22
mr.sc. Jasna Šulentić Begić Učiteljski fakultet u Osijeku L. Jägera 9 31 000 Osijek [email protected] Razvoj kreativnosti studenata Učiteljskog studija kroz kolegij Metodika glazbene kulture Sažetak Cilj je suvremene nastave od učenika stvoriti ličnosti koje će se moći nositi sa zahtjevima koje pred njih postavlja moderno društvo. To se ne može postići tradicionalnom nastavom, već jednom novom i suvremenom u kojoj će se poticati razvoj kreativnosti svakog učenika. Da bi budući učitelji znali izvoditi nastavu na kojoj će poticati kreativnost učenika, potrebno je da i oni sami na svojim fakultetima prođu nastavu na kojoj se potiče kreativnost. Stoga smo na kolegiju Metodika glazbene kulture provodili kreativne postupke. Ovaj rad želi prikazati moguće načine razvoja kreativnosti studenata 4. godine Učiteljskog studija na Učiteljskom fakultetu u Osijeku u okviru kolegija Metodika glazbene kulture. Na navedenom kolegiju kroz predavanja i metodičke vježbe studenti se osposobljavaju za izvođenje nastave glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne škole. Metodičke su se vježbe odvijale na fakultetu i u OŠ Retfala u Osijeku u kojoj su studenti održavali svoje javne satove glazbene kulture tijekom zimskog semestra akademske godine 2008./09. Vježbe na fakultetu služile su za uvježbavanje i analizu satova koje su studenti izvodili u osnovnoj školi. Pri donošenju zaključaka koristili smo se analizom dnevnika praćenja predavanja Metodike glazbene kulture i analizom anketnog upitnika koji su studenti ispunili na posljednjem satu predavanja u zimskom semestru. Ključne riječi: kreativnost, nastava, studenti, metodika, glazba Uvod Prema važećem nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. godine „Od škole se očekuje da učenike nauči učiti.“ (Nastavni plan i program za osnovnu školu, 1996: 10) Naime, promjene koje se događaju u društvu, „... nameću školi zahtjev za 1

468997.Razvoj Kreativnosti Studenata Uiteljskog Studija Kroz Kolegij Metodika Glazbene Kulture

Embed Size (px)

Citation preview

mr.sc. Jasna ulenti Begi Uiteljski fakultet u Osijeku L. Jgera 9 31 000 Osijek [email protected]

Razvoj kreativnosti studenata Uiteljskog studija kroz kolegij Metodika glazbene kultureSaetakCilj je suvremene nastave od uenika stvoriti linosti koje e se moi nositi sa zahtjevima koje pred njih postavlja moderno drutvo. To se ne moe postii tradicionalnom nastavom, ve jednom novom i suvremenom u kojoj e se poticati razvoj kreativnosti svakog uenika. Da bi budui uitelji znali izvoditi nastavu na kojoj e poticati kreativnost uenika, potrebno je da i oni sami na svojim fakultetima prou nastavu na kojoj se potie kreativnost. Stoga smo na kolegiju Metodika glazbene kulture provodili kreativne postupke. Ovaj rad eli prikazati mogue naine razvoja kreativnosti studenata 4. godine Uiteljskog studija na Uiteljskom fakultetu u Osijeku u okviru kolegija Metodika glazbene kulture. Na navedenom kolegiju kroz predavanja i metodike vjebe studenti se osposobljavaju za izvoenje nastave glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne kole. Metodike su se vjebe odvijale na fakultetu i u O Retfala u Osijeku u kojoj su studenti odravali svoje javne satove glazbene kulture tijekom zimskog semestra akademske godine 2008./09. Vjebe na fakultetu sluile su za uvjebavanje i analizu satova koje su studenti izvodili u osnovnoj koli. Pri donoenju zakljuaka koristili smo se analizom dnevnika praenja predavanja Metodike glazbene kulture i analizom anketnog upitnika koji su studenti ispunili na posljednjem satu predavanja u zimskom semestru.

Kljune rijei: kreativnost, nastava, studenti, metodika, glazba

UvodPrema vaeem nastavnom planu i programu za osnovnu kolu iz 2006. godine Od kole se oekuje da uenike naui uiti. (Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 1996: 10) Naime, promjene koje se dogaaju u drutvu, ... nameu koli zahtjev za uspostavljanje nove kulture pouavanja i uenja, ... (Isto, 10) To se ne moe postii tradicionalnom ve jednom novom i suvremenom nastavom u kojoj se prvenstveno potie kreativnost odnosno stvaralatvo svakog pojedinca. kola mora postati inovativna. To znai da ona prije svega mora odgajati za stvaralatvo, a to moe samo kroz stvaralaki odgoj. (Poli, 1993: 115) Svaralatvo nije neto to se moe jednostavno nauiti, jer kao gotovo znanje nigdje niti ne postoji. Stvaralatvo se moe samo poticati i razvijati, ono se moe odgajati.(Poli, 1993: 114) Da bi nastavnici znali poticati kreativnost uenika, potrebno je da i oni sami kroz nastavu na fakultetu upoznaju metode i naine razvoja kreativnosti. Poticanje kreativnosti uitelja ne samo da je mogue nego i nuan preduvjet za poetak promjena prema kreativnoj nastavi. (Bognar/Bognar, 2007: 425) Sudjelujui u kreativnoj nastavi studenti i sami usvajaju pojedine strategije i osposobljavaju se za njihovo koritenje u svojoj buduoj praksi. (Isto, 425) Metodika kao grana pedagogije, odnosno disciplina srodna didaktici fakultetski je nastavni predmet na kojem obuavamo budue uitelje kako izvoditi nastavu za svaki kolski predmet (matematiku, glazbenu kulturu, likovnu kulturu itd.). Metodike pojedinih predmeta imaju svoje specifinosti, pa tako i metodika glazbene kulture, koja se bavi i ... osobnou uitelja glazbe s obzirom na njegove strune, pedagoke i druge kompetencije. (Rojko, 1996: 1

11). Naime, ... dobar metodiar mora ne samo poznavati postojee nastavne metode, nego treba umjeti prema konkretnim prilikama i odgojnim potrebama izumiti i nove. Drugim rijeima, od vrsnog se metodiara oekuje ne samo odgovarajue znanje nego i kreativnost,... (Poli, 2006: 23) Stoga proizlazi da je jedan od zadataka kolegija Metodike glazbene kulture i razvoj kreativnosti studenata razredne nastave koji e u budunosti izvoditi i nastavu glazbe.

