5 – 2007 Živa stoka

www.amiscg.org

2

31. januar 2007. Vol. 2, Broj 5

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore www.minpolj.vlada.cg.yu www.amiscg.org

PONUDA NA STOČNIM PIJACAMA Ponuda stoke na stočnim pijacama u Crnoj Gori i ove nedjelje je slaba. Dosta kupoprodaja je obavljeno na farmama. Najbolja je bila ponuda teladi od 80 do 160kg meleza (čija se cijena kretala od 2,2 do 3€ sa dominantnom 2,55€) i krava za klanje - meleza (čija se cijena kretala od 0,7 do 1,15€ sa dominantnom 0,94€). Kada je riječ o ostalim cijenama one su kod većine kategorija zadržane na prethodnom nivou. Primjetno povećanje cijene imamo kod jagnjadi koja su u odnosu na prošlu nedjelju skuplja za 0,15€ po kg žive mjere. Bar

Ponuda stoke na stočnoj pijaci bila je loša a činilo je par grla sitne stoke tako da su cjene formirane na osnovu trgovine koja se obavljala na farmama. Došlo je do malog pada cjene teladi, dok se kod osta-lih kategorija stoke cijene nijesu bitnije mijenjale. Berane

Stočna pijaca u Beranama u odnosu na prethodnu ove sedmice imala je lošiju ponudu svih kategorija i vrsta stoke. Razlog loše ponude je mala kupovna moć i loše vremenske prilike na pijačni dan (subota). Od sve stoke najbolja ponuda je

bila kod krava za klanje i priplodnih krava meleza. Dobra ponuda je bila i kod prasadi namijenjenih za dalji tov a koja su uvežena iz Srbije. Znatno je opala ponuda teladi do 160kg, šilježadi i ovaca za klanje. I dalje je mala ponuda, a dobra tražnja visoko-kvalitetnih priplodnih ju-nica i priplodnih krava. Nikšić

Na stočnoj pijaci u Nikšiću nije ponu-đeno nijedno grlo stoke za prodaju. Ci-jene i ponude su uzete direktno od far-mera. Ove nedjelje je loša prodaja i sa farmi. Cijene su uglavnom nepromije-njene.

Ponuda na stočnim pijacama 2-3

Pregled cijena žive stoke 3-7

Intenzivni uzgoj koza 8-9

www.amiscg.org

3

Pljevlja

Ponuda stoke i dalje u opadanju po svim vrstama i kategorijama. Cijene su već duži period nepromijenjene. Protekle nedjelje prodaja se uglavnom odvijala na farmama. U poslednje vrijeme potražnja priplodnih junica je znatno u porastu. Podgorica

Na podgoričkoj stočnoj pijaci ovog ponedjeljka bilježimo slabu i prodaju i

potražnju, to se naročito odnosi na prodaju šilježadi i teladi. Cijene ponu-đene stoke su približno slične prethodnim pazarima izuzev prasadi koja su dosta skuplja. Pored malog izbora može se reći da ni kvalitet nije na nivou prethodnih pazara. Bijelo Polje U Bijelom Polju na stočnim pijacama i u toku ove sedmice primjetan je porast ponude jagnjadi, ovaca sa jagnjadima, prasadi na farmama kao i priplodnih krava meleza.

REPUBLIKA CRNA GORA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

IZVJEŠTAJ O CIJENAMA ŽIVE STOKE

Datum prikupljanja podataka: 25 – 31. 1. 2007. godine Izvještaj sastavila: Služba za selekciju stoke RCG

Stoka Rasa jm Bar Stočna pijaca

Berane Stočna pijaca

Bijelo Polje Stočna pijaca

Nikšić Stočna pijaca

Pljevlja Stočna pijaca

Podgorica Stočna pijaca

Crna Gora

1 Telad 80-160 kg SIM kg ~ ~ 2.80 (2.70-3.00) ~ ~ 2.40

(2.30-2.50) 2.60

(2.50-2.75)

