44088, 57287 GEOLOŠKI HAZARDI - unizg.hr4].pdf · 2018-10-15 · Događaj koji bi bio prirodna katastrofa u naseljenom području (npr. jak potres u Los Angelesu), bio bi samo prirodna

GEOLOŠKI HAZARDI

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

GEOLOŠKI ODSJEK

44088, 57287

Katarina Gobo

2018. Klizište izazvano tajfunom Talas u planinskom lancu Kii, Japan, 2011.g. (https://www.dpri.kyoto-u.ac.jp/organization_en/grg_en/rdg/)

Što ćete naučiti na ovom kolegiju?

• što su geološki hazardi

• zašto nastaju

• kako djeluju

• kako procijeniti rizike kojima je stanovništvo izloženo

• kako smanjiti njihove nepoželjne učinke

2 Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

3

Što će vam ovaj kolegij omogućiti?

• razumijevanje geoloških (prirodnih) procesa koji predstavljaju hazarde.

• upoznavanje područja koja su izložena hazardima, te učestalost hazarda i pojedinih prirodnih katastrofa.

• upoznavanje primarnih, sekundarnih i tercijarnih učinaka svakog hazarda.

• upoznavanje načina procjene rizika i moguće postupke za smanjenje negativnih učinaka geoloških hazarda i hazardnih događaja.


Organizacija kolegija

• predavanja

• vježbe

– rješavanje grafičkih zadataka

– izlaganje domaćih zadaća

– raspravljanje

• domaće zadaće

– rješavat će se timski, u grupama od 2 do najviše 4 studenta

– traženje i analiza literature vezane za pojedini geološki hazard ili povijesni događaj

– rješavanje praktičnog zadataka vezanog za proučavani hazard

– pisanje izvještaja i javno izlaganje svog zadatka

PRISUSTVOVANJE NASTAVI I VJEŽBAMA JE OBVEZNO. VODI SE EVIDENCIJA.


+ urednost!

PLAN I RASPORED

Datum Nastavna jedinica Vježbe

15.10.2018. Uvod u geološke hazarde -

22.10.2018. Potresi Vježba 1 - Potresi

29.10.2018. Potresi Izlaganje 1. domaće zadaće (tema: hazardi u RH)

5.11.2018. Tsunamiji Vježba 2 - Tsunamiji

12.11.2018. Tsunamiji Izlaganje 2. domaće zadaće (tema: potresi)

19.11.2018. Ispitni rok – nema nastave

26.11.2018. Vulkani Izlaganje 3. domaće zadaće (tema: tsunamiji)

3.12.2018. Vulkani Vježba 3 - Vulkani

10.12.2018. Padinski procesi Vježba 4 – Padinski procesi

17.12.2018. Subsidencija Izlaganje 4. domaće zadaće (tema: vulkani)

7.1.2019. Poplave Vježba 5 - Poplave

14.1.2019. Obale Vježba 6 - Obale

21.1.2019. Asteroidni impakti

28.1.2019. *Pijesak

6

Izvori podataka

• Literatura

• Internet

• Dokumentarni filmovi

• Novine

Hazardi se događaju svakodnevno; izučavat ćemo nove i neke historijske događaje.


Što su geološki hazardi?

Geološki hazardi su geološki procesi koji potencijalno mogu dovesti do materijalnih razaranja i ljudskih žrtava.

Ako nastupe ti negativni učinci, govorimo o prirodnoj katastrofi.

PRIRODNI HAZARDI = PRIRODNE OPASNOSTI


Prirodni hazardi su i atmosferske (meteorološke) pojave poput: SUŠA, TAJFUNA, TORNADA (VIHORA), ali u ovom kolegiju neće biti razmatrani. 9

Potresi

Poplave

Subsidencija

Tsunami

Vulkanske erupcije

Klizišta

Odroni

Asteroidni impakti

Obalna erozija

Vrste hazarda

Prirodni hazardi (prirodne katastrofe) obuhvaćaju:

• Geološke hazarde (potrese, tsunamije, vulkanske erupcije, klizišta, poplave, subsidenciju, asteroidne impakte, obalnu eroziju)

• Atmosferske (meteorološke) hazarde (tajfune, tornada, jake oluje, suše)

• Druge prirodne hazarde (najezde insekata, epidemije i pandemije, požare)


Zašto je to bitno?