IstraivanjeOpis tijeka istraivanja Svrha je ovog istraivanja razvoj kreativnosti studenata Uiteljskog studija na kolegiju Metodika glazbene kulture. Istraivanje se odvijalo tijekom zimskog semestra akademske godine 2008./09. na Uiteljskom fakultetu u Osijeku na kojem je autorica zaposlena i izvodila je nastavu (predavanja i vjebe) kolegija Metodika glazbene kulture. Istraivanje je obuhvatilo 75 studenata 4. godine Uiteljskog studija. Postupci i instrumenti za prikupljanje podataka Pri istraivanju sluili smo se deskriptivnom metodom, tj. opisali smo primjenu kreativnih postupaka. Za to su nam posluili sljedei postupci i instrumenti: sustavno promatranje voenje dnevnika praenja kolegija Metodika glazbene kulture Kako se u kvalitativnom istraivanju esto radi o sudjelujuem promatranju, npr. promatra moe biti sam uitelj, roditelj na roditeljskom susretu, student na nastavi, pa nije mogue istovremeno voenje biljeaka. U tom sluaju neposredno nakon promatranog dogaaja vri se detaljno biljeenje promatranog. (Bognar, 2000: 51), anketiranje putem anketnih upitnika - Anketa ima u pedagokom istraivanju veoma veliku vanost. U mnogim se sluajevima jedino anketom moe doi do traenih podataka: ona je vremenski mnogo ekonominija od intervjua jer je mogue istovremeno anketirati vei broj osoba. (Mui, 1982: 263), rad na pedagokoj dokumentaciji - Pedagokom dokumentacijom naziva se skup sauvanih podataka koji su u vezi s problemima odgoja. Zapravo i nema pedagokog istraivanja u kojem se ne bi javljala analiza pedagokih dokumenata. (Isto, 179),

Vrsta istraivanja Ovo je operativnorazvojno istraivanje - Razvojno istraivanje slui stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava kao i uvoenju ili poboljanju novih postupaka i to na temelju znanstvenog istraivanja s jedne i praktinog iskustva s druge strane. (Mui, 1999: 24). Ujedno je i akcijsko jer slui unaprjeenju nastavne prakse. Akcijska su istraivanja jedna od podvrsti istraivanja primjenjivih u humanistikim znanostima, posebno u istraivanjima na podruju odgoja i obrazovanja. (Sekuli Majurec, 1994: 10) Istraivanje je i akcijsko empirijsko jer se zasniva na prikupljanju podataka o svakodnevnoj praksi kako bi se postupno dolo do novih saznanja koja mogu pomoi njenom unaprjeivanju. Analiza podataka Pri analizi koristit emo se kvalitativnim i kvantitativnom podacima. Takvo istovremeno koritenje kvantitativnih i kvalitativnih podataka naziva se triangulacija. (Bognar, 2000: 53) Triangulacija e nam omoguiti potpuniju i jasniju interpretaciju, tj. dat e nam jasniju sliku o istraivanom problemu. Ovo istraivanje je ipak prvenstveno akcijsko i u njemu prevladava kvalitativan pristup. Akcijska se istraivanja temelje na humanistikim, a ne samo znanstvenim paradigmama. Osnovna im je osobina da su usmjerena prama prouavanju

2

kvaliteta pojave pa su i temeljena na tzv. metodologiji kvalitativnih istraivanja. (Sekuli Majurec, 1994: 10) Obiljeje metodologije kvalitativnih pedagokih istraivanja prema Sekuli-Majurec je sljedee: U metodologiji kvalitativnih istraivanja naglasak se stavlja na evidentiranje i prouavanje atributivnih, a ne numerikih obiljeja pojava. Takva su istraivanja stoga vie usmjerena na opis pojave i objanjenje postojeih veza i odnosa meu njenim elementima. Dakle, u njima se odreena pojava istrauje i prouava u njenoj dinaminosti, a ne statino. Prouava se postupak kojim smo doli do odreenog efekta, a ne sam efekt. (Isto, 11)