2 Telad 80-160 kg kg 2.70 (2.60-2.70)

2.50 (2.50-2.50)

2.30 (2.20-2.50)

2.90 (2.80-3.00)

2.50 (2.30-2.60)

2.40 (2.30-2.50)

2.55 (2.45-2.63)

3 Junad do 300 kg SIM kg ~ ~ ~ ~ 1.80 (1.70-2.00)

2.00 (1.90-2.10)

1.90 (1.80-2.05)

4 Junad do 300 kg kg ~ ~ 1.60 (1.40-1.70)

1.90 (1.70-2.00) ~ 2.10

(1.80-2.20) 1.87

(1.63-1.97)

5 Junad preko 300 kg kg 1.60 (1.50-1.70)

1.50 (1.50-1.50)

1.50 (1.35-1.60)

1.65 (1.50-1.70) ~ ~ 1.56

(1.46-1.63)

6 Krave za klanje kg 0.80 (0.70-0.90)

1.15 (1.00-1.15)

1.00 (0.90-1.10)

0.90 (0.80-1.00)

1.00 (0.80-1.10)

0.80 (0.70-0.90)

0.94 (0.82-1.03)

7 Prasad kg 3.00 (3.00-3.00)

2.00 (2.00-2.00)

2.70 (2.50-3.00)

2.80 (2.50-3.00) ~ 2.80

(2.70-3.00) 2.66

(2.54-2.80)

8 Jagnjad kg ~ ~ 2.80 (2.70-3.00)

3.30 (3.20-3.50) ~ 3.80

(3.50-4.00) 3.30

(3.13-3.50)

9 Šilježad kg ~ 2.10 (2.00-2.10)

1.90 (1.80-2.00)

2.40 (2.30-2.50) ~ 2.20

(2.20-2.40) 2.15

(2.08-2.25)

10 Ovce za klanje kg ~ 2.00 (2.00-2.00) ~ 2.00

(2.00-2.00) ~ ~ 2.00 (2.00-2.00)

11 Ovnovi kg ~ 2.00 (2.00-2.05) ~ ~ ~ ~ 2.00

(2.00-2.05)

www.amiscg.org

4

Stoka Rasa jm Bar Stočna pijaca

Berane Stočna pijaca

Bijelo Polje Stočna pijaca

Nikšić Stočna pijaca

Pljevlja Stočna pijaca

Podgorica Stočna pijaca

Crna Gora

12 Priplodne ovce grlo ~ 120.00

(100.00-150.00)

150.00 (130.00-180.00)

140.00 (130.00-150.00)

~ 120.00

(110.00-145.00)

132.50 (117.50-156.25)

13 Priplodne koze grlo 75.00

(75.00-75.00)

~ 110.00 (80.00-120.00)

100.00 (90.00-110.00)

~ ~ 95.00

(81.67-101.67)

14 Priplodne junice HF grlo ~ ~ ~ 1,100.00(800.00-1,200.00)

900.00 (800.00-1,000.00)

~ 1,000.00(800.00-1,100.00)

15 Priplodne junice Smeđa grlo ~ ~ ~ ~

900.00 (800.00-1,000.00)

~ 900.00

(800.00-1,000.00)

16 Priplodne junice Melez grlo ~ ~ 650.00

(550.00-700.00)

~ ~ ~ 650.00

(550.00-700.00)

17 Priplodne krave HF grlo 800.00

(800.00-800.00)

~ ~ 1,100.00(900.00-1,300.00)

~ 800.00

(700.00-900.00)

900.00 (800.00-1,000.00)

18 Priplodne krave Smeđa grlo ~ ~ ~ ~ ~

600.00 (570.00-620.00)

600.00 (570.00-620.00)

19 Priplodne krave Melez grlo ~ 1,000.00(500.00-1,200.00)

700.00 (500.00-750.00)

600.00 (400.00-800.00)

~ ~ 766.67

(466.67-916.67)

*Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko drugačije nije naznačeno

www.amiscg.org

5

Izvor: STIPS

Cijene su izražene u dinarima. (1Euro = 80 dinara)

www.amiscg.org

6

HrvRegija

Prikaz cijena u kn/kg za grupu proizvoda / Stočni sajam-livestock market

Prices for product group

U razdoblju: od 22.01.2007. do 28.01.2007. ( 4.tj.2007.god.)

