1

2

Vremenske zone su pojam koji oznaava 24 regije Zemlje. Svaka od njih ima jedinstveno vrijeme, koje je razliito od ostalih vremenskih zona. Vremenske zone se odreuju prema geografskoj duini, a svaka se prostire kroz 15 stupnjeva geografske duine.

3

Ipak, od tih 15 stupnjeva se esto odstupa, s obzirom da granice vremenskih zona prolaze kroz drave, pa su mnoge od njih prilagodile svoje zone politikim granicama. To je razlog zato su granice vremenskih zona 'krivudave', iako bi idealno trebale biti ravne.

4

Sredinji meridijan (meridijan je osnovna mjera geografske duine) u odnosu na koji se odreuju ostale zone prolazi kroz Greenwich u Engleskoj. Tako odreeno vrijeme naziva se Greenwich Mean Time (GMT) (1884.). Kada se kreemo prema istoku, svakoj vremenskoj zoni dodajemo jedan sat, a kretanjem prema zapadu oduzimamo jedan sat.

5

Meridijan (drugi naziv je podnevnik) je u zemljopisu odnosno fizikoj geografiji naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.To je crta koja spaja sve take na Zemlji na kojima se Sunce, tijekom svog prividnog kretanja, u istom trenutku nalazi na najvioj toki obzora, u zenitu. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost zemljopisne duine nalaze se na istom meridijanu.6

Svi meridijani su (ako se promatra Zemlju kao kuglu ili, tanije, kao rotirajui elipsoid) jednako dugaki, jer je udaljenost izmeu polova tijela koje rotira uvijek konstantna.To znai da je, za razliku od paralela, duina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna.

7

Kreui od pola, razmak izmeu meridijana raste dok na kraju na ekvatoru udaljenost dosie maksimum (1' = 1855,32 m), da bi se ponovo svi meridijani susreli na polovima u jednoj toki.Prema Besselovom elipsoidu razmak na ekvatoru je 111,307 km, a na 50 zemljopisne irine (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najea je podjela geografske karte i globusa po svakom desetom ili dvadesetom meridijanu.8

Odreeni meridijani su granice vremenskih zona na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360 traje jedan dan, dakle 1.440 minuta. Prema tome, vremenski razmak izmeu dva meridijana (na meusobnoj udaljenosti od 1) je tono 4 minute (1.440 : 360).Vremenska razlika izmeu dva mjesta ija je udaljenost 15 zemljopisne duine je, prema tome, tano 1 sat = 60 minuta.

9

10

Kako se vremenske zone ne odreuju uvijek samo iz geografskih nego i iz praktinih i politikih razloga, zakonsko vrijeme u nekom mjestu moe se manje ili vie razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola sata. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreu sve vremenske zone. Na polovima je mogue u par koraka proi kroz sve vremenske zone. Za Antarktiku je dogovoreno da svuda vrijedi koordinirano svjetsko vrijeme.11

Ideja o pomicanju sata prva je pala na pamet ocu Amerike Benjaminu Franklinu, koji, navodno, nije mogao podnijeti da se Sunce ljeti budi prije njega?!Ipak, slubenu je promjenu sata 1907. godine osmislio engleski arhitekt Wiliam Willet o ijoj je ideji britanski parlament raspravljao godinama.

12

Dvije godine od poetka Prvog svjetskog rata Njemaka je prihvatila ljetno raunanje vremena da bi utedjela na energiji, potom i Velika Britanija, pa SAD, koji ovu praksu ukida 1919. zbog protesta farmera, a onda je ponovno vraa 1966.

13

Osam godina kasnije Amerikanci slubeno objavljuju raunicu nakon sveobuhvatnog istraivanja po kojem pomicanje kazaljki sata u martu i aprilu svakog dana utedi oko deset tisua barela nafte.

14

15

Meunarodna datumska granica je zamiljena linija koja se okvirno nalazi na 180 stupnjeva geografske duine i prolazi kroz Tihi ocean. Ipak, 180. meridijan prati samo manjim dijelom, a razlog su opet granice drava koje su htjele izbjei da dijelovi njihovog teritorija imaju razliite dane.

16

Datumska granica se koristi kao mjesto ijim se prelaskom dodaje ili oduzima jedan dan. Uzmimo za primjer da u utorak ujutro, 10. kolovoza letite iz Los Angelesa u Tokyo. Zahvaljujui vremenskim zonama i brzini zrakoplova, izgledat e kao da vrijeme prolazi jako sporo, znatno sporije nego to je to uistinu sluaj.

17

Meutim, kada proete datumsku granicu, koja se nalazi izmeu Los Angelesa i glavnog grada Japana, odjednom e biti dodan jedan dan, tj. bit e srijeda, 11. kolovoza.

18

Kada letite iz Tokyja u Los Angeles, npr. ujutro u subotu, 14. kolovoza, vrijeme prividno tee vrlo brzo, opet zahvaljujui vremenskim zonama i brzini zrakoplova. Ovaj puta e prelaskom datumske granice biti oduzet jedan dan, tj. bit e petak, 13. kolovoza.

19

20

Zemljopisna koordinatna mrea se sastoji od:- meridijana (podnevnika) i - paralela (usporednika).

Ekvator dijeli zemlju na sjevernu i junu polutku i on je nulta paralela. Prema sjeveru i jugu ima 89 paralela po 1, a 90-tu ini sjeverni odnosno juni pol.21

Zemljopisne ili geografske koordinate su veliine koje odreuju poloaj neke toke na Zemljinoj povrini, tj. - zemljopisna duina () i - zemljopisna irina (). Izraavaju se u stupnjevima (), lunim minutama (') i lunim sekundama (").

22

Zemljopisna irina ( -lambda) je u stupnjevima mjeren kut izmeu neke toke na zemljinoj povrini i ekvatora, mjeren u pravcu meridijana. Na sjevernoj polutki govorimo o sjevernoj zemljopisnoj irini, a na junoj polutki o junoj zemljopisnoj irini.

23

Zemljopisna duina ( - fi) je u stupnjevima mjeren kut izmeu neke toke na zemljinoj povrini i poetnog meridijana, mjeren u pravcu paralela. Zapadno od poetnog meridijana govorimo o zapadnoj zemljopisnoj duini, a istono od poetnog meridijana o istonoj zemljopisnoj duini.

24

Zemljopisna irina oznaava se od ekvatora na sjever i jug od 0-90, a zemljopisna duina od poetnoga podnevnika (meridijana) (Greenwich) na zapad i istok od 0-180.

25

26

ruzica.popovic@iu-travnik.com27