Geološki fenomeni su se isprva proučavali iz znatiželje. Međutim, s napretkom znanosti i boljim razumijevanjem tih istih fenomena i njihovih mogućih negativnih posljedica, primjena znanja i spoznaja počinje imati sve veći značaj.

Je li moguće, i na koji način spriječiti prirodne katastrofe? Kako smanjiti broj žrtava i materijalne štete? S porastom svjetskog stanovništva ta pitanja postaju sve važnija.

11

Top lista katastrofa – prema broju žrtava i materijalnim štetama

12

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_natural_disasters_by_death_toll

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_disasters_by_cost





Geološki procesi neprestano djeluju na Zemlji (i drugim planetima!), ali ih ljudi uočavaju tek kada nastupe njihovi negativni učinci: ljudske žrtve i gubitak imovine. Prirodni procesi postaju HAZARDI tek neposrednim negativnim djelovanjem na čovjeka.

Prirodne katastrofe postoje samo zbog utjecaja na čovjeka – bez prisutstva ljudi to bi bili tek prirodni događaji (premda katastrofični).

Događaj koji bi bio prirodna katastrofa u naseljenom području (npr. jak potres u Los Angelesu), bio bi samo prirodna pojava/događaj u nenaseljenom području Aljaske!

Isti proces u nekim uvjetima je hazard, a u nekima nije (npr. izlijevanje Save iz korita u Cvjetnom naselju/na Horvatovcu)


Antropogene katastrofe Uz neizbježne prirodne katastrofe, čovjek može biti izložen i antropogenim katastrofama, kao što su:

• Ratna razaranja i terorizam (1. Svjetski rat u Europi, 2. Svjetski rat u Europi i Japanu, Vijetnamski rat, ratovi

na Bliskom istoku...).

• Izlijevanja toksičnih materijala (npr. izlijevanje metil-izocijanata iz tvornice Union Carbide kod Bhopala u

Indiji 1984. izazvalo je 25.000 žrtava, izlijevanje natrijeve lužine u Mađarskoj 2010. izazvalo dugotrajno zagađenje okoliša i goleme materijalne štete, 8 žrtava).

• Zagađenje okoliša (npr. izlijevanje žive iz tvornice gnojiva u zaljev Minamata u Japanu 1968. izazvalo je 1.784

žrtve i genetske deformacije kod cca. 10.000 žrtava, izlijevanje nafte u Meksičkom zaljevu 2010...).

• Industrijske havarije (eksplozija i požar u rafineriji BP u Texas Cityju 2005., poginulo 15, ozlijeđenjo 170

radnika, požar na naftnoj platformi Piper Alpha u Sjevernom moru 1988., poginulo 167 radnika, itd....).

• Havarije nuklearnih elektrana (npr. požar u elektrani Černobil u Ukrajini 1986. izazvao ozračivanje 600.000

ljudi, havarija nuklearne elektrane Fukujima u Japanu 2011., itd.).

O antropogenim hazardima u ovom kolegiju nećemo govoriti.


Prirodne katastrofe

Za razumijevanje prirodnih katastrofa i procjenu njihovog utjecaja (rizika) na čovjeka potrebno je utvrditi:

1. Gdje bi se mogao pojaviti pojedini tip hazarda i zašto?

2. Koliko često ti hazardi izazivaju prirodne katastrofe?

3. Kako se pojedini tip katastrofe može predvidjeti ili njegovi učinci umanjiti?


Hazard i rizik

Hazard bilo koja radnja ili proces koji može dovesti do negativnih posljedica po čovjeka

Rizik vjerojatnost da bi hazard mogao imati negativne posljedice

16

Hazard Ranjivost ili izloženost hazardu

Rizik

17

RIZIK = HAZARD x IZLOŽENOST HAZARDU (RANJIVOST)