Uspoređeno s razdobljem: od 08.01.2007. do 14.01.2007. ( 2.tj.2007.god.)

Hrvatska robakod Proizvod Tip Cijena Razl.

11001 tele simental (80-160 kg)-calf . 1.Min 20.00 0.00

2.Max 28.00 0.00

Prosjek 23.15 -0.40

11004 tele holstajn (80-160kg)-calf . 1.Min 22.00 4.00

2.Max 23.00 5.00

Prosjek 22.50 4.50

11009 junica simental (za klanje)-heifer . 1.Min 10.00 1.00

2.Max 13.00 0.00

Prosjek 10.53 0.08

11014 junica holstajn (za klanje)-heifer . 1.Min 9.00 -----

2.Max 10.00 -----

Prosjek 9.50 -----

11020 bik simental (>450kg)-beef . 1.Min 11.00 0.00

2.Max 17.00 1.00

Prosjek 11.97 -0.22

11033 bik holstajn (300-450 kg)-beef . 1.Min 11.00 -----

2.Max 11.00 -----

Prosjek 11.00 -----

11040 krava simental (za klanje)-cow . 1.Min 4.00 0.00

2.Max 10.00 0.00

Prosjek 5.72 0.21

11043 odojak (25-35 kg)-piglets . 1.Min 10.00 0.00

2.Max 24.00 1.00

Prosjek 12.35 0.11

11050 svinja (80-120 kg)-pig . 1.Min 8.00 1.00

2.Max 15.00 -2.00

Prosjek 9.29 -0.28

11057 krmača (za klanje)-sow . 1.Min 5.00 0.00

2.Max 9.00 0.50

Prosjek 6.80 -0.18

11064 janjad-lambs . 1.Min 20.00 0.00

2.Max 40.00 10.00

Prosjek 25.07 1.06

11070 ovca (za klanje)-sheep . 1.Min ----- -----

2.Max ----- -----

Prosjek ----- -----

11085 ždrijebe-foal . 1.Min 12.00 0.00

2.Max 13.00 0.00

Prosjek 12.50 0.00

11090 konj-hors . 1.Min 10.00 0.00

2.Max 10.00 0.00

Prosjek 10.00 0.00

Cijene su izražene u kunama. (1Euro = 7,3 Kuna) Izvor: TISUP

www.amiscg.org

7

Izvor: EU Komisija

www.amiscg.org

8

INTENZIVNI UZGOJ KOZA

U našoj zemlji interes za uzgoj koza je u porastu. Pored velikog broja domaćih koza sve više se nabavljaju visoko mliječne koze.

Visoka mlječnost je genetski uslovljena, a da bi se u potpunosti ispoljila potrebna je kvalitetna hranidba, uslovi držanja i njege. Najviša mlječnost se postiže u četvrtoj laktaciji. U drugoj koze dobijaju 20 - 30% više mlijeka u odnosu na prvu, u trećoj 15 - 20% i u četvrtoj još 10% više mlijeka. U toku laktacije najviša mlječnost je od 3 - 3,5 mjeseca poslije jarenja. Mjerenja su pokazala da, kad sa dva mjeseca odvojimo jarad, koze su na oko 80% od maksimuma. Zatim krivulja mliječnosti lagano pada tako da je na kraju 6-og mjeseca na oko 80%, 7-og mjeseca 60%, 9-og mjeseca 25% od maksimuma, a zadnji mjesec laktacije je zasušivanje.

