomposljedicom suvremene misli i najmudrijom normom zavremenito ureðenje društva... U tome je vremenu održan našKoncil na Božju slavu, u Kristovo ime, pod nadahnuæemDuha Svetoga". Tako je govorio Pavao VI. U zakljuèku je upitanju Boga naznaèio središnje pitanje Koncila, onoga Bogakoji "stvarno postoji, živi, koji je osoba, brižan, beskrajnodobar; štoviše, ne samo dobar u sebi, veæ neizmjerno dobartakoðer za nas, on je naš Stvoritelj, naša istina, naša sreæa; utoj mjeri da èovjek, kada se upinje svoj um i svoje srceusredotoèiti na Boga u kontemplaciji, èini najviši i najpunijièin svoje duše, èin koji i danas može i mora biti vrhunacnebrojenih podruèja ljudskog djelovanja, iz kojeg onaprimaju svoje dostojanstvo" (AAS 58 [1966], 52-53).Vidimo kako je doba u kojem živimo i nadalje oznaèenozaboravom i neosjetljivošæu prema Bogu. Smatram, dakle,da moramo svladati najjednostavniju i najosnovniju lekcijuKoncila, a to je da se kršæanstvo u svojoj suštini sastoji uvjeri u Boga, koji je trojstvena Ljubav i u susretu, osobnom izajednièkom, s Kristom koji usmjerava i vodi život: sveostalo iz toga proizlazi. Ono što je važno danas, upravo kaošto je bilo želja koncilskih otaca, jeste da se vidi – ponovno ijasno – da je Bog prisutan, da nas gleda, da nam odgovara. Ida, naprotiv, kada nema vjere u Boga, ruši se ono što je

Prilog dokumenti ika

30 17. listopada 2012. broj 42/2012

bitno, jer èovjek gubi svoje duboko dostojanstvo i ono štoèini velikim njegovo èovještvo, protiv svakog umanjivanja.Koncil nas podsjeæa da Crkva, u svim svojim sastavnicama,ima zadaæu, poslanje prenositi rijeè Božje ljubavi kojaspašava, da se sluša i prihvati onaj poziv koji sadrži u sebinaše vjeèno blaženstvo.Promatrajuæi u tome svjetlu bogatstvo sadržano udokumentima Drugoga vatikanskog koncila, želimspomenuti samo èetiri konstitucije, gotovo èetiri stranesvijeta kompasa koji nas može usmjeravati na našem putu.Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium namkazuje kako je u Crkvi na prvome mjestu klanjanje, Bog,središnje mjesto pripada otajstvu Kristove prisutnosti. ACrkva, tijelo Kristovo je narod koji putuje u vremenu, imakao temeljnu zadaæu slaviti Boga, kao što se to kaže udogmatskoj konstituciji Lumen gentium. Treæi dokumentkoji želim spomenuti je konstitucija o Božjoj objavi DeiVerbum: živa Božja rijeè okuplja Crkvu i oživljava jetijekom èitavog njezina putovanja u povijesti. A naèin nakoji Crkva nosi èitavom svijetu svjetlo koje je primila odBoga da ga cijeli svijet slavi je temeljna tema pastoralnekonstitucije Gaudium et spes.Drugi vatikanski koncil je za nas snažni poziv da ponovnootkrivamo svakog dana ljepotu naše vjere, da je dubljeupoznamo zbog snažnijeg odnosa s Gospodinom, da živimodo kraja svoj kršæanski poziv. Neka Djevica Marija, MajkaKristova i èitave Crkve, pomogne da ostvarujemo iprovodimo u djelo ono što su koncilski oci, nadahnutiDuhom Svetim, èuvali u srcu: želju da svi uzmognu upoznatievanðelje i susresti Gospodina Isusa kao put, istinu i život.Hvala!