Morski pas u moru predstavlja hazard

Izloženost hazardu povećava rizik, tj. vjerojatnost negativnih posljedica hazarda

Rizik

Hazard i rizik (2:23)

18 https://www.youtube.com/watch?v=Gh5Rjs2oOnE

https://www.youtube.com/watch?v=Gh5Rjs2oOnE

https://www.youtube.com/watch?v=Gh5Rjs2oOnE

Rizik

• Rizik je procjena vjerojatnosti utjecaja hazardnih procesa na čovjeka. Rizik se može procijeniti i učinak tih procesa (negativni, materijalni, financijski) može se proračunati.

• Rizicima (gubitku materijalnih dobara, gubitku dohotka, ljudskim žrtvama) izloženi smo svakodnevno. Pojedinim se postupcima rizik može umanjiti (npr. gradnja čvrstih/otpornih građevina u trusnom području), ali se ne može eliminirati.

• Da bi se rizik smanjio, treba razumijeti mehaniku i energiju pojedinih prirodnih (hazardnih) procesa, te njihovu učestalost.


Rizik

• Smanjivanje rizika provodi se planiranjem i provođenjem adekvatnih postupaka koji trebaju umanjiti očekivane materijalne gubitke i ljudske žrtve.

• Ublažavanje opasnosti (hazard mitigation, „upravljanje hazardom”) provodi se na temelju procjene stupnja ugroženosti od nekog hazarda, a ovisi o svakom od poznatih hazarda i razumijevanju njegove dinamike i učestalosti.

• Hazardom se ne može upravljati!


Procjena hazarda i rizika

Prirodne katastrofe izazivaju prirodni procesi koji djeluju od samog nastanka Zemlje kao planeta. Učinak tih prirodnih procesa na čovjeka je pozitivan jer su oblikovali/oblikuju naš planet omogučujući život na njemu, ali i negativan kada rezultiraju žrtvama i štetama. Primjerice: • vulkanizam: plinovi su stvorili atmosferu, vulkanski pepeo je dao plodno tlo;

• potresi: pratili su orogeneze kojima su oblikovani planinski lanci i bazeni, što je

utjecalo na raspored klimatskih zona na Zemlji;

• erozijski procesi, poplave i klizanja preraspodijelili su erozijske produkte na Zemlji i doveli do akumulacije tla, čime su odredili i ekološke zone na Zemlji.

Svaki od tih procesa mogao bi biti i katastrofalan ako bi negativno utjecao na ljude i materijalna dobra.


Vrste hazarda

Prirodni hazardi mogu biti: • Katastrofični hazardi

– imaju razorno djelovanje na velik broj ljudi ili imaju globalne učinke – npr. velike vulkanske erupcije, asteroidni impakti – vjerojatnost njihove pojave je mala, učestalost u geološkoj prošlosti je

relativno mala, ali imaju razorno djelovanje na velikom prostoru kada se dogode.

• Nagli hazardi – nastaju vrlo brzo, gotovo trenutačno i bez najave – npr. vulkanske erupcije, potresi, poplave, klizišta, jake oluje, požari

• Spori hazardi – nastaju nakon višegodišnjih postupnih promjena u okolišu i uz mnoge

„najave” – npr. suše, najezde insekata, epidemije i pandemije


Učinci (efekti) hazarda Hazardni (prirodni) procesi mogu imati primarne, sekundarne i tercijarne učinke:

• Primarni učinci

– rezultat djelovanja hazardnih procesa

– npr. urušavanje zgrada zbog potresa, klizišta zbog nestabilnosti padina, poplave zbog izlijevanja rijeka ili tsunamija

• Sekundarni učinci

– rezultat primarnih učinaka

– npr. požari zbog rušenja zgrada prilikom erupcija vulkana ili potresa, prekid elektroopskrbe i prekid opskrbe vodom zbog rušenja postrojenja uslijed potresa, poplava ili klizanja.