Mjerenje mlječnosti se vrši na na 2 načina: mjesečno i nedjeljno. Kod oba načina se po odvajanju jaradi izmjeri večernja i jutarnja muža i za prethodna dva mjeseca se računa da su koze dnevno imale po toliko mlijeka. Zatim se mjesečna ili drugi precizniji način, nedjeljna merenja, bilježe i računaju za prethodni period, a zbir tih mjerenja je ukupna mliječnost u laktaciji.

Koze koje su imale 4 litra dnevni maksimum imaju u laktaciji 750 litara, sa 5 litara oko 1000 litara, sa 6 l oko 1250 l, 7 litara oko 1500 l, 8 litara oko 1750 l i 9 litara oko 1850l.

Odgajivački ciljevi

Koza sa 5 litara dnevnog maksimuma je oko 3 - 5% u stadu, sa 6 l je jedna od 1000, sa 7 l je jedna od 10 000 koza, a sa 8 i više litara dnevnog maksimuma je još manje. Radi dobijanja koza visoke mlječnosti pot-rebna je rigorozna selekcija i samo takve koze i jarčeve, njihove potomke koristiti u pri-plodu. Najveći broj vlasnika koza nema nikakve odgajivačke ciljeve, pa koze koje daju 1-2 l sa jarčevima čije su majke bile isto takve mlječnosti. To je okretanje u krug i tu nema podizanja mliječnosti. Drugi postavljaju sebi previše odgajivačkih ciljeva: visoku mliječnost, visoku plodnost, visoku tjelesnu masu, oblik vimena, pa i masnoću mlijeka, što je pogrešno. Sa brojem i kvalitetom čistokrvnih visoko mliječnih grla sa kojima raspolažemo optimalan cilj koji se može ostvariti je, za sada, rad samo na mliječnosti. Osnova uzgoja je kvalitetan jarac - kakav jarac takvo je i stado. Nove jarčeve obazrivo uvoditi u priplod - znači pariti ga sa manje koza - izvršiti testiranje preko ćerki – kakve su mlekulje - pa onda povećati broj parenja.

Ishrana

Visoko mlječna grla treba kvalitetno hraniti i to kabastim i koncentrovanim hranivima. U svim sistemima hranidbe kabasto hranivo treba biti stalno dostupno kozama. Kvalitetno sijeno se dobija od trava koje su: košene u pravo vrijeme (prije pune zrelosti, kada je u travama visok sadržaj proteina i mineralnih materija) i dobro sušene. Umjesto sijena može se koristiti lucerka koja podiže mliječnost za 10%, a ako je posijana sa ježevicom i za 15%. Od maja do kraja oktobra mogu se koristiti zelena hraniva koja podižu mliječnost za 10%, ali smanjuju sadržaj masti, proteina i suve materije u mlijeku. Stočni kelj podiže mliječnost i do 5%. Ako se koze ne napasaju, već se kosi i daju zelena hraniva najbolja kombinacija je 70% lucerka sa ježevicom, stočni kelj i 30%

www.amiscg.org

9

trave u kojima ima grahorice i divlje djeteline itd.

U periodu zasušivanja i neposredno po ja-renju preporučujemo davanje sijena umjesto lucerke.

U poluintenzivnom i intenzivnom sistemu držanja koza svi autori preporučuju davanje koncentrovanih hraniva 1 - 1,2 kg po grlu podijeljeno u 2 obroka (ili oko 300g po 1 l mlijeka). Preporučuje se davanje kukuruza, ječma, zobi, pšenice, uz dodatak sojine i suncokretove sačme.