Prikaz istraivanjaPolazite za osmiljavanje kreativne nastave bili su prijedlozi kreativnih postupaka dr.sc.Ladislava Bognara, nositelja projekta Razvoj stvaralatva u cjeloivotnoj edukaciji uitelja, iji smo sudionik. Kreativne postupke prilagodili smo nastavi Metodike glazbene kulture i provodili ih tijekom predavanja i vjebi na fakultetu. Tijekom istraivanja vodili smo dnevnik praenja u koji smo biljeili kreativne postupke. Primijenili smo sljedee: 1. Kartice s pitanjima Svaki sudionik dobije jednu karticu ili papir u boji i na njega napie pitanje u vezi zadane teme koje ga zanima. Papiri zatim idu u krug i oni koje takoer zanima to pitanje stavljaju jednu kvaicu, plus ili neki drugi dogovoreni znak. Na kraju se utvrdi koja su pitanja dobila najvie glasova i ta se izdvoje. Primjena kreativnog postupka: Svaki student dobio je jednu karticu i na nju je napisao pitanje u vezi teme iz podruja glazbe openito i vezano uz kolegij Metodika glazbene kulture. Papiri su zatim ili u krug i oni koje takoer zanima to pitanje stavljali su plus. Na kraju smo utvrdili koja pitanja su dobila najvie glasova i ta smo izdvojili. Dogovoreno je da emo uvaiti elje studenata te da emo navedene teme realizirati na nastavi do kraja akademske godine. Teme koje su predloili studenti bile su sljedee: moderni plesovi motivacija uenika sluanje i prepoznavanje instumenata sluanje i upoznavanje poznatih skladbi glazbene igre osmiljavanje pokreta uz pjesme i skladbe ocjenjivanje u nastavi glazbe elementi ocjenjivanja u imeniku sviranje ritma i takta praenje glazbenog oblika tijekom sluanja gospel popularna glazba osmiljavanje tijeka sata plesanje drutvenih plesova osmiljavanje djejih plesova usavravanje pjevake tehnike transponiranje Reakcije studenata:

3

zadovoljna sam to smo obradili teme koje smo sami mislili da trebamo dodatno obraditi, odnosno podruja za koja nismo bili sigurni da znamo sve odgovore, a potrebni su nam posebno sam zadovoljna to smo mogli rei koja bismo podruja eljeli dublje proraditi svia mi se to smo radili stvari koje nas posebno zanimaju

Zakljuak: Studenti najbolje osjeaju i znaju koja im znanja i vjetine nedostaju za to uspjeniji uiteljski rad te je bitno uvaiti njihova miljenja. Iz odgovora studenata vidi se da cijene to su uzeti u obzir njihovi prijedlozi tema te to imamo razumijevanje za njihove potrebe. Neke teme smo obradili tijekom zimskog, a ostale emo pokuati obraditi tijekom ljetnog semestra. 2. Grozdovi To je analitiki postupak u kojem se pojam koji se ralanjuje upisuje u krug, a njegove sastavnice u kruie pa se na kraju dobije grafiki prikaz slian grozdu. Moe se koristiti individualno, u paru i u manjim skupinama. Primjena kreativnog postupka: Primjer br. 1 Tijekom sluanja skladbi Divlji jaha, R. Schumanna iz Albuma za mlade i Fosili C. SaintSansa iz suite Karneval ivotinja, studenti su bili podijeljeni u sedam skupina i uz pomo grozda trebali su dogovoriti koje se sastavnice mogu uoiti kod odsluanih primjera. Skladbe smo sluali viekratno.

Nakon sluanja slijedio je razgovor o odsluanom i usporeivanje zamijeenog. Cilj predavanja je bio upoznati osnovne znaajke nastavnog podruja Sluanje glazbe koju provodimo u okviru nastave glazbene kulture. Namjera je da se studenti osposobe samostalnom uoavanju glazbenih sastavnica koje e biti polazite za osmiljavanje motivacijskih pitanja koja uitelji postavljaju uenicima prije sluanja skladbi. Primjer br. 2

4

Tijekom sluanja skladbi koje su bile primjeri za razliite instrumentalne vrste, s ciljem upoznavanja najljepih glazbenih ostvarenja, studenti su bili podijeljeni u skupine i uz pomou grozda odreivali su glazbene sastavnice. Nakon sluanja slijedio je razgovor o odsluanom i usporeivanje zamijeenog. Sluali smo sljedee skladbe: J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2. suite u h-molu, W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, 1. stavak (ekspozicija), A. Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u E-duru (Proljee) br. 1, 1. stavak, W. A. Mozart: Sonata za klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca), J. Haydn: Gudaki kvartet u C-duru, op. 76, br. 3 (Carski kvartet), 2. stavak (tema), R. Schuman: Divlji jaha iz Albuma za mlade, B. Smetana: Vltava (ulomak). Reakcije studenata: radili smo u skupinama sluanje skladbi i odreivanje oblika; naravno da je ugodno kad se neto zna i kada se osjea korisno svidjelo mi se sluanje glazbe i analiza u skupnom radu; osjeala sam se kao da sve znam sretna sam i ponosna to sam nauila naziv skladbe, skladatelja i prepoznati neku skladbu jer je to dio ope kulture meni se osobno svidjelo to smo svu teoriju popratili primjerima, tj. sluali glazbu; upravo to je i cilj glazbenog, a ne samo suhoparna teorija koju veina odmah zaboravi; glazba je neto to sve oraspoloi svia mi se to u napokon znati prepoznati skladbe i skladatelje Zakljuak: Sluanje glazbe moe biti aktivno i pasivno. Na nastavi glazbe provodimo aktivno sluanje glazbe iji je cilj upoznavanje glazbe i razvoj glazbenog ukusa. Za aktivno sluanje glazbe uenicima prije sluanja zadajemo zadatke pomou kojih motiviramo uenike. Zadaci se odnose na uoavanje glazbenih sastavnica, tj. izvoaa, tempa, dinamike, ritma, mjere, glazbenog oblika i karaktera skladbe. Da bi studenti u svom buduem radu s uenicima znali provoditi aktivno sluanje glazbe, potrebno je da budu osposobljeni samostalno uoiti glazbene sastavnice koje se istiu u pojedinim skladbama. 3. Oluja ideja Pojam oluja ideja je izraz za kreativno miljenje. Osnovni je smisao oluje ideja je stvaranje ideja u grupnoj situaciji. Etapa proizvodnje ideja odvojena je od njihovog prosuivanja te se treba pridravati sljedeeg: sprijeiti prosuivanje svaka ideja se prihvaa i biljei ohrabriti sudionike da se nadovezuju na ideje drugih ohrabriti neobine ideje. Primjena kreativnog postupka: Studentima su bila podijeljena pitanja, tj. problemi vezani uz nastavno podruje pjevanje. Pitanja problemi bili su sljedei: to je potrebno napraviti neposredno prije pjevanja s uenicima? Kakav treba biti repertoar pjesama za djecu? Kako obraivati narodne pjesme? to podrazumijeva lijepo pjevanje? to sadri obrada pjesme po sluhu?

