54473649 Standardni Opisi Objekata Visokogradnje Skripta Zagreb

STANDARNI OPISI - Skripta arhitektonskog fakulteta u Zagrebu –planiranje I organizacija

TROŠKOVNIK(literatura 3, 4, 6, 9)Troškovnik je tekstualni opis radova i iskaz kolicina potrebnih za izgradnju, popravak ili preuredenje jedne gradevinske cjeline (zgrade ili dijela zgrade, objekta niskogradnje itd.). Troškovnik je dio projektne dokumentacije koji detaljno opisuje, pojašnjava i kvantificira pojedine radne procese potrebne kod gradenja zgrade / objekta.Troškovnik se koristi kod:1. ugovaranja radova2. planiranja i organizacije gradenja3. operativnog provodenja radovaad. 1.Troškovnik je osnovni i cesto jedini dokument temeljem kojeg se ugovaraju radovi. Njega izraduje projektant kao tekstualnu interpretaciju projekta i njime predodreduje buduci odnos investitora i izvodaca. Dijelovi tehnickog rješenja zgrade/objekta koji nisu obuhvaceni troškovnikom nece biti ugovoreni, pa niti izvedeni, bez dopunskog obracunavanja naknadnih radova. Projektant može biti materijalno odgovoran za troškovnikom neobuhvacene radove (neophodne kod izgradnje projektirane zgrade). Troškovnik u najvecoj mjeri regulira obaveze izvodaca te time utice na kvalitetu odnosa investitora sa projektantom i izvodacem.ad. 2.Troškovnik je podloga za kalkulaciju potrebnog materijala i radne snage te za operativno planiranje gradevinskog procesa (uz podatke o specificnim uvjetima izvodenja vezanim na topografiju, klimu, mogucnost nabave materijala itd; te uz ostale tehnicke elemente odredene crtanim dijelom projekta odnosno tehnickim opisom.)ad. 3.Troškovnicki opis pojedine stavke je i neposredno uputstvo za izvršenje tog rada, koji je lociran projektnim rješenjem.STRUKTURA I SADRŽAJ TROŠKOVNIKA(Vidi: "Pregled radova u visokogradnji" )Troškovnik je formalizirani dokument pisan uobicajenim rijecnikom (strucnim žargonom) i standardiziranog izgleda.Radovi su podjeljeni u grupe radova (oznaceni sa A, B, C...):A) gradevinski,B) zanatski,C) instalacijski,A) Gradevinski radovi ili grubi gradevinski radovi su oni kojima se definira volumen i nosiva struktura zgrade.B) Zanatski ili završni radovi su oni kojima se definiraju pregradni zidovi, podovi, prozori, pokrov, procelje i ostale završne obloge.C) Instalacijski radovi se odnose na ugradnju instalacijskih vodova, opreme i uredaja.U arhitektonskom projektu opisuju se grupa A i B dok je grupa C opisana upojedinim instalacijskim projektima.Svaka grupa radova podjeljena je na vrste radova (oznacene sa I, II, III...)Vrsta rada je odredena jednom vrstom zanata ili obrta, ili jednom vrstom materijala.Svaka vrsta radova rasclanjuje se na pojedine pozicije ili stavke troškovnika (oznacene sa 1, 2, 3...).Stavke troškovnika definiraju pojedinu radnu djelatnost po kriteriju iste vrste materijala i istog tipa rada.Stavka troškovnika sastoji se od:- broja, koji govori u koju grupu i vrstu stavka spada i koja je u redosljedu unutar vrste radova (npr. B / III / 4),

- opis rada i materijala, - kolicine iskazane u zapremini, površini, dužini, težini, komadu ili radnom satu

- jedinicne cijene,- ukupne cijene

Rekapitulacije cijene se rade po vrstama radova, po grupama radova i za cijeli troškovnik."Opci uvjeti za izvodenje" odreduju se u uvodnom dijelu troškovnika i obvezuju izvodaca:


−da se pridržava zakonskih propisa o tehnickim elementima gradnje, administrativnoj proceduri, financijskom poslovanju, zaštiti na radu i sl.-da prouci i prihvati projekte za izvodenje prije pocetka rada, odnosno da pravodobno iznese primjedbe,−da ugraduje propisan, adekvatan i atestiran materijal,−da koordinira radove svih sudionika,−da poslove vezane za organizaciju gradilišta i organizaciju gradenja ukljuci u cijenu (ograde, barake, privremeni prikljucci, skele, transporti),−na davanje garancije za ukupan proizvod i za ugradene elemente i podsisteme,−na posebne opce uvjete vezane na specificnost projektaOpci uvjeti (za svaku pojedinu vrstu radova) predhode opisu pozicija odnosno stavki troškovnika i svakako sadrže:−opis predradnji (npr: iskolcenje, kontrola mjera na gradilištu i sl.),−vrsta materijala (npr: kategorija zemlje, MB, vrsta drveta i sl.),−nivo obrade (npr: fino planiranje posteljice, zagladena glazura, i sl.),−nacin ugradbe (npr: ugradnja betona vibratorima, suha ugradnja vrata i sl.).Izrada troškovnika ne ukljucuje davanje jedinicnih i ukupnih cijena, nego samo objektivnu tehnicku pripremu izvodacu da ponudi svoje cijene za projektirane radove. Projektant u nekim situacijama upisuje tzv. projektantske cijene, tj. Uobicajenu tržišnu vrijednost radova, da bi se mogla prije licitacije procijeniti vrijednost radova.Dokaznica mjera je aritmeticki ili graficko-aritmeticki proracun kolicina materijala i rada u pojedinoj stavci troškovnika. Dokaznica mjera je interni projektantski dokument koji za razliku od troškovnika nijeformaliziran jer nije niti javan.Dokaznica mjera mora osigurati tocnost iskaza kolicina na cca ±5% i može se raditi bilo kojom približnom metodom koja osigurava takvu tocnost. Greške u proracunu opsega radova vrlo su rijetko posljedica netocnih dokaznica, a puno cešce posljedica zaboravljenih troškovnickih stavki ili citavih vrsta radova koji nisu opisani, a moraju se izvesti zbog inheretnih tehnickih osobina projekta / zgrade.Napomena studentima:Za razumijevanje problema planiranja i organizacije gradenja nužno je potrebno sustavno znanje o: gradevinskim materijalima, zapremninskim (masenim) težinama, osnovnim i izvedenim mjernim jedinicama SI, svojstvima arhitektonskih i nosivih konstrukcija. Ta su znanja potrebna i za rad na vježbama i za uspješno polaganje ispita.

PREGLED RADOVA U VISOKOGRADNJIA. GRAÐEVINSKI RADOVI

I Rušenja i demontaže


II Zemljani radoviIII Betonski i armiranobetonski radoviIV Zidarski radoviV Izolaterski radoviVI Tesarske konstrukcijeVII Metalne konstrukcijeVIII Ostali gradevinski radovi

B. ZANATSKI RADOVII Limarski radoviII Pokrivacki radovi i izolacija ravnih krovovaIII Stolarski radoviIV Bravarski radoviV Završni zidarski radoviVI Gipsarski radoviVII Montažni zidovi i stropoviVIII Staklarski radoviIX Kamenorezacki radoviX Keramicarski radoviXI Soboslikarsko-licilacki radoviXII Parketarski radoviXIII Podopolagacki radoviXIV Ostali zanatski radovi

C. INSTALACIJSKI RADOVII Hidrotehnicke instalacije

vodovod (sanitarni, tehnološki, hidrantska mreža)kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnološka)

II Elektroinstalacije� jaka struja� slaba struja (telefon, zvono, interfon, antenski sustavi i tehnicka zaštita)� gromobran

III Termotehnicke instalacije:� grijanje i centralna priprema tople vode� ventilacija� klimatizacija

IV PlinV Dizala (osobna, teretna i maloteretna)VI Ostali instalacijski radovi

OPASKE:A, B, C... oznacava grupe radovaI, II, III..... oznacava vrste radova1, 2, 3.... oznacava stavke troškovnika

TROŠKOVNIK GRAÐEVINSKIH I ZANATSKIH RADOVAZgrada:Investitor:Projektant:A. GRAÐEVINSKI RADOVI REKAPITULACIJA:

I Rušenja i demontaže KnII Zemljani radovi KnIII Betonski i armiranobetonski radovi Kn


IV Zidarski radovi KnV Izolaterski radovi KnVI Tesarski radovi KnVII Metalne konstrukcije KnVIII Ostali gradevinski radovi Kn

ukupno A. Gradevinski radovi: KMB. ZANATSKI RADOVI

I Limarski radovi KnII Pokrivacki radovi i izolacija ravnih krovova KnIII Stolarski radovi KnIV Bravarski radovi KnV Završni zidarski radovi KnVI Gipsarski radovi KnVII Montažni zidovi i stropovi KnVIII Staklarski radovi KnIX Kamenorezacki radovi KnX Keramicarski radovi KnXI Soboslikarsko-licilacki radovi KnXII Parketarski radovi KnXIII Podopolagacki radovi KnXIV Ostali zanatski radovi Kn

ukupno B. Zanatski radovi KM

UKUPNO A Gradevinski radovi KMB. Zanatski radovi KM

OPCI TEHNICKI UVJETI UVJETI:1. Nacrti, tehnicki opis i ovaj troškovnik cine cijelinu projekta.Izvodac je dužan prouciti sve gore navedene dijelove projekta, te u slucajunejasnoca tražiti objašnjenje od projektanta, odnosno iznijeti svoje primjedbe. Nepoznavanje crtanog dijela projekta i tehnickog opisa nece se prihvatiti kao razlog za povišenje jedinicnih cijena ili greške u izvedbi.2. Izvodac je dužan pridržavati se svih važecih zakona i propisa i to narocito Zakona o gradenju, Zakona o zaštiti na radu, Hrvatskih normi itd.3. Izvodac je prilikom uvodenja u posao dužan, u okviru ugovorene cijene, preuzeti parcelu, te obavjestiti nadležne službe o otvaranju gradilišta. Od tog trenutka pa do primopredaje zgrade izvodac je odgovoran za stvari i osobe koje se nalaze unutar gradilišta. Od ulaska na gradilište izvodac je


obavezan voditi gradevinski dnevnik u kojem bilježi opis radnih procesa i gradevinsku knjigu u kojoj bilježi i dokumentira mjerenja, sve faze izvršenog posla prema stavkama troškovnika i projektu. Izvodac je dužan na gradilištu cuvati Gradevnu dozvolu, glavni i izvedbeni projekt i dati ih na uvid ovlaštenim inspekcijskim službama.4. Izvodac je dužan, u okviru ugovorene cijene, ugraditi propisani adekvatan i prema Hrvatskim normama atestiran materijal. Izvodac je takoder dužan kod izrade konstrukcija, prema projektom odredenom planu ispitivanja materijala, kontrolirati ugradeni konstruktivni materijal.5. Za instalacijske sustave izvodac je dužan, u okviru ugovorene cijene, osim atesta o kvaliteti ugradenih materijala, dati ateste za instalacijske sustave.6. Izvodac je u okviru ugovorene cijene dužan izvršiti koordinaciju radova svih kooperanata na nacin da omoguci kontinuirano odvijanje posla i zaštitiu vec izvedenih radova. Sva oštecenja nastala tokom gradnje otkloniti ce izvodac o svom trošku.7. Izvodac je dužan, u okviru ugovorene cijene, osigurati gradilište od djelovanja više sile i krade.8. Sav rad i materijal vezan vezan za organizaciju gradevinske proizvodnje: ograde, vrata gradilišta, putevi na gradilištu, uredi, blagovaonice, svlacionice, sanitarije gradilišta, spremišta materijala i alata, telefonski, elektricni, vodovodni i sl. prikljucci gradilišta kao i cijena korištenja prikljucaka ukljuceni su u ugovorenu cijenu.9. Izvodac je dužan cistiti gradilište barem tri puta tokom gradenja a na kraju treba izvesti sva fina cišcenja zidova, podova, vrata,prozora, stijena, stakala i dr. što se nece posebno opisivati u stavkama.10.Izvodac ce zajedno sa nadzornim organom izraditi vremenski plan (gantogram) aktivnosti na gradilištu i njime odrediti dinamiku financiranja, dobave materijala i opreme i sl. Nakon naplate okoncane situacije izvodac ce predati zgradu investitoru ili po investitoru odredenom korisniku.

OPCI UVJETI ZEMLJANIH RADOVAPrije pocetka radova geodetski snimiti teren i u prisutnosti nadzornog inženjera odrediti relativnu visinsku kotu ±00, iskolciti zgradu (objekt) te provjeriti da li trase postojecih instalacionih vodova na gradilištu i u blizini kolidiraju sa iskopom ili radnim prostorom potrebne mehanizacije. Prije pocetka zemljanih radova, teren treba ocistiti od šiblja i korova ili stabala do 10 cm promjera (ukoliko to smeta postavljanju objekta ili organizaciji gradilišta). Ovi radovi kao i radovi oko razmjeravanja terena i obilježavanja zgrade uracunati su u jedinicne cijene. Dužnost je izvodaca da utvrdi pravi sastav tla, odnosno njegovu kategoriju i ukoliko odstupa od Geotehnickog elaborata i/ili projekta konstrukcije, obavijesti projektanta i nadzornog inžinjera. Planiranje dna širokog iskopa i iskopa za temelje izvesti sa tocnošcu od ±3 cm, što je ukljuceno u jedinicnu cijenu. Primanje iskopa vrši se u prisustvu nadzornog inžinjera. Iskop na odredenu dubinu završiti neposredno prije pocetka izvedbe temelja, da se ležajna ploha temelja ne bi raskvasila. Dno iskopa odnosno temelja mora se nalaziti na nosivom tlu bez obzira


na projektiranu dubinu temeljenja. Eventualno potrebni dodatni iskopi platiti ce se prema stvarnim kolicinama. Ukoliko izvodac prilikom iskopa zemlje naide na bilo kakve predmete, objekte ili instalacije, dužan je na tom mjestu obustaviti radove i o tome obavijestiti investitora i nadzornog inžinjera. Iskop temeljnih jama obracunavati ce se prema etažama tj. po dubinama od 0 - 2 m, 2 - 4 m itd. Iskopani materijal treba odlagati na dovoljnom odstojanju od ruba iskopa, da ne dode do zarušavanja. Podupiranja, razupiranja i zaštita iskopa od oborinskih voda prekrivanjem PVC folijama i izvedbom površinske odvodnje kanalima i muljnim crpkama, obuhvacena su jedinicnim cijenama. Potrebna grada za podupiranje mora biti pripremljena na gradilištu prije pocetka iskopa. Ako se iskopane jame oštete, odrone ili zatrpaju nepažnjom ili uslijed nedovoljnog podupiranja, izvodac ih dovodi u ispravno stanje, bez posebne naknade. Ukoliko je izvodac otkopao ispod projektom predvidene temeljne ravnine obavezan je bez naknade popuniti tako nastale šupljine betonom MB 10, do projektirane kote.Zabranjeno je popunjavanje prekopa nasipom šljunka. Kolicine iskopa, transporta i nasipa zemlje obracunavaju se prema sraslom stanju tla. Ukoliko troškovnickom stavkom nije drugacije navedeno odvoz zemlje ukljucuje transport na gradsku planirku.

A. IIZEMLJANI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA- Rušenje stabala tvrdog / mekog drveta

-promjera &10-20/& 20-30/& 30-40/prekο&50-ukljucivo kresanje i rezanje grana i stabla na duljinu…-sa deponiranjem na gradilištu/ odvoz na gradsku deponiju/ostaviti na uporabu investitoru,…

kom- Vadenje korijenja /

-promjer do & do 15/15-25/25-50/50-90/preko90 cm (mjereno pri dnu panja)-U stavku treba uracunati i potrebno otkopavanje zemljei zatrpavanje nastale rupe.)

kom- Zaštita stabala do visine 2m sa tri drvena stupica i drvenom

oplatom ucvršcenom na njih / tri metalna stupa i metalnom mrežom…m2 / kom

- Skidanje humusa dubine…cm-sa deponiranjem na gradilištu

m3- Široki iskop strojno / rucno

- dubina - do 2,0 m/preko 2,0 m- kategorija tla /I/II/III/IV/V/VI/VII-stranice iskopa izvesti okomito/ koso pod kutem…/ stepenasto-dno isplanirano-odvoz / deponiranje

m3- Iskop temelja

- trakastih / pojedinacnih-strojno/rucno-dimenzija…,- dubine do 2 m / dubine preko 2 m )-sa razupiranjem /bez razupiranja-Kategorija tla I/II/III/IV/V/VI/VII-Stranice iskopa moraju biti ravne i okomite,a dno ravno i nosivo-Ukljucivo odvoz na planirku / deponiranje na gradilištu

m3Iskop zemlje u kampadama.

-Širina kampada …../…../…..-sa podupiranjem/bez podupiranja


-kategorija tla I/II/III/IV/V/VI/VII-odvoz na planirku / deponiranje na gradilištu

m3- Iskop instalacionih rovova

-dimenzije …-u padu….%- do 2 m dubine / preko 2 m dubine /-sa razupiranjem / bez razupiranja- kategorija tla I/II/III/IV/V/VI/VII-Zemlju deponirati uz iskop (udaljeno dovoljno dalekoda ne dode do urušavanja iskopa)

m3- Iskop revizionih okana

-dimenzije …-do 2 m dubine / preko 2 m dubine-kategorija tla - I/II/III/IV/V/VI/VII- odvoz na planirku / deponiranje na gradilištu

m3- Nasipavanje / razastiranje tamponskog sloja /

- šljunak / drobljeni kamen-u sloju debljine …

m3- Nasipavanje pijeska u instalacione rovove tako da pijesak

obavija cijev min 10 cm,osiguravajuci u pijesku padcijevi od 0,1, 2, 3%

m3- Zasipavanja zemljom

-zgrade / rovova-nabijanje u slojevima od max. 15 cm-Koristi se zemlja preostala od iskopa

m3- Priprema podloge za humusni sloj

-planiranje-razrahljenje

m2- Razastiranje i planiranje humusnog sloja u sloju debljine debljine…

Koristi se humus deponiran na gradilištum2

- Odvoz sve suvišne zemlje sa gradilišta na gradsku deponijuudaljenu…km,po putu I / II / III kategorije , ukljucujuci utovar,prijevoz i istovar zemlje u sraslom stanju

m3__________________________________________________________________II ZEMLJANI RADOVI ukupno ……………………………………………………..

A IIIBETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVIOPCI UVJETI ZA BETONSKE I ARMIRANOBETONSKE RADOVESvi betonski i armirano-betonski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema Pravilniku o tehnickim mjerama za beton i armirani beton (Pravilnik o BiAB, Sl. list br.11/87.), ostalim propisima i pravilima dobrog zanata.Materijali za beton


• Cement za izradu konstrukcija od vidljivog betona treba biti od istog proizvodaca, a agregat istog sastava tokom cijele gradnje da ne bi došlo do promjene boje. Za izradu betona ne smije se upotrijebiti cement koji je na gradilištu uskladišten duže od 3 mjeseca ako ispitivanjima nije utvrdeno da u pogledu kvalitete odgovara propisanim uvjetima.• Agregat za beton mora biti prirodni šljunak i pijesak ili agregat dobijen drobljenjem kamena. Osnovne karakteristike koje mora zadovoljiti agregat za beton su slijedece:- Maksimalna dimenzija zrna agregata (D) ogranicena je sa 1/3 dimenzije elemenata koji se betoniraju ili ne veca od najmanjeg razmaka šipki armature u vodoravnom redu. Za pripremu betona može se upotrijebiti samo agregat za koji je atestom potvrdeno da ima svojstva prema Pravilniku o BiAB.- Granulametrijski sastav mora osigurati povoljnu ugradljivost i kompaktnost betona. Izvodac radova dužan je na gradilištu ispitati kolicinu vrlo finih cestica agregata kao i granulometrijski sastav.• Voda za pice smatra se pogodnom za izradu betona.Za armirano-betonske konstrukcije morska voda se zbog korozije armature ne smije upotrijebiti za betoniranje.• Armatura prije polaganja mora biti ocišcena od hrde i necistoce. Postavljenu armaturu prije betoniranja pregledava šef gradilišta i nadzorni inženjer, te staticar po odluci nadzornog inženjera. Ugradena armatura obracunava se za glatku i rebrastu armaturu: odvojeno do 12 mm promjera i preko 14 mm u kg, a za mreže po kg i po tipu mreže. Beton za izvedbu konstrukcija mora se miješajti strojnim putem da bi se osigurala homogenost. Ako je temperatura zraka iznad 20°C beton treba ugraditi u roku 30 minuta ili sa dodacima produžiti vrijeme do pocetka vezanja. Beton treba transportirati na nacin i pod uvjetima koji sprecavaju segregaciju. Zemljovlažni beton nabijati, a plasticni vibrirati (oplatni i iglicasti vibrator). Prekid betoniranja kod specificnih konstrukcija od betona i armiranog betona može se vršiti samo na onim mjestima kako je predvideno projektnim elaboratom. U slucaju da dode do prisilnog prekida betoniranja izvodac radova dužan je poduzeti mjere da takav prekid štetno ne utjece na staticke osobine konstrukcije. Svježi beton mora se tijekom transporta, ugradnje kao i u pocetnom periodu vezanja nakon ugradnje, zaštititi od svih atmosferskih uticaja (sunca, mraza, vjetra i drugih nepogoda, kao i od nepredvidenih opterecenja i potresa). Svježem betonu ne smije se naknadno dodavati voda. Beton se mora njegovati biti najmanje 7 dana od dana ugradivanja odnosno dok ugradeni beton ne postigne barem 70% predvidene cvrstoce. Ako je temperatura okolnog zraka pri ugradnji niža od 5°C onda se beton ne smije ugradivati osim ako nisu poduzete posebne zaštitne mjere. Završnu površinu ostaviti hrapavu ako opisom stavke nije drugacijepropisano. Dodaci betonu poboljšavaju pojedine karakteristike:- ubrzavaju vezanje i ocvršcenje,- usporavaju vezanje i ocvršcenje,- otpornost na smrzavanje tokom vezanja (kod niskih temperatura),- vodonepropustljivost, itd.Cvrstoca betona odredena je projektom konstrukcije. Svaka pozicija armirano-betonskih elemenata definirana je u statickom proracunu, planu armature kao i stavci troškovnika, te ima svoju odgovarajucu marku betona (MB). Osim oznake marke u projektu se mogu tražiti i posebni zahtjevi za druge karakteristike betona (otpornost protiv habanja, vodonepropusnost, otpornost na mraz itd.). Najmanja kolicina cementa za izradu armiranog betona je 250 kg/m3 ugradenog betona, ako je beton izložen atmosferskim uticajima minimalna kolicina cementa je 300 kg/m3 ugradenog betona. Kolicina vode treba biti tolika da se s obzirom na uvjete ugradivanja, beton dobro zbije. Zbog toga je potrebno stalno kontrolirati vodocementni faktor mjerenjem i provjeravanjem konzistencije betona. Tlacna cvrstoca betona ispituje se na kockama s bridom 20 cm koje su cuvane u vodi ili najmanje u 95-postotnoj relativnoj vlazi, pri temperaturi 20°C ± 3°C. Karakteristicna tlacna cvrstoca jest vrijednost ispod koje se može ocekivati najviše 10% svih tlacnih cvrstoca ispitanog betona (10-postotni fraktil).Marka betona (MB) jest normirana tlacna cvrstoca, u MPa koja se temelji na karakteristicnoj cvrstoci pri starosti betona 28 dana.U toku ugradnje AB konstrukcije potrebno je uzimati uzorke betona koji se dostavljaju u ovlašteni laboratorij radi atestiranja. Uzorci betona uzeti u tvornici betona nisu relevantni zbog mogucnosti da se naknadnim dodavanjem vode zbog potrebe transporta smanji cvrstoca. Montažni i polumontažni armirano-betonski elementi Minimalna marka betona za montažne elemente je MB 20. Kvaliteta betonskih spojeva mora biti najmanje iste kvalitete kao i betonskih elemenata koji se spajaju. Montažni elementi moraju biti tako uskladišteni i transportirani da se sprijeci


pretjerano naprezanje ili oštecenje. Svi napukli elementi moraju se odstraniti. Za vrijeme montaže elementi se moraju povezati i poduprijeti. Za polumontažne stropove (omnia ploce, fert gredice i ispune, prerdnapregnute gredice i ispune i sl.) osigurati podupiranje ploca odnosno gredica prema uputstvu proizvodaca. Armaturu, beton tlacne ploce i rebra za ukrutu izvesti prema statickom proracunu. Skela i oplata moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez štetnih deformacija mogu primati opterecenje i uticaje koji nastaju tijekom izvedbe radova. One moraju biti izvedene tako da se osigura puna sigurnost radnika i sredstava za rad kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i okoline. Prije betoniranja drvenu oplatu treba dobro ocistiti, nakvasiti, a glatku namazati uljem. Isto tako treba provjeriti dimenzije i kvalitet izrade. Oplata se smije skinuti tek pošto ugradeni beton dobije odgovarajucu cvrstocu, po nalogu nadzornog inžinjera. Skidanje oplata treba raditi pažljivo da ne bi došlo do oštecenja konstrukcije, a narocito tankih armirano-betonskih elemenata (nadvoja sa zubom, bangera, ograda isl.). Obracun kolicine betona je zapremninski (m3), oplate u površini (m2), a armature po težini (kg). Presjeci konstrukcije se dijele na male (do 0,12 m3 betona na m2 ili m3 konstrukcije), srednje (do 0,3 m3/ m2 ili m3 konstrukcije) i velike.(veci od 0,3 betona na m3 betona na m2 ili m3 konstrukcije) Grede se racunaju i preko stupova po dužini. Nadvoji se racunaju u dužini otvora ukljucujuci naležuci dio. Armirano-betonske ploce obracunavaju se od ležaja do ležaja tj. u svjetlom rasponu. Betonske podloge obracunavaju se u m3. Pri obracunu stijena odbijaju se svi otvori, bez obzira na velicinu, osim otvora za prolaz cijevi.

A IIIBETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVABetoniranja

- Betoniranje podložnog sloja,temelja / kanala / poda / okna,betonom MB 10/MB20,debljina 5, 10 ,15,…cm

m3- Betoniranje nearmiranih temelja,pojedinacnih / trakastih,srednjeg / velikog presjeka,MB 10/20.Ukljuciti i svu potrebnu oplatu

a) beton m3b) oplata m2

Betoniranje armiranih temeljapojedinacnih / trakastih,srednjeg / velikog presjeka,MB 20/30sa/bez dodataka za vodonepropusnostUkljuciti i svu potrebnu oplatu

a) beton m3b)oplata m2

- Betoniranje ab temeljne ploce,srednjeg / velikog presjeka, 15betonom MB 20,30,40sa / bez dodataka za vodonepropusnostUkljuciti svu potrebnu glatku/ neblanjanu oplatu.


- Betoniranje ab zidova,malog / srednjeg / velikog presjeka,betonom MB 20/30/40sa/ bez dodataka za vodonepropusnost


Ukljuciti svu potrebnu glatku / neblanjanu /……..( posebnu) oplatuvisine podupiranja do 3m/ preko 3 m


- Betoniranje ab serklažahorizontalnih,/ vertikalnih/,kosihmalog / srednjeg / velikog presjeka,betonom MB 20/30/40sa/ bez dodataka za vodonepropusnostUkljuciti svu potrebnu glatku / neblanjanu /…( posebnu) oplatuvisine podupiranja do 3m/ preko3 m


Betoniranje ab plocemalog / srednjeg / velikog presjeka,betonom MB 20/30/40sa/ bez dodataka za vodonepropusnostUkljuciti svu potrebnu glatku / neblanjanu /….. ( posebnu) oplatuvisine podupiranja do 3m/ preko3 m


Betoniranje ab greda i nadvoja-malog / srednjeg / velikog presjeka,-betonom MB 20/30/40-sa/ bez dodataka za vodonepropusnost-glatka / neblanjana / …..(posebna )oplata-visine podupiranja do 3m/ preko3 m


Betoniranje armiranobetonskih složenih presjeka-malog / srednjeg / velikog presjeka,-betonom MB 20/30/40-sa/ bez dodataka za vodonepropusnost-glatka / neblanjana / …..(posebna) oplata-visine podupiranja do 3m/ preko3 m


Betoniranje armiranobetonskih stupova-okruglog /pravokutnog/ nepravilnog presjeka-dimenzije…16-malog / srednjeg / velikog presjeka,-betonom MB 20/30/40-sa/ bez dodataka za vodonepropusnost-glatka / neblanjana / …….(posebna) oplata


Betoniranje ravnih / zavojitih-jednokrakih / dvokrakih / trokraki / višekrakih stepenica-ravnog / stepenastog podgleda-nosiva konstrukcija ( kose ploce /stepenasta ploca, konzole ili dr.) d =-dimenzije (stube, širina kraka)-betonom MB 20/30/40-glatka/ neblanjana / …..(posebna) oplata-visina podupiranja do…m.

a)beton m3


b) oplata m2- Ugradnja oplatu dilatacionih traka od neoprenske gume, širine ..,tipa....

m1- Izrada izravnavajuceg sloja od laganog betona……..(vrsta betona),debljine…,-MB 10/20.

m3- Izrada padnog sloja od laganog betona ……..(vrsta laganog betona…) , debljine…,-MB 10/20.

m3Obrade

- Zaribavanje gornje površine betona istovremeno s betoniranjem (ceška glazura)m2

Armiranje-Betonsko željezo, srednje složenosti,dobava, sjecenje, ispravljanje, cišcenje,savijanje, postavljanje, i vezivanje- RA 400/500 / GA 240/360,

a) profila 6 - 12 mm, kgb) profila 14 - 48 mm kg

- Zavarene armaturne mreže,dobava, cišcenje, sjecenje, polaganje- MA 500/560

kgOplate- Izrada posebnih oplata za vidljivi beton,

-za betoniranje zida / ploce / stupa / grede / kasetiranog stropa / stepeništajednostrana / dvostrana / višestranaglatka / strukturirana ……..,ravnog / lucnog /složenog oblika,visina podupiranja do 3 m/iznad 3 m

m2Montažni i polumontažni elementi-Izrada i montaža armirano-betonskih prefabriciranih elemenata

- stupova/greda/nadvoja/ploca/stepenišnih/tetiva/ nastupnih stepenišnih ploha/ stepenišnih krakova / poklopaca,- jednostavnog / složenog presjeka,- MB 20/30/40,…..- dimenzije- Nacin montaže…

kom- Izrada i montaža armirano-betonskih prednapregnutih

-stupova / greda / ploca,- jednostavnog / složenog presjeka,- dimenzije,- MB 30/40/50- Nacin montaže…

kom-Omnia strop - Izrada, dobava, postava, podupiranje ,

- raspon 300cm/360 cm/540 cm/600 cm/ …..cm/max700cm- izrada, dobava, postava, podupiranje, betoniranje tlacne ploce,- debljine…… cm- MB, 20/,30/,40/,50,…..- Visina podupiranja……..

m2-Izrada, dobava, postava, podupiranje fert stropa,

- izrada oplate ukrutnog rebra,


- betoniranje tlacne ploce debljine ….. i ukrutnih rebara,- raspona,

o MB 20/ 30 m2

Izolacione ploce- Dobava i postava u oplatu izolacionih ploca,- kombi / polistiren / ostalih- debljina 2,5 / 5,0 / 7,5 / 10 cm…..- CN / PVC pricvrsna sredstava

m2A. III BETONSKI i ARMIRANO BETONSKI RADOVI ukupno :

A IVZIDARSKI RADOVIOPCI UVJETI ZA ZIDARSKE RADOVE

Zidarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i pravilima dobrog zanata.Prilikom izvodenja zidova zgrada izvodac se mora pridržavati slijedecih mjera:-zidanje se mora izvoditi sa pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi najmanje jednu cetvrtinu dužine zidnog elementa,-debljina ležajnica ne smije biti veca od 15 mm, a širina sudarnica ne smije biti manja od 10 mm niti veca od 15 mm,−ako se zida za vrijeme zime treba zidove zaštiti od mraza,−zidovi cije izvodenje nije završeno prije nastupanja zimskih mrazova moraju se zaštiti na odgovarajuci nacin,−svako naknadno bušenje ili izrada užljebina u zidovima zgrade koje nije bilo predvideno projektom, može se izvoditi samo ako je prethodnim statickim proracunom utvrdeno da nosivost zida poslije tog bušenja odnosno izrade žljeba nije manja od propisane nosivosti.−poprecni i uzdužni zidovi moraju na spoju biti medusobno povezani zidarskim vezom, tj. za pregradne zidove treba ispustiti zupce u masivnom zidu na svaki drugi red za 1/2 opeke.−zidove uz vertikalni serklaž takoder zupcasto izvesti.−vanjske fuge ostaviti prazne od 1,5 do 2 cm za vezu žbuke prigodom žbukanja zidova-za vrijeme zidanja opeku kvasiti vodom, a pri zidanju cementnim mortom opeka mora ležati u vodi neposredno prije zidanja.−reške dimnjaka i ventilacionih kanala zagladiti.−prilikom zidanja pravovremeno ostaviti otvore prema zidarskim mjerama, voditi racuna o uzidavanju pojedinih gradevinskih elemenata, o ostavljanju žljebova za kanalizaciju, za centralno grijanje ako su ucrtani (ne placa se posebno, ulazi u jedinicnu cijenu). Posebno se ne naplacuje ni zatvaranje (žbukanje šliceva, žljebova i sl.) iza položene instalacije. Zazidavanje (zatvaranje) žljebova u zidovima ostavljenih za instalacije kanalizacije i grijanja nakon izvodenja tih instalacija, opekom, rabicom ili na drugi nacin, ne placa se posebno, ukoliko troškovnikom nije posebno propisano. Obracun nosivih zidova, stupova i dimnjaka je zapremninski (m3), pregradnih zidova i žbuka površinski (m2).

A IVZIDARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Zidanje nosivih zidova opekom NF,

-debljina zida …-punom / rupicastom opekom/šupljom -sa horizontalnim šupljinama/šupljom sa vertikalnim šupljnama-obicnom/posebnom (klinker/ šamotom /silikatnom) opekom-MO 7,5/10/15/20/30-produženi / cementni mort--MM 2,5 / 5 / 10


m3-Zidanje nosivih zidova blokovima

-debljine zida …-šuplja opeka sa horizontalnim šupljinama/ vertikalnim šupljinjama/ posebni -..blokovi (TI blok sa koncentricnim šupljinama/"stibo" TI blok ili dr.)/betonski blok/šljako betonski blok/blok od laganog betona/bet.blok složene grade-dimenzije bloka ……….( dužina ,širina,visina)-MO 7,5/10/15/20/30-u produženi / cementni mort--MM 2,5 / 5 / 10

m3-Zidanje nosivih zidova betonskim blokovima

-debljine zida …..…-od laganog betona/od šljako betona/od obicnog betona-MB 10/20-dimenzije bloka ………… (dužina, širina, visina),-produženom / cementnom mortu-MM 2.5/5/10

m3-Zidanje nosivih zidova porobetonskim blokovima

-debljine zida ……-dimenzije bloka ……-u gradevinskom ljepilu

m3-Izvedba vertikalnih serklaža od potresnih blokova

-betonskih/opecnih-dim.bloka ……-Ukljucivo dobava i postava armature,-betoniranje betonom MB….

m1-Izvedba horizontalnih serklaža elementima

-opecnim/betonskim-L oblika/U-oblika-dim…….x ……x……cm.-Ukljucivo dobava i postava armature,te betoniranje betonom MB ….

m1-Dobava i ugradanja montažnih nadvoja od tankostjene opeke, 20

-visoki nadvoj/niski nadvoj,-dim. ……x…….cm,-Ukljucivo postava armature-Zaljevanje betonom MB …….-Zaljevanje cem.mortom.

m1-Izrada /dobava i ugradnja montažnih ab nadvoja

-dim…….. x …….cm.m1

-Zidanje obložnih zidova debljine…punom / šupljom / drugacijom opekomdimenzije …MO, 2/5/7,5/10/15/20/30u vapnenom / produženom / cementnom / šamotnom mortuMM 2,5 / 5 / 10.U stavku ukljuciti i sponke kojima se zid veže za nosivu konstrukciju(5 kom/m2) i sav poreban materijal za nošenje obloge.

m2


- Zidanje ventilacionih kanala od-opecnih / betonskih /šljako-betonskih/……. elemenata- dimenzija ….. ( dužina,širina,visina)- u produženom mortu MM,- pojedinacni / sabirni,kanal- broj otvora ……- dimenzije…

m3-Zidanje ventilacionih kanala od

-opecnih elemenata,/betonskih elemenata/šljako-bet.el./…….elemenata-dimenzija-u produženom mortu MM,-tip kanala :pojedinacni / sabirni,-broj otvora-Reške širine …,obradene …,(bijeli cement, oksidne boje ili sl.)u vapnenom / produženom / cementnom mortuMM 5 / 10 /15a) zidanje m3b) fugiranje m2

- Zidanje dimnjaka od pune opeke, u produženom mortu sa-…( jedan, dva, više) dimovodnih kanala-dimenzija dimovodnog kanala…- MO,- MM 5/25/50/100-Sljubnice zagladiti u ravninu zida.

m3- Zidanje zida lomljenim kamenom

-debljina zida ….-sa jednim licem / dva lica,-s približno izravnatim ležajnicama ,od-pješcenjaka/brece/travertina/vapnenca.-dimenzije kamena …

m3-Zidanje mješovitog zida od lomljenog kamena i betona,ukupne debljine…

-od pješcenjaka/brece/travertina/vapnenca. 21-dimenzije ….-sa horizontalnim i vertikalnim sljubnicama/ciklopskim vezom-u vapnenom/produženom/cementnom. mortu-MM 5 / 10 / 15-MB 10/20/30-Reške širine …,obradene …,(bijeli cement, oksidne boje ili sl.)a) zidanje m3b) fugiranje m1

- Zidanje zida od klesanog kamena debljine …..-od ; granita/gabra/pješcenjaka/brece/travertina/vapnenca/mramora-sa elementima velicine i debljine ... cm.-obradenih : poliranjem/brušenjem/paljenjem/štokanjem/špicanje/rusticno-u vapnenom/produženom/cementnom. mortu-MM 5/10/15-Reške širine …,obradene …,(bijeli cement, oksidne boje ili sl.)a) zidanje m3b) fugiranje m


-Dobava i postava temeljne kanalizacije-od keramickih / betonskih /Pe cijevi- & 125 mm, & 150 mm, & 175 mm, & 200 mm, & …… mm,- u posteljicu od pijeska , u padu …….%- u stavku ukljuciti brtvljenje i ispitivanje postavljene kanalizacijeprema postojecim propisima.cijev & 125 mm m1cijev & 150 mm m1cijev & 175 mm m1cijev & 200 mm m1cijev………..mm m1koljena kom

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------A IV ZIDARSKI RADOVI ukupno .:---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

A VIZOLATERSKI RADOVIOPCI UVJETI ZA HIDROIZOLATERSKE RADOVEOvi radovi obuhvacaju hidroizolaciju podruma i temelja, te hidroizolacije u mokrim cvorovima na katovima zgrade. Ostale hidro i termo izolacije obuhvacene su u pokrivackim, limarskim i drugim zanatskim radovima. Sve hidroizolaterske radove treba izvesti solidno i strucno prema važecimpropisima i pravilima dobrog zanata. Hidroizolacije na bazi bitumena izvode se kao premazi i kao premazi sa izolacionim trakama (ljepenkama). Izolacionu ljepenku i ostale vrste izolacionih traka i ploca treba rezati ravno i pravokutno. Zaderani i krpani komadi iskljuceni su od ugradbe. Svi preklopi moraju biti najmanje 10 cm široki i ljepljeni bitumenom - hladnom bitumenskom masom ili vrucom bitumenskom izolacionom masom. Kod polaganja dvaju ili više slojeva izolacionih traka ili ploca preklopi ne smiju ležati jedan na drugom, vec moraju biti pomaknuti.Kod hidroizolacije zidova ljepenka treba na svaku stranu zida imati prehvat širine od 10 cm, koji treba spojiti sa horizontalnom izolacijom podova. Površine na koje se polaže izolacija, trebaju biti posve ravne, suhe, ocišcene od prašine i necistoce i dovoljno glatke, da izolacija dobro prione. Izolacija treba prilegnuti na površinu ravno, bez nabora i mjehura. Posebnu pažnju obratiti na zaštitu od požara kod rada sa vrucim bitumenskim premazima i varenim ljepenkama zbog velike zapaljivosti bitumena. U slucaju požara gasiti pijeskom ili pjenom. Gašenje vodom je opasno zbog prskanja vrelog bitumena. Hidroizolacije na bazi penetrirajucih premaza (silikatne osnove) se nanose neposredno nakon vezanja betona, odnosno nakon skidanja oplate. Vlažnost i kiselost betonske podloge treba izvodac provjeriti i uskladiti recepturu premaza sakvalitetom podloge. Onecišcene podloge (zemlja, ulje i sl.) cistiti mehanicki i vodom te sredstvima koja propisuje i dozvoljava proizvodac premaza. Broj i nacin nanošenja premaza prema uputstvu proizvodaca. Spoj horizontalne i vertikalne izolacije izvoditi sa bubrecim kitovima, nakon izvedbe oba premaza. Bitumenske hidroizolacije i hidroizolacije penetrirajucim premazima obracunavaju se po m2 površine, osim za ugradnju bubrecih kitova koja se obracunava po m1.

A VIZOLATERSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA

-Izvedba HI trakama - protiv procjedne vode i vlage


-horizontalne HI zidova / podova /vertikalneHI zidova.-na podlogu od …,koju treba…(priprema podloge),postavlja se : HI koja se sastoji od : jednog/dva/tri/cetiri/…..sloja-sinteticke trake …….( naziv) /bitumenske trake …(naziv) sa uloškom od kartona/jute/staklenog voala/aluminijske folije/bakrene folije/poliesterskog filca/polietilentereftalne folije /-i…slojeva hladnog premaza …/……. slojeva vruceg premaza…/ slobodnim polaganjem / koje se vare-ostaviti prepuste za spoj sa horizontalnom HI podova/ vertikalnom HI zidova-širina prepusta 10 cm/20 cm/30 cm.

m2-Izvedba HI premazima podova/zidova sa

-vrucim bitumenskim premazom(plastificirani bitumeni dodatkom polimera ili elastomera) …..(navesti proizvodni naziv i nacin izvedbe)/hladnim bitumenskim premazom (polimerbitumen)…. (navesti proizvodni naziv i nacin izvedbe ) / penetrirajucim silikatnim premazom…(naveti proizvodni naziv i nacin izvedbe) / penetrirajucim premazom …(navesti prozvodni naziv i nacin izvedbe)-na suhu površinu / na vlažnu površinu-Podlogu od betona/ žbuke / ……… prethodno treba pripremiti ……/

m2

-Izrada spoja vertikalnog i horizontalnog penetrirajuce hidroizolacijebubrecim kitom nanošenjem na cistu, formiranu i prethodnopenetrirajucim premazom obradenu rešku,- dimenzije 2 x 2 cm/ dim…..

m1

-Dobava i postava cep trake ( polietilen visoke gustoce) za drenažu iizolaciju od vlage,tip ………

-Traka se postavlja na podlogu od ……, cepovi su okrenuti ……..m2

-Dobava i postava toplinske izolacije podova / zidova-Na podlogu od betona/HI / ……postavlja se sloj :extrudiranog polistirena/mineralne vune/poliuretana/ploce od ……d= …….. cm.TI zaštititi slojem PVC trake/ ……..

m2

- Dobava i postava PE/betonskih/keramickih drenažnih cijevi−∅ 100/ & 150/ &200 mm,- u padu od 1, 2, 3%-sa nasipom šljunka granulacije 8 - 60 mm.- sa zaštitom geotekstilom razvijene širine 2.5 m.- postava drenažnih cijevi na posteljicu od gline/betona24-dimenzija presjeka iskopa posteljice m1 drenažne cijevi m1 koljena kom geotekstil m2 šljunka m3

A V IZOLATERSKI RADOVI ukupno :


A VITESARSKI RADOVIOPCI UVJETI ZA TESARSKE RADOVE

Svi tesarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i pravilima dobrog zanata. Tesarski radovi obuhvacaju drvene konstrukcije krovova kao i stropova izvedene od standardne rezane grade tj. platica i greda. Drvene konstrukcije od ljepljenih nosaca, prostorne drvene konstrukcije i ostale konstrukcije od rešetkastih nosaca opisuju se u A VIII (Ostali gradevinski radovi).Materijal za izvedbu tesarskih konstrukcija je drvo cetinara (jela, smreka, bor), II klase, a izuzetno, ako je tako propisano troškovnickom stavkom, drvo tvrdih lišcara (hrast).Tesarske konstrukcije izvoditi od suhe rezane grade (do 30% tehnicke vlage). Dimenzije presjeka odredene su projektom konstrukcije i trebaju odgovarati standardnim presjecima rezane grade, tj. za grede od dimenzija 10 x 10 cm saprirastom od 2 cm do maksimalne dimenzije 24 cm; za konstrukcije od platica maksimalna visina presjeka je 26 cm. Spojeve konstruktivnih elemenata izvoditi prema projektu i pravilima dobrog zanataza svaki tip opisane konstrukcije (tesarski spojevi, cavlani spojevi, cvorni limovi). Tesarski radovi se obracunavaju po m2 tlocrtne površine konstrukcije i to obavezno na osnovu opisa i nacrta, osim kod konstrukcija sa rešetkastim nosacima gdje se obracunava po m1 nosaca, tj. prema zbroju vertikalnih projekcija nosaca na ukupnoj površini krovišta. Izvodac je dužan sam iz nacrta i opisa izracunati potrebnu kolicinu grade i spojnih sredstava, rada i transporta koji svi ulaze u jedinicnu cijenu. Grada se isporucuje nezašticena ukoliko nije opisom pojedine stavke predviden antiinsekticidni premaz ili dubinska penetracija grade. Grada se isporucuje strojno rezana osim ako se posebno u pojedinoj stavci na zahtijeva da bude i blanjana. Oplate od dasaka, ukocenih ploca i iverica kao i oplate streha zabata i sl. izvoditi od grade propisane vlažnosti te povezivati nehrdajucim galvanski zašticenim spojnim sredstvima. Podne oplate od ukocenih ploca, iverica ili dasaka lijepiti na grede, odnosno platiceako je tako zahtijevano projektom konstrukcije.

A VITESARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA- Izrada krovišta

-jednostrešnog / dvostrešnog / višestrešnog-od cetinjaca/ …….(lišcara),-I klase/ II klase,-sa gradom dimenzija, nazidnice..., podrožnice..., rogovi..., stupovi..., ruke.... kliješta..., vezne grede..., mijene..-Konstruktivni sistem je : stolica/ visulje / roženicko krovište-sa osnim razmacima gl. nosaca....-Nazidnice ucvršcene na ubetonirano sidro i postavljene na bitumensku ljepenku.-Obracun po m2 razvijene površine krova

m2

- Izrada krovišta rešetkastim nosacima od platica,-Krovište je jednostrešno / dvostrešno / višestrešno-Izrada od cetinjaca/ ……(lišcara) .....klase,-spojevi cavlani / cvorni limovi.-Dimenzije, donjeg pojasa / gornjeg pojasa / dijagonala, -Obracun po m1 rešetkastog nosaca

m

- Izrada grednika od rezane grade cetinjaca / …….(lišcara).klase...,-dimenzije grade....,-razmak greda....


-Na ležaju u zidanoj konstrukciji glavu grede bitumenizirati ili postaviti na krovnu ljepenku

m2

- Izrada stropa od platica od cetinjace,……klase/ …(lišcara), ....klase,-dimenzija....,-sa osnim razmakom…cm,-Rad ukljucuje i izvedbu ukruta križnim letvama/ ukladama. ( koje sprecavaju bocno izvijanje)

m2

- Oplata jednostrešnog / dvostrešnog / višestrešnog krovišta-neblanjanim / blanjanimdaskama-spojenim na sudar /utorenim-debljine.. cm-od cetinjace,……. klase /……( lišcara)....klase.-Nacin ucvršcenja…

m2- Oplata krovišta plocama

Krovište je : jednostrešno / dvostrešno / višestrešnoOplata : ukocenim plocama od bukovog furnira /ukocenim plocama odfurnira topole/ vodootpornim ivericama. Debljina ploce...Nacin ucvršcenja…

m2-Oplata grednika daskama

neblanjanim / blanjanim,spojenim na sudar/utorenimdebljine....,od cetinjaca... / …..(lišcara.)..Nacin ucvršcenja…

m2-Oplata grednika plocama

-oplata ukocenim plocama od bukve / ukocenim plocama od topole / vodootpornim ivericama. Debljina ploce... Nacin ucvršcenja…

m2-Oplata stropa od platica daskama:

neblanjanim / blanjanim,obicnim / utorenimdebljine....Nacin ucvršcenja…

m2-Oplata stropa od platica plocama

-oplata od : ukocene ploce od bukve / ukocene ploce od topole / vodootpornim ivericama.-Debljina ploce...-Nacin ucvršcenja…

m2-Izrada opšava strehe blanjanim daskama

-obicnim / utorenim ,-debljine...,-sa izradom podkonstrukcije od letava dimenzija, pricvršcenih na svaki rog na razmaku…

m2


A VI TESARSKI RADOVI ukupno :

A VII METALNE KONSTRUKCIJEOPCI UVJETI ZA METALNE KONSTRUKCIJE :

Nakon izrade ležaja I prije montaže treba izvršii geodetsku kontrolu koja obuhvaca :- osovinske mjere , pravokutnost, visinksi položaj I vertikalnost- odnos prema stalnim geodetskim tockamaPrije pocetka radova na montaži, izvodac radova treba nadzornom organu staviti nauvid slijedecu dokumentaciju:- plan organizacije I uredenja gradilišta,- popis opreme za izvodaca radova na montaži,- projekt za montažu celicne konstrukcije, koji mora sadržavati dokaz stabilnosti elementa u pojedinim fazama montaže, s tim da garantira nosivost pri opterecenju, kao I nepromjenjivost oblika montiranog dijela konstrukcije u svim fazama montaže,- plan kontrole u svim fazama montaže (geodetska kontrola),- kod konstrukcija koje se montiraju zavarivanjema) ime I strucnu spremu s položenim strucnim ispitom osobe odgovorne za montažu zavarivanjemb) tehnologiju, plan zavarivanja s planom kontrole varova (isto kako je navedeno za radove pri izradi celicne konstrukcije),- projekt skele- vremenski plan izvodenja radova na montaži.Prije pocetka radova na montaži izvodac radova treba izvršiti pregled dopremljene celicne konstrukcije na gradilištu, te ustanoviti da li je došlo do oštecenja prilikom transporta, te dijelove koji su neznatno ošteceni popraviti, a kod vecih oštecenja dijelove ojacati ili zamjeniti. Za dijelove celicne konstrukcije I sidarakoji se ugraduju u beton, treba nakon montaže izvršiti geodetsku kontrolu položaja I vertikalnosti. Zapisnicki se moraju konstatirati rezultati izmjere, odstupanja u granicama tolerancije mjera I oblikaprema propisima, te konstatirati prijem ugradenih dijelova. Zapisnik potpisuje izvodac radova I nadzorni organ. Kod celicnih konstrukcija koje se postavljaju na ležišta, izvodac radova treba izvršiti dotjerivanje celicne konstrukcije u položaj koji je predviden projektom, te pozvati nadzornog organa da izvrši pregled konstrukcije, s tim da mu se stavi na uvid rezultate mjerenja I kontrole. Nadzorni organ upisom u gradevinski dnevnik (dnevnik montaže) utvrduje da je dotjerivanje celicne konstrukcije ili dijela celicnekonstrukcije završeno I dozvoljava ugradivanje mikrobetona (MB30) ispod ležaja stupova I oko sidra.

ZAŠTITA CELICNIH KONSTRUKCIJA OD KOROZIJE

Prije pocetka radova izvodac je dužan nadzornom organu staviti na uvid:- podatke o sredstvima za cišcenje površina- tehnologiju cišcenja- mjesto cišcenja- nacin I mjesto uskladištenja ocišcenih dijelova.

B ZANATSKI RADOVI

B ILIMARSKI RADOVI

OPCI UVJETI

Svi limarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i


pravilima dobrog zanata. Limarski radovi obuhvacaju sve vrste pokrivanja i opšivanja limom, kao i izradu i montažu žljebova, vertikalnih odvodnih cijevi i ventilacionih cijevi.Dijele se prema vrstama lima:- pocincani lim 0,50 - 1 mm,- cincani lim 0,50 - 2 mm,- cinkotit ( cink titanij ) 0,5- 0,8 mm- cink kositar 0,50 - 1 mm,- bakreni lim 0,50 - 2 mm,- olovni lim 0,50 - 3 mm,- aluminijski lim 0,50 - 1,5 mm, eloksiran ili plastificiran,- polietilenski tipski elementi za žljebove i vertikalne odvodne cijeviIzvodac je dužan prije pocetka radova provjeriti sve gradevinske lemente na koje, ili za koje se se pricvršcuje limarija i da pismeno dostavi narucitelju svoje primjedbe u vezi eventualnih nedostataka posebno u slucaju: neodgovarajuceg izbora projektiranog materijala i loše riješenog nacina vezivanja limarije za gradevinske radove. Dijelovi razlicitog materijala ne smiju se dodirivati jer bi uslijed toga moglo doci do korozije. Elementi od celika za pricvršcivanje cincanog ili pocincanog lima moraju se pocincati, ako u opisu radova nije predvidena neka druga zaštita (postavljanje podmetaca od olova ili plastike otpornih na kiseline ili lužine). Za bakreni lim treba primjeniti ucvršcivanje od bakra ili bakrenog celika.Za ucvršcivanje (kuke, zakovice, jahaci, cavli, vijci i sl) treba primjeniti:- za celicni lim - celicna spojna sredstva,- za pocincani,cinkotit,cink kositar i olovni lim - dobro pocincana spojna sredstva,- za bakreni lim - bakrena spojna sredstva,- za alu lim - alu ili galvanizirana Cn spojna sredstva.Sastav i ucvršcenja moraju biti tako izvedeni da elementi pri toplotnim promjenama mogu nesmetano dilatirati, a da pri tom ostanu nepropusni. Moraju se osigurati od oštecenja koje može izazvati vjetar i sl.Ispod lima koji se postavlja na beton, drvo ili žbuku treba postaviti sloj bitumenske ljepenke, cija su dobava i postava ukljucene u jedinicnu cijenu.Pokrivacki radovi limom Stojeci spojevi izvedeni po priklonici moraju biti dvostruki tj. sa dva prijevoja visine minimalno 25 mm. Spojevi paralelni sa strehom moraju biti dvostruko savijeni i položeni. Kod ravnih pocincanih limova (nagib krova ispod 15°) moraju se lemiti 25 mm široki preklopi. Kod bakrenih limova nije dozvoljeno lemljenje. Kod pokrivanja krova pocincanim limom u trakama lim se mora savijati pod pravim kutom. Poprecni spojevi moraju se izvesti kao položeni minimalno 20 mm širine. Valoviti lim za pokrivanje može se izradivati od cincanog, pocincanog ili alu lima minimalne debljine 0,7 mm. Preklop mora biti minimalno 50 mm. Vece krovne uvale moraju se pokrivati kao krovovi. Kod dužina preko 4 m, moraju se izvesti 100 mm široki preklopi.Probijanja u metalnom pokrivacu (ucvršcivanje dimnjaka, cijevi kupola itd.) moraju biti posebno pažljivo izvedena kod pocincanog lima pomocu lemljenja, a kod bakrenog pomocu dvostruko položenog ruba vezanog vodonepropusno sa pokrovom. Obracun po površini ili dužini uz iskaz razvijene širine, te komadu za dimnjacke kape, složene opšave i sl.

B ILIMARSKI RADOVI

PREGLED POJEDINIH RADOVA

-Izrada i postava polukružnog / sanducastog, viseceg / ležeceg žljeba,-velicina presjeka,-od pocincanog / aluminijskog /cinkovog / bakrenog lima,-debljine ... mm,-razvijene širine ... cm,-nacin postave kuka….., (materijal, dimenzija i razmak)

m1

-Izrada, postava i pricvršcenje vertikalnih odvodnih cijevi


-kružnog / kvadraticnog presjeka,-iz pocincanog / cinkovog / bakrenog /aluminijskog lima,-debljine ...mm,-razvijene širine ....cm,-nacin postave obujmica…..,( materijal, dimenzija i razmak)

m1-Dobava i pricvršcenje polukružnih / kvadraticnih žljebova i

-visecih / ležecih od PE tipdkih elemenata-dimenzije…-Nacin postave kuka i razmak …

m1-Dobava i pricvršcenje vertikalnih odvodnih cijevi, od PE tipskih elemenata, profila…

-nacin postave obujmica…….(materijal, razmak)m1

-Izrada i postava krovnog rukavca u formi "labudeg vrata" za spoj žljeba i vertikalnih odvodnih cijevi, dužine…. Izvodi se iz

-pocincanog / cinkovog / bakrenog / aluminijskog lima,-debljine ... mm,-razvijene širine ... cm.-kvadraticni / kružni,-dimenzije…..

kom.-Izrada i postava sakupljaca vode (vodokotlica)

-kvadraticnog / trapeznog / polukružnog oblika,-velicina...,-sa dijelom ravne / savijene cijevi za spoj na vertikalnu odvodnu cijev,-profil.-iz pocincanog / cinkovog / bakrenog / aluminijskog lima,-debljina…..mm

kom.-Izrada i postava ventilacione cijevi pravokutnog / kružnog presjeka,

-velicine presjeka..,- iz pocincanog / cinkovog / bakrenog / aluminijskog lima,- debljine....mm-razvijene širine… cm cijev m1 kape kom

-Pokrivanje vijenca / nadozida / klupcice / prozorske klupcice od-betona / opeke / kamena / drveta sa pocincanim / cinkovim / bakrenim / aluminijskim limom,

-debljine…mm-razvijene širine...cm-lim završava okapnicom odmaknutom od gotove fasade 3 cm.-Nacin postave kuka,( materijal, dimenzije i razmak).

m2-Izrada opšava uvale (žlijeba) kod pokrova ....,

-iz pocincanog / cinkovog / bakrenog / aluminijskog lima,-debljine... mm,-razvijene širine .... cm,-Nacin postave……..

m1-Izrada opšava prodora dimnjaka,/ ventilacije,/ antene,/ vodolovnog grla, kroz krovnu plohu izvedenu od .....,

-vrsta lima....,-debljina lima ... mm,-razvijene širine... cm,


-dimenzija ...,-nacin postave……..

m1/kom.-Izrada opšava spoja kose krovne plohe pokrivene .... i nadozida od ..... Izvodi se iz

-pocincanog / cinkovog /bakrenog / aluminijskog lima,-debljina ... mm,-razvijene širine ... cm.

m1-Zaštitni opšav podnožja zida na sudaru sa ravnim krovom pokrivenim višeslojnom hidroizolacijom.

-iz pocincanog, cinkovog, bakrenog, aluminijskog lima,-debljina ... mm,-razvijene širine ... cm,-nacin postave m1-Opšav ruba ravnog prohodnog / neprohodnog krova-iz pocincanog / cinkovog / bakrenog / aluminijskog lima,-debljina ... mm,-razvijene širine .... cm,-nacin postave.

m1-Izrada opšava zabata kosog krova,

-iz pocincanog /cinkovog / bakrenog / aluminijskog lima,-debljina ... mm,-razvijene širine ... cm,-nacin postave

m1-Zatvaranje krovne dilatacije na prohodnom / neprohodnom ravnom krovu trakom od

-bakrenog / olovnog lima,-debljina ... mm,-razvijena širina .... cm,sa prijevojem. izvesti prema detalju.

m1-Pokrivanje ravnog / lucnog krova na podlozi od dasaka i krovne ljepenke

-pocincanim / cinkovim /cinkotit/ bakrenim/olovnim limom,-debljina ... mm,-nacin pokrivanja.

m2B I LIMARSKI RADOVI ukupno :

B IIPOKRIVACKI RADOVI I IZOLACIJA RAVNIH KROVOVAOPCI UVJETIPokrivacki i izolaterski radovi obuhvacaju sve poslove potrebne da bi se formirala hidroizolacija na kosim i tzv. ravnim krovnim površinama (osim limenih pokrova koji su obuhvaceni u limarskim radovima).U ovim radovima su takoder opisane i potrebne predradnje (npr. letvanje i formiranje ventilirajuceg sloja ispod crijepova, ugradnja termoizolirajuceg sloja kod integriranih ravnih krovova i tsl.). Prije pocetka radova izvodac je dužan pregledati podloge i upozoriti na eventualne nedostatke.Pokrivacki radovi - kosi krovovi Izvode se opekarskim (kanalice, biber crijep, tlaceni crijep, mediteran),betonskim, azbest-cementnim, metalnim, kamenim, drvenim, te elementima od bitumenske šindre. Boju pokrivnih elemenata odreduje projektant. Svi elementi za pokrivanje moraju se upotrebljavati na nagibima koje proizvodac dopušta, te ugradivati prema uputstvima proizvodaca, važecim propisima i pravilima dobrog zanata. Izvodac ovih radova ce u okviru jedinicne cijene izvesti, ukoliko je tako


troškovnicki opisano, i potrebnu podlogu završnog pokrova tj. letvanje, oplatu i dodatnu hidroizolaciju slobodno položenom ljepenkom ili folijom.Izolaterski radovi - ravni krovoviSve izolaterske radove treba izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i pravilima dobrog zanata. Izolaterski radovi obuhvacaju hidroizolaciju ravnih krovnih površina i njihovu termoizolaciju ukoliko se radi o integriranom ravnom krovu. Hidroizolacije na bazi bitumena izvode se kao premazi i kao premazi sa izolacionim trakama (ljepenkama).Hidroizolaciju koja se sastoji samo od premaza izvoditi prema uputama proizvodaca i poštivati sve fizikalne, kemijske i klimatske uvjete. Izolacionu ljepenku i ostale vrste izolacionih traka i ploca treba rezati ravno i pravokutno. Zaderani i krpani komadi iskljuceni su od ugradbe. Svi preklopi moraju biti najmanje 10 cm široki i ljepljeni bitumenom - hladnom bitumenskom masom ili vrucom bitumenskom izolacionom masom. Kod polaganja dvaju ili više slojeva izolacionih traka ili ploca preklopi ne smiju ležati jedan na drugom, vec moraju biti pomaknuti. Površine na koje se polaže izolacija, trebaju biti posve ravne, suhe, ocišcene od prašine i necistoce i dovoljno glatke, da izolacija dobro prione.Izolacija treba prilegnuti na površinu ravno, bez nabora i mjehura.Posebnu pažnju obratiti na zaštitu od požara kod rada sa vrucim bitumenskim premazima i varenim ljepenkama zbog velike zapaljivosti bitumena. U slucaju požara gasiti pijeskom ili pjenom. Gašenje vodom je opasno zbog prskanja vrelog bitumena. Kod ravnih krovova koji su konastruirani tako da je hidroizolacija postavljena iznad termoizolacije moguca se dva slucaja : a) hidroizolacija se polaže natvrdu termicku izolaciju postavljenu iznad sloja za pad ( prema vodolovnim grlima), b) hidroizolacija se polaže na sloj za pad koji se nalazi iznad termoizolacije. Parnu branu i parorasteretni sloj lijepiti tockasto i omoguciti mu ozracivanje bilo lulama, bilo na rubovima uz nadozide. Kod krovova koji su konstruirani tako da je termoizolacija iznad hidroizolacije sprecava se pregrijavanje ili smrzavanje termoizolacije. Parna brana i parorasteretni sloj polažu se isto kao kod integriramih krovova.To je najbolja konstrukcija ravnog krova, ali njena trajnost ovisi o kvaliteti termoizolacionog sloja koji mora biti otporan na smrzavanje i pregrijavanje i ne smije biti higroskopan da ne bi izgubio toplinska svojstva.Bitumenske hidroizolacije obracunavaju se po m2 površine, vodolovna grla obracunavaju se po komadu, a završni profili po m1. Beton za pad i eventualnu postavu termoizolacije ispod njega opisani su i obracunavaju se u završnim zidarskim radovima.

B IIPOKRIVACKI RADOVI I IZOLACIJA RAVNIH KROVOVA

PREGLED POJEDINIH RADOVA-Pokrov biber crijepom

-opecnim/betonskim-jednostruko / dvostruko-obicno / krunsko-Nagib krova …..(30°…. 60°) (vezivanje crijepa),-U stavku ukljuciti i adekvatno letvanje letvama 28/48 mm-U stavku ukljucena postava posebne opreme :-krovnih stepenica (crijepa nosaca i stepenica dim….)-tipskih PVC elemenata za antenu-tipskih PVC element sa nastavkom za ventilacijsku cijev i kapu-tipski pleksiglas element-komplet rešetke za hodanje po krovu-tipski PVC prozor , dim…..-snjegobran pojedinacni……kom /m2 / snjegobran linijski m1 krovnog pokrova m2 Posebna oprema (navesti el.) kom/m1-Pokrov utorenim crijepom.-opecnim/betonskim-nagib krova …….. (23°-40°)-U stavku ukljuciti i letvanje letvama 28/48 mm.