Za visokomliječna grla (4 – 9 l) preporu-čujemo ishranu AD LIBITUM (po volji) i to briketiranom hranom za muzare sa 16% proteina. Hrana se sipa u hranilice, dostupna je 24 h dnevno, koze jedu kad hoće i koliko hoće. Potrošnja je 1 – 2 kg po grlu zavisno od vremena laktacije i mliječnosti. Izmjerena mli-ječnost (u odnosu na druge načine hranidbe) je veća 20 - 30%, bolje je iskorišćavanje hrane, bolji je sastav mlijeka, nema rastura hrane, koze su bolje kondicije i jarad brže napreduju.

Ovaj način ishrane je skuplji (veća su ulaganja), ali apsolutno u masi donosi veći prihod. Zadnji mjesec 1 laktacije, 2 mjeseca zasušenosti i 10 dana poslije jarenja umjesto briketa mogu se davati zrnasta hraniva što smanjuje troškove za oko 30% u tom periodu.

Muža

Za visokomliječna grla preporučuje se dvije muže dnevno, ujutru i uveče tj. na 12 h, osim u periodu zasušenja.

Koze iznad 5 litara u maksimumu mogu se musti i 3 puta dnevno, a produkcija mlijeka je veća 5 - 10%, ako je razmak između muža 8 h (recimo 6 – 14 - 22). Kraći razmak po danu, a veća pauza noću ne daju nikakav efekat. Manji broj koza (do 10) može se musti ručno. Kao i kod krava ručna muža zbog masaže vimena povećava produkciju mleka do 5%, povećava prokrvljenost i smanjuje mogućnost upale vimena. Promjena muzača, buka, galama, udaranje i međusobno koškanje životinja zbog stresa može smanjiti pro-dukciju mlijeka 5 - 10%.

Uslovi držanja

Objekti (štale) za koze moraju biti prostrane, dobro urađene drenaže da se mokraća ne zadržava (jer amonijak šteti kozama); po mogućnosti da jedna strana bude otvorena (osim zimi) da bi se obezbijedio čist vazduh, a da nema promaje. Nastiranje prostirke mora biti svakodnevno da bi pod bio čist i suv. Objekat mora imati prozore zbog dnevnog svjetla. Noću treba da budu upaljene sijalice slabije voltaže i to samo u vrijeme jarenja.

Hranilice i jasle moraju biti čiste. Čišćenje štale treba vršiti bar 2 puta godišnje, najbolje početkom aprila i krajem oktobra. Obavezno treba izvršiti dezinfekciju poda i dijela zida (masnom sodom, hlorom, itd), krečenje i tretiranje protiv šuge. Po mogućnosti pored štale obezbijediti manji ispust gdje bi koze po volji izlazile i boravile na suncu. Koze smanjuju produkciju mlijeka zbog stresa izazvanog bukom, galamom, udaranjem, tako da bi štale trebalo praviti dalje od mjesta gdje prolaze vozila. Ostavljanje upaljenog radio aparata umirujuće djeluje na koze, smanjuje stres i može povećati mliječnost do 5%.

Njega

Posebnu pažnju treba obratiti na njegu vimena. Nakon muže upotrebljavati sredstva za zaštitu sisa koja sprječavaju prolaz klica u vime (kao za krave muzare). Cijelo vime premazati kremom za zaštitu (koja nema karencu). Redovno orezivati papke da koze ne bi povrijedile vime i da bi se lakše kretale. Oštećeni papci mogu uticati i na mlječnost, jer koza ne može dobro da se osloni na noge i da se kreće, pod stalnim je bolom, a stres utiče na mlječnost. Po mogućstvu 4 - 5 puta godišnje kozama treba dati injekciono pot-kožno vitaminske koktele. Držanje koza na vezu se ne preporučuje, već one treba slo-bodno da se kreću. Rogate i šute koze držati odvojeno da ne bi došlo do povređivanja. Jarićima u uzrastu nekoliko dana roščići mogu da se bezbolno uklone kiselinom ili gumi-com. Lakše ogrebotine i posjekotine na vi-menu i koži ne tretirati antibioticima, već nekim sredstvom koje nema karencu.