23
PARAMETRI ILI BROJNE KARAKTERISTIKE SLUČAJNIH PROMENLJIVIH

5 parametri slucajnih promenljivih.pdf

  • Upload
    -

  • View
    227

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • PARAMETRI ILI BROJNE KARAKTERISTIKE SLUAJNIH

    PROMENLJIVIH

  • Funkcija raspodele ili zakon raspodele, za diskretnu sluajnu promenljivu, i funkcija raspodele ili gustina raspodele verovatnoa, za neprekidnu sluajnu promenljivu predstavljaju potpune karakteristike tih promenljivih.

    Te funkcije daju nam najvanija obavetenja o raspodeli te sluajne promenljive.

    Meutim, u mnogim praktinim problemima, nije potrebno okarakterisati sluajnu promenljivu u potpunosti. Najee je potrebno ukazati samo na neke parametre (numerike pokazatelje) koji do izvesne mere karakteriu bitne osobine raspodele verovatnoa.

    Najvei praktini znaaj imaju dve grupe parametara. 1. Parametri koji reprezentuju centar rasturanja vrednosti sluajne promenljive,2. Parametri koji mere to rasturanje oko centra rasturanja.

  • PARAMETRI KOJI REPREZENTUJU CENTAR RASTURANJA

    Matematiko oekivanje oekivana vrednost, srednja vrednost,prosena vrednostDefinicija:

    Ako je X diskretna sluajna promenljiva ija je raspodela verovatnoa jednaka

    onda je matematiko oekivanje sluajne promenljive X

    ( ) ( )1 2

    1 2

    x xp x p x

    1 2 1np p p+ + + =

    ( ) 1 1 2 21

    n

    i i n ni

    E X x p x p x p x p=

    = = + + +

    .

  • Definicija:

    Ako je X neprekidna sluajna promenljiva sa gustinom raspodele f(x), onda je matematiko oekivanje sluajne promenljive X

    ( ) ( )E X x f x dx+

    =

  • Ako red, odnosno integral, konvergiraju, tada postoji matematiko oekivanje. (ako ima konano mnogo vrednosti sluajne promenljive matematiko oekivanje uvek postoji)

    Matematiko oekivanje je, u stvari, srednja ( prosena ) vrednost sluajne promenljive .

  • Primer:Neka je dat zakon raspodele za X sa

    Izraunati E(X)

    3 5 21 6 3

    10 10 10

  • Primer:Neka je dat zakon raspodele za X sa

    Izraunati E(X),

    matematiko oekivanje je

    3 5 21 6 3

    10 10 10

    ( ) 1 1 2 2 2 21 6 3 393 5 2

    10 10 10 10E X x p x p x p= + + = + + =

  • Primer:Data je neprekidna sluajna promenljiva sa funkcijom gustine

    Matematiko oekivanje je

    ( )1 ,

    0, ,

    a x bf x b a

    x a x b

    = < >

  • Primer:Data je neprekidna sluajna promenljiva sa funkcijom gustine

    Matematiko oekivanje je

    ( )1 ,

    0, ,

    a x bf x b a

    x a x b

    = < >

    ( ) 12

    b

    a

    a bE X x dxb a

    += =

  • OSOBINE MATEMATIKOG OCEKIVANJA

    Neka je C proizvoljni realni broj, a X i Y sluajne promenljive. Tada vai:

    Ako su X i Y nezavisne sluajne promenljive

    Iako se naziva oekivanje , matematiko oekivanje nije vrednost koju treba oekivati, ak ne mora da bude mogua vrednost sluajne promenljive.

    ( )( ) ( )( ) ( ) ( )

    E C C

    E CX CE X

    E X Y E X E Y

    =

    =

    + = +

    ( ) ( ) ( )E XY E X E Y=

  • Neka sluajna promenljive predstavlja broj pisama u 3 bacanja novia Zakon raspodele sluajne promenljive X je

    Matematiko oekivanje je

    0 1 2 3: 1 3 3 1

    8 8 8 8X

    ( ) 1 3 3 10 1 2 3 1,58 8 8 8

    E X = + + + =

  • Dva igraa bacaju kocku. Pre bacanja prvi igra uplati unapred neku svotu novca. Posle bacanja drugi igra plaa prvom igrau onoliko dinara koliki broj padne. Koliko treba da uplati prvi igra da bi igra bila fer?

    Ako bi prvi igra uplatio dinar, posle prvog bacanja drugi igra bi mu morao da da 1 dinar, a verovatno i vie.(igra je nepovoljna za drugog igraa)

    Ako bi prvi igra uplatio 6 dinara, moe da dobije uoeni novac, ali je verovatnije da nee dobiti, pa je igra nepovoljnija za njega.