5

Studenti su bili podijeljeni u est skupina (u svakoj je skupini bilo 6-7 studenata). Dvije skupine osmislile su i zabiljeile ideje vezane uz 1. i 2. pitanje, odnosno 3. i 4. pitanje, a po jedna je skupina zbog opsenosti zabiljeila ideje za 5. pitanje. S obzirom da su na ista pitanja odgovarale dvije skupine, mogli smo usporediti odgovore. Pri biljeenju odgovora na postavljena pitanja pojedine skupine sluile su se umnim mapama. Kroz prezentaciju studenti su dobili povratnu informaciju vezanu uz postavljena pitanja. Reakcije studenata: bili smo podijeljeni u skupine i svaka skupina studenata je dobila pitanje na koje su trebali ponuditi odgovore; tada smo svi sudjelovali i bilo je zanimljivo i poticajno svatko je iznosio svoje miljenje kako bi rijeili problem; dobro sam se osjeala, a i neto nauila raditi u skupini je zanimljivije nego da sami pasivno itamo. Zakljuak: Pjevanje je aktivnost koja se stjee praktinim radom, no pojedini sadraji toga podruja zahtijevaju teorijsko razmatranje. Stoga je bolje da do spoznaja studenti dou kroz meusobni razgovor nego da o istom samostalno itaju. Ono to su zakljuili kroz diskusiju bit e mnogo bolje upameno. Studenti smatraju da se na takvoj nastavi vie naui nego li na klasinim predavanjima, da se potie kreativnost i pozitivni socijalni odnosi, te razvija samopouzdanje i osjeaj kompetentnosti za budue zvanje koje e obavljati. (Bognar, 2006: 7) 4. Umne karte mape Umne karte mape prikazuju ideje, biljeke, informacije i sl. pomou razgranatog crtea. Kako se izrauje umna karta? Na sredini lista papira napiemo naslov sredinje teme. Za svaki podnaslov ili tematsku podgrupu potrebno je nacrtati novu granu koja je izala iz sredinje teme i napisati to predstavlja. Iz svake grane treba nacrtati onoliko novih grana koliko je bilo potrebno za pojam koji se razrauje. Primjena kreativnog postupka: Primjer br. 1 Studenti su iskazali elju da se na jednom od predavanja podsjete glazbala - njihove podjele, osnovnih karakteristika te zvuka svakog pojedinog glazbala to im je potrebno za ostvarivanje kako javnih predavanja, tako i za izvoenje vlastite nastave. Sluali smo ilustrativne primjere za svako pojedino glazbalo, a izgled svakog pojedinog glazbala potkrijepili smo fotografijom. Sluili smo se posterima za svaku pojedinu skupinu glazbala za koje su studenti u paru izradili umnu mapu. Reakcije studenata: meni je bilo zanimljivo (jako!) kada smo uili o instrumentima i pokuali ih prepoznati u skladbama; to mi se jako svidjelo i voljela bih vie takvih sati posebno sam zadovoljna obradom instrumenata i njihovim prepoznavanjem u glazbenim djelima, jer e nam to trebati za budui rad u nastavi. Zakljuak: Jedna od glazbenih sastavnica koje uoavamo tijekom aktivnog sluanja glazbe jesu i izvoai, odnosno glazbala. Za prepoznavanje glazbala potrebno je teorijsko znanje, no prije svega sluno. Da bi se postigla vjetina prepoznavanja glazbala potrebno je sluanje to veeg broja 6

glazbenih primjera. Svaka pojedina skupina glazbala ima svojstva koja su zajednika pa je umna mapa idealan postupak za prikaz pojedine skupine. Primjer br. 2 Umnu mapu koristili smo i u kombinaciji s olujom ideja, kreativnim postupkom navedenim pod rednim brojem 3. 5. Humor i oputeno ozraje Humor je bitan dio kreativnosti jer se njime najbolje postie oputeno ozraje. Reakcije studenata: svia mi se to sve moemo nauiti kroz smijeh, to nema kritiziranja profesorica ima smisla za humor, nije dosadna, potie nas, hvali i na lijep nain ukazuje na pogreke kod odravanja javnih predavanja ovo je bilo jedno od rijetkih predavanja na koje sam dolazila oputeno, veselo i optimistino. Zakljuak: Humor je jedan od moguih uvjeta kojim postiemo ugodnu i oputenu nastavnu atmosferu. Kyriacou smatra da upotreba humora moe pripomoi uspostavi razumijevanja i pozitivnog ozraja, no miljenja je da treba mudro dozirati njegovu upotrebu. Takoer napominje da razredno ozraje moe snano djelovati na motivaciju i stavove prema uenju. (Kyriacou, 2001: 105) 6. Okidai novih ideja Okidai ideja su rijei koje e biti izvor novih asocijacija. Da bi se kreirali okidai novih ideja, moe se postaviti pitanje koje e usredotoiti nae razmiljanje na problem. Primjena kreativnog postupka: Primjer br.1 Tema predavanja je bila Karakteristike nastavnog plana i programa glazbene kulture. Studenti su bili podijeljeni u sedam skupina (5 6 studentica u skupini). Svaka je skupina dobila pitanje. Pitanja su bila sljedea: Koja su temeljna naela nastave glazbene kulture? to je cilj nastave glazbe u osnovnoj koli? Koji su zadaci nastave glazbe? U emu se oituje otvorenost programa (sloboda uitelja)? Treba li glazbeno opismenjivati? Ocjenjivanje u nastavi glazbe?! Kakva treba biti atmosfera u razredu? Studenti su odgovore pronali u predgovoru i napomenama vaeeg Nastavnog plana i programa glazbene kulture iz 2006./2007. Izvrena je zamijena pitanja te usporedba odgovora. Na svako pitanje odgovorile su dvije skupine. Povela se diskusija o tome trebaju li uenici uiti pjesmice kod kue napamet i je li to pravo znanje koje trebamo traiti od uenika vezano uz aktivnost pjevanja. Naime, u praksi uiteljice od uenika to zahtijevaju. Doli smo do zakljuka da se pjesma moe nauiti pjevati, tj. zapamtiti jedino na satu, a da uenje napamet teksta pjesme ne znai glazbeno znanje. Kroz prezentaciju studenti su dobili povratne informacije vezane uz postavljena pitanja. Primjer br.2 7