-Svaki treci crijep veže se pocincanom žicom za letve.-U stavku ukljucena postava posebne opreme :-krovnih stepenica (crijepa nosaca i stepenica dim….)-tipskih PVC elemenata za antenu-tipskih PVC element sa nastavkom za ventilacijsku cijev i kapu-tipski pleksiglas element-komplet rešetke za hodanje po krovu-tipski PVC prozor , dim…..-snjegobran pojedinacni……kom /m2 / snjegobran linijski m1 krovnog pokrova m2 Posebna oprema (navesti el.) kom/m1

-Prekrivanje grebena i sljemena krova utorenim sljemenjacima-opecnim /betonskim-položenim u produženi mort 1:2:6, sa zamazivanjem spojeva/ventiliranim,sa ugradnjom završne sljemene plocice (suha izvedba sljemena -bez žbuke)

m1-Pokrivanje krova žljebnjacima u suho / u vapnemom mortu 1:3,

nagib ………(18°- 30°,-na letvama dim. …/ na dašcanoj oplati d= ..cm uracunato u ovoj stavci)

m2-Izrada hidroizolacije na koju ce se postaviti pokrov

- od opecnog / od betonskog crijepa-polaganjem ljepenke / armirane folije na postojecu drvenu oplatu, te postava -ventilacionih letava dimenzija ...., prema padu krova.

m2-Pokrivanje krova bitumenskom šindrom sa izradom podloge od vodootporne iverice d= 12 mm

-i trakama od bitumenske ljepenke/podložne trake od šindre sa nosivim vlaknom od poliesterske vune/ podložne trake od ….. nagiba ……….(11° - 90° ) Tip šindre : ……….. U stavku ukljucena postava posebne opreme :-Pe/bakrenih zracnika kom-tipskih ventilac.cijevi sa kapom kom-tipskih krovnih prozora dim….. kom-snjegobrana,…… kom /m2 pokrov m2 posebna oprema (navesti el.) kom/m1. Pokrivanje krova valovitim plocama od salonita / eternita /poliestera, visine vala ... mm, debljine ... mm, sa preklopom... cm. krov je u nagibu ……..( 7°- 75°)-potrebno je / nije potrebno brtviti preklope.-konstrukcija krova je drvena -letve 5/8 na razmaku prema uputi proizvodaca/ metalna- letve obracunate ……( u st. ….). U stavku ukljucena postava posebne opreme :-Pe/bakrenih zracnika kom-tipskih ventilac.cijevi sa kapom kom-tipskih krovnih prozora dim….. kom-snjegobrana…… kom /m2


pokrov m2 posebna oprema (navesti el.) kom/m1.-Pokrivanje krova valovitim/traperznim aluminijskim / celicnim /cinkotit/ cinkovim limom u nagibu 13% do 130% debljine ... mm, visine vala ... mm, sa rješenjem i izvedbom rubova zabata,strehe, sljemena i uvala. Preklopi jesu /nisu brtvljeni. Lim je / nije jednostrano / obostrano, gore / dolje zašticen. Konstrukcija je obracunata…….(u st.). U stavku ukljucena postava posebne opreme :-Pe/bakrenih zracnika kom-tipskih ventilac.cijevi sa kapom kom-tipskih krovnih prozora dim….. kom-snjegobrana,…… kom /m2 pokrov m2 posebna oprema (navesti el.) kom/m1.-Pokrivanje ravnog krova bez toplinske brane HI trakama ( pad …..%)-na podlogu od betona /.podlogu od ….. koju treba pripremiti-postavlja se HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ ….sloja-sinteticke trake…….(naziv) / bitumenske trake ……(naziv ) sa uloškom od kartona/jute/Cu folije/Al folije/ poliesterskog filca/polietilentereftalne folije- i …….sloja (broj slojeva) hladnog premaza …../vruceg premaza/slobodnim polaganjem / varenjem.-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova bez toplinske brane HI premazima ( pad …..%)-na podlogu od betona /.podlogu od ….., koju treba pripremiti,izvesti-HI sa vrucim bitumenskim premazom (plastificirani bitumeni sa dodatkom polimera ili elastomera sa uloškom od ……/ HI sa hladnim bitumenskim premazom ( polimerbitumeni)………/ HI sa dvokomponenetnim premazom tekuce gume na podlozi od reaktivnog poliuretanskog premaza/ HI sa …..premazom ( navesti naziv i nacin izvedbe )-sa uloškom od ……../sa uloškom od gumene trake ( PENNKOTE)/ bez uloška-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene

opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2


spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova HI trakama, sa postavom TI ispod sloja za pad ( ….%) Na podlogu od …..postavlja se sloj za izjednacavanje parnog tlaka,parna brana…….. i TI ploce od extrudiranog polistirena/mineralne vune/poliuretana/…….ploce-d = cm,-sloj za odvajanje ……….,-sloj za pad…… d …..,-sloj za izjednacenje parnog tlaka …….-HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ ….sloja-sinteticke trake…….(naziv) / bitumenske trake ……(naziv ) sa uloškom od kartona/jute/Cu folije/Al folije/ poliesterskog filca/polietilentereftalne folije-i …….sloja (broj slojeva) hladnog premaza …../vruceg premaza/slobodnim polaganjem / varenjem.-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0cm /nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova HI premazima, sa postavom TI ispod sloja za pad ( ….%) Na podlogu od …..postavlja se sloj za izjednacavanje parnog tlaka,parna brana…….. i TI ploce od extrudiranog polistirena/mineralne vune/poliuretana/…….ploce-d = cm,-sloj za odvajanje ……….,-sloj za pad…… d …..,-sloj za izjednacenje parnog tlaka …….-HI sa vrucim bitumenskim premazom (plastificirani bitumeni sa dodatkom polimera ili elastomera sa uloškom od ……/ HI sa hladnim bitumenskim premazom ( polimerbitumeni)………/ HI sa dvokomponenetnim premazom tekuce gume na podlozi od reaktivnog poliuretanskog premaza/ HI sa …..premazom ( navesti naziv i nacin izvedbe )-sa uloškom od…/sa uloškom od gumene trake (PENNKOTE) / bez uloška-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova HI trakama, sa postavom TI iznad sloja za pad ( ….%) Na sloj za pad …. postavlja se:- sloj za izjednacenje parnog pritiska …..- sloj za parna brana ……- TI od ploca extrudiranog polistirena / mineralne vun /poliuretana/ …….ploca, d= …. cm-HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ ….sloja sinteticke trake


… (naziv) / bitumenske trake ……(naziv ) sa uloškom od kartona/jute/Cu folije/Al folije/ poliesterskog filca/polietilentereftalne folije- i …….sloja (broj slojeva) hladnog premaza …../vruceg premaza/slobodnim polaganjem / varenjem.-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1 -Pokrivanje ravnog krova HI premazima, sa postavom TI iznad sloja za pad ( ….%) Na sloj za pad …. postavlja se: - sloj za izjednacenje parnog tlaka ….. - sloj za parna brana …… - TI od ploca extrudiranog polistirena / mineralne vun /poliuretana/ …….ploca, d= …. cm-HI sa vrucim bitumenskim premazom (plastificirani bitumeni sa dodatkom polimera ili elastomera sa uloškom od ……/ HI sa hladnim bitumenskim premazom ( polimerbitumeni)………/ HI sa dvokomponenetnim premazom tekuce gume na podlozi od reaktivnog poliuretanskog premaza/ HI sa …..premazom ( navesti naziv i nacin izvedbe )-sa uloškom od…/sa uloškom od gumene trake (PENNKOTE) / bez uloška-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova HI trakama, sa postavom TI iznad HI ( ….%) Na sloj za pad …. d= ….-…. cm, postavlja se:- sloj za izjednacenje parnog laka …..-HI koja se sastoji od 1/2/3/4/ ….sloja sinteticke trake … .(naziv) / bitumenske trake ……(naziv ) sa uloškom od kartona/jute/Cu folije/Al folije/ poliesterskog filca/polietilentereftalne folije- i …….sloja (broj slojeva) hladnog premaza …../vruceg premaza/slobodnim polaganjem / varenjem. TI od ploca extrudiranog polistirena / mineralne vune /poliuretana/ …….ploca, d= …. cm-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2


spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova HI premazima, sa postavom TI iznad HI ( ….%) Na sloj za pad …. d= ….-…. cm, postavlja se:- sloj za izjednacenje parnog laka …..-HI sa vrucim bitumenskim premazom (plastificirani bitumeni sa dodatkom polimera ili elastomera sa uloškom od ……/ HI sa hladnim bitumenskim premazom ( polimerbitumeni)………/ HI sa dvokomponenetnim premazom tekuce gume na podlozi od reaktivnog poliuretanskog premaza/ HI sa …..premazom ( navesti naziv i nacin izvedbe )-sa uloškom od…/sa uloškom od gumene trake (PENNKOTE) / bez uloška TI od ploca extrudiranog polistirena / mineralne vune /poliuretana/ …….ploca, d= …. cm-završni sloj : …….ploce na podmetacima/ ……ploce na pijesku/….ploce u cem. mortu/ uvaljani šljunak d=2.0 cm/nasip šljunka…../samozaštitna traka …../….(drugi pokrov ) U stavku treba ukljuciti izradu spojeva na rubne limene opšave/obradu nadozida do visine ….cm. Za svaki sloj odrediti vrstu materijala i nacin ugradnje. pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Pokrivanje ravnog krova sa slojevima, prema rješenju proizvodaca pokrov m2 spoj na rubne limove m1 obrada nadozida h= …cm m1-Dobava i ugradnja završnih zidnih / rubnih profila za ravne krovove. U rad ukljucena postava, pricvršcenje i spajanje sa hidroizolacijom krova. Proizvodni naziv (Alwitra, Bitumenka ili ...). Tip: prema detalju i proizvodnom programu.

m1 Napomena: kod pisanja stavki navesti sve slojeve krovne konstrukcije prema redosljedu izvedbe i napomenuti koji su drugdje opisani i obracunati.

B II POKRIVACKI RADOVI I POKRIVANJE RAVNIH KROVOVA ukupno :B III

STOLARSKI RADOVIOPCI UVJETIStolarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važežim propisima i pravilima dobrog zanata.Vanjska gradevinska stolarija izvodi se od cetinjaca i, odnosno II klase (bor, ariš, jela smreka), te u izuzetnim slucajevima od hrastovine i egzota, a unutarnja i od iverica, lesonita itd. Vanjska stolarija se sastoji od prozora, vrata, stijena, rebrenica, roleta i kutija za rolete i izvodi se kao jednostruka, dvostruka (spojni prozor, sa razmaknutim krilima ), puna (vrata), jednostruko ostakljena ili ostakljena izo-staklom.Unutarnja stolarija sastoji se od vrata i unutarnjih stijena. Može biti puna, (glatka ili ukladena), te ostakljena. Rukohvati i ograde takoder mogu biti dio gradevne stolarije i u nacelu se izvode od masivnog ili ljepljenog drveta. Prozor/vrata su jednokrilni ili višekrilni elementi unutar jednog okvira. Stijena je višedijelna ploha vezana na složenu okvirnu konstrukciju. Vrste vrata prema nacinu otvaranja:- zaokretna,- mimokretna,- kružna,


- podizna klizna,- ovješena klizna,- teleskopska,- harmonika sa rubnim ovješenjem,- harmonika sa središnjim ovješenjem,- podizna,- podizna lamelna,- rolo.Vrste prozora prema nacinu otvaranja:- zaokretni (oko rubne vertikalne osi),- otklopni (oko donje vodoravne osi),- zaklopni (oko gornje vodoravne osi),- prevrtni (oko srednje vodoravne osi),- zavrtni (oko srednje vertikalne osi),- klizni,- vertikalno posmicni.Prozori odnosno okna koja se ne otvaraju oznacavaju se kao fiksna.Zaštita stolarije: licenjem (impregnacija, kitanje, brušenje, nalic, emajl lak) ilipremazima (2 x lazur, 1 x zaštitni premaz).Okovi prozora i vanjske stolarije:- nasadne petlje,- francuske petlje,- cilindricne petlje,- roto okovi,- okov za podizna balkonska vrata,- okov za podizne klizne stijene,- okov za viseže klizne stijene,- poluolive (brave sa jeziccem),- olive,- zasuni,- ventusi,- usadne brave- kvake, rozete, štitovi,- cilindar brave.Okovi unutrašnjih vrata:- nasadne petlje,- francuske petlje,- cilindar petlje,- šarnir petlje,- klavir petlje,- podne pumpe,- bomer petlje,- viseže vodilice,- usadne brave- kvake, rozete, štitovi,- cilindar brava.Vanjska stolarija ugraduje se mokrim postupkom ili suhim postupkom (ugradnjom na slijepe okvire, ili ekspandirajužom pjenom). U slucaju mokre ugradnje stolariju treba zaštititi (PE folijom).Izrada i dobava slijepih okvira, te izrada dobava i montaža dovratnika i doprozornika , kao i pripasivanje krila uracunato je u stolarskim stavkama, a ugradivanje slijepih okvira i mokro ugradivanje dovratnika i doprozornika opisano je i obracunato u završnim zidarskim radovima.Spojnica vanjske stolarije i zida se kod mokrog postupka brtvi žbukom i ugradnjom na pristupak, a kod suhog postupka bitumeniziranom spužvom(bitrax) i trajno elasticnim kitovima.Unutarnju stolariju kod standardnih namjena objekata nije potrebno brtviti na spoju sa zidom. Vanjska stolarija kod suhe ugradnje može biti tvornicki završno obradena.


Kod mokrih postupaka stolariju je potrebno impregnirati prije postave. Zidarska mjera je razmak konstruktivnih elemenata. Modularna mjera je razmak modularnih ravnina koji je manji od zidarske mjere. Stolarska mjera je stvarna vanjska mjera stolarskog elementa koja treba biti manja od modularne mjere. Svjetla stolarska mjera koristi se kod vrata i oznacava cisti razmak izmedu dovratnika, odnosno poda i nadvratnika. Razlika izmedu zidarske i modularne mjere kod klasicne mokre gradnje treba biti 2 cm, a kod montažne može biti i 0,5. Razlika izmedu modularne i stolarske mjere treba biti od 0,3 do 2 cm. Materijali za izradu stolarije (bor, jela, smreka) ne smiju imati sljedeže greške:- usukanost iznad 3 mm na dužini od 1 m (3%),- pukotine srca zbog osušivanja i mraza.Dozvoljene greške drveta su:zdrave male srasle kvrge do 20 mm, dvije na svaki pocetni metar ili najviše do1/3 debljine elemenata,-male nesrasle zakrpljene kvrge do 20 mm po 2 na dužni metar−zdrave srasle i nesrasle kvrgice do 6 mm kod cetinara ili 10 mm kod lišžara, neograniceno,−male smoljnjace do 5 mm širine i 50 mm dužine po 1 m sa jedne strane,−male uzdužne napukline koje ne smiju teži koso kroz element i ne smiju biti duže od 50mm,−modricavost do 25% površine,−usukanost do 2%.Zaokretna vrata ili prozorsko krilo je lijevo ako je okovano s lijeve strane, odnosno ako se otvara u smjeru negativne rotacije (kazaljke na satu). Stolarski elementi se izraduju prema shemama i detaljima, te u dogovoru s projektantom i nadzornim organom, a oznacavaju brojem troškovnicke stavke, Obracun po komadu.

B IIISTOLARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVAIzrada, montaža i pripasivanje vrata,

- vanjskih/ unutarnjih- jednikrilna/ dvokrilna/ ...krilna- suhomontažnih/ mokromontažnih ‚(sa izradom slijepog okvira od drveta / celika dim...),- sa nadsvjetlom/ bez nadsvjetla ,- zaokretna/ mimokretna/ kružna/ podizno - klizna/podizno – zaokretna/ ovješena klizna/ teleskopska/ harmonika sa rubnim ovješenjem/ harmonika sa središnjim ovješenjem- zidarske mjere…/modularne mjere…./ stolarske mjere…/ svjetli otvor….- sa dovratnikoom dimenzije…..- Konstrukcija krila : jednostruko /dvostruko ( spojni prozor/ razmaknuta krila)- Krilo izvesti: puno glatko, ispuna..., obloga .../ ukladeno.../ ostakljeno

prozorskim staklom d=...mm/ ostakljeno ornament staklom... d= ..mm/ ostakljeno float (kristalnim) staklom d=...mm/ ostakljenim IZO staklom d= ...+...+...mm/ ostakljeno kaljenim staklom d=...mm/ ostakljeno neprobojnim

lameliranim staklom d= ...mm(broj slojeva i debljina svakog sloja)/ ostakljeno armiranim staklom d= ..mm/ ostakljeno termoreflektirajucim staklom d=...mm/ ostakljeno ... staklom d=...mm/ ostakljeno lijevano akrilnim staklom d=..mm/ ostakljeno polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ...mm- Vrsta materijala:cetinjaca CPC, masiv/ cetinjaca CPC , lamelirana/ cetinjaca I klase masiv/ cetinjaca I klase lamelirana/ hrast I klase masiv/ hrast I klase lameliran/ dr...- površinska obrada: impregnacija za licenje/ lazurni premaz 2 x i završni premaz lak-lazurom (ukljuceno u stolarsku stavku); / dr...


- sa flos roletom od cvrste tkanine u boji po izboru projektanta/ sa eslinger roletom od borovine i izoliranom kutijom dimenzije.../ sa eslinger roletom od plastikei i izoliranom kutijom dimenzije ... u boji po izboru projektanta/ sa eslinger roletom od ... aluminija i kutijom za roletu dim.../ sa zaokretnim rebrenicama sa fiksnim rebrima izradene od...dim.../

sa kliznim rebrenicama sa okretnim rebrima od ... dim.../- dobava i ugradnja okova: ..…kom francuskih petlji/ ...kom cilindricnih petlji/ ...kom bommer petlji / ...m gornje vodilice sa kotacicima/ ...m donje vodilice sa kotacicima /...m vodilice sa trnom ...kom kvaka sa štitovima (rozetama) / ...kom kugla sa štitovima (rozetama)/...kom prihvatnika.../ ...kom usadna obicna brava/ ... kom usadna cilinder brava / ... kom nasadna brava ...kom upuštenih zasuna/ ...kom podnih zaustavljaca lijevih / desnih

komIzrada montaža i pripasivanje prozora

-suhomontažnog / mokromontažnog (sa izradom slijepog doprozornika od drveta/ od celika dim...)

- jednostrukog / dvostrukog (krilo na krilo, sa razmaknutuim krilima)- zaokrteni / otklopni / zaokretno –otklopni / zaklopni / prevrtni / zavrtni / klizni / vertikakno posmicni- jednokrilni /dvokrilni / ...krilni- sa doprozornikom dimenzije...- Zidarske mjere / modularme mjere / stolarske mjere / svijetle mjere,- Vrsta materijala:cetinjaca CPC, masiv/ cetinjaca CPC , lamelirana/ cetinjaca I

klase , masiv/ cetinjaca I klase lamelirana/ hrast I klase masiv/ hrast I klase lameliran/ dr...

- Krilo ostakljeno prozorskim staklom d=...mm/ ostakljeno ornament staklom ... d = ...mm / ostakljeno float (kristalnim) staklom d=...mm/ ostakljenim - Površinska obrada: impregnacija za licenje/ lazurni premaz 3 x i završni premaz lak-lazurom (ukljuceno u stolarsku stavku)u tonu po izboru projektanta;/ dr…- sa flos roletom od cvrste tkanine u boji po izboru projektanta/ sa eslinger roletom od borovine i izoliranom kutijom dimenzije.../ sa eslinger roletom od plastikei u boji po izboru projektanta i izoliranom kutijom dimenzije ... / sa eslinger roletom od ... aluminija i kutijom za roletu dim.../ sa zaokretnim / kliznim / fiksnim rebrenicama sa fiksnim / okretnim rebrima izradene od...dim...- Ukljuciti i potreban okov ..…kom francuskih petlji/ ...kom cilindricnih petlji / ... kom roto okova

...kom poluoliva sa bravicom / ...kom oliva sa uložnom šipkom / kom ventus mehanizma ...kom univerzalnih petlji, ...kom unikum zatvaraca

kom Izrada i ugradivanje unutarnje drvene prozorske klupcice, dimenzije...

- iz cetinjaca CPC, masiv/ cetinjaca CPC , lamelirana/ cetinjaca I klase masiv/ cetinjaca I klase lamelirana/ hrasta I klase masiv/ hrasta I klase lameliran/ od medijapana / dr...- Površinu obraditi impregniranjem za licenje(a samo licenje ukljuceno je u sobosliko-licilacke radove) / lazurnim premazima 2 x i završno premaz lak-lazurom (ukljuceno u ovu stolarsku stavku) / dr....

Izrada i ugradnja vanjske/ unutarnje stijene- suhomontažne / mokromontažne (sa izradom slijepog okvira od drveta / celika dim...),


- jednostruke / dvostruke (krilo na krilo),- dvodjelna/ trodjelna/ ...djelna,- Sastoji se od ...vrata, .... prozora, ...fiksnih polja- Zidarske mjere… / modularne…. / stolarske…… / svjetle mjere….- Krila izvesti: puna glatka, ispuna..., obloga .../ ukladena.../ ostakljena prozorskim staklom d=...mm/ ostakljena ornament staklom... d= ..mm/ ostakljena float (kristalnim) staklom d=...mm/ ostakljena IZO staklom d= ...+...+...mm/ ostakljena kaljenim staklom d=...mm/ ostakljena neprobojnim lameliranim staklom d= ...mm (broj slojeva i debljina svakog sloja) / ostakljena armiranim staklom d= ..mm/ ostakljena termoreflektirajucim staklom d=...mm/ ostakljena ... staklom d=...mm/ ostakljena lijevano akrilnim staklom d=..mm/ ostakljena polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ...mm- Dimenzije okvira ...- Vrsta materijala:cetinjaca CPC, masiv/ cetinjaca CPC , lamelirana/ cetinjaca I klase , masiv/ cetinjaca I klase lamelirana/ hrast I klase masiv/ hrast I klase lameliran/ dr...- Površinu obraditi impregniranjem za licenje(a samo licenje ukljuceno je u sobosliko-licilacke radove / lazurnim premazima 2 x i završno premaz lak- lazurom (ukljuceno u ovu stolarsku stavku) / dr....- sa flos roletom od cvrste tkanine u boji po izboru projektanta/

sa eslinger roletom od borovine i izoliranom kutijom dimenzije.../ sa eslinger roletom od plastikei u boji po izboru projektanta i izoliranom kutijom

dimenzije ... / sa eslinger roletom od ... aluminija i kutijom za roletu dim.../ sa zaokretnim / kliznim / fiksnim rebrenicama sa fiksnim / okretnim rebrima izradene od...dim...- Ukljuciti i potreban okov: ..…kom francuskih petlji/ ...kom cilindricnih petlji/ ...kom bommer petlji / ...m gornje vodilice sa kotacicima/ ...m donje vodilice sa kotacicima /...m vodilice sa trnom

...kom kvaka sa štitovima (rozetama) / ...kom kugla sa štitovima ( rozetama)/...kom prihvatnika.../ ...kom usadna obicna brava/ ... kom usadna cilinder brava / ... kom nasadna brava ...kom upuštenih zasuna/ ...kom podnih zaustavljaca

...kom roto okova ...kom poluoliva sa bravicom / ...kom oliva sa uložnom šipkom / ...kom univerzalnih petlji, ...kom unikum zatvaraca

kom-Dobava i ugradnja vanjske zaštite od sunca sa pokretnim aluminijskim lamelama

- širine 40mm/ 60mm/ 80mm- profiliranim / dr.- obradenim termolakiranjem/ eloksiranim /dr.- Ukljuciti vanjsku kutiju dim… odaluminija…/dr…/bez kutije- Dizanje, spuštanje i zaslon lamela izvodi se rucno / pomocu elektromotora.

m2-Izrada i montaža drvenog stepeništa,

- ravnog/ zavojitog- jednokrakog/ dvokrakog/ trokrakog/ ..krakog- širine kraka...- od smreke.../ bora.../ ariša.../ hrasta.../ bukve.../ jasena.../ javora.../ od egzoticnog drveta ...- Konstrukcija se sastoji od stupova dim... , tetiva....,dim..., nastupne plohe... dim..., ceone plohe ...,dim....- Nacin spajanja i montaže....- Površinska obrada mocenjem u tonu po izboru projektanta i završno premaz lakom (mat/ polusjajnim/ sjajnim) / Površinska obrada impregnacijom za licenje


koje je opisano i obracunato u licilackim radovima/ Površinu obraditi...Kom

-Izrada i ugradnja drvene ograde, visine...- od smreke.../ bora.../ ariša.../ hrasta.../ bukve.../ jasena.../ javora.../ od egzoticnog drveta ...- Ograda se sastoji od stupova dim... na razmaku...,a izmedu njih su horizontalno postavljene daske dim... na razmaku/ a izmedju njuh su postavljeni....- Nosivu konstrukciju ugraditi celicnim sidrima, a medusobne spojeve vezovima/ Nosivu konstrukciju ucvrstiti..., a drvene spojeve ...- Rukohvat izvesti...- Površinska obrada mocenjem u tonu po izboru projektanta i završno premaz lakom (mat/ polusjajnim/ sjajnim) / Površinska obrada impregnacijom za licenje koje je opisano i obracunato u licilackim radovima/ Površinu obraditi... a) kosi dio ograde m’ b) ravni dio ograde m’

-Izrada i ugradnja rukohvata, pravokutnog presjeka sa zaobljenom gornjom plohom, dim..../ profiliranog prema detaljnom nacrtu, dim...- Izvesti od jele.../ bora.../ ariša.../ hrasta.../ bukve.../ jasena.../ javora../ od egzoticnog drveta .../ izvesti od...- Površinska obrada mocenjem u tonu po izboru projektanta i završno premaz lakom (mat/ polusjajnim/ sjajnim) / Površinska obrada impregnacijom za licenje koje je opisano i obracunato u licilackim radovima/ Površinu obraditi... Ugraditi na ogradu s donje strane... vijcima kontinuirano, na razmaku.../ na .....konzole, koje su na razmaku... preko podložnih plocica..., sa vijcima... a) kosi dio rukohvata m’ b) ravni dio rukohvata m’