• Tercijarni učinci

– dugotrajni rezultat primarnih učinaka

– npr. promjene okoliša (staništa) zbog poplava, trajne promjene položaja rijeka uslijed poplava, vulkanizma, podbačaj uroda usjeva zbog zagađenja vulkanskim pepelom, poplava, i dr.


Ranjivost / izloženost / ugroženost

Ranjivost nekog područja se odnosti na djelovanje prirodnih hazarda (i načina na koji oni djeluju) na ljude i materijalna dobra. Ranjivost pojedinog područja ovisi o: • blizini naselja izvoru hazardnog događaja, • gustoći naseljenosti u proksimalnoj zoni, • fizičkom djelovanju hazarda, • edukaciji stanovništva i osviještenosti o hazardu, • (ne)postojanju sustava ranog uzbunjivanja i komunikacijske

infrastrukture, • (ne)postojanju i spremnosti komunalne infrastrukture za hitne

intervencije, uvježbanosti spasilaca, • načinu gradnje i građevinskim propisima, • kulturnim faktorima koji utječu na reakciju stanovništva na

upozorenja.


Ranjivost

Općenito, manje razvijene sredine su ranjivije od razvijenijih / industrijskih sredina (država) zbog:

• slabijeg razumijevanja prirodnih hazarda

• slabijeg obrazovanja stanovništva

• nedostatne ili loše komunalne i državne infrastrukture

• nepostojanja ili nepoštivanja građevinskih propisa

• političke nestabilnosti, itd...


26

Favela u Rio de Janeiru, Brazil. Velika gustoća naseljenosti, loša gradnja i infrastruktura...

Ranjivost

Siromaštvo uvjetuje:

• slabu gradnju, nepoštivanje građevinskih propisa (kada oni i postoje)

• nedostatnu komunalnu infrastrukturu

• veliku gustoću naseljenosti

• nedostatak ili nedostatnost komunikacijske infrastrukture

• slabi utjecaj centralne i lokalne vlasti

• nisku obrazovanost

• tešku dostupnost mnogih naselja

• nepostojanje ili slabu opremljenost službi za hitne intervencije (vatrogasci, hitna pomoć, bolnice), itd.


Ranjivost

Djelovanje čovjeka može povećati ranjivost:

• Naseljavanjem područja izloženog hazardima i s velikim rizicima (npr. gradnja naselja na poplavnim ravnicama, na strmim obalama podložnim urušavanju, obalama izloženim tajfunima i tsunamijima, područjima vulkana).

• Povećanjem magnitude ili učestalosti priordnih hazarda deforestacijom koja pojačava eroziju, rudarenjem koje pojačava subsidenciju, gradnjom na nestabilnim padinama...

• Blagostanje (i migracije stanovništva) također može igrati ulogu jer određuje gjde određeni dio populacije živi, a samim time i koliko je izloženo hazardima.


29

Odron ceste uslijed obalne erozije u pokrajini Yorkshire (UK). Erozija uklanja oko 2 m godišnje. Obližnje kuće nastradat će u idućih 10ak godina https://sites.google.com/site/adelaidemidcoastalerosion/home/erosion-as-a-geohazard).

Napulj je smješten u podnožju Vezuva (Campi Flegrei). U slučaju erupcije, treba evakuirati grad od 1 mil. stanovnika (4.2 mil s okolicom). Sjetite se što se dogodilo Pompejima!

Deforestacijom se povećava erozija, a samim time i rizik od klizišta i odrona.

Geološki hazardi u urbaniziranim područjima

• Urbanizam i rast svjetskog (urbanog) stanovništva dovodi do značajnih promjena u okolišu, povećavajući rizik od nepoželjnih učinaka prirodnih i ljudski uvjetovanih hazarda poput: – kiselih kiša, – onečišćenja vode i zraka zbog industrije, prometa,

energetskih postrojenja – neumjerene eksploatacije prirodnih resursa za

potrebe rastućeg stanovništva (deforestacija, onečišćenje tla, itd.)

30

Geološki hazardi u urbaniziranim područjima

Glavni urbani geološki hazardi:

• Nagli hazardi: potresi, rasjedanje, vulkanske erupcije, tsunamiji, klizišta, subsidencija, poplave, oluje, požari...