O dobru mira - plodu pravde i istineIzjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia etpax1. Nada i strepnja. U vrijeme kad se Sveti Otac u Beirutuživo zalaže za mir meðu religijama i narodima na Bliskomistoku, ovdje, kod nas, ne možemo ne dijeliti zabrinutostzagrebaèkog nadbiskupa pred ishitrenim potezima… javnihvlasti u složenim graniènim pitanjima naše zemlje. Ovapitanja bi naime trebalo rješavati iskljuèivo pomeðunarodnom pravu, a u svjetlu znanstvenih èinjenica istruènih prosudbi… braneæi istinu, kako to naglašavakardinal Josip Bozaniæ. I zacijelo æe se svi ljudi dobre voljesložiti s odliènim hrvatskim pravnikom Davorom Vidasom,kad on upozorava da se istina ne može izglasati niti se onamože utjerati, nego se, prije svega, mora utvrditi. Zato, kaobrižni kršæani i zauzeti graðani želimo i oèekujemo da senaša država potrudi, stvarno i konkretno, oko održivog mirai sigurnosti i kad se radi o njoj samoj i o njezinu susjedstvu. 2. Cjelovitost i nepovredivost. Naša Komisija izražava svojuduboku zabrinutost za mir, zasnovan na istini, pravdi imeðunarodnom pravu ovdje, kod nas, hic et nunc. Hrvatskipredstavnici naime preèesto zaboravljaju da je poštivanjeteritorijalne cjelovitosti - tj. državnih granica i njihovenepovredivosti - bitan uvjet jednakosti, mira i suradnje meðudržavama. A ta naèela sveèano su proklamirali osnivaèiUjedinjenih naroda u Povelji UN-a 1945., a potompredstavnici država sudionica Konferencije o Europskojsigurnosti i suradnji 1975. u Helsinkiju i u svom Završnomaktu obvezali su se na poštivanje "teritorijalne cjelovitostisvake države sudionice" i "svih njihovih granica" te osudili"izravne i neizravne mjere prisile" i prisvajanja tuðegteritorija. 3. Lutanja i pravorijek. Usprkos takvih jasnih i strogihnaèela, koja proizlaze iz prirode demokratskih država, pa

stoga i iz meðunarodnog prava, veæ dva desetljeæa pojedinihrvatski predstavnici pristaju, daleko od oèiju graðana,javnosti i Hrvatskog sabora, da odstupe od prava, od kojih neodustaje ni jedna država, a to su teritorijalna cjelovitost inepromjenjivost granica. Republika Hrvatska svoju državnusuverenost i nezavisnost temelji na volji svojih graðanaizraženoj na referendumu o samostalnosti 19. svibnja 1991.godine. Ona je temelji i na otporu agresiji i na oslobaðanjuokupiranih podruèja, koji su odnijeli brojne ljudske živote.Hrvatska je svoju samostalnost i nezavisnost proglasila 25.lipnja 1991. i to u okviru tadašnjih granica prethodneSocijalistièke Republike Hrvatske, poštujuæi opæe naèelomeðunarodnog prava uti possidetis iuris, tj. "poštivanjateritorijalnog statusa quo", kako je u svojem mišljenju 11.sijeènja 1992. - o meðunarodnim granicama novih država,nastalih na podruèju nekadašnje SFR Jugoslavije - istaknulai Arbitražna komisija predsjednika ustavnih sudovaFrancuske, Njemaèke, Italije, Španjolske i Belgije, tzv.Badinterova komisija.4. Teritorij i granice. Kod nastanka novih država, ilirazdruživanja složenih državnih zajednica, kao što je to biosluèaj kod nas, po meðunarodnom pravu teritorijnovonastalih država odreðuje se upravo po tom naèeluzateèenog stvarnog stanja na dan proglašenja samostalnosti.Zato je meðunarodna zajednica kroz pravno mišljenjeArbitražne komisije potvrdila da granice bivšihjugoslavenskih republika postaju meðunarodno zaštiæene,državne granice i da je svaka promjena tih granica silom -pravno ništavna. Granice Republike Hrvatske postale sudakle one granice koje su bile odreðene u bivšoj državinakon II. svjetskog rata, tj. granice zateèene na danproglašenje neovisnosti Republike Hrvatske - a pravnovaljane promjene do tog vremena mogle su biti samo one,koje su bile provedene u skladu s dotadašnjim ustavnimporetkom. Hrvatska javnost zna da nakon II. svjetskog rataFederalna Država Hrvatska nije ukljuèivala velika podruèjana svom sjeveru i jugu - istoèni Srijem i jug ondašnjeDalmacije, koja je hrvatska Trojedna kraljevina bila unijelau prvu južnoslavensku državu 1918. godine. Hrvatskigraðani, meðutim, isto tako znaju da je, u ime mira, potrebnopoštivati pravo i naèelo uti possidetis iuris, tj. stvarnozateèene granice 1991. godine, u skladu s pravno valjanimstanjem. 5. Državno kopno i more. Za kopneno podruèje Hrvatske, tegranice su ondašnje, utvrðene granice SocijalistièkeRepublike Hrvatske. Što se pak mora tièe, razgranièenjeizmeðu republika bivše države nije bilo svugdje preciznoutvrðeno, premda su i tu postojale granice djelovanjaondašnjih republièkih vlasti i luèkih kapetanija. Meðutim,pravila o razgranièenju na moru odreðuje svjetski "ustavmora", tj. vrlo jasna pravila Konvencije Ujedinjenih narodao pravu mora (1982), koju su ratificirale 161 država iEuropska unija. Meðu državama strankama Konvencije susve današnje obalne države na Jadranu, meðu kojima idržave bivše SFRJ. Republika Hrvatska nije, meðutim, dodan-danas ostvarila ta nedvojbena prava svake države, a toizaziva zabrinutost hrvatskih graðana i za pravdu i za mir uovom dijelu Europe.Hrvatsko Podunavlje. Na sjeveroistoènoj svojoj granici,hrvatska država i graðani još uvijek ne ostvaruju svoja pravana Vukovarskoj i Šarengradskoj adi, ali i na znaèajnimprekodunavskom podruèjima. S druge pak strane, na desnojobali Dunava nalazi se manji dio podruèja koji katastarskipripada graðanima Srbije. Meðutim, hrvatskoj javnosti nijepoznato kani li Republika Hrvatska rješavati taj dvostraniproblem u skladu s meðunarodnim pravom. Sveta Gera i Savudrijska vala. Na zapadu, Republika