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------B III STOLARSKI RADOVI ukupno :---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

B IV

BRAVARSKI RADOVIOPCI UVJETIBravarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i pravilima dobrog zanata.Gradevinska bravarija izvodi se od standardnih celicnih vucenih cijevi i L profila kao i CN profila formiranih prema tvornickim detaljima, te CN limova d = 0,7 – 4 mm, Gradevinska bravarija se izvodi od aluminijskih vucenih profila formiranih prema tvornickim detaljima koji omogucavaju izradu prozora sa ili bez prekinutog toplinskog mosta, kao i od aluminijskih limova d = 0,7 - 3 mm. Gradevinska bravarija rjede se izvodi od mesinga i nehrdajuceg celika (inox). Vanjska bravarija se sastoji od prozora, vrata, stijena, rebrenica, žaluzina, roleta i kutija za rolete i žaluzine. Izvodi se kao jednostruka sa prekinutim toplinskim mostom (samo aluminijska konstrukcija) ili bez prekinutog toplinskog mosta (aluminij i celik). Ostakljuje je jednostrukim ili izo staklom. Unutarnja bravarija sastoji se od vrata i unutarnjih stijena, te ograda, rukohvata, rešetki, poklopaca za reviziona okna, konzole za zastave i sl. Prozor/vrata sujednokrilni ili višekrilni elementi unutar jednog okvira, koji može imati jednu vertikalnu i jednu vodoravnu precku. Stijena je višedijelna ploha vezana na složenu okvirnu konstrukciju. Ovješena procelja su cijelovita tehnološkla rješenja zaštite procelja koja se vješaju ispred nosive konstrukcije i opisuju se u B XIV.Vrste vrata prema nacinu otvaranja:- zaokretna,


- mimokretna,- kružna,- podizna klizna,- ovješena klizna,- teleskopska,- harmonika sa rubnim ovješenjem,- harmonika sa središnjim ovješenjem,- podizna- podizna lamelna- roloVrste prozora prema nacinu otvaranja:- zaokretni (oko rubne vertikalne osi),- otklopni (oko donje vodoravne osi),- zaklopni (oko gornje vodoravne osi),- prevrtni (oko srednje vodoravne osi),- zavrtni (oko srednje vertikalne osi),- klizni,- vertikalno posmicni.Prozori odnosno okna koja se ne otvaraju oznacavaju se kao fiksna.Zaštita CN bravarije: cincanjem i termolakiranjem (u tvornici), antikorozivnim temeljnim bojama (radionica ili gradilište). Zaštita aluminijske bravarije: eloksiranjem ili termolakiranjem u tvornici. Zaštita mesinga: poliranjem i lakiranjem. Zaštita nehrdajuceg celika nije potrebna. Okovi prozora i vanjske bravarije:- cilindricne petlje,- roto okovi,- okov za podizna balkonska vrata,- okov za podizne klizne stijene,- okov za visece klizne stijene,- poluolive (brave sa jeziccem),- olive,- zasuni,- ventusi,- usadne brave- kvake, rozete, štitovi,- cilindar brave.Okovi unutrašnjih vrata:- cilindar petlje,- podne pumpe,- bomer petlje,- visece vodilice,- usadne brave- kvake, rozete, štitovi,- cilindar brava.Vanjska CN bravarija može se ugradivati mokrim postupkom, a ostala ne zbog agresivnosti cementa i vapna. Spojnica vanjske bravarije i zida se kod mokrog postupka brtvi dodatnim opšavom nakon izvedbe žbuke i trajno elasticnim kitovima, a kod suhog postupka bitumeniziranom spužvom (bitrax) i trajno elasticnim kitovima. Kod suhog postupka bravarija se ugraduje na slijepi okvir koji je kod aluminijske, mesing, inox bravarije u nacelu od pocincanih CN profila. Unutarnju bravariju kod standardnih namjena objekata nije potrebno brtviti na spoju sa zidom. Vanjska aluminijska bravarija je tvornicki zaštitno obradena (eloksirana ili termo lakirana) i treba je zaštititi PE folijom do završetka svih radova na zgradi.Zidarska mjera je razmak konstruktivnih elemenata. Modularna mjera je razmak modularnih ravnina koji je manji od zidarske mjere. Bravarska mjera je stvarna vanjska mjera bravarskog elementa koja treba biti manja od modularne mjere. Svjetla bravarska mjera koristi se kod vrata i oznacava cisti razmak izmedu dovratnika, odnosno poda i nadvratnika. Razlika izmedu zidarske i modularne mjere kod mokre gradnje treba biti 1 - 2 cm, a kod montažne može biti i 0. Razlika izmedu


modularne i bravarske mjere treba biti od 0,3 do 1 cm. Zaokretna vrata ili prozorsko krilo je lijevo ako je okovano s lijeve strane, odnosno ako se otvara u smjeru negativne rotacije (kazaljke na satu). Bravarski elementi se izraduju prema shemama i detaljima, te u dogovoru s projektantom i nadzornim organom, a oznacavaju brojem troškovnicke stavke, te se obracunavaju po komadu, a sitni elementi od standardnih metalnih profila i po težini.

B IVBRAVARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Izrada i ugradnja vanjskih/ unutarnjih vrata

- jednokrilnih/ dvokrilnih/...krilnih- zaokretnih/ mimokretnih/ kružnih/ podizno-kliznih/ ovješeno-kliznih teleskopskih/

harmonika sa rubnim ovješenjem/ harmonika sa središnjim ovješenjem/ podiznih ...- od CN.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../ plastike....- Zidarske mjere…/ modularne mjere…/ bravarske mjere…/ svjetle mjere…- sa dovratnikom dimenzije...- Krilo puno, obostrano (jednostrano) obloženo/ukladeno ravnim/ rebrastim/

valovitim/ profiliranim (vrst lima).... limom debljine…/ ostakljeno prozorskim staklom d= ...mm/ ostakljeno ornament staklom ... d= ...mm/ ostakljeno float (kristalnim) stakliom d=.../ ostakljeno IZO staklom d=...+...+...mm/ ostakljeno kaljenim staklom d= .../ ostakljeno armiranim staklom d=.../ ostakljeno neprobojnim lameliranim staklom d= ...(broj slojeva i debljina pojedinog sloja)/ ostakljeno ljevanim akrilnim staklom d=.../ ostakljeno polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ...mm/ ostakljeno ... d=...

- Površinu obraditi antikorozivnim premazom/ površina obradena cincanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ površina je polirana/ površina je eloksirana u tonu po izboru projektanta.

- U cijenu ukljuciti (samo za vanjska vrata) izradu dobavu i montažu flos roletu od cvrste tkanine u boji po izboru projektanta/ eslinger roletu od... aluminija, sa kutijom za roletu dim.../ zaokretne rebrenice izradene od... dim..../ klizne rebrenice sa okretnim rebrima od..., dim.../ fiksne rebrenice od..., dim...

- Ukljuciti i potreban okov: ...kom cilindricnih petlji,...kom francuskih petlji, ...kom bommer petlji / ...m gornje vodilice sa kotacicima/ ...m donje vodilice sa kotacicima /...m vodilice sa trnom ...kom kvaka sa štitovima (rozetama) / ...kom kugla sa štitovima (rozetama)/...kom prihvatnika.../ .. .kom usadna obicna brava/ ... kom usadna cilinder brava / ... kom nasadna brava ...kom upuštenih zasuna/ ...kom podnih zaustavljaca lijevih / desnih

kom Izrada i ugradnja prozora jednokrilnog/ dvokrilnog/ ...krilnog,

- Zaokretnog/ otklopnog/ zaklopnog/ prevrtnog/ zavrtnog/ kliznog/ vertilalno posmicnog/ ...

- od CN.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../ plastike...- Zidarske mjere…/ modularne mjere…/ bravarske mjere…/ svjetle mjere…- sa dovratnikom dimenzije...- Krilo ostakljeno prozorskim staklom d= ...mm/ ostakljeno ornament staklom ...

d= ...mm/ ostakljeno float (kristalnim) stakliom d=.../ ostakljeno IZO staklom d0...+...+...mm/ ostakljeno kaljenim staklom d= .../ ostakljeno armiranim staklom d=.../ ostakljeno neprobojnim lameliranim staklom d= ...(broj slojeva i debljina pojedinog sloja)/ ostakljeno termoreflektirajucim staklom d= …/ ostakljeno ljevanim akrilnim staklom d=.../ ostakljeno polikarbonatnim (Lexan) staklom d= .. .mm/ ostakljeno ... d=...

- Površinu obraditi antikorozivnim premazom/ površina obradena cincanjem/


termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ površina je polirana/ eloksirana u tonu po izboru projektanta.

- U cijenu ukljuciti izradu dobavu i montažu flos roletu od cvrste tkanine u boji po izboru projektanta/ eslinger roletu od... aluminija, sa kutijom za roletu dim.../ zaokretne rebrenice izradene od... dim..../ klizne rebrenice sa okretnim rebrima id..., dim.../ fiksne rebrenice od..., dim...

- Ukljuciti i potreban okov: ..…kom francuskih petlji/ ...kom cilindricnih petlji/ ... kom roto okova ...kom poluoliva sa bravicom / ...kom oliva sa uložnom šipkom / ...kom ventus mehanizma ...kom univerzalnih petlji, ...kom unikum zatvaraca

kom-Uzrada i ugradnja vanjske/ unutarnje stijene

- dvodjelne/ trodjelne/ ...djelne- koja se sastoji od ...vrata,....prozora,....i fiksnih polja- od CN.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../ plastike...- Zidarske mjere…/ modularne mjere…/ bravarske mjere…/ svjetle mjere….- sa okvirom dim...- Stijena puna, glatka,obostrano (jednostrano) obložena/ukladena ravnim/

rebrastim/ valovitim/ profiliranim (vrst lima).... limom debljine/ ostakljena prozorskim staklom d= ...mm/ ostakljena ornament staklom ... d= ...mm/ ostakljena float (kristalnim) stakliom d=.../ ostakljena IZO staklom d0...+...+...mm/ ostakljena kaljenim staklom d= .../ ostakljena armiranim staklom d=.../ ostakljena neprobojnim lameliranim staklom d= ...(broj slojeva i debljina pojedinog sloja)/ ostakljena ljevanim akrilnim staklom d=.../ ostakljena polikarbonatnim (Lexan) staklom d= ...mm/ ostakljena ... d=...

- Površinu obraditi antikorozivnim premazom/ cincanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/ eloksiranjem u tonu po izboru projektanta.

- U cijenu ukljuciti izradu dobavu i montažu flos roletu od cvrste tkanine u boji po izboru projektanta/ eslinger roletu od... aluminija, sa kutijom za roletu dim.../ zaokretne rebrenice izradene od... dim..../ klizne rebrenice sa okretnim rebrima od..., dim.../ fiksne rebrenice od..., dim...

- Ukljuciti i potreban okov: ...kom cilindricnih petlji,/...kom francuskih petlji/, ...kom bommer petlji / ...kom roto okova/ ...m gornje vodilice sa kotacicima/ ...m donje vodilice sa kotacicima /...m vodilice sa trnom ..kom kvaka sa štitovima (rozetama) / ...kom kugla sa štitovima (rozetama)/...kom prihvatnika.../

...kom usadna obicna brava/ ... kom usadna cilinder brava / ... kom nasadna brava ...kom upuštenih zasuna/ ...kom podnih zaustavljaca ...kom poluoliva sa bravicom / ...kom oliva sa uložnom šipkom / ...kom ventus mehanizma kom-Izrada i montaža prozorskih rešetki, dimenzije...

- od CN.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa.../ kovanog željeza...- svaki element opisati sa dimenzijama i nacinom spajanja- površinu obraditi...- Rešetku ucvrstiti za podlogu...- Sve izvesti u dogovoru s projektantom i prema shemama i detaljnim nacrtima.

kom-Izrada i montaža rebrenica

- pokretnih/ nepokretnih,- dimenzije ..., sa okvirom dimenzije...,lamelama dimenzije...- lamele fiksne/ pokretne,


- okomite/ horizontalne.- Izvesti od CN.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa...- Površina je obradena antikorozivnim premazom/ cincanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/ eloksiranjem u tonu po izboru projektanta/ dr...- Sve izvesti u dogovoru s projektantom i prema shemama i detaljnim nacrtima

kom-Izrada i montaža stepeništa,

- ravnog/ zavojitog,- jednokrakog/ dvokrakog/ ...krakog, sa širinom kraka- Izvesti iz CN.../ druge vrste (navesti) materijala- Konstrukcija se sastoji od... stupova, dim...,tetiva dim..., stepenica...- Nastupnu plohu izvesti..., dim ..., ceonu plohu izvesti..., dim ...(bez ceone plohe)- Nacin spajanja i montaže- Površina je obradena antikorozivnim premazom/ cincanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/ eloksiranjem u tonu po izboru projektanta/ dr...

kom-Izrada i ugradnja ograde visine...

- od CN.../ aluminija.../ mesinga.../ inoxa...- Sastoji se od nosive konstrukcije, stupica dim... na razmaku... i ispune ...- Nacin spajanja...- Rukohvat izvesti....- Površina je obradena antikorozivnim premazom/ cincanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/ eloksiranjem u tonu po izboru projektanta/ dr ...- Ogradu ugraditi sidrenjem .../ ugraditi...

a) kosi dio m’ b) ravni dio m

- Izrada i montaža poklopaca revizionih okana , velicine...,- od CN/ aluminijskih/ inox profila i (vrst lima).... lima debljine ...- Površina je obradena antikorozivnim premazom/ cincanjem/ termolakiranjem u jednom tonu po izboru projektanta/ poliranjem/ eloksiranjem u tonu po izboru projektanta/ ...- Predvijdeti ugradnju upuštenog prihvatnika.

kom-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------B IV BRAVARSKI RADOVI ukupno :-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------B VZAVRŠNI ZIDARSKI RADOVIOPCI UVJETIZavršni zidarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i pravilima dobrog zanata. Obuhvacaju izradu pregradnih stijena, cementnih glazura, plivajucih podova, unutarnje i vanjske žbuke i kulira, ugradnju vrata i prozora, te ugradnju montažnih dimnjaka i ventilacionih kanala, tj. svih zidarskih radova koji se izvode nakon formiranja primarne konstrukcije zgrade. Pregradni zidovi se ne smiju izvoditi prije izvedbe stropne konstrukcije da ne bi preuzeli vertikalno opterecenje.Prilikom izvodenja zidova zgrada izvodac se mora pridržavati slijedecih mjera:−zidanje se mora izvoditi sa pravilnim zidarskim vezovima, a preklop mora iznositi najmanje jednu cetvrtinu dužine zidnog elementa,−debljina ležajnica ne smije biti veca od 15 mm, a širina sudarnica ne smije biti manja od 10 mm niti veca od 15 mm,−ako se zida za vrijeme zime treba zidove zaštiti od mraza.


−Zidovi moraju na spoju biti medusobno povezani zidarskim vezom, tj. za pregradne zidove treba ispustiti zupce ili ostvariti vezu sidrenjem metalnim spojnicama.−Za vrijeme zidanja opeku kvasiti vodom, a pri zidanju cementnim mortom opeka mora ležati u vodi neposredno prije zidanja.−Prilikom zidanja ostaviti otvore prema zidarskim mjerama, voditi racuna o uzidavanju pojedinih gradevinskih elemenata, o ostavljanju žljebova za kanalizaciju, za centralno grijanje ako su ucrtani (ne placa se posebno, ulazi u jedinicnu cijenu).−Posebno se ne naplacuje ni zatvaranje (žbukanje šliceva, žljebova i sl.) iza položene instalacije.Kod zidanja montažnih dimnjaka i ventilacija postupati po uputstvu proizvodaca (mort, izolacija, preklopi, unutrašnje i vanjske cijevi itd.) Žbukati tek kada se zidovi osuše i slegne zgrada. Ne smije se žbukati kad postoji opasnost od smrzavanja ili ekstremno visokih temperatura 30° ili više. Zidovi moraju biti prije žbukanja cisti, a fuge udubljene, da se žbuka može dobro primiti. Prije žbukanja dobro je da se zidovi navlaže, a osobito kod cementnog morta. Ukoliko na zidovima izbija salitra - treba ih cetkom ocistiti i oprati rastvorom solne kiseline u vodi (omjer 1:10) o trošku izvodaca i dadavati sredstvo protiv izbijanja salitre u mort. Prva faza žbukanja je uvijek bacanje grubog šprica (oštri pijesak, cement, voda) i i to zidarskom žlicom, a ne tavom. Na grubi špric bacati grubu žbuku kojom se definira ravnina žbukane plohe. Fina žbuka služi samo za zagladivanje površina. Treba je izraditi tako da površine budu posve ravne i glatke, a uglovi i bridovi, te spojevi zida i stropa izvedeni oštro ukoliko u troškovniku nije drugacije oznaceno. Za rabiciranje upotrijebiti rabic pletivo od pocincane žice 0,7 do 1 mm, a gustocapolja rabic pletiva 10 mm. Pletivo može biti kvadratno ili višekutno, a kod glazura i plivajucih podova može se upotrijebiti i armaturna mreža do jacine Q 203. Kod obrade fasade plemenitom žbukom bila to šerana ili prskana (hirofa). Žbuka mora biti kvalitetna, tvornicke izvedbe u izabranoj boji i kvaliteti. Kod izrade fasadnih žbuka raditi prema uputstvu proizvodaca. Kod tradicionalnih žbuka (glatka, špricana, grebana) izrada u slijedecim fazama:1. cišcenje podloge,2. grubi špric,3. gruba žbuka,4. završni sloj (fina žbuka, fina+pjeskarenje, fina grebana).Grebana se žbuka zove i šerana, a prskana hirofa.Obracun po m2, m1 i komadu.

B VZAVRŠNI ZIDARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Zidanje pregradnih zidova

-debljine zida… d= ….. cm opekom NF/……(drugacijom)/opekom/opecnim blokovima /blokovima od laganog betona/blokovima od šljakobetona /blokovima od porobetona/…….(drugacijim )blokovima /plocama od gline / betona/lakim gradevinskim plocama -punom/ rupicastom/sa horizontalnim šupljinama/sa vertikalnim šupljinama / …..posebnom

- dimenzije …x….x… cm.-MO 2/MO 2,5/MO 4/ MO 5/ MO 4/ MO 7.5/MO 10/ MO 15/MO….- u produženom/ cementnom /šamotnom mortu- MM 2,5/ MM 5/ MM 10

m2-Zidanje pregradnih zidova opecnim blokovima,

-debljine zida…-blok sa vertikalnim šupljinama/sa horizontalnim šupljinama/….blok-dimenzija bloka ……….(dužina,širina,visina)-MO, 2/5/7,5/10-u produženom /cementnom mortu-MM 2,5 / 5 / 10.


m2- Zidanje pregradnih zidova betonskim blokovima

-debljine zida …-šupljim betonskim obicnim / šljako / lakim blokovima-dimenzije…-u produžnom / cementnom mortu-MM 2,5 / 5 / 10

m2-Zidanje pregradnih zidova porobetonskim blokovima

-debljine zida ……-dimenzije bloka ……-u gradevinskom ljepilu

m2- Zidanje pregradnih zidova plocama od porobetona

-debljine zida …-dimenzija ploca ……(dužina,širina,visina).-u gradevinskom ljepilu

m2- Zidanje pregradnih zidova plocama

-od paljene gline/betona/lakog betona/gips ploca/lakih gradevinskih ploca-debljine zida …-dimenzija ploca ……(dužina,širina,visina).- u produženom mortu /cementnom mortu/sadrenom mortu

m2-Zidanje obložnih zidova debljine… punom / šupljom / drugacijom opekom dimenzije … MO, 2/5/7,5/10/15/20/30 u vapnenom / produženom / cementnom / šamotnom mortu

MM 2,5 / 5 / 10. U stavku ukljuciti i sponke kojima se zid veže za nosivu konstrukciju (5 kom/m2) i sav poreban materijal za nošenje obloge.

m2- Ziidanje ventilacionih kanala od

-opecnih elemenata,/betonskih elemenata/šljako-bet. el./…….elemenata-dimenzija-u produženom mortu MM,-tip kanala :pojedinacni / sabirni,-broj otvora-Reške širine …,obradene …,(bijeli cement, oksidne boje ili sl.) u vapnenom / produženom / cementnom mortu MM 5 / 10 /15 a) zidanje m3

b) fugiranje m2- Dobava i ugradnja troslojnih dimovodnih kanala, promjera ..... cm. Stavka obuhvaca šamotnu cijev sa fazonskim komadima, dilatacionu traku, mineralnu vunu i vanjski omotac, te za završetak limenu manšetu od lima 1,5 mm i montažnu armirano - betonsku kapu.

m3- Grubo i fino žbukanje stropova vapnenom/ produženom/cementnom žbukom sa svim predradnjama na pogledu od fertgredica / betona / rabica, mortom MM,

m2


- Grubo i fino žbukanje zidova vapnenom/ produženom/cementnom žbukom sa svim predradnjama na podlozi od opeke / betona / kamena / heraklita / rabica,

MM, m2

- Grubo žbukanje zidova vapnenom/ produženom/cementnom žbukom sa svim predradnjama. na podlozi od opeke / betona / kamena, MM,

m2- Žbukanje stropova / zidova na podlozi od opeke / betona. Grubi osnovni sloj je od produženog morta M 2,5, a fini od vapnenog morta. Ukljucivo sve predradnje.

m2- Izrada cementne glazure debljine .... cm, MM 10

m2- Izrada cementne glazure kao završne obloge, sa površinom zagladenom do crnog sjaja. debljine .... cm, MM 10

m2- Izrada rabicirane / armirane cementne glazure, M 15 debljine ... cm.

m2- Zatvaranje dilatacionih / radnih reški širine .... cm, trajnim plasto-elasticnim kitom ......, nakon prethodnog premazivanja rubnih površina primerom.

m1- Zapunjavanje meduprostora / zasjeka zida tvrdom pjenom za toplinsku izolaciju.

m3- Ugradivanje, istovremeno sa zidanjem zida., drvenih dovratnika / stijena / slijepih okvira,

velicine ..do 2m2 kom2 - 4 m2 kom4 - 6 m2 kom

kom- Ugradivanje, istovremeno sa zidanjem zida. , celicnih

dovratnika / stijena / slijepih okvira,velicine ..do 2m2 kom2 - 4 m2 kom4 - 6 m2 kom

kom- Ugradba, u gotove zidove drvenih

dovratnika / doprozornika / slijepih okvira,velicine ..do 2m2 kom2 - 4 m2 kom4 - 6 m2 kom

kom- Ugradba, u gotove zidove, celicnih

dovratnika / doprozornika / slijepih okvira,


velicine ..do 2m2 kom2 - 4 m2 kom4 - 6 m2 kom

kom- Dobava i ugradba montažnih nadvoja l= cm , u pregradne

zidove,dim.presjeka …….. cmu mortu MM.