• Spori hazardi:

– Problemi s temeljima uslijed slijeganja, poplava

– Permafrost koji uvjetuje potrebu za specijaliziranim načinom gradnje

– Subsidencija zbog crpljenja podzemnih voda, krškog terena, rudarenja

– Pukotine i rasjedi nastali zbog širenja i kompakcije terena

– Neotektonika

– Onečišćenje podzemnih i nadzemnih voda zbog neadekvatno riješene kanalizacije, ležišta otpada, neumjerenog korištenja gnojiva...

– Iscrpljivanje podzemnih voda uslijed urbanizacije

– Porast razine podzemnih voda zbog promjena u crpljenju

– Plavljenje i promjene obalnih područja uslijed porasta morske razine

– Zagađenje tla zbog industrije i urbanizacije

– Erozija

– Deforestacija

– Probijanje riječnih nasipa 31

Procjena hazarda

Procjena hazarda obuhvaća određivanje:

• gdje i kada su se u prošlosti događali hazardni procesi

• magnitude hazardnih procesa (proporcije učinaka)

• učestalosti hazardnih procesa (tzv. interval rekurencije)

• vjerojatnih današnjih učinaka hazardnih procesa dane magnitude

ali i

• dostupnost svih ovih informacija prostornim planerima i lokalnim vlastima


Procjena rizika

Rizik je procjena vjerojatnosti da će jedan događaj prouzročiti određenu štetu, ili procjena ekonomskih (financijskih) posljedica koje bi taj događaj izazvao. Procjena rizika temelji se (osim na znanstvenoj procjeni) i na mogućem socio-ekonomskom utjecaju hazardnog događaja, a obuhvaća: • procjenu hazarda • lokacije građevina i infrastrukturnih objekata u području koje je izloženo

hazardu • moguću izloženost fizičkim učincima hazardnog događaja • ranjivost zajednice pri izloženosti fizičkim učincima događaja.

Procjena rizika omogućuje usporedbu potencijalnih hazarda i odabir postupaka za umanjivanje mogućih šteta.


Matrica rizika

34

Po

slje

dic

e

1

2

3

4

5 Katastrofalne

Značajne

Umjerene

Malene

Neznatne

1 2 3 4 5

Vjerojatnost

Izn

imn

o m

ala

Mal

a

Um

jere

na

Vel

ika

Izn

imn

o v

elik

a

Visok rizik

Vrlo visok rizik

Umjeren rizik

Nizak rizik

Procjena rizika na području RH

35

Predviđanje hazardnih događaja

Rizik i ranjivost mogu se smanjiti ukoliko možemo predvidjeti sljedeći hazardni događaj. Predviđanje hazardnih događaja obuhvaća: • procjenu vjerojatnosti da će se jedan hazardni događaj dogoditi na

temelju znanstvenih opažanja. Takva opažanja obično obuhvaćaju monitoring (praćenje) hazardnih procesa, kako bi se uočile moguće najave, tj. događaji male magnitude, ili male fizičke promjene u okolišu koje mogu prethoditi razornijem događaju.

Npr. vulkanskim erupcijama obično prethodi povećanje učestalosti plitkih potresa koji imaju žarište ispod vulkana i promjena kemijskog sastava plinova na fumarolama (npr. prije erupcije vulkana Mt. Pinatubo na Filipinima 1991. g.).


Predviđanje hazardnog događaja

Prognoziranje se ponekad koristi kao sinonim za „predviđanje”. Prognoziranje je uobičajeni pojam u meteorologiji gdje se odnosi na kratkoročno predviđanje magnitude, mjesta i vremena nekog meteorološkog događaja (npr. kiše, nevremena). U geološkom kontekstu, predviđanje se odnosi na dugoročnu vjerojatnost pojave nekog hazardnog događaja. Geološke događaje nije moguće prognozirati, tj. nije moguće najaviti vrijeme i mjesto njihovih pojava, niti magnitudu (magnituda se procjenjuje prema najvećoj poznatoj prethodnoj magnitudi tog događaja), ali je moguće predvidjeti da će se dogoditi u nekom budućem trenutku. Npr. prije potresa Loma Prieta u SAD-u (17.10.1989.), USGS je procijenio vjerojatnost od 50% da će se snažan potres dogoditi u tom području tijekom idućih 30 godina. To je bilo predviđanje!


