8/8/2019 50 godina od najvee raketne katastrofe u SSSR-u
2/2
k : Z ?k pm d H:
Na vijest o nesrei Hruov je brzoformirao istrano povjerenstvo
kojemuje na elu bio njegov kasniji nasljednikLeonid Brenjev. Na dnu
teksta tajneistrage Brenjev je komentirao: Neemonikoga progoniti
jer su krivci vekanjeni. Mihail Jangel je udom preivio.Glave pune
problema posavjetovao sesa suradnicima iza bunkera, a to ga
jespasilo od eksplozije. Kada ga je Hruovposlije pitao: Zato ste
preivjeli? on
mu je odgovorio: Otiao sam zapaliticigaretu. Smrt marala
Nedjeljinaprikazana je kao nesrea u padu aviona.Godinu dana poslije
izbila je kubanskakriza u kojoj su Sovjeti s Kube SAD-uzaprijetili
raketama R-12, a Amerika jeblokirala brod s raketom R-16. Sovjeti
suopovrgavali prebjege koji su svjedoili onesrei. Priznali su je
tek za Gorbaova1989. u magazinu Aganjok pod naslovomPodruje 41.
Obzor :: Veernji list :: 39
::::: Miroslav aMbru-ki
Prole se nedjelje navrilo 50godina od najtee nesreeu povijesti
raketne tehnike.Na lansirnoj rampi 41 uBajkonuru poloeni suvijenci.
Na ruskoj televiziji
rvi je put prikazan Roskosmosovvodijelni dokumentarac o dogaaju
zapadnim obavjetajnim slubama
oznatom kao Nedjeljinova katastrofa.Dogaaj od 24. listopada
1960. pri prvom
okusnom ispaljivanju interkontinentalnealistike rakete R-16
punih je 29 godinailo najstroa dravna tajna. Jedini izvornilikovni
dokument je 3 minute i 51 sekunduutomatski snimljene
16-milimetarskeojne filmske metrae s koje je u
meuvremenu skinuta oznaka strogoovjerljivo.
Te jeseni 1960. godine sovjetski voa NikitaHruov u
hladnoratovskoj igri pokeraekivao je novu jaku kartu.
Konstruktor
Mihail Jangel obeao je 30 metara visoku141 tonu teku raketu koja
je nuklearnu
ombu od pet megatona mogla dobaciti nadaljenost od 11 tisua
kilometara, a od trimegatona na 13 tisua. Cilj bi podbacila ili
rebacila u pojasu od 2,7 kilometara.Zapovjednik sovjetskih
stratekih raketnihnaga topniki maral Mitrofan Ivanovi
Nedjeljin htio je prvo pokusno ispaljivanjeakete Hruovu darovati
za 7. studenoga,bljetnicu Oktobarske revolucije.
Ubojit vraji otrov
U rujnu 1960., svjestan brojnih tekoa,angel je odobrio da pone
slijed radnjia ispaljivanje rakete. Svjedoci tvrde dau mnogi od
poetka njena opremanja u
Tjuratamu, zabaenom dijelu Bajkonura,
ili svjesni da raketu prati niz pehova.Hruov je osobno potpisao
popis imenalubenog dravnog povjerenstva na eluNedjeljinom koje je
pratilo taj pokus,ripremu na Podruju 42 te lansiranjeakete 23.
listopada s rampe 41.
Na rampu je postavljena rano ujutroprobrano osoblje poelo ju je
ugranienom podruju puniti gorivom.
Pokazalo se da je ondje, u blizini rakete,ilo mnogo neovlatenih.
Meu njima suili i konstruktor Mihail Jangel i maral
Mitrofan Nedjeljin. ef lansirnog podrujaeneral bojnik Konstantin
Gerik i njegoviodreeni nisu imali tako snaan autoritet
a iz osiguranog podruja blizu raketeklone oba nadreena i njihovu
pratnju.rsta goriva kojim je raketa napunjenarazlogom nosi nadimak
vraji otrov.
Temeljeno je na duinoj kiselini i iznimnoe otrovno. Kad izgara,
proizvodi smrtnotrovan plin. Raketu napunjenu gorivom
moralo se ispaliti u sljedeih 30 sati jer biorivo korozijom
pojelo spremnike i oplatu.
Nije bilo naina da se gorivo isprazni ako seansiranje
obustavi.
Toga 23. listopada na postavljenoj i gorivomapunjenoj raketi
dogodilo se da je puklaatitna pirotehnika membrana, jednad nekoliko
koje su spreavale da gorivoospije u motore prije odbrojavanja
za
pratnja krenula je za njim. Preivjelisuradnici tvrde da je
osobnom hrabroui predanou htio motivirati sve koji naraketi rade.
Drugi su tvrdili da je to bionepotreban pritisak u ionako
stresnojsituaciji. Sigurnost je nalagala da se sustavitrezveno
viestruko provjeravaju jedan pojedan. Tada su ih provjeravali i po
nekolikoistodobno. Maralu Nedjeljinu donijelisu ak i stolac pa je
sjedio na samo 15-20metara od rakete! Pola sata prije
lansiranja,
kau, ondje se muvalo i 250 ljudi.
Pakao u 20 sekundi
Usporedno s tim nervoznim dogaajimazamijeeno je da je ureaj PTR,
koji naraketi pokree odreeni elektrini slijed,nakon niza testova
ostao u poloajuposlije lansiranja. Kad je to osobljeu zapovjednom
bunkeru shvatilo,akumulatori su se na oba stupnja raketeve bili
napunili. Jedan svjedok kae da jenetko ba htio akumulatore napuniti
jer jebilo vrlo hladno. Pirotehnike membrane,kakva je dan prije
jedna napukla, takoersu se same aktivirale i motor drugoga
stupnja od goriva je dijelila samo jedna.Kad je puknula,
elektrika je upalilamotor drugoga stupnja, a on je
potaknuoeksploziju prvoga. Eksplozije su 20 sekundisustizale jedna
drugu. Tko nije odmahusmren, pokuavao je pobjei to daljekroz
plamen. One koji bi legli u poneki rovda se zatite od plamena ubio
je otrovniplin. Ljude u plamenu u bijegu je sprijeilaklopka, iana
ograda oko rakete. Poar jebuktio dva sata. Bilanca: 126 mrtvih.
:: ks Mihi j
s ivi s,
i iz b
:: pi s ptr z
sv bi
si si
:: M Mif Ivvi
ni sb bi
i vi
sssr
29 , g
1989.
mz a
m p 41
lansiranje. To je zamijeeno, ali je ocijenjenoda gorivo koje
kaplje brzinom od 142 do145 kapi u minuti nije osobita
opasnost.Naveer je odlueno da e je lansiratisljedeega jutra.
General Gerik svjedoida je predlagao da se gorivo koje
curiimprovizirano prihvati i isprazni raketu,a lansiranje odgodi.
Ako bi ta opasna,nikad izvedena radnja uspjela, sljedeebi
lansiranje moglo u najboljem sluajubiti za tjedan dana. Na to se,
kae, maralNedjeljin izderao: Da smo u nuklearnom
ratu, taj si luksuz ne bismo mogli priutiti!Sljedeega jutra
uzvanicima je odreenopromatrako mjesto na terasi brvnare 800metara
od rakete. Boris Konoplje, glavniprojektant nadzornog sustava,
osobno ga jenadzirao iz autobusa na lansirnoj rampi.Kada je
objavljena odgoda od jo 30minuta, Nedjeljin je valjda pod
pritiskomiz Moskve, s kojom je bio u stalnoj vezi naredio da ga se
odveze do rakete da samustanovi to se dogaa. Brojna maralova