Tema predavanja je bila Metodika glazbene kulture. Studenti su u paru trebali razmisliti o odgovorima na sljedea pitanja: to prouava metodika nastave glazbene kulture? Kako se provodi nastava glazbene kulture u osnovnoj koli? Koja su nastavna podruja u nastavi glazbene kulture? Kroz prezentaciju studenti su dobili povratne informacije vezane uz postavljena pitanja. Reakcije studenata: jako sam bila zadovoljna ovakvim nainom rada, jer onako kako mi uimo na fakultetu, tako emo i sami danas - sutra raditi u koli tijekom rada u paru razmjenjivala sam razmiljanja s kolegicom kako bi osmislile odgovore; ugodno sam se osjeala, jer mi se svia nain na koji smo radili. Zakljuak: Skupni rad i rad u paru omoguuju razmjenu asocijacija i ideja koje e pripomoi rjeavanju odreenog pitanja, odnosno problema. Matijevi smatra da skupni rad osim meusobne komunikacije omoguuje i potivanje individualnih razlika te odgajanje pozitivnih karakteristika linosti (suradnja, prihvaanje sugovornika i suradnika, kultura dijaloga, tonost, samostalnost itd.). (Bognar/Matijevi, 2002: 246) 7. Ostali kreativni postupci Sljedei postupci ne pripadaju ni u jednu od navedenih kategorija i nastali su kao rezultat potrebe za raznovrsnom i zanimljivom nastavom. Postupci su bili sljedei: Primjer broj 1 Nauili smo pjevati Veselu pjesmu (Do, re, mi...), najprije skupno, a zatim smo izraivali osjetljiva intonativna mjesta. Slijedila je podjela u skupine s po 6 ili 7 studentica. Studentice su pojedinano otpjevale ton koji predstavljaju. U svojim skupinama dogovorile su se koja e predstavljati odreeni ton. Na samom predavanju nakon navedene aktivnosti studentice su izjavile da im pojedinano pjevanje nije bilo nimalo lako, odnosno da su se neugodno osjeale. Reakcije studenata: to mi je bilo malo neubiajeno, ali nakon otpjevanog stiha osjeala sam se ponosno bilo mi je zanimljivo; svidjelo mi se to su pjevanje i organizacija ovisili o nama i to smo pazili jedni na druge. Zakljuak: Na samom predavanju, kroz razgovor sa studentima, zakljuili smo da treba nastojati od malih nogu individualizirati aktivnost pjevanja i da treba poticati samostalno pjevanje. Naravno, individualno pjevanje nije obvezno jer su pojedini uenici stidljivi i ne vole samostalno pjevati. Klausmeier upozorava na injenicu da se neka djeca srame pjevati i da to moe poeti u drugoj godini ivota. (Rojko, 1996: 112) Razlog toj pojavi Klausmeier nalazi u odgoju: razvija se kod one djece kojoj je u kui bilo zabranjeno vikanje i pjevanje. (Isto: 112) Primjer br. 2 Cilj predavanja bio je pomou sluanja skladbi podsjetiti se glazbenih oblika, tj. grae skladbi. Najprije je svaki student tijekom prvog sluanja individualno trebao odrediti grau skladbe, a kod drugog sluanja zajedniki smo utvrdili grau sljedeih skladbi: P. I. ajkovski: Ples eerne vile iz baleta Oraar (oblik trodijelne pjesme), L. Boccherini: Menuet iz Gudakog kvinteta u E-duru , op. 13, br. 5 (oblik sloene trodijelne pjesme), G. Bizet: uvertira opere Carmen (oblik ronda). Kroz prezentaciju istaknuli smo osnovne znaajke glazbenih oblika koje smo sluajui uoili. 8