kom- Dobava i ugradba

-drvolit / heraklit / stiropor / taropor / porofen / plutenih / foamglas / tervol ploca,-debljine 2.5/5./ 7.5/10.... cm, ugradnja ulaganjem u oplatu (zida, greda) polaganjem na AB plocu naknadnim oblaganjem (zida) kod obzida.

m2- Dobava i postava Pe folije debljine .... mm, preko izolacionih ploca.

m2- Dobava i postava rabic pletiva preko

izolacionih ploca / zasjeka / rebara stropa / spojeva ploca namjestu spoja dvaju vrsta materijala

m2- Dobava i ugradba jastuka od mineralne vune debljine .... cm.,

šivanim na valovitom kartonu / žicanom pletivu / ljepenci / alu.foliji.m2

Dobava i ugradba profila za ojacanje žbuke na uglovima ,rubovimavrste uglovnih profila :nevidljivi rub/sa staklenimpletivom/vidljivi rub/rubni profili/dilatacijski profil/profili zapodnožja

m1- Pripomoc kod instalaterskih i obrtnickih radova, razna štemanja,

sitni nepredvideni radovi i popravci nakon oštecenja.RS-Doprema ,montaža i demontaža cijevne fasadne skele.Izvedba prema statickom proracunu sa svim elementima prema HTmjerama zaštite.

m2-Izrada fasade od strugane (šerane) plemenite mineralne žbuke. Fasada se sastoji

od grube žbuke u produženom cementnom mortu MM i plemenite mineralnežbuke.

m2- Izrada toplinske fasade .Fasada se sastoji od toplinske žbuke d = 3/4/5 cm u

cementnom mortu MM i plemenite mineralne žbuke./plasticne žbuke /druge žbukem2

- Izrada sloja podložne fasadne žbuke od :-grube produžene žbuke d= …. cm/grube produžene žbuke d= ….mm i sloja fine produžene žbuke/ cementne žbuke, d= … /toplinsko-izolacijske žbuke,d=….cm/toplinsko-izolacijske žbuke d= …cm i sloja fine produžene žbuke,- na zidu od opeke/betona/…../,- sa završnim slojem od :…….-Ukljuceno cišcenje podloge ,sa grubim špricom.-Završni sloj obracunat u st…….

m2


- Izrada termo-izolacione podloge fasade, na vanjskim zidovina izolacijskim plocama-od extrudiranog polistirena/fasadnih polistiren ploca(okipor/ stiropor/staklenevune/kamenevune/drvocementnih ploca,mineralne vune,drvolit,velox i sl d= …cm.-Na podlogu od betona/ opeke ploce se lijepe specijalnim cem. mortom ( samoterm). -----Prvi red ploca umece se u rubni profil, ploce se slažu sa izmaknutim reškama, te se dodatno ucvršcuju pricvrsnicama…….kom/m2-Površina se gleta specijalnim cementnim mortom u dva sloja uz armiranje staklenom mrežicom. -----Izrada završnog sloja od mineralne (cem.vapnene)žbuke, d= …cm/silikatne žbuke/ mineralne polimer-cementne žbuke/ silikonske žbuke / …. žbuke opisana i obracunata u st……

m2-Izrada završnog sloja od fine produžene žbuke,debljine slojna

….mm,zagladene strukture-licene (obracunato i opisano u licilackim radovima) /u prirodnoj boji-Izvodi se na podlozi od grube produžene žbuke/ toplinsko -izolacijske žbuke/ specijalne cementne žbuke armirane staklenom mrežicom ispod koje su-toplinsko izolacione ploce / drvpcementnih ploca-Stavka ukljucuje izradu samo završnog sloja žbuke

m2- Izrada završnog sloja od

-mineralne žbuke/ vodoodbojne mineralne žbuke-grubo šerane (grebane) teksture/ fino šerane ( grebane ) teksture / ribane (sep) teksture / prskane teksture,-d= …mm-na podložnom sloju od : grube produžene žbuke/ termo-izolacione žbuke/ termo-izolacionih ploca/ ……..-u bijeloj boji / u boji prema ton karti-Podložnu žbuku obraditi prema uputi proizvodaca: grundirati za sep / ohrapaviti zupcastom letvom - za šeranje-Stavka ukljucuje samo izradu završnog sloja žbuke.

m2-Izrada završnog sloja od štokane žbuke (kamene žbuke)

-na podlozi od cem.žbuke-Štokanje izvesti rucno / el. cekicem.-Borduru izvesti teracerskim brusilicama.-Stavka ukljucuje samo izradu završnog sloja žbuke.

m2-Izrada završnog sloja od silikatne žbuke,

-valjane teksture/ribane teksture/špricane teksture-d=….mm.-na podlozi od fine produžene žbuke/toplinsko-izolacione žbuke sa slojem produžene žbuke/ toplinsko-izolacionih ploca armmiranih staklenom mrežicom i gletanim specijalnim cem. mortom. Stavka ukljucuje samo izradu završnog sloja žbuke.

m2-Izrada završnog sloja od silikonske žbuke

-valjane teksture/ ribane teksture


-d= … mm-na podlozi od fine produžene žbuke/ toplinsko.izolacionih ploca sa slojem produžene žbuke/ toplinsko- izolacionih ploca armiranih staklenom mrežicom i gletanim specijalnim cem. mortom.-stavka ukljucuje samo izradu završnog sloja žbuke-podložna žbuka opisana u st……..

m2-Izrada završnog sloja od polimer-cementne žbuke

-valjane teksture/prskane teksture-debljine nanosa …. mm-na podlozi do betona/ produžne žbuke/ termoizolacione žbuke/ sanacionih žbuka/ toplinsko- izolacionih ploca.-boja : bijela/ prema ton karti .-Stavka ukljucuje samo izradu završnog sloja žbuke.

m2- Izrada završnog sloja polimerne (plasticne žbuke )

- na podlogu od …….-Stavka uklucuje samo izradu završnog sloja.

m2-Obrada podnožja na fasadi nanošenjem plasticne žbuke preko

-betonskih površina/ žbukanih površina/ploca od mineralne vune-ukljucivo sa svim preradnjam-Izrada prema uputi dobavljaca-stavka ukljucuje samo izradu završnog sloja,a podložni sloj je opisan i obracunat u st……

m2- Izrada pranog kulira/brušenog teraca

- na podnožju zgrade -visine ….cm /na podovima.-Na podlogu od betona/ opeke/……-nanosi se smjesa teraca od rijecnog šljunka/drbljenog šljunka-promjera agregata….,boje…..,sa korištenjem cem.morta od sivog cementa/bijelog cementa/ uz dodatak…. boje.-Prije vezanja površina se ispire tako da zrnca agregata ne izlaze više od 1/3 svoje dimenzije iz ravnine/Nakon vezanja površina se grubo i fino brusi strojno uz obavezno vlaženje-Rad ukljucuje i izradu ranih dilatacionih reški/ izrada dilatacionih reški

umetanje odredenih profila opisana je i obracunata u st…….m2

-Izrada dilatacionih rešaka na zidu / podu od pranog kulira / brušenog teraca / i sl. umetanjem profila.... pd CN / mesinga / aluminija/ dr.

m1-Pripomoc kod instalaterskih i obrtnickih radova, razna štemanja,sitni

nepredvideni radovi i popravci nakon oštecenja. RS

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------B VII ZAVRŠNI ZIDARSKI RADOVI ukupno :---------------------------------------------------------------------------------------------------------------B VIGIPSARSKI RADOVIOPCI UVJETIGipsarski radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima ipravilima dobrog zanata.


Obuhvacaju izradu laganih montažnih i montažno-demontažnih stropova, izradu pregradnih stijena i plivajucih podova od gradevinskih ploca kojima je glavna komponenta gips. Ploce od gipsa proizvode se kao glatke ili perforirane u debljinama 1,5 do 4 cm i dimenzijama 40 x 40 cm do 60 x 60 cm i postavljaju na metalnu podkonstrukciju. Gips kartonske ploce sastoje se od gipsa debljine 9, 12.5, 15 mm, obostrano zašticenog/armiranog kartonom.Izvode se kao:- standardne (GK) - za suhe prostore,- vlagootporne (GKI) - za vlažne prostore,- vatrootporne (GKF) - za obloge kamina i formiranje vatrobranih zidova.Proizvode se u dimenzijama 122 x 244 do 366 cm, te se postavom na metalnu pocincanu konstrukciju i adekvatnom obradom spojeva (posebnim kitovima i ljepilima) dadu formirati u kompaktne pune glatke plohe. Proizvode se i akusticke perforirane ploce koje se montiraju i obraduju (rubovi) kao glatke. U cijenu gipsarskih radova ulazi i fugiranje i gletanje i GKP su po završetku radova potpuno spremne za licenje bez potrebe za licilackom pripremom zida. Vezu sa žbukom potrebno je obraditi posebnim elasticnim kitovima da se sprijeci pucanje. Obracun prema površini i opsegu ako se radi o spoju sa žbukom ili bilo kojim razlicitim materijalom.

B VIGIPSARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Izrada pregradnih stijena od GK / GKI / GKF ploca

- d= 9/ 12.5/15 mm,- sa metalnom pocincanom konstrukcijom d = 50 / 75 / 100 mm,- sa izolacijom mineralne vune d = ...../ izolacijom ...d=...- Fugirano, gletano, bez bojanja.

m2-Obloga postojecih zidova sa gips-kartonskim plocama GK / GKI / GKF

- d= 9/ 12.5/15 mm,- ljepljenjem sa gradevinskim ljepilom/ na metalnu podkonstrukciju.../ na drvenu podkonstrikciju...- sa izolacijom mineralne vune d= .../ izolacijom...d=.../ bez izolacije- ukljuciti i fugiranje, gletanje, bez bojanja .

m2-Izrada demontažnog spuštenog stropa od

- glatkih / perforiranih/ užljebljenih gips ploca,- velicine 40 x 40 cm / 60 x 60 cm,- polaganjem na metalnu zavješenu konstrukciju, visina ovjesa...- sistemom polaganja sa vidljivim / nevidljivim metalnim nosacima.

m2-Izrada ravnog spuštenog stropa od

- glatkih / perforiranih- GK / GKI / GKF ploca,- d=9 / 12,5 / 15 mm, sa metalnom pocincanom potkonstrukcijom/ sa opružnim metalnim profilima- bez / sa izolacije mineralnom vunom d= .....- Fugirano, gletano, bez bojanja.

m2- Izrada lucnog spuštenog stropa od

- glatkih / perforiranih- GK / GKI /GKF ploca, d=9 mm, sa metalnom pocincanom konstrukcijom / na drvenoj potkonstrukciji- bez / sa izolacije mineralnom vunom, d= .....- Fugirano, gletano, bez bojanja.

m2


-Izrada okomitih maski u spuštenom stropu od- glatkih/ perfororanih- GK / GKI / GKF ploca- d= 9 mm/ 12,5 mm/ 15 mm- na metalnoj pocincanoj konstrukciji- d= 50 mm/ 75mm/ 100mm- bez/ sa izolacijim mineralnom vunom d=.../ izolacijom...- Fugirano, gletano, bez bojanja.- Visina maske je...cm. površina m2 visina ovjesa m1- Dobava i montaža plivajuceg suhog poda (estriha) d=4,5 cm,- Anhidritne ploce debljine 25mm/ anhidritne ploce + 20mm polistirenske tvrde pjene, ukupne debljine 45mm/ anhidritne ploce+ 30 mm polistirenske tvrde pjene, ukupne debljine 55mm/ anhidritne ploce+ 50 mm polistirenske tvrde pjene, ukupne debljine 75mm- Postavlja se na izravnavajuci suhi sloj pijeska d=.../ sloj ljepenki...

m2-Izrezivanje gipskartonskih ploca

- za rasvjetna tijela / podkonstrukciju (za zvucnike, reflektore, klima rešetke, vatrodojavu i sl) / za uticnice na zidnim oblogama.

komB VII GIPSARSKI RADOVI ukupno :

B VIIISTAKLARSKI RADOVIOPCI UVJETIIzvodac treba upotrijebiti materijal koji u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) mora biti jednak uzorku što ga odabere projektant od uzoraka predloženih po izvodacu. Materijal predviden za izvedbu naveden je u stavkama troškovnika. Prozorsko staklo (3 - 4 mm) i kaljeno staklo (6 - 10 mm) mora bit jednolicne tražene debljine, strojne izrade potpuno prozirno, bez valova i mjehura, a sliku mora davati bez deformacija. Ornament staklo mora biti jednolicne debljine (5 - 6 mm) i odgovarati uzorku kojeg odabere projektant. Armirano staklo (6 - 7 mm) treba imati pravilno rasporedenu mrežu, jednolicnudebljinu, te ne smije imati mjehure i valove. Izo staklo sastavljeno je od dva stakla d = 4 mm i šupljine 12 mm. Laminirano staklo (4 + 4 = 8 mm, do 5 + 5 + 5 + 5 = 20 mm) mora imati vidljivu oznaku o broju slojeva, ukupnoj debljini i atest o otpornosti na udar. Izvodaci stolarije i staklar dogovoriti ce ovisno o debljini stakla, širinu utora za staklo za svaku pojedinu stavku. Utor treba biti dovoljno širok da se staklo uloži u kit. Svo ustakljenje izvodi se pomocu drvenih, celicnih ili aluminijskih kitnih letvica, koje daje stolar, odnosno bravar zajedno sa potrebnim vijcima, a brtvljenje je plasticnim kitom, koji je kod stolarije u tonu drveta. Prije pocetka radova izvodac mora ustanoviti kvalitetu i provjeriti mjere otvorastolarskih i bravarskih radova koji se ustakljuju. Istu takvu provjeru treba izvodac obaviti prije ugradnje vrata od kaljenog stakla. Ako izvodac ustanovi neispravnosti na otvorima stolarskih i bravarskih proizvoda, te na otvorima gdje se trebaju ugraditi vrata od kaljenog stakla, o tome mora odmah pismeno obavijestiti svog narucitelja kako bi se te neispravnosti mogle otkloniti na vrijeme i omoguciti nesmetan rad izvodacu staklarskih radova. Ustakljenje stolarije, odnosno bravarije u pravilu radi staklar kao suizvodac isporucitelja gradevne stolarije odnosno bravarije. Ustakljivanje se obavlja prema dogovoru sa stolarom, odnosno bravarom, bilo u njihovim radionicama, bilo nakon ugradnje stolarije i bravarije. Za ustakljenje odgovaraju staklar i izvodac gradevne stolarije, odnosno bravarije zajednicki prema medusobno postignutim sporazumima prije pocetka radova, dok je prema investitoru (narucitelju stolarije / bravarije) odgovoran isporucitelj. Postava kupola i traka od stakloplastike vrši se prema uputama proizvodaca, a u koordinaciji sa izvodacem krova.Obracun po površini ili komadu.

B VIII


STAKLARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Ustakljenje drvenih/ CN/ aluminijskih/ plasticnih

- vrata/ prozora/ stijena/ izloga,- preko 1m2 stakla u komadu/ 1-2 kom u m2 stakla/ 2-5 kom u m2 stakla/ 5-10 kom u m2 stakla/ preko 10 kom u m2 stakla- Koristiti vuceno staklo d=.../ ornament staklo d=.../ ravno armirano staklo d=.../ float (kristalno) staklo d=.../kaljeno staklo d= .../ neprobojno lamelirano staklo d=... (broj slojeva i debljina svakog sloja)/ termoreflektirajuce staklo d= .../ IZO staklo ...+...+.../ljevano akrilno staklo d=.../ polikarbonatno (Lexan) staklo d=...- prozirno/ u boji po izboru projektanta/ polureflektirajuce/ termoreflektirajuce,- debljine ...mm- Staklo se ucvršcuje ulaganjem u metalne letvice/ drvene letvice/ trake od gume ili PVC-a/ metalnim trokutastim cavlicima- i brtvi trajno elasticnim kitom/ brtvi...

kom/m2-Ustakljenje profiliranim staklom okvira od metala.../ drveta/ betona/ od...,velicine...

- ustakliti jednostruko/ dvostruko- formilit/ profilit plus, plavkasto zelene boje/ antisol broncanim- lamelama širine 32cm/ 25 cm/52 cm/ 22 cm/...- armiranim/ nearmiranim- Brtviti trajno elasticnim kitom.../ ...

m2-Ustakljenje krovnih konstrukcija i nadsvjetla

- armiranim/ kaljenim/ polikarbonatnim/ akrilnim staklom d=...- Ucvršcenje kitnim... letvicama i brtviti trajnoplasticnim kitom/ trakama od gume (PVC)/ staklarskim kitom

kom/m2-Ustakljenje staklenim prizmama okvira od betona/ metala/...( koji ovom stavkom

nije obracunat).- format prizme .. cm, debljine...- Površina prizme je glatka/ ohrapavljena/ valovita/ rebrasta po izboru projektanta.- Ugraduju se u cementni mort 1:3 / drugacije...uklucivo i svi pomocni radovi kao i elasticni ležaj od traka okipora i sl. te sa svim brtvljenjem.- Ulaganjem šipki profila 6mm u reške/ ulaganjem...

kom/m2-Dobava i montaža svjetlosnih krovnih kupola, velicine....

- polikarbonatnim/ od ljevanog akrilnog stakla- jednostruke/ dvostruke izvedbe- providne / prozracne / -termoreflektirajuce boje...,- nastavni vijenac svjetle visine .... cm,- otvaranje rucno / elektromotorom / pneumatsko- Izvesti sve kompletno do potpune funkcije.

kom-Dobava i montaža svjetlosnih krovnih traka,

- polikarbonatnim/ ljevanim akrilnim tipa...- jednistruke/ dvostruke izvedbe- sa elementima dužine 2m- svjetle širine ...cm- Otvaranje je rucno / na elektromotor

m1-Dobava, izrada i ugradba staklenih vrata velicine...

- jednokrilnih/ dvokrilnih- zaokretnih/ mimokretnih


- sa fiksnim nadsvjetlom/ bez nadsvjetla- od kaljenog kristal stakla d= ... boje po izboru projektanta- sa bravom na visini...mm- i rukohvatom od stakla/ metala.../drva.../ plastike...- sa podnožjem/ bez posnožja- U stavku ukljuciti i sav potreban okov po izboru projektanta....

kom-Dobava i ugradba ogledala od kristalnog stakla dimenzije...

- d = 4/ 5/ 6 mm,- Ivice brušene.../ obradene.... po izboru projektanta- Ugradnja sa vijcima i pokrovnim kapicama/ ljepljenjem.../....- na podlogu od iverice .../ na podlogu....- koja je / nije ukljucena u cijenu.

m2/komVIII STAKLARSKI RADOVI :

B IXKAMENOREZACKI RADOVIOPCI UVJETIMaterijal za izvedbu po boji, vrsti i obradi (špican, greban, poliran, štokan, pjeskaren, fino brušen, paljen) mora biti jednak uzorku što ga odabere projektant. Kamene ploce kojima su kitom i mortom zatvorene rupice i šupljine nece se primmiti i ne smiju se ugraditi, osim ako tako nije ugovoreno (travertin). Podovi se moraju nakon polaganja zaštititi gipsanim estrihom, što treba biti sadržano u cijeni, a zaštita ce se skinuti neposredno prije završetka gradnje. Vezni materijal je cementni mort 1:2 na zidnom odnosno 1:3 na podnom oplocenju. Za užvršcenje kamenih ploca vertikalne obloge treba upotijebiti metalna spojna sredstva (nosace/sidra) koja moraju biti staticki proracunata da nose cijelu težinu ploca i izradena od nehrdajuceg metala. Rupe u zidovima za ugradivanje nosaca izraduju se strojno, a prije ugradivanja moraju se ocistiti i isprati. Sve ostatke (vapno, gips, kit, kamena prašina ili drugi materijal) zabranjeno je bacati u kanalizaciju.Izabrani kamen atestira se na:- upijanje vlage,- zapreminsku specificnu težinu,- poroznost i stupanj gustoce,- postojanost na mraz,- habanje.Potrebno je takoder izvršiti sve provjere dužina, širina i visina u naravi i ukazati nadzornom inžinjeru na eventualna odstupanja od projekta, odnosno na probleme prije oblaganja. U cijenu treba ukljuciti sav osnovni i pomocni materijal, rastur materijala, transport do gradilišta i na gradilištu, troškove izrade, troškove pomocnih konstrukcija (skele i dr.), trošak zaštite izvedenog rada, te uklanjanje necistoca nastalih tokom rada.

B IXKAMENOREZACKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Oblaganje unutarnjih / vanjskih zidova kamenim plocama debljine …. cm ,

- od: granita/ gabra/ pješcenjaka/ brece/ travertina/ vapnenca/ mramora- obradenih poliranjem/ brušenjem/ paljenjem/ štokanjem/ špicanje/ rusticno- Ploce velicine... cm.- slažu se u vezu cetiri reške u jednoj tocki/ tri reške u jednoj tocki/ nepravilnom vezu...- sa reškama širine...- Ucvršcuju se cementnim mortom MM 10 i držacima otpornim na koroziju.- Reške obraditi bijelim cementnim mortom/ cementnim mortom u boji/...

m2-Izrada vanjskog oplocenja ventilirane fasade sa kamenim plocama d=...