Rano upozorenje

• Upozorenje je tvrdnja da postoji velika vjerojatnost da će se neki hazardni događaj dogoditi na nekom području u bliskoj budućnosti, a temelji se na predviđanju ili prognozi.

• Ako je izdano upozorenje te vrste, to znači da se moraju promijeniti životne rutine kako bi se zajednica oduprijela opasnostima koje prouzrokuje neizbježni hazardni događaj.

• Npr. najava poplave znači da se moramo pripremiti za obranu od poplave (prekinuti sve svakodnevne poslove i obaviti nužne pripreme za obranu od poplave), a u težim situacijama evakuirati stanovništvo i imovinu iz ugroženog područja.


Rano upozorenje

Djelotvornost upozorenja ovisi o: • pravodobnosti upozorenja • efikasnoj komunikaciji i obavještavanju stanovništva o nadolazećoj

opasnosti (radio vijesti, sirene...) • pouzdanosti izvora iz kojeg dolazi upozorenje (centar za

obavješćivanje, policija, vatrogasci, radio i televizija, novine...) Zakašnjelo upozorenje ili nedostatak efikasne komunikacije i javnog obavješćivanja znači da neće biti dovoljno vremena za efikasno protuhazardno djelovanje. Isto se odnosi na (ne)pouzdanost izvora čije upozorenje stanovništvo može zanemariti (npr. lokalni radio koji je poznat po emitiranju šala, udaljena radio-stanica koja ne prenosti lokalne obavijesti).


Uloga / odgovornost

Svi građani /stanovnici imaju odgovornost da razumiju učinke prirodnih hazarda i djeluju prema obznanjenim procjenama, predviđanjima i upozorenjima. Obrazovanje je presudno za pravilno postupanje prilikom katastrofa bez obzira na njihov uzrok, i planiranje zaštitnih postupaka. Budući da nitko ne može sve znati o svakoj potencijalnoj prirodnoj katastrofi, važna je efikasna komunikacija među različitim skupinama odgovornih ljudi: znanstvenika/stručnjaka, lokalne uprave/vlasti i građana/stanovništva.


Odgovornost znanstvenika / stručnjaka Znanstvenici / stručnjaci imaju zadatak:

• procijeniti hazarde

– procijeniti gdje postoje i kakvi prirodni hazardi, te koji su njihovi učinci

• predvidjeti hazarde

– pratiti prirodne procese koji omogućuju predviđanje hazardnih događaja

– najaviti mogući hazardni događaj lokalnoj upravi/vlasti, kako bi ga službene vlasti prenijele stanovništvu

• reducirati rizik

– informirati lokalnu upravu/vlast o postupcima za smanjenje ranjivosti i rizika, što obuhvaća prijedloge:

• za zonaciju prostora ovisno o njegovoj ranjivosti

• za unaprjeđenje građevinskih propisa i standarda.

• izdati rano upozorenje

– razvijati sustav ranog upozoravanja koji se temelji na monitoringu, kako bi se upozorenje moglo efikasno prenijeti lokalnoj upravi/vlasti i stanovništvu.

• poznavati (i biti osposobljeni za) komunikaciju

– biti u stanju prenijeti dostupne informacije na svima jasan način, kako bi ih ispravno razumijeli i predstavnici lokalne uprave/vlasti, mediji i stanovništvo


Odgovornost lokalne uprave / vlasti

Lokalna uprava / vlast ima zadatak (1): • komunicirati sa znanstvenicima / stručnjacima i javnosti

– posredovati između znanstvenika/stručnjaka i javnosti (stanovništva) kojoj se prenose upozorenja

• upravljati komunalnim službama – koordinirati rad vatrogasnih jedinica (dobrovoljnih i

profesionalnih)

Lokalna uprava i njeni pripadnici najbolje poznaju lokalne prilike i najzainteresiraniji su za pravodobno zaštitno djelovanje.