Reakcije studenata: posebno sam zadovoljna jer smo nauili kako sluati glazbene primjere odnosno odreivati glazbeni oblik skladbe; na prijanjoj nastavi glazbe nisam se s tim susrela i sretna sam jer sam otkrila novi nain sluanja glazbe nauila sam kao sluati glazbu, koje su bitne sastavnice nekog glazbenog djela, takoer sam upoznala da djeca ve u vrlo ranoj dobi znaju prepoznati dijelove skladbe. Zakljuak: Aktivno sluanje glazbe moe se provoditi na nain da pratimo oblik skladbe. Ovakav nain sluanja glazbe nema za cilj upoznavanje glazbenih oblika, ve je u slubi motivacije uenika za to aktivnije i koncentriranije sluanje glazbe, koje ima svrhu upoznavanja i zapamivanja skladbe. Glazbeni oblici ne ue se zato da bi se znali glazbeni oblici, ve zato da bi se lake sluala glazba. (Rojko, 2005: 15) Budui uitelji stoga trebaju uvjebati samostalno prepoznavanje oblika skladbe da bi danas - sutra u razredu znali provoditi aktivno sluanje glazbe. Primjer br. 3 Tijekom sluanja uvertire opere Carmen G. Bizet studenti su kretnjama pratili ritam skladbe. Skladba je sluana dva puta. Cilj ove aktivnosti bio je potaknuti studente da skupno osmiljavaju pokrete za skladbu Brbljavica, op. 254, polka J. Straussa. Reakcije studenata: plesali smo i stupali uz uvertiru opere Carmen osjeaj je odlian! kreativno sam se osjeala kada smo smiljali ples na polku Brbljavicu, jer je to bio prikaz kako jednu skladbu moemo iskoristiti na djeci zanimljiviji nain ples i smiljanje vlastite koreografije uz odreenu skladbu je jako zanimljivo i motivirajue za rad s djecom; mislim da se svatko bolje osjeao nakon toga smiljali smo koreografiju za skladbu; moja skupina ba nije briljirala, ali smo vidjeli odline ideje drugih kolega plesanje mislim da e nam to zaista pomoi u nastavi iako smo se mi navikli ponaati vrlo ozbiljno pa se u takvoj situaciji svi malo udno osjeamo kada smo plesali, osjeala sam se sretno jer smo se spustili na razinu djeteta Zakljuak: Jedno od nastavnih podruja nastave glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne kole su Glazbene igre. Stoga je neophodno da se studenti praktino okuaju i u ovoj aktivnosti. Osvrti sudenata su vrlo pozitivni i iz odgovora se moe vidjeti da su se spustili na djeju razinu te da ih je ta aktivnost opustila i razveselila, a ujedno su shvatili da e se isto tako osjeati i njihovi uenici.

Faza evaluacije analiza anketnog upitnikaNa kraju zimskog semestra studenti su popunili anketni upitnik. Svrha je anketnog upitnika bila evaluacija, odnosno ispitati odnos studenata prema kolegiju Metodika glazbene kulture u kojem su se provodili kreativni postupci. Rezultati

9

Nakon jednog semestra 48 studenata izjavilo je da je vrlo zainteresirano za Metodiku glazbene kulture, 24 nema jo izraen odnos prema predmetu, a 3 studenta ne zanima kolegij.

Interes studenata za kolegij Metodika glazbene kulture

ne zanima

nema jo odreeno miljenje vrlo zanima

Studente su najee na nastavi Metodike glazbene kulture obuzimali ugodni osjeaji. Manji broj studenata proimali su neugodni osjeaji.

Ugodni i neugodni osjeaji na nastavi Metodike glazbene kulture

neugodni osjeaji (16.49%)

ugodni osjeaji (83.51%)

10

Sljedei grafikon prikazuje vrstu ugodnih i neugodnih osjeaja koji su obuzimali studente te u kojem broju.

Ugodni i neugodni osjeaji studenata na nastavi Metodike glazbene kulture60 50 40 30 20 10 0 31 30 50

lijepo znatieljno sretno zahvalno ponosno ohrabreno uzbueno uzvieno vano zabrinuto

broj studenata

14 10 9 6 5

13 7 2 6 2 2 1

uplaeno dosadno nervozno iritirano konfuzno

Ugodne osjeaje studenti su opravdali sljedeim: osjeala sam se lijepo i sretno zato to volim glazbu; puno smo pjevali i sluali mnogo skladbi; znatieljna zbog toga to sam htjela nauiti ono to me zbilja zanima i ponosna jer sam shvatila da dosta dobro poznajem veinu stvari koje smo radili zahvalna sam profesorici jer nas je zainteresirala za svoje predavanje pa sam podosta nauila tijekom same nastave na predavanjima je vladala ugodna atmosfera; puno toga smo nauili, ali i ponovili gradivo iz srednje kole; tu sam otkrila da imam dosta dobro predznanje te sam se osjeala ponosno i uzvieno; zahvalna sam jer sam nauila puno toga novoga atmosfera na satu je uvijek oputena i uimo samo bitne stvari i nitko nas ne zamara s neim to nije bitno za nas i to je nama nezanimljivo kao na ostalim predmetima zanimljiv kolegij s puno zanimljivih i pristupanih tema; profesorica uspostavlja dobru komunikaciju sa studentima, zanimljiva predavaica, jako dobro i zanimljivo objanjava gradivo i priprema studente za budui posao, takoer sam na ovom kolegiju upoznala puno interesantnih i djeci prihvatljivih metoda rada Zakljuujemo da je na ugodne osjeaje studenata utjecala ljubav prema glazbi odnosno prema aktivnostima pjevanja i sluanja glazbe. Takoer je na takve osjeaje utjecala oputena i ugodna atmosfera koja je vladala tijekom nastave. Studenti takoer cijene jasnou, zanimljivost i organiziranost nastave te nae razumijevanje za njihove potrebe. Neugodne osjeaje studenti su opravdali sljedeim: zabrinuta sam i uplaena zbog ne tako velikog predznanja i nesigurnosti; uplaeno sam se osjeala kada smo dobili zadatke za ispit jer ne znam jesam li sve usvojila i nauila, pa me strah kako e to proi

11

zabrinuta sam i uplaena zbog straha od pjevanja (loe pjevam), a znam da je to vano u ovom kolegiju dosta sam zabrinuta jer nisam sigurna u svoje sposobnosti i hou li samostalno u razredu moi izvriti svoje obveze, iako je javno predavanje u paru dobro proteklo dosadno mi je bilo kada smo na poetku obraivali nastavni plan i program glazbene kulture, ali mi je jasno da je i taj dio vrlo potreban.