Prilog dokumentiika

3117. listopada 2012. broj 42/2012

Hrvatska još uvijek ne vrši svoja suverena prava na SvetojGeri, usprkos nedvojbenoj hrvatskoj pripadnosti togpodruèja. U savudrijsko-piranskoj uvali pak, privremenostanje poštuje "pravilo sredine", ali Hrvatska je prihvatila dakonaèno razgranièenje utvrdi jedna meðunarodna arbitraža.Ova nažalost neæe odluèivati samo temeljem meðunarodnogprava, što bi bilo jamstvom pravde i mira, nego i na osnovidrugih kriterija, što može dovesti do nepravda,nezadovoljstva i trvenja meðu ljudima i zemljama koje se upovijesti nikad nisu sukobljavale. Hrvatska je naime u tomrazgranièenju tražila samo ono što odreðuje Konvencija UN-a o pravu mora, a to je "crta sredine", dok susjedna državapretendira na èitavu uvalu i na još veliki dio hrvatskogteritorijalnog mora. Malostonski zaljev. Na jugu, prvi hrvatski predsjednik ibosansko-hercegovaèki predsjednik Predsjedništva potpisalisu 1999. godine ugovor kojim bi, bude li ratificiran sprateæom dokumentacijom, došlo do prepuštanja vrhapoluotoka Kleka, dvaju otoèiæa i jedne hridi susjednojdržavi. Za sada taj ugovor ni jedna strana još nije ratificirala.Ovdje treba napomenuti da ova kopnena podruèja povlaèe zasobom i nemalo morsko podruèje od 10-tak èetvornihkilometara hrvatskih unutarnjih morskih voda. Boka kotorska. Na krajnjem pak jugu sadašnjeg podruèjaRepublike, Hrvatska je bila prisiljena pristati na veomanepovoljan privremeni pravni režim, po kojem ne smijesama nadzirati èak ni svoje obalno more. Ipak, susjednaCrna Gora je, što je pravedno i hvale vrijedno, naèelnopristala da to razgranièenje odredi Meðunarodni sud pravde(ICJ), najviša i najkvalificiranija sudska instanca UN-a zasporove meðu državama. Kakvo je sadašnje stanje pripremaza iznošenje tog spora pred ICJ, hrvatskoj javnosti, meðutim,nije poznato. 6. Naèela i interesi. Teritorij i granice su èesto rezultatpovijesnih prilika i neprilika, ratova i ogromnih ljudskihpatnji. Zbog toga ni jedna vlada i ni jedan predsjedniknemaju pravo odricati se kopnenog ili morskog podruèjasvoje države. Pokušaji koji bi bili suprotni tome sejednostavno ne mogu ni zamisliti, a kamoli izvesti. Zato nijedna pravna država u Europi ne prepušta svog teritorijadrugoj državi. Jer, državno podruèje - kopneno, rijeèno,jezersko, morsko, podmorsko i zraèno - nije ni roba, ninovac, a nije samo ni "nekretnina". S teritorijem se ne trguje.Zato se u svim demokratskim državama Europe i svijetapitanje granica ne miješa ni s kojom drugom temom, nestavlja ni u kakav "paket", ne zamjenjuje se ni za kojiinteres. Državno podruèje je pitanje meðunarodnog prava iono nije tek interes, kako se èuje kod nas od ljudi neviènihdemokratskoj državi i pravu. Interesi naime mogu biti isebièni i protupravni, dok je meðunarodno pravocivilizacijski i etièki doseg našeg vremena. Granice državasu eminentno pitanje pravde i održivog mira i zato ovo našeobraæanje hrvatskoj javnosti. 7. Pravdom do mira. U zakljuèku, ako Hrvatska ne ispravidosadašnje krupne propuste i pogreške svojih predstavnikaglede državnih granica, njezina uzmicanja i šutnje urodit æeprecedensima nepravde koji æe postati opasan primjer zapresizanja drugih država na trusnom jugoistoku i istokunašeg kontinenta, presizanja koja mogu izazvati trvenja,sukobe i velike nesreæe, usuprot temeljnim vrijednostimaistine - u pravednosti i mira - u dobrosusjedstvu.