Lokalna uprava / vlast ima zadatak (2):

• procijeniti rizik(e)

– lokalna uprava/vlast mora razumijeti procjenu hazarda i razraditi procjenu rizika.

– odlučiti na koji način treba djelovati kako bi se smanjio rizik.

• provesti prostorno planiranje i osigurati pridržavanje propisa

– lokalna uprava/vlast treba zajedno sa znanstvenicima/stručnjacima razraditi postupke za smanjenje ranjivosti (ugroženosti), razraditi prostorno zoniranje ovisno o stupnju ugroženosti i razraditi građevinske propise.

• izdati rano upozorenje

– lokalna uprava/vlast ima najveću odgovornost za informiranje stanovništva o nadolazećoj neizbježnoj opasnosti koja se zasniva na predviđanjima i upozorenjima koje izdaju stručnjaci.



Lokalna uprava / vlast ima zadatak (3):

• djelovati

– lokalna uprava/vlast ima odgovornost za održavanje infrastrukture koja bi se nosila s prirodnim katastrofama, treba razraditi planove evakuacije, brzog djelovanja, spašavanja i obnove.

• komunicirati

– lokalna uprava/vlast mora biti u stanju efikasno komunicirati kako sa stručnjacima, tako i sa stanovništvom da bi se uspješno prenijelo informacije.

– Najpodesniji je lokalni radio i lokalna TV stanica, ali je pitanje koliko su slušane ili gledane.

Obavješćivanje o katastrofama većih razmjera obavlja i nacionalna radio i TV mreža.

Međutim, pravovremeno uzbunjivanje moguće je samo neovisnim sredstvima kao što su sirene za uzbunu. 44

Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013.

Odgovornost stanovništva

Stanovništvo/javnost: • mora razumjeti prirodne hazarde

– biti svjesno učinaka prirodnih hazarda na njihovu zajednicu. – znati što bi se moglo dogoditi u slučaju prirodne katastrofe.

• mora razumjeti sistem ranog uzbunjivanja

• mora biti informirano o postupcima koje mora primijeniti u slučaju izdanog upozorenja.

• mora imati mogućnost komunikacije s lokalnom upravom/vlastima kako bi se osiguralo da će biti prenesene sve nužne informacije


Odgovornost specijaliziranih uprava i službi

Vlast na državnoj razini (ministarstvo unutrašnjih poslova, ministarstvo zdravstva) upravlja:

• policijom • službom javnog obavješćivanja • profesionalnom vatrogasnom službom • gorskom službom spašavanja (GSS) • zdravstvenom službom • službom prve pomoći • službama za interventna djelovanja

U većini zemalja postoji neka specijalizirana uprava/agencija na državnoj razini: Federal Emergency Management Agency (FEMA) u SAD.



https://www.fema.gov/




Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) u Hrvatskoj ima za cilj objedinjavanje i koordinaciju svih djelovanja u slučaju prirodnih katastrofa kako bi se efikasno koristili svi raspoloživi ljudski i materijalni resursi i kako bi se osiguralo efikasno djelovanje pojedinih specijaliziranih službi na pogođenom području (vatrogasaca, policije, GSS-a)


http://duzs.hr/

http://duzs.hr/

http://duzs.hr/


Odgovornost specijaliziranih službi obuhvaća:

• pripremu postupaka za djelovanje u slučaju različitih prirodnih katastrofa

• uvježbavanje specijaliziranih timova za djelovanje u uvjetima prirodnih katastrofa

• koordinaciju pojedinih stručnih službi i organizacija na polju preventive, ali i intervencija za vrijeme katastrofa

• centralizirani sustav ranog uzbunjivanja

• centralizirani sustav obavještavanja javnosti


Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa

http://www.platforma.hr/hrvatska-platforma/nacrt-procjene-rizika-od-katastrofa-u-republici-hrvatskoj.html

50



















Literatura

Obiđite našu knjižnicu Potražite literaturu o geološkim hazardima. Pogledajte Geološku enciklopediju. Pogledajte udžbenike Fizičke geologije (Physical Geology) i Okolišne geologije (Environmental Geology). Čitajte novine...