    Znai prvi igra treba da uplati 3,5 dinara da bi igra bila podjednako povoljna za obojcu igraa

    ( ) 1 1 1 1 1 11 2 3 4 5 6 3,56 6 6 6 6 6

    E X = + + + + + =

  • PARAMETRI KOJI MERE RASTURANJE SLUAJNE PROMENLJIVE OKO CENTRA

    RASTURANJA

    Ako se kae da je prosena temperatura u nekom mestu 15 stepeni, imamo utisak prijatne klime, ali moda je leti 40, a zimi -10 stepeni.

    Srednja vrednost, koja predstavlja centar raspodele, nije dovoljna za opisivanje pojava.

    Prema tome treba znati kakva su odstupanja moguih vrednosti sluajne promenljive X od srednje vrednosti, odnosno kakva je njena rasprostranjenost, rasturanje, disperzija ( od latinske rei dispergere).

  • Definicija: Neka je X diskretna sluajna promenljiva sa matematikim oekivanjem E(X) .

    Varijansa ili disperzija sluajne promenljive X se definie kao matematiko oekivanje kvadrata odstupanja sluajne promenljive X od matematikog oekivanja

    Kvadratni koren varijanse naziva se standardnom devijacijom

    ( ) ( )( )2D X E X E X=

    ( ) ( )X D X =

    ( ) ( )( ) ( )( )2

    2

    1

    n

    i ii

    D X E X E X x E X p=

    = =

  • Ako je X neprekidna sluajna promenljiva ija je f(x) funkcija gustine, E(x) matematiko oekivanje , tada je disperzija

    ( ) ( )( ) ( )2

    D x x E x f x dx

    =

  • Disperzija predstavlja meru rasturanja vrednosti sluajne promenljive X oko sredine . Ako je koncentracija vrednosti oko sredine velika, disperzija je mala, dok ako se vrednosti sluajne promenljive znaajno rasipaju oko sredine, disperzija je velika. Ova injenica je ilustrovana na narednom grafiku.

    E =

    mala disperzija

    velika disperzija

    x

    ( )f x

  • OSOBINE VARIJANSE

    Neka je C proizvoljni realni broj, a X i Y sluajne promenljive. Tada vai:

    Ako su X i Y nezavisne sluajne promenljive

    ( )( ) ( )

    ( ) ( ) ( )( )( ) ( )( ) ( )

    22

    2

    0

    0 1

    D C

    Ako je D C P X a

    D X E X E X

    D CX C D X

    D X a D X

    =

    = = =

    =

    =

    + =

    ( ) ( ) ( )D X Y D X D Y+ = +

  • Primer:Izraunati disperziju i standardnu devijaciju sluajne promenljive X, ako je

    0 1 21 3 12 8 8

  • Primer:Izraunati disperziju i standardnu devijaciju sluajne promenljive X, ako je

    0 1 21 3 12 8 8

    ( )

    ( )

    ( )

    2 2 2 2

    1 3 1 50 1 22 8 8 8

    5 5 1 5 3 5 1 310 1 28 8 2 8 8 8 8 6 4

    3164

    E X

    D X E X

    X

    = + + =

    = = + + =

    =

  • Ili koristei se vezom

    ( ) ( ) ( )22D X E X E X=

  • Ili koristei se vezom

    ( ) ( ) ( )22D X E X E X=

    20 1 4

    : 1 3 12 8 8

    X

    ( )2 1 3 1 70 1 42 8 8 8E X = + + =

    ( ) ( ) ( )2

    22 7 5 318 8 64

    D X E X E X = = =

  • Primer:Neka je data gustina raspodeleverovatnoe sluajne promenljive X, nai disperziju

    ( )1 1 1 , 0 23 20, 0, 2

    x xf x

    x x

    + = < >

  • Primer:Neka je data gustina raspodeleverovatnoe sluajne promenljive X

    ( )1 1 1 , 0 23 20, 0, 2

    x xf x

    x x

    + = < >

    ( ) ( )

    ( )

    ( )

    2

    022

    0

    1 1 101 ,2 2 9

    10 1 1 261 ,9 2 2 81

    2681

    E X x f x dx x x dx

    D X x x dx

    X

    +

    = = + =

    = + =

    =

    PARAMETRI ILI BROJNE KARAKTERISTIKE SLUAJNIH PROMENLJIVIHSlide Number 2PARAMETRI KOJI REPREZENTUJU CENTAR RASTURANJASlide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9OSOBINE MATEMATIKOG OCEKIVANJASlide Number 11Slide Number 12PARAMETRI KOJI MERE RASTURANJE SLUAJNE PROMENLJIVE OKO CENTRA RASTURANJASlide Number 14Slide Number 15Slide Number 16OSOBINE VARIJANSESlide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23