Zakljuujemo da je na neugodne osjeaje studenata u veini utjecala nesigurnost u vlastite sposobnosti i predznanje, odnosno strah od neuspjeha te je stoga potrebno raditi na podizanju njihovog samopouzdanja. Kyriacou smatra da e podizanju samosvijesti pripomoi pozitivni, poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui komentari. (Kyriacou, 2001: 118) Stoga nastojimo uvijek zamijetiti i istaknuti ono u emu su pojedini studenti uspjeni. Studenti su trebali navesti ime su posebno bili zadovoljni/nezadovoljni tijekom odvijanja kolegija Metodika glazbene kulture. Zadovoljni su bili sljedeim: zadovoljna sam to smo obradili teme koje smo mi sami mislili da trebamo dodatno obraditi zadovoljna sam cjelokupnim gradivom koje smo nauili zadovoljna sam brojem skladbi koje sluamo uz teoriju zadovoljna sam bila to smo upoznavali djela klasine glazbe i prolazili sve ono to stvarno radimo s djecom posebno zadovoljna jer je sve organizirano, jednostavno i jasno predstavljeno s puno zanimljivih i lijepih skladbi posebno sam zadovoljna s profesoricom koja je vrlo pristupana i jasno objanjava gradivo posebno sam zadovoljna s predavanjima; zanimljiva su, lagana za pratiti, atmosfera na satu je oputena, sve nam je uvijek jasno i objanjeno zadovoljna sam to uvijek tono znam to se od mene oekuje na nastavi ili javnim predavanjima i na ispitu. Zakljuujemo da studenti najvie cijene jasnou, organiziranost i zanimljivost nastave te to su predavanja usmjerena na sadraje koji e im pomoi u njihovom buduem uiteljskom radu. Studenti su bili nezadovoljni sljedeim: ne svia mi se prostor koji imamo, a on nas ograniava u nekim trenucima kada ne moemo izvesti to je profesorica planirala, ali to je problem vie sile Studenti su upoznati da se nastava glazbene kulture, koju e kao budui uitelji odravati u koli, treba odvijati u prostoru koji omoguava kretanje i skupni rad. Svjesni su da bi se i sama nastava metodike trebala odvijati u slinim uvjetima kao njihova budua nastava. Kako se u uionici na fakultetu odrava nastava iz razliitih predmeta, nismo u mogunosti da ju uredimo samo za nae potrebe pa uionicu prilagoavamo u skladu s temom predavanja. Studenti su trebali izdvojiti gradivo koje su nauili na Metodici glazbene kulture, a smatraju ga vanim za svoje budue zanimanje. strukturu sata, ideje i mogunosti koje mogu unijeti u nastavu, imam jasnu predodbu kako treba izgledati sat i dobila sam dobre temelje za poznavanje glazbene kulture

12

nauila sam kako se treba odvijati sat, ciljevi i zadaci koje moram ostvariti te metode kojima mogu uenicima to bolje, ljepe, zanimiljivije i uspjenije pribliiti glazbu upoznala sam skladbe koje emo moi koristiti u nastavi i nauila sam kako s djecom sluati glazbu i kako ju analizirati nauila sam kako napisati pripremu iz glazbene kulture, kako odrati sat i ono to je najvanije, voljeti sat glazbene kulture uvidjela sam da je djeci zapravo lako odrediti glazbeni oblik skladbe, to me pozitivno iznenadilo.

Iz odgovora studenata moe se vidjeti da su studenti shvatili kako treba izgledati nastava glazbene kulture. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnost koja niim ne optereuje uenike. Kod njih treba stvarati dojam kako je dovoljno da budu oputeni da se prepuste djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s uiteljem kao partnerom. (Nastavni plan i program za osnovnu kolu, 2006: 67) Takoer se iz odgovora moe vidjeti da su studenti svjesni koje su im kompetencije potrebne za uspjeno izvoenje sata. Studenti su trebali izdvojiti to im se posebno svia/ne svia u profesoriinu odnosu prema studentima. Studentima se svia sljedee: susretljivost, uvijek spremna pomoi, razumijevanje, optimistinost, uvijek dolazi pripremljena na sat to veoma cijenim, to uvaava nae miljenje otvorenost za nae probleme i tekoe vezane uz glazbenu kulturu, pristupanost, organiziranost, ukljuuje studente u rad na satu ljubaznost, srdanost, pozitiva i iskrenost u izlaganju komentara i osvrte na javna predavanja, ohrabruje i nudi pomo ako je potrebna, otvorena i susretljiva to je zauzela takav stav da studenti mogu slobodno pitati sve to ih zanima; nema straha i suzdravanja to uvijek istie pozitivno miljenje i to se tie javnih predavanja i nastave na fakultetu; potie nas na pjevanje, ohrabruje. Studenti cijene otvorenost i pristupanost te uvaavanje njihovog miljenja. Kyriacou smatra da uzajamno potovanje nastane kada uenici, u ovom sluaju studenti, iz radnji nastavnika zakljue da je nastavnik struan, da planira i sistematino odrava nastavu te da mu je stalo do napretka uenika - studenata. (Kyriacou, 2001: 113) Studentima se ne svia sljedee: smatram da je moda malo preblaga pri ocjenjivanju javnih predavanja malo je stroga vezano uz ispit previe trai. Svoja javna predavanja iz glazbene kulture studenti su poeli odravati paralelno s prvim predavanjima iz metodike. Studenti koji su bili po redoslijedu meu prvima osjeali su se nesigurno jer su gradivo metodike glazbene kulture poeli tek tada upoznavati. Naime, predavanja i vjebe kreu paralelno na 4. godini studija. Stoga smo svjesni da smo bili blai kod ocjenjivanja javnih predavanja. Ispit je bio viestruko koncipiran praktino (sviranje i pjevanje est pjesmica, sluanje skladbi prepoznavanje naziva skladbe i skladatelja i glazbenih sastavnica, praenje glazbenog oblika) i teoretski dio (razgovor o temama iz metodike glazbene kulture). Ispit zahtijeva temeljitu pripremu, no s obzirom da je ovo posljednja godina i jedina godina na kojoj se studenti susreu s metodikom glazbene kulture, smatramo da se kroz taj predmet trebaju