Literatura


Literatura


Literatura


Literatura

55

Bell, F.G., 2003, Geological Hazards, Spon Press, London

Literatura

56

Keller, A.E., 2000, Environmental Geology, 8. izdanje, Prentice Hall, Upper Saddler River.

Korisni linkovi na intenetu

Poslužite se internetom USGS Geologic Hazards Team: http://geohazards.cr.usgs.gov/ National Maps: https://nationalmap.gov/ Newfoundland and Labrador Heritage web: http://www.heritage.nf.ca/environment/geo_hazards.html AEEG: http://www.aegweb.org/ Geohazards international: http://www.geohaz.org/


http://geohazards.cr.usgs.gov/

https://nationalmap.gov/

https://nationalmap.gov/

http://www.heritage.nf.ca/environment/geo_hazards.html

http://www.aegweb.org/

http://www.geohaz.org/

Domaće zadaće – opće upute

• Studenti dobivaju zadatak da putem interneta, tiskanih (radovi, knjige, novine) i video materijala (dokumentarni filmovi) upoznaju neki hazardni događaj koji predstavlja jednu od prirodnih katastrofa.

• Pri rješavanju zadatka, tj. upoznavanja zadanog događaja i njegovih posljedica, studenti se služe internetom i svim drugim izvorima informacija: enciklopedijama, udžbenicima, člancima) po vlastitom izboru.

• Prikupljene podatke studenti organiziraju tako da odgovore na postavljena pitanja i budu spremni prikupljeno gradivo prikazati izlaganjem pred svojom obrazovnom grupom ili publikom.

• Izlganje mora trajati 10-15 minuta, uz korištenje prezentacijske opreme.

Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013. 58

Domaće zadaće – opće upute

Studenti svoj zadatak: 1. moraju pripremiti kao izvještaj (npr. za lokalnu upravu nakon analize

jednog katastrofičnog događaja) i predati najkasnije na dogovoreni datum u digitalnom obliku, a svaki se uradak vrednuje. Zakašnjeli zadaci neće se ocjenjivati.

Izvještaj slati e-mailom na adresu: [email protected]

Prije predaje konačnog uratka treba provjeriti tekst, pravopis i stil pisanja jer će se i na tome temeljiti ocjena rada. Izvještaj mora imati naslovnu stranicu s naslovom koji tumači o čemu je riječ, te imenom i prezimenom studen(a)ta, i na kraju potpuni popis korištenih izvora (knjiga, članaka u časopisima, prezentacija, videa, web-stranica). 2. moraju javno prezentirati u trajanju 10-15 minuta.

Izvor: Geological Hazards, Why, How and When? © Tihomir Marjanac 2013. 59

mailto:[email protected]

Domaća zadaća 1

Četiri grupe po 4-5 studenata istražuju kojim su geološkim hazardima izložena područja: 1. Posavine 2. Hrvatskog zagorja 3. Istre i sjevernog primorja 4. Dalmacije

Po svim dostupnin podacima, svaka grupa istražuje: • koji su hazardi bili zabilježeni u posljednjih 60 godina • koja je učestalost hazarda • rangirajte hazarde po magnitudi i štetama • što se može učiniti za smanjenje šteta? Ako postoji više postupaka, rangirajte ih po

važnosti, po izvedivosti i po vrijednosti radova.

ROK ZA PREDAJU IZVJEŠTAJA: 28.10.2018. PREZENTACIJA DOMAĆE ZADAĆE: 29.10.2018.

60

Documents

44088, 57287 GEOLOŠKI HAZARDI - unizg.hr4].pdf · 2018-10-15 · Događaj koji bi bio prirodna katastrofa u naseljenom području (npr. jak potres u Los Angelesu), bio bi samo prirodna