U Zagrebu, 12. listopada 2012. mons. dr. Vlado Košiæ, predsjednik Komisije HBK Iustitia etpax

Èovjekovo je blago na nebuPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 14.listopada 2012.Draga braæo i sestre!Evanðelje ove nedjelje (Mk 10, 17-30) ima kao glavnu temubogatstvo. Isus uèi da je bogatašu vrlo teško uæi u Božjekraljevstvo; naime, Bog može osvojiti srce osobe kojaposjeduje mnoga dobra i potaknuti je na solidarnost idijeljenje s onima koji su u potrebi, sa siromašnima, da uðenaime u logiku dara. Na taj naèin ta osoba dolazi na putIsusa Krista, koji – kao što piše apostol Pavao – "premdabogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovimsiromaštvom obogatite" (2 Kor 8, 9).Kako to èesto biva u Evanðeljima, sve zapoèinje susretom:ovaj put Isus susreæe nekog èovjeka koji "imaše velikiimetak" (Mk 10, 22). Taj je èovjek od svoje mladosti vjernoobdržavao sve zapovijedi Božjeg zakona, ali nije našaopravu sreæu; i zbog toga pita Isusa što mu je èiniti "da baštiniživot vjeèni" (r. 17). S jedne ga strane, kao i sve, privlaèipunina života; s druge, buduæi da je navikao raèunati navlastita bogatstva, misli da se i vjeèni život može na nekinaèin "steæi", možda èak opsluživanjem neke zapovijedi.Isus pronièe duboku želju koja je u toj osobi i – primjeæujeevanðelist – upire u njega pogled ispunjen ljubavlju: Božjipogled (usp. r. 21). Ali Isus shvaæa takoðer koja je to slabatoèka toga èovjeka: to je upravo njegova navezanost namnoga dobra; zato mu predlaže da sve što ima podasiromasima, tako da njegovo blago – pa samim tim i njegovosrce – ne bude više na zemlji, veæ na nebu, te dodaje: "doði iidi za mnom" (r. 22). Ovaj, meðutim, namjesto da prihvati sradošæu Isusov poziv, ode od njega žalostan (usp. r. 23), jerse nije mogao odvojiti od svojih bogatstava, koja mu nikadaneæe moæi dati sreæu i život vjeèni.Tada Isus uèenicima – a i nama danas – daje svoj nauk:"Kako li æe teško imuænici u kraljevstvo Božje!" (r. 23). Nate rijeèi uèenici ostadoše zapanjeni, a još su više ostalizapanjeni kada Isus tome dometnu: "'Lakše je devi krozušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje.' Oni se jošveæma snebivahu te æe jedan drugome: "Pa tko se onda možespasiti?" Isus upre u njih pogled i reèe: 'Ljudima jenemoguæe, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve moguæe!'" (rr. 24-27). Ovako to tumaèi sveti Klement Aleksandrijski: "Taprispodoba uèi bogataše da ne smiju zanemariti svojespasenje kao da su veæ unaprijed osuðeni, niti smiju baciti uvodu bogatstva niti ih osuditi kao opasna i protivna životu,veæ moraju nauèiti na koji naèin se koristiti bogatstvima ipriskrbiti si život" (Koji æe se bogataši spasiti?, 27, 1-2).Povijest Crkve je puna primjera bogataša koji su koristilisvoja dobra na evanðeoski naèin, postigavši takoðer svetost.Sjetimo se samo svetog Franje, svete Elizabete Ugarske isvetog Karla Boromejskog. Neka nam Djevica Marija,Prijestolje mudrosti, pomogne prihvatiti s radošæu Isusovpoziv, da bismo ušli u puninu života.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre!Juèer su u Pragu blaženima proglašeni Federik Bachstein itrinaest subraæe Reda manje braæe. Ubijeni su 1611. zbogsvoje vjere. To su prvi blaženici Godine vjere i muèenici su:podsjeæaju nas da vjerovati u Krista znaèi biti spremantakoðer trpjeti s njim i za njega.

Prilog dokumenti ika

32 17. listopada 2012. broj 42/2012