13

objediniti sva znanja i vjetine iz podruja glazbe koja su studenti trebali usvojiti tijekom studiranja na prethodnim godinama. Studenti su trebali iznijeti svoje prijedloge za koje smatraju da bi pridonijeli poboljanju nastave u sljedeem semestru. vie pjevanja i sviranja djejih pjesama koje e nam koristiti u buduem radu pjevanje svih pjesmica predvienih programom da se ne dogodi da jednog dana kada stupimo u razred ne znamo pjesmice veu satnicu metodike radionica na kojoj bi svatko iznio ideje kako da osmisli sat te da to proemo svi zajedno i da razmijenimo ideje. Iz prijedloga sudenata vidi se da razmiljaju o svom buduem radu te da su svjesni vanosti sadraja koji se obrauju kroz kolegij Metodika glazbene kulture. Na neke prijedloge ne moemo utjecati, kao npr. na poveanje satnice metodike glazbene kulture, no zato druge prijedloge moemo uvaiti i realizirati ih kroz predavanja i vjebe u ljetnom semestru.

ZakljuakNastava kolegija Metodika glazbene kulture mora nalikovati nastavi glazbene kulture koju e budui uitelji izvoditi u svojim razrednim odjelima. Stoga je potrebno da se studenti kroz nastavu na fakultetu upoznaju s metodama i nainima razvoja kreativnosti jer suvremena osnovnokolska nastava treba biti u slubi poticanja kreativnosti uenika. Iz toga proizlazi da bi nastava metodike trebala biti usmjerena na razvijanje kompetencija studenata koje e im omoguiti izvoenje takve moderne nastave. S obzirom da nastava glazbene kulture, u niim razredima odnovne kole, sadri aktivnosti pjevanja, sluanja, sviranja i glazbene igre, bitno je da se tijekom nastave na fakultetu studenti osposobe za sve navedene aktivnosti. Iz toga proizlazi da kolegij Metodika glazbene kulture treba objediniti sva znanja i vjetine iz podruja glazbe koja su studenti usvojili na prethodnim godinama studija. Miljenja smo da navedeni kolegij treba osposobiti studente, budue uitelje, da uspjeno, sigurno i kreativno te prije svega s ljubavlju izvode vlastitu nastavu glazbene kulture.

Literatura Bognar, L. (2000.) Kvalitativni pristup istraivanju odgojno - obrazovnog procesa. Zbornik radova Uiteljske akademije u Zagrebu, Vol. 2, br. 1, 45-54. Bognar, L. (2006.) Suradniko uenje u sveuilinoj nastavi, Osijek: ivot i kola, br. 15-16. Bognar, L./Bognar, B. (2007.) Kreativnost uitelja kao znaajna kompetencija nastavnike profesije u Babi, Nada ur. Kompetencije i kompetentnost uitelja, Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Uiteljski fakultet u Osijeku i Kherson (Ukraine): Kherson State University Kherson. Bognar, L./Matijevi, M. (2002.) Didaktika. Zagreb: kolska knjiga. Kyriacou, Ch. (2001.) Temeljna nastavna umijea. Zagreb: Educa. Mui, V. (1982.) Metodologija pedagokog istraivanja. Sarajevo: Svjetlost. Mui, V. (1999.) Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. Nastavni plan i program za osnovnu kolu. (2006.) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. 14

Poli, M. (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko drutvo. Poli, M. (2006.), injenice i vrijednosti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko drutvo. Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoki fakultet. Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jaka Zlatar. Sekuli-Majurec, A. (1994.) Akcijska istraivanja u praksi kolskog pedagoga. Iz prakse pedagoga osnovne kole. Zagreb: HPKZ, 9-16.

Development of creativity of students through the Teacher's studies course Methodic of music cultureSummaryThe goal of contemporary teaching is to make the students such personalities that can handle the demands of modern society. That can not be achieved with traditional teaching, but it can with the new and modern, where the growth and creativity of each student is encouraged. In order to be able to perform teaching where the creativity of students is encouraged, it is neccessary for the future teachers to attend classes at their universities where creativity is encouraged. That is why we used the creative methods in our course Methodic of Music Culture. This paper wants to demonstrate possible ways of creativity development of students at the 4. year of Teaching Studies at the Teacher's School of Professional Higher Education in Osijek, within the frame of the course Methodic of Music Culture. Through classes and methodic lessons the following course trains students to teach pupils from the first to the fourth grade of primary school. Methodic lessons were held at the university and in the primary school Retfala in Osijek, where the students held their public classes of music culture during the winter semester 2008/2009. The purpose of the classes held at the university was to practice and analyse the classes students had been holding in the primary school. While making a conclusion we used the analysis of the class monitoring diaries of Methodic of music culture, as well as the analsysis of the questionnaire that the students filled in in their last class of the winter semester.

Key words: creativity, class, students, methodic, music

15