- od granita.../ gabra.../ travertina...- Ploce velicine.... obraditi poliranjem/ brušenjem / paljenjem / štokanjem/ špicanjem- slagati u vezu....- na mokromontažna / suhomontažna sidra od nehrdajuceg celika.- na udaljenosti ...od AB stijene- Kombi ploce.../ ploce od fenolizirane mineralne vune.../ ploce od polistirena d=... koristiti kao termicku izolaciju- sa vjetrovnom branom...PE pletivo/ bez vjetrovne brane.

m2

-Oblaganje otvora oko prozora (šembrane) kamenim plocama d=..., od- granita/ gabra/ travertina- Površina kamena obradena poliranjem/ brušenjem/ paljenjem/ štokanjem/ špicanjem/ rusticno,- Ploce velicine...., ucvršcuju se u cementni mort i na sidra od nehrdejuceg celika/ na sidra od nehrdajuceg celika.- Reške širine ...obraditi bijelim cementnim mortom/ mortom u boji/ obraditi...

m’-Oblaganje samostojecih stupova kamenim plocama d= …,

- od granita/ gabra/ pješcenjaka/ brece/ travertina/ vapnenca/ mramora- obrada kamena poliranjem/ brušenjem/ paljenjem/ štokanjem/ špicanje/ rusticno- Ploce velicine.... slažu se u vezi cetiri reške u jednoj tocki/ tri reške u jednoj tocki- sa reškama širine...- ucvršcuju u cementnom mortom MM 10 i sidrima od nehrdajuceg celika/ u cementnom mortu/ na sidra od nehrdajuceg celika.- Reške obraditi bijelim cementnim mortom/ mortom u boji/ obraditi...

m2-Oblaganje podova kamenim plocama d= …,

- od :granita/ gabra/ pješcenjaka/ brece/ travertina/ vapnenca/ mramora- obrada kamena poliranjem/ brušenjem/ paljenjem/ štokanjem/ špicanje/ rusticno- Ploce velicine .... / ploce nepravilnog oblika... polažu se u vezu cetiri reške u- jednoj tocki/ tri reške u jednoj tocki/ u nepravilnom vezu- sa reškama širine ...- u cementni mort- reške obraditi cementnim mortom u boji/ bijelim cementom/ obraditi....

m2-Oblaganje podnožja ravnog/ kosog/ kosog uz stepenice/ stepenastog uz

stepenice/ nepravilnog- visine ...cm- od granita.../gabra.../ pješcenjaka.../ breca.../ travertina.../ vapnenca.../ mramora..., d=- Ploce velicine...- cija je površina polirana/ brušena/ paljena/ štokana/ špicana/ rusticno obradena- polažu se u cementni mort/ u ljepilo- Izvan žbuke (zato gornji rub mora biti obraden..)./ u ravnini žbuke.- Ukljuciti obradu reški cementnim mortom u boji/ bijelim cementom/ obraditi....

m’-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------B IX KAMENOREZACKI RADOVI .-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------B X


KERAMICARSKI RADOVIOPCI UVJETISve radove treba izvesti prema nacrtima, opisima troškovnika, postojecim tehnickim propisima, te uputama projektanta i nadzornog inžinjera. U cijenu za svaju pojedinu vrstu rada ukljuciti sav osnovni i pomocni materijal, lagane skele, rastur materijala, neminovne otpatke, transport do gradilišta i na gradilištu, troškove izrade, te uklanjanje necistoca nastalih tokom rada, kao i odvoz sveg prateceg suvišnog materijala i smeca (ambalaže). Izvodac treba upotrijebiti materijal, koji u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) odgovara uzorku, što ga odabere projektant od uzoraka predloženih po izvodacu. Kao vezni materijal za oploženje podova upotrijebiti ce se vlažni cementni mort 1:2 ili gradevinsko ljepilo. Kod ugradnje u cementni mort plocice se postavljaju zaljevanjem cementnim mlijekom ili strojnim vibriranjem. Za oploženje zidova od opeke upotrijebiti cementni mort 1:3 od finog i potpuno cistog pijeska, ili gradevinsko ljepilo za keramicke pložice. U cementni mort se polažu plocice na grubu gradevinsku podlogu, beton, zid od opeke. Za ljepilo je potrebna cementna glazura na podu, betonski zid u glatkoj oplati ili gruba žbuka na zidu. Spojnice fugirati kako je propisano u pojedinoj stavci. Prije pocetka radova izvodac je dužan ustanoviti kvalitetu podloge na kojoj se izvode keramicarski radovi, a ako ona nije dobra, mora o tome obavijestiti narucioca radova, kako bi se podloga mogla na vrijeme popraviti i pripremiti za izvedbu keramicarskih radova. Prije polaganja plocica, zid treba dobro ocistiti, da se postigne cvrsta veza oplocenja sa zidom, da plocice kasnije ne otpadaju. Sav prostor izmedu plocica i zida treba biti potpuno ispunjen i zaliven veznim materijalom. Ako neke plocice imaju vecu dimenziju, treba ih obrusiti, ako su manje od propisane mjere, ne smiju biti upotrebljene. Narocitu pažnju obratiti na sastave ploha koje se oplocuju, na sastavima oplocenja sa drugim plohama obrade i opšavima uz otvore, da budu izvedeni potpuno ravni i cisti. Završna oplocenja odmah ocistiti od necistoce i veznog sredstva, a u svaku stavku ukljuceno je i konacno fino cišcenje površine, te fugiranje. Podne ravnine moraju biti potpuno ravne i horizontalne, osim u prostorijama sa podnim odvodima, gdje se izvode minimalni padovi prema tim odvodima. Uz podne rešetke, sifone i uz ostale rubove sve podne plocice ili tavelice moraju biti obrezane na potrebnu mjeru i pravilno obrubljene. Podove na otvorenim površinama izvesti sa dilatacijama, tako da ni u jednom smjeru razmak izmedu njih nije veci od 3 m. Organizaciju svog rada izvodac treba provesti tako da bude u skladu sa operativnim planom, te da ne dode do zakašnjenja sa vlastitim radovima ili do ometanja u odvijanju radova drugih izvodaca. Obracun po površini za oplocenja, a po dužini za rubove i bordure.B XKERAMICARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Oblaganje zidova plocicama

- glaziranim / keramitnim (brušenim/ poliranim) / marmetama od mramora/ marmetama od granita- I / II / III klase- velicine ....,- Plocice se polažu u cementni mort/ adekvatno ljepilo (monokomponentno/ dvokomponentno)- u vezu cetiri reške u jednoj tocki/ tri reške u jednoj tocki- paralelno sa podom/ koso pod kuteam... prema podu- sa reškom širine ...mm U stavku ukljuciti i fugiranje vodootpornim cementnim mortom u boji po izboru projektanta/ fugiranje....

m2-Oblaganje podova plocicama

- keramickim glaziranim / keramitnim (brušenim / poliranim) /marmetama od mramora/ marmetama od granita- I / II / III klase- velicine ....,- se polažu u cementni mort/ adekvatno ljepilo- u vezu cetiri reške u jednoj tocki/ tri reške u jednoj tocki- paralelno sa zidom/ koso pod kuteam... prema zidu- debljine .... mm.


- sa reškom širine ...mm- U stavku ukljuciti i fugiranje vodootpornim cementnim mortom u boji po izboru projektanta/ fugiranje....

m2-Polaganje podnožja (sokla) visine ....

- keramickim glaziranim / keramitnim (brušenim / poliranim) /marmetama od mramora/ marmetama od granita- I / II / III klase- velicine ....,- se polažu u cementni mort/ adekvatno ljepilo- sa reškom širine ...mm- U stavku ukljuciti i fugiranje vodootpornim cementnim mortom u boji po izboru projektanta/ fugiranje....

m2-Dobava i ugradnja ugaonih i završnih profila od

- keramike / aluminija (brušenog/ eloksiranog/ termolakiranog)/ inox-a (poliranog/brušenog)- profiliranog dimenzije..- i adekvatnog konkavnog ugla r=...- adekvatnog konveksnog ugla r=....- Izvesti sve u dogovoru sa projektantom.

a) završni profil m1b) ugaoni konkavni komc) ugaoni konveksni kom

-Izrada kaljeve peci dimenzije d / š / v (izražava se u broju kaljeva)- Kvalitetu i vrstu kaljeva odredit ce projektant.- Svaki red vezati žicom i svaki kalj ispuniti crijepom u šamotnom mortu.- Izvesti sa podnožjem visine ... kalja, pepelištem i ložištem, sa svim pregradama, kapom i spojanjem peci na dimnjak.- Ugraditi vratašca od...za ložište i pepelište, te obraditi reške.- Izvesti sve u dogovoru sa projektantom.

kom- Izrada /dobava i ugradnja tipskog otvorenog kamina, koji se sastoji od :

ložišta i kape,sa svim potrebnim kanalima za dovod svježeg zraka i odvod u dimovodni kanal te svim potrebnim elementima za dobro funkcioniranje . Završnu obradu kamina (ovisno o vrsti materijala) potrebno je obraditi u zidarskim, kamenarskim ili drugim radovima .

kom-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------B X KERAMICARSKI RADOVI ukupno :---------------------------------------------------------------------------------------------------------------B XISOBOSLIKARSKO-LICILACKI RADOVIOPCI UVJETISav materijal koji ce se upotrijebiti, kao i pomocni mateirjal, rad i pomocni rad mora u svemu odgovarati standardima, propisima i tehnickim uvjetima i pravilima dobrog zanata. Tijekom izvodenja radova treba obratiti pažnju na atmosferske prilike. Vanjski radovi se ne smiju izvoditi u slucaju oborina, magle, zraka prezasicenog vlagom, te jakog vjetra i temperature ispod +5°C. Premazi i obojenja moraju biti postojani na svjetlo i otporni na pranje vodom, a na vanjskim plohama otporni na atmosferalije. Svi soboslikarski radovi moraju se izvesti prema izabranim uzorcima. Izvodac je dužan prije pocetka rada pregledati podloge i ustanoviti da li su sposobne za predvidenu obradu. Ako na podlozi postoje bilo kakvi nedostaci koji se mogu odraziti na kvalitetu radova, izvodac je dužan na to upozoriti narucitelja radova jer se naknadno pozivanje na lošu podlogu nece uvažiti. Izvodac može zapoceti radove tek kad su iz prostorije odstranjeni svi otpaci i drugo što bi moglo smetati izvedbi. Za


sve vrste soboslikarsko-licilackih radova podloge moraju biti ciste od prašine i druge prljavštine kao što su: smole, ulja, masti, cada, gar, bitumen, cement, mort i dr. Bojati ili liciti dopušteno je samo na suhu i pripremljenu podlogu.Unutrašnji zidovi prostorija prvo se izravnavaju, gletaju specijalnim postavama koje moraju dobro prilijegati na podlogu i nakon sušenja tvoriti vrlo cvrstu podlogu za bojanje disperzivnim bojama. Vanjski licilacki radovi ne smiju se izvoditi po lošem vremenu, koje bi moglo štetiti kvaliteti radova (npr. hladnoca, oborine, magla, jak vjetar i sl.). Zabranjeno je bacati u kanalizaciju i sanitarne uredaje ostatke boje, vapna, gipsa, kita i drugog materijala. Licenje unutarnjih zidova izvodi se slijedecim redoslijedom:

0. pranje i struganje starog nalica,1 impregnacija - penetrirajuci premaz podloge radi konsolidacije,2. kitanje o zatvaranje pojedinacnih rupa,

3. gletanje - prevlacenje cijele površine licilackim kitom,4. brušenje i otprašivanje,5. dvokratno ili trokratno licenje - nanošenje boje cetkama, valjcima ili prskanjem.

Kvaliteta kitanja i licenja kontrolira se nocu ili u zamracenoj prostoriji reflektorom prislonjenim uz plohu zida odnosno stropa. Kod licenja vanjskih zidova treba se izbjegavati faza kitanja (2), a nikako nepredvidati fazu gletanja (3).Vrste boja:- disperzivne,- poludisperzivne,- zidna tempera,- zemljane boje ili kreda, odredene su u pojedinoj stavci troškovnika.Vanjska stolarija zašticuje se lazurnim premazima, prvi put u tvornici / radionici potapanjem,drugi put na gradilištu nakon ugradnje i treci put na gradilištu po završetku svih licilackih radova lazurnim premazom. Prvi premaz (potapanje) obavlja se bez okova i ustakljenja, a drugi i treci sa brtvama i ustakljenjem pri cemu vidljivi okov i staklo treba zaštititi ljepljivom trakom.Licenje unutarnje stolarije izvodi se u slijedecim fazama:0. paljenje ili mehanicko skidanje postojece boje,1. impregnacija (u radionici),2. kitanje,3. brušenje,4. uljeni nalic,5. dodatno kitanje i brušenje,6. emajl lak.Licenje stolarije lazurnim bojamao. impregnacija ( u radionici)2. kitanje,3. brušenje,4. lazurni premazi.5. brušenje,6. završni premaz lak- lazuromU nacelu se licenje stolarije radi samo na unutarnjoj stolariji, a izuzetno na vanjskoj ako je vec bila licena. Vratna krila mogu se liciti u radionici kompresorom. Liciti se može stolarija koja ima francuske ili cilindar petlje, odnosno drugi okov predviden za licenje, ali ne i roto okov.Bravarija se lici u slijedecim fazama:1. cišcenje (mehanicko - pjeskarenje ili kiselinama),2. temeljni nalic - minij-alkidni ili epoxy ili akril3. završni nalic - emajl-alkidni ili poliuretan ili akril(trajnost: do 10 g. do 20 g. do 20 g.)Samo unutarnja bravarija može se kitati autokitom nakon postave temeljnog nalica.Obracun:Površine zidova obracunavaju se bez odbijanja otvora manjih od 3 m2, a otvori veci od 3 m2 odbijaju se, ali se posebno obracunavaju špalete i to m1 za m2. Kod obracuna licilackih radova na stolariji /


bravariji obracunavaju se pune površine otvora i opšava i to bez odbijanja površine stakla. Kod tradicionalne stolarije površina se uvecava za profilacije, zavisno od složenosti, sa faktorom od 1,7 do 3,2

B XISOBOSLIKARSKO-LICILACKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Licenje unutarnje površine zida / stropa/ ograde od

- produžene / gipsane/ vapnene žbuke / betona- glatke/ grube/ hrapave/ profilirane- disperzivnom/ poludisperzivnom bojom/ zidnom temperom/ kredom/ uljenim nalicem/ fasadnom bojom- u dva / tri premaza.- u jednom / dva / više tonova po izboru projektanta- sa svim predradnjama ( impregnacijom, kitanjem, gletanjem, brušenjem i otprašivanjem ploha i dr.)

m2-Licenje vanjske površine zida/ stropa/ ograde

- od produžene žbuke/ ...žbuke/ betona- glatke/ grube/ hrapave/ profilirane/ cešljane površine.- sa vanjskom disperzivnom bojom/ sa mineralnom silikatnom bojom za fasade, sa prethodnom impregnacijom.../ sa cementnom bojom/ sa fasadnom bojom- u jednom/ dva/ nekoliko tonova po izboru projektanta, sa svim potrebnim predradnjama.- Boju nanositi u dva sloja.

m2-Premaz vanjske/ unutarnje stolarije, lazurnim premazima u

- dva/ tri sloja- i jednim završnim slojem email lakom/ lak-lazurom- u jednom/ dva/ nekoliko tonova po izboru projektanta sa svim potrebnim predradnjama.

m2-Licenje vanjske/ unutarnje stolarije

- sa dva/ tri sloja temeljne boje- i završni premaz emajl lakom u jednom / dva / nekoliko tonova po izboru projektanta sa svim potrebnim predradnjama ( ka što su paljenje ili mehanicko skidanje starog nalica, i dr)

m2-Licenje bravarije sa dva/ tri

- minij alkidna nalica i završni nalic email-alkidnim lakom/ epoksi nalica i završni nalic poliuretan lakom/ akrilnim nalicem i završni nalic akrilnim lakom,- u jedno/ dva/ nekoliko tonova po izboru projektanta- sa svim potrebnim predradnjama kao što su cišcenje (mehanicko, pjeskarenjem...)

m2-Licenje instalacija cijevi centralnog grijanja/ plinovoda/ cijevi.../ radijatora

- sa jednim/ dva temeljna- minij alkidna nalica i završni nalic email-alkidnim lakom/ epoksi nalica i završni nalic poliuretan lakom/ akrilnim nalicem i završni nalic akrilnim lakom- u jednom/ dva/ nekoliko tonova po izboru projektanta- sa svim potrebnim predradnjama, kao što su cišcenja (mehanicki, pijeskarenjem...)

m2/ m’---------------------------------------------------------------------------------------------------------------


----B XI SOBOSLIAKRSKO- LICILACKI RADOVI ukupno .

B XIIPARKETARSKI RADOVISav materijal, pomocni materijal, rad i pomocni rad moraju u svemu odgovarati propisima, standardima, tehnickim uvjetima i pravilima dobrog zanata. Za izvedbu parketnog poda upotrijebit ce se hrastove, jasenove, javorove ili bukove dašcice ili dašcice od egzota. Klase parketa: extra, I, II i izvan klase. Širine: 3, 4, 5, 6, 7 cm. Dužine: 25, 30, 35, 40, 45, 50, 70 ili 90 cm. Debljina 10 - 22 mm. Pod se može izvoditi i od lamel parketa debljine 12,5 mm. Lamel parket ima kvadraticasti uzorak, sastavljen od letvica 3 x 15 x 1 cm, povezanih plasticnom potkom. Parket se lijepi na ravnu suhu, glatku, ocišcenu podlogu. Slagati treba na propisani nacin (riblja kost, brodski pod, po kvadratnom uzorku ili prema nacrtu). Parket mora 1 - 2 cm biti udaljen od zida. Kutne profilirane drvene letvice 2,5/2,5 cm ili vece prema opisu, od istog drveta kao što je i parket, zasebno se obracunavaju. Minimalna temperatura potrebna za obavljanje parketarskih radova je +10°C. Završne plohe parketa moraju biti potpuno ravne, horizontalne, bez pukotina i vidljivog ljepila na mjestu sastavljanja. Parketi moraju dobro prijanjati za podlogu i ne smiju škripati. Parket se mora strojno izbrusiti. Finoca brušenja odreduje se prema odredenoj konacnoj obradi gornje površine. Nakon brušenja pristupa se lakiranju bezbojnim lakom u 2 sloja sa svim potrebnim predradnjama. Nakon drugog lakiranja pod brusiti, otprašiti i završno lakirati (treci premaz). Treba paziti da se prije lakiranja dobro ocisti prašina. Završni sloj treba biti potpuno ravan i gladak, bez primjetnih mjehurica i tragova kista. Tvornicki završno obraden panel parket postavlja se na natron papir ili krovni papir ljepljenjem u utore. B XIIPARKETARSKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Dobava i polaganje parketa

- od hrastovih/ bukovih/ jasenovih/ javorovih/ ...egzota- dašcica extra klase/ I klase/ II klase/ izvan klase- debljine..., širine..., dužine ...mm- na podlogu od betona/ cementnog estriha/ drveta/ izolacionih ploca.../ bitumenske trake...- ljepljenjem (jednokomponentnim/ dvokomponentnim) ljepiilom/ pribijanje cavlicima.- Polaganje dašcica po uzorku riblja kost/ brodski pod/ u obliku mozaika po detaljnom nacrtu i u dogovoru s projektantom/ polaganje dašcica....- Kutne letvice/ profilirane kutne letvice dimenzije...- koje se ucvršcuju...vijcima i plasticnim ulošcima u zid/ ucvršcuju cavlicima u pod takoder su ukljucene u jedinicnu cijenu ove stavke- Lakiranje dvokomponentnim sjajnim/ polusjajnim/ mat lakom sa svim potrebnim predradnjama

a) parket m2b) kutne letvice m’

-Dobava i polaganje lamel parketa- od hrastovih/ bukovih/ jasenovih/ javorovih/ ...egzota- dašcica extra klase/ I klase/ II klase/ izvan klase-debljine..., širine..., dužine ...mm- na podlogu od betona/ cementnog estriha/ drveta/ izolacionih ploca.../ bitumenske trake...- ljepljenjem (jednokomponentnim/ dvokomponentnim) ljepiilom.- Kutne letvice/ profilirane kutne letvice dimenzije...- koje se ucvršcuju...vijcima i plasticnim ulošcima u zid/ ucvršcuju cavlicima u pod, takoder su ukljucene u jedinicnu cijenu ove stavke.- Lakiranje dvokomponentnim sjajnim/ polusjajnim/ mat lakom sa svim potrebnim predradnjama

a) parket m2


b) kutne letvice m’-Dobava i polaganje paneliziranih parketnih ploca od

- materijal………......,- dimenzija ....,- završno obradenih u tvornici/ završnu površinu obraditi.....- Postava na cementni/ gipsani estrih/ ivericu/ bitumensku ljepanku ljepljenjem adekvatnim ljepilom- Kutne letvice/ profilirane kutne letvice dimenzije...- koje se ucvršcuju...vijcima i plasticnim ulošcima u zid/ ucvršcuju cavlicima u pod,, takoder su ukljucene u jedinicnu cijenu ove stavke

a) parket m2b) kutne letvice m’

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------B XII PARKETARSKI RADOVI ukupno :-------------------------------------------------------------------------------------------------------------B XIIIPODOPOLAGACKI RADOVIOPCI UVJETIPodopolagacki radovi moraju se izvesti solidno i strucno prema važecim propisima i pravilima dobrog zanata. U podopolagacke radove spadaju radovi sa PVC i gumenim plocama i trakama, koji se lijepe neoprenskim ljepilima za suhu i cvrstu podlogu od cementne glazure, gipsanog estriha ili iverice. Izvodac mora ploce prije polaganja zagrijati da nalegnu na podlogu. Prilikom rada sa neoprenskim ljepilima osigurati ventilaciju prostorije i zaštitu maskama. Postavu linoleuma obavljati u skladu sa uputama proizvodaca u nacelu tockastim ljepljenjem na podrucju linoleum trake i kontinuiranim na mjestu spoja traka. Take na spojevima prije ljepljenja zajedno krojiti rezanjem obiju traka istovremeno na mjestu spoja. Postava industrijskih tepiha obavlja se tockastim ljepljenjem ili ljepljenjem po cijelojpovršini prema nacinu korištenja tepiha i uputama proizvodaca. Za linoleume i tepihe izvodac je dužan koristiti ljepilo koje nije otrovno i nije neoprenskog porijekla. Izvodac je dužan do primopredaje radova zaštititi postavljene podove od oštecenja i onecišcenja.

B XIIIPODOPOLAGACKI RADOVIPREGLED POJEDINIH RADOVA-Oblaganje podova jednoslojnim PVC plocama/ trakama,

- debljine .... mm, dim ..., ljepljenjem- na podlogu od cementnog estriha/ gipsanog estriha/ iverice.- Rubovi traka/ ploca krojeni i rezani za zavarivanje elektrodom za zavarivanje od PVC-a.- Ukljucivo i priprema podloge sa masama za izravnanje- kao i adekvatne kutne trake koje se lijepe na pod i zid...lijepilom podne obloge m2 sokla m1 Oblaganje podova linoleum trakama/plocama,- debljine 2,0 / 3,2. mm,- na podlozi od cementnog / gipsanog estriha / iverice.- Rubovi traka/ ploca krojeni i rezani za zavarivanje elektrodom za zavarivanje od linoleuma u boji po izboru projektanta.- Ukljucivo i priprema podloge sa masama za izravnanje- kao i adekvatne kutne trakekoje se lijepe na pod i zid...lijepilom podne obloge m2 sokla m1 Oblaganje podova tepisima- iglanim / velur / prošivenim tafting- od sintetickih / prirodnih vlakana, po izboru projektanta


- ukljucivo i priprema podloge masama za izravnavanje.m2

-Polaganje kutnih letvica na spojevima zidova i podova- Letvice su tipske od PVC-a/ drvene (vrst drveta) profilirane/ aluminijske- dimenzije...- ucvršcuju se.../ vijcima i plasticnim ulošcima u zid/ cavlicima u pod...

m’-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------B XIII PODOPOLAGACKI RADOVI ukupno .

ARHITEKT I GRADITELJSTVO( literatura 7, 12, 13, 16)- Osnovni smisao i svrha djelovanja arhitekta je formulacija gradevine kojom se omeduje ili zatvara prostor.- Sve ostale manifestacije arhitektonskog djelovanja: kulturne, civilizacijske, povijesne, politicke, estetske, umjetnicke, ekonomske itd. su posljedicne u odnosu na prve dvije.- Zgrada je: 1 - prostor za ljudske aktivnosti 2 - zaštita od nepovoljnih uticaja okoline 3 - kulturni simbol 4 - investicija 5 - promjena u okolini- Arhitekturu ostvaruje, postvaruje, materijalizira gradevinska proizvodnja, tj gradevinska industrija i obrt.- U materijalnoj sferi to znaci da gradevinska industrija i obrt odreduju i opseg izražajnih sredstava arhitekta.- Arhitektonske tvrtke su u operativnom (i financijskom smislu) dijelovi gradevinske industrije.- Arhitekti djeluju unutar procesa gradevinske proizvodnje.Proces gradevinske proizvodnje prema K. Lönberg-Holmu i C. Theodore Larsonu

g r a đ e n j ep r o i z v o d n j a

3

k o r i š t e n j e

5

p r o j e k t i r a n j e

2

i s t a r ž i v a n j e

1

p r o d a j a

4

z a s t a r j e v a n j e ,e l i m i n i r a n j e i l i

p r o m j e n a

6


je prikaz procesa formiranja, korištenja i promjena trajnih industrijskih proizvoda i gradevina razvijen za potrebe americke industrije. Proces je opisan kao ciklicki, repetitivni i takav u kojem se interakcije izmedu pojedinih stupnjeva ciklusa odvijaju ne samo hijerarhijski, tj. prema višem stupnju nego imrežno, (tj. povratna sprega postoji izmedu bilo koja dva stupnja)1. Istraživanje, definicija konteksta iz aspekata:- potreba, tj. utvrdivanje planova i standarda,- sredstava i metoda (projektiranja, organizacije, proizvodnje, tehnologije itd.),- realizacija (kontekstualno-povijesna istraživanja, inžinjersko-tehnološka).2. Projektiranje je proces kojim se izraduju nacrti odnosno uputstva pomocu kojih se "nešto" možesagraditi.U arhitektonskom projektiranju postoje problemi razlicitih složenosti i razlicite meduzavisnosti sa kontekstom (prirodnim, gradbenim, kulturnim, tehnološkim). "Forma (oblik/zgrada) je rješenje problema; kontekst definira problem. Drugim rijecima, kada govorimo o projektu/projektiranju stvarni predmet diskusije nije samo forma/oblik/zgrada, nego ansambl koji se sastoji od forme i njenog konteksta. (...)Forma, (zgrada), je onaj dio svijeta nad kojim mi imamo kontrolu i koji smo odlucili oblikovati ostavljajuci ostatak svijeta kakvim jeste. Kontekst je onaj dio svijeta koji utice na tu formu; bilo što na svijetu što utice na formu jest kontekst." (Alexander, 1964. str. 15 - 19).3. Gradenje je proces ostvarivanja projekata (vidi 2.)Provodi se na dvije razine:• - proizvodnja materijala i komponenata,• - izgradnja zgrade/objekta.4. Marketing u užem smislu znaci prodaju dovršene / poludovršene gradevinske cjeline, ili prodajukomponenti i materijala za gradnju. Marketing takoder može biti dio istraživanja potreba tržišta, a može biti i metoda poucavanja / manipuliranja.5. Korištenje ima dva karakteristicna aspekta: održavanje i iznajmljivanje. Ti procesi uticu na isplativost i trajanje gradevine.6. Zastarjevanje zgrade / objekta dovodi do novog nacina upotrebe, adaptacije, pregradnje ili rušenja.Trajanje procesa za zgrade koje imaju veliku umjetnicku, kulturnu ili emotivnu vrijednost prakticki je beskonacno;• za kolektivno stanovanje od 30 godina naviše;• za industrijske zgrade 10 - 30 godina;• za interieure 6 do 10 godina.)Arhitekti sudjeluju u svim fazama procesa, a narocito u 1., 2. i 3. (istraživanju, projektiranju i gradenju). U CEMU JE RAZLIKA IZMEÐU ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA (2) I (ORGANIZACIJE) GRAÐENJA (3)? ( literatura 12, 13, 14, 17)Razlika je u strukturi problema kojima se svaka od tih djelatnosti bavi. PROJEKTIRANJE se bavi sa otvorenim ili cešce zvanim "zlim" problemima (engl. evil).To su problemi koji imaju:• mnogo medusobno konfliktnih kriterija za rješavanje (npr. fleksibilnost prostora - dobra akusticka izolacija, niska investicija - jeftino održavanje),• nedovoljno definirane ciljeve koji se mijenjaju tokom vremena rješavanja problema,• nedostatak objektivnog mjerila za usporedbu varijanti ili alternativa,• neizmjerno podrucje u kojem se mogu naci rješenja (od redefiniranja zadatka do osmišljavanja novih oblika ili tehnoloških rješenja,• nejasne kriterije za donošenje odluka (umjetnicke, ekonomske, tehnološke i organizacione). Takvi otvoreni ("zli") problemi su ime dobili zato jer nisu nikad jednoznacno i do kraja rješivi. Oni traže ne samo osobe koje su im znanjem i talentom dorasle, nego i one koje su se u stanju oduprijeti imanentnom frustrirajucem karakteru projektantskog rada.N. J. Habraken - Principi SAR metode, Eindhoven 1970.:"Na pocetku možemo vidjeti da je projektiranje proces u kojem su ljudske potrebe, ambicije, snovi, intuitivne i instinktivne vrijednosti i društvene konvencije prevedene u preciznu informaciju o nacinu na koji odredeni materijali i elementi trebaju biti sastavljeni. Tako je prva karakteristika procesa


projektiranja da on prelazi od nestvarnog do stvarnog. Kad pocinjemo zapisivati odluke - crtežom ili pisanjem - prvo cemo raditi na opcim odnosima, a tada preci na pojedinacne. Radimo skice generalne dispozicije prostora i materijala. Kasnije preciziramo planove i detalje. Na pocetku cemo razmotriti npr.dimenzije raspona i odrediti mjesta teških nosivih elemenata. Prvo cemo odrediti površine za pojedine vrste prostora, a kasnije odluciti o dimenzijama i poziciji pojedinih prostora.Dakle, projektni proces je postepen od opceg do pojedinacnog. To neznaci da pojedinacno nije bilo razmatrano od pocetka. Ali u samom procesu generalna slika se razvija postepeno do odredenijih konacnih ispitivanja. Ove dvije karakteristike procesa projektiranja - da se odvija od nestvarnog do stvarnog i od opceg do pojedinacnog - treba zapamtiti svatko tko stremi djelotvornoj metodologiji. Prva karakteristika znaci da tokom procesa projektiranja postepeno postižemo sve bolje razumjevanje onoga što želimo. Nestvarne kvalitete postaju sve stvarnije. To znaci da je proces po sebi stalno preispitivanje naših ciljeva. Mi ne možemo formulirati na pocetku sve zahtjeve kojima projekat mora dati odgovor. Sami zahtjevi se projektiraju zajedno sa zgradom! To znaci da ispitivanje onoga što želimo kao i onoga što cemo uciniti jeste jedna te ista stvar. Projektiranje je kontinuiran proces ispitivanja cije su granice potpuno poznate tek po završetku projekta."Dakle ne radi se o problemima koji se na najapstraktnijem nivou mogu opisati kao razmatranja o transformacijiproces stanje X -------------------------------> stanje Y. algoritamPri cemu je "X" neko pocetno stanje, "Y" neko završno stanje, a metoda se u biti bavi strelicom (vektorom) medu njima. Takav pristup pretpostavlja da su postojece stanje stvari i konacni cilj poznati, ili da mogu biti lako otkriveni, a da je svrha istraživanja u pronalaženju postupka (procedure, algoritma, skupa pravila) kojim se na najelegantniji nacin provodi transformaciija postojeceg u željeno. Ovaj sistemski, na zadatak orijentirani pristup se pokazao efikasnim u industrijskom dizajnu, u vojnoj i svemirskoj tehnologiji gdje su ciljevi jasni, precizni i jednostavni, dok je složenost istraživanja opreme i proizvodnje (da bi se oni realizirali) izvanredno velika. Medutim, u definiranju ljudske okoline stanje je zapravo obratno: ciljevi su kompleksni i nejasni, dok je složenost proizvodnih sredstava, gledanokomparativno u odnosu na industriju visokih tehnologija, relativno mala. Difuznost ciljeva kod planiranja i projektiranja grada / zgrade je evidentna."Povratna sprega izmedu grada i njegovih stanovnika nije zatvorena, cak niti teoretski,nego otvorena: raznovrsne interakcije ne samo da su moguce nego i izvjesne. (...) Dugacak vremenski raspon se pojavljuje izmedu izgradnje cak i malog projekta i povratne informacije o njegovim efektima. Ne postoji investitor ili tržište koji bi se mogli definirati; prije bi se moglo reci da se radi o mnoštvu investitora i tržišta koji se razlikuju u ekonomskom statusu i stilu života; za koje bi se bez pretjerivanja moglo reci da nastanjuju razne gradove, iako koriste isti fizicki prostor. Pokušaji da se ispitaju smjerovi djelovanja javnom diskusijom su ometani difuznošcu "publike", tj. vremenskom i koncepcijskom udaljenošcu projekata od korisnika." (Heath, Design methods, str. 126 - 134)Projektiranje je ciklicki i iterativni proces. U njemu se u više navrata vraca na pocetni problem svaki puta sa sve vecom tocnošcu. Pri tome se takoder i ponovo definira zadatak koji se mijenja tokom vlastitog razrješavanja.

GRAÐENJE OBJEKATA je medutim proces koji je u biti provodenje uputstava i nacrta, te je mnogo slicnije algoritamskom procesu, dakle procesu koji se dade (jednoznacno) strukturirati, zapisati i kontrolirati. U tom smislu se i izvanredno složeni tehnicki zahtjevi kojima je moguce definirati pocetno stanje i traženi cilj mogu precizno planirati. Npr. poduhvat slanja covjeka na Mjesec koji je poduzela NASA 1961. je bio proveden za 8 godina i bio je zamišljen i pracen algoritamskim metodama zbog odredene (definirane) strukture problema. S druge strane npr. problem projektiranja vikendice, koliko god se cinio jednostavan, ulazi u kategoriju otvorenih problema koji nisu precizno odredeni i kojima rješenje nije jednoznacno niti egzaktno mjerljivo.

POVIJESNI PRIKAZ ODNOSA OBLIKOVATELJA / ARHITEKTAI GRADITELJSTVA(Tko su arhitekti?)(literatura 7, 13, 15, 18)


Christopher Alexander u "Notes on the syntesis of form" svrstava artefakte / zgrade prema nacinu nastajanja u dvije grupe:1. one koje su nastale neosvještenim procesom,2. one koje su nastale svjesnim procesom.Ad. 1. - u neosvještenom procesunastale su zgrade/artefakti koji se razvijaju postupno tokom dugog vremena, (možda tisucljeca) i to spontanom prilagodbom pojedinog tipa. U neosvještenim procesima uci se zanatskim nacinom: pokazivanjem, poticanjem, ponavljanjem, pamcenjem pomocu repetitivnog manuelnog rada i ritualnim fiksiranjem postupaka i procedura (cesto i pratecom pricom ili pjesmom koja omogucava ponavljanje faza rada). Ucenje u neosvještenim procesima je slicno i nacinu na koji djeca uce (npr. govoriti), tj.oponašanju, preuzimanju i pojavnih i nadredenih struktura bez sustavnog razumijevanja sadržaja i meduzavisnosti grade. Bitna karakteristika "zanatskog" nacina ucenja je ucenje na greškama, tj. iskustvena eliminacija krivih postupaka. Metode koje odgovaraju neosvještenom procesu formulacije artefakata su;- pragmaticka i- ikonicka metoda; (Broadbent)Pragmaticka metoda je razvojno gledana zbir pokušaja i grešaka kojima su se stvaraoci u prvim zajednicama služili da bi iz prirucnih sredstava (koža, rogova, šiblja, kamena) definirali prve artefakte (zemunice, kolibe, sjekire, šatore, itd.).Ikonicka metoda je ponavljanje uzorka / artefakta koji je uspostavljen pragmatickom metodom. Uzorci/tipovi zgrada su npr: megaroni, bazilika, rotunda, klaustar, breitfuss, jezuitske crkve, itd.Ad. 2. - svjesni proces"Oblikovatelji" u osvještenim procesima gradenja koncipiraju i zamišljaju zgradu prije samog gradenja i izvan mjesta na kojem se gradi. Oni se služe sustavnim znanjem da bi formulirali svoje zamisli, bilježeci ih na plohi (papira, papirusa, kamena, opeke). Artefakti/zgrade koji su nastali sa namjerom da se ucini (nešto) novo i prepoznatljivo, posljedica su osvještenog procesa stvaranja.Osvješteni procesi oblikovanja/projektiranja proizvod su formalnog procesaobrazovanja.Ucenje se obavlja tumacenjem jasnih, sistematiziranih, hijerarhiziranih pravila (koja se zovu i principi). Uci se na uspješnim primjerima tj. uci se kako da se izbjegnu greške. Ucenje je od rada zaseban proces koji je formaliziran u svim svojim elementima (gradivo, prostor, sredstva za ucenje, odnos ucenika i ucitelja itd.). Metode kojima se služe oblikovatelji/arhitekti u svjesnim procesima su premaBroadbentu: uz pragmaticku i ikonicku, analogne i kanonske.Analogna metoda je nacin da se prethodni poznati uzorak/tip koristi za novonastale potrebe/namjene. Npr. bazilica urbana - rano kršcanska crkva ili tvornicka hala - sportska dvorana, ili hotel - staracki dom - studentski dom. (Sposobnost usavršavanja domišljenog tipa proizvoda (uzorka) je najsnažnija karakteristika ljudske poduzimljivosti. To je evidentnije kod industrijskih proizvoda nego u arhitekturi i dovoljno je pogledati npr. automobil ili avion da se shvati koliko je ljudski mozak u kolektivnom djelovanju podobniji za razvijanje nego za izmišljanje. Opcenito se može reci da postoji vrlo mali broj ljudi koji su u stanju generirati ideje i bitno veci, pretežni koji ih je u stanju provoditi. Sposobnost uocavanja novih mogucnosti i više od toga generiranja novih ideja nije u neposrednoj povezanosti niti sa mjerljivom inteligencijom, niti sa stupnjem obrazovanja, nego više sa nacinom na koji se misli o problemu (E. de Bono: "Mechanisme of Mind")). Kanonske metode su zasnovane na principima pravilnosti i reda koji su cesto predstavljeni mrežom/rasterom koji pokriva cijelu plohu ili citav zamišljeni prostor. Proporcionalni sustavi (redovi, modularna koordinacija) daju arhitektu autoritet za mnoge odluke koje se ticu oblika. Mnogi sljedbenici Lé Corbusiera, Ludwig Mies van der Rohea, oponašali su uz njihove detalje i kanone kojima su se oni služili. (Modulor, lignes regulatrices, ritmiziranu konstruktivnu mrežu kod LC; ravni krov, procelje bez strehe, horizontalni prozor, itd; slobodni plan; jednolicni prostorni raster kod LMR; dekonstrukcija kod Z. Hadid, itd.). I Mies sam je u zadnjoj fazi stvaralaštva koristio svoje kanonske principe (mreže) kao glavni autoritet uredenja prostora: "Stavio sam mrežu preko cijelog sveucilišta; to je bila uglavnom mehanicka pomoc. Poslije toga mi više nismo trebali razmišljati gdje da stavimo stupove. Stavili smo ih na sjecišta mreže, posvuda...". (LMR - IIT campus 1956.)Arhitekti poduzetnici


Oblikovatelji koji se pojavljuju u osvještenim procesima gradenja kao osobe koje prije vremena i izvan mjesta gradnje koncipiraju njezin oblik i tok služeci se analognim i kanonskim metodama bivaju prepoznati i traženi prvenstveno zbog svoje sposobnosti da organiziraju i poduzmu gradnju. Takav status i djelokrug rada arhitekta vidljiv je iz teoretskih djela koja su formulirala opseg prakse do kraja XVIII st. Vitruvius i Palladio govore o integralnom umijecu koncipiranja i organizacije gradnje: o urbanizmu i redovima, kopanju kamena, pecenju opeke, vapna itd. Povijesno gledano arhitekt (oblikovatelj) i protomagister (organizator gradnje) bili su jedna te ista osoba. Arhitekti nisu samo izvodili zgrade nego i sve ostale gradevine (fortifikacije, mostove, kanale, puteve, i sl.) Tehnicki, estetski, produkcioni i ostali principi bili su ravnopravno zastupani i u teorijama arhitekture/gradenja i u prakticnom znanju arhitekta/graditelja. U našoj zemlji je sve do kraja II svjetskog rata arhitektonska praksa bila vezana sa poduzetništvom. Svi veliki hrvatski arhitekti u tom periodu osim Kovacica, Iblera iWeissmanna su bili i izvoditelji: Felbinger, Henigsberg, Deutsch, Klein, Jambrišak, Grahori, Bollé, Neumann, Erlich, Haberle, Bauer, Planic, itd. Nakon II svjetskog rata prekinut je takav nacin obavljanja arhitektonske prakse. Razlozi su s jedne strane pretežno ležali u vladajucem ideološkom konceptu, ali i u potrebi za masovnom produkcijom kao i u samoj idejnoj biti Modernog pokreta. U zapadnim zemljama, osobito onima koje nisu bile ratom razorene, taj proces odvajanja arhitekata od poduzetništva nije se nasilno ostvarivao nego je njihov odnos (arhitekta i poduzetnika) bio postupno reguliran. Niskogradnja i visokogradnja - TEHNIKA I UMJETNOST Razdvajanje niskogradnje od visokogradnje zapoceto je osnivanjem Ecole polytechnique 1794. u Parizu sa odjelima za mostove, ceste, rudnike, artiljeriju i gradnju utvrda. Iz EP razvili su se inžinjerstvo i tehnicki fakulteti koji na pretpostavkama fizikalne i tehnološke odredenosti projektantskog djelovanja formuliraju TEHNICKI DETERMINIRANE gradevine. Arhitekti se medutim obrazuju kroz rad (zanatski nacin) u atelierima koji su privatni i neovisni od škole (Akademije) gdje su se predavali teoretski predmeti (prvenstveno Povijest arhitektonskih oblika i sl.). Taj organizacioni sustav naobrazbe uspostavljen je sredinoCm XVIII st. od kada se uz Prix de Rome raspisuje više natjecaja za studente.Svi radovi na natjecajima trebaju demonstrirati uspješnu primjenu principa (predavanih na Akademiji) na arhitektonski projekt (izraden u atelieru). (I današnji sustav fakultetske naobrazbe odgovara toj podjeli i vecina suvremenih arhitektonskih škola ima majoritet nastave u vježbama iz projektiranja (studio, atelier) sa nadopunom teoretskih informacija). Tijekom XIX st. u EBA se razvijaju apstraktne kanonske metode zasnovane na interpretaciji povijesnih stilova. Ostale škole XIX st. su kao i EBA bile odredene ESTETSKIM DETERMINIZMOM i akademizmom. Tako se tijekom XIX st. uspostavila prividna suprotnost izmedu tehnike i umjetnosti u arhitekturi. U XX st. pokreti unutar Moderne arhitekture pokušavaju nadvladati tu prividnu suprotnost.1. "Bauhaus"(ciju je organizaciju i principe postavio W. Gropius) uticao je ne samo na razvoj moderne arhitekture nego i suvremenog industrijskog designa."Samo kroz trajni dodir sa novim tehnikama, materijalima i nacinima njihovog korištenja, kreativna individua može nauciti kako da dovede projektirane / dizajnirane objekte u živi odnos sa tradicijom i kako da iz tog položaja razvije novi odnos prema projektiranju/dizajniranju.....".2. CIAM1928. u deklaraciji La Sarraz prihvaca ideje svog osnivaca (LC) kao univerzalnu teoretsku podlogu buduce arhitekture:"Ideja moderne arhitekture ukljucuje vezu izmedu fenomena arhitekture i opceg ekonomskog sustava(...) Najucinkovitija metoda proizvodnje je ona koja proizlazi iz racionalizacije (R) i standardizacije (S). R i S djeluju neposredno na radne metode i u modernoj arhitekturi (koncepcija) i u gradevinskoj industriji (realizacija). R i S djeluju na tri nacina: traže od arhitektonske koncepcije da vodi pojednostavljenju radnihmetoda na gradilištu i u tvornici,

b) gradevinskim tvrtkama omogucuju smanjenje izucene radne snage; R i S .vode do zapošljavanja manje obrazovanih radnika koje rukovode visokospecijalizirani tehnicari.

c) od potrošaca se ocekuje revizija zahtjeva u smislu prilagodbe novim uvjetima društvenog života. Takva revizija ce se ocitovati u smanjivanju izvjesnih individualnih potreba (...); dobrobit


ove redukcije ce biti u povecanom zadovoljavanju veceg broja ljudi koje su danas još nezadovoljene."

Moderna arhitektura je imala jasno izražen socijalni koncept i to izrazito ljevicarski. Egalitarizam je bio smatran nužnom i prirodnom posljedicom industrijalizacije graditeljstva. R i S su bila sredstva da se taj produkcioni i socijalni koncept cim lakše i brže provede. Sinteza tehnike i umjetnosti provodila se pod pretpostavkom da tehnicki definirani artefakti (brodovi, avioni, automobili) imaju i estetske (umjetnicke) kvalitete superiorne produkciji "službene" etablirane umjetnosti akademizma. Ubrzo nakon 20-tih godina Moderna je postala stil u kojem su se tehnicka esteticnost, prividna jednostavnost i apstraktnost izraza precrtavale kao likovne odrednice pripadnosti novoj progresivnoj arhitekturi. Za planiranje i organizaciju gradenja posebno su važne ideje R i S koje su odredile u velikoj mjeri gradevinsku proizvodnju, tj. izražajna sredstva današnje arhitekture. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA, ZAKON O PROSTORNOM UREÐENJUI ZAKON O GRADNJI(literatura 1, 2)Redoslijed izrade dokumentacije i ishodenja dozvola:1. Investicioni program definira približnu velicinu buduce gradevine, radni proces, broj zaposlenih, broj korisnika, tehnološki proces, potrebe za energijom, komunikacijama (elektronickim, fizickim), cijenu izvedbe, nacin održavanja, eventualne pretpostavljene profite kod prodaje ili iznajmljivanja, i ostale elemente sustava financiranja. Investicioni programa takoder nacelno sagledava:- uticaj okoline na buducu gradevinu,- uticaj buduce gradevine na okolinu (konzervatorska, ekološka, prometna, itd. pitanja).Prioriteti kod definiranja buduce zgrade /investicijskog programa su razliciti kod privatnih i korporacijskih od državnih investitora. Privatni i korporacijski investitori u nacelu traže tocnu projekciju troškova u vrlo ranim fazama projektiranja, te vrlo kratke rokove izmedu odluke i realizacije, te brzurealizaciju zbog (hipotekarnog ) kredita. Državni investitori grade iz proracuna, zainteresirani su za cim manje administrativnih, pravnih i tehnickih problema tokom gradnje.Manje im je bitna cijena i rok. 2. Idejno rješenje / Idejni projekt( IR/IP)Idejno rješenje u M 1 : 200 ili 1 : 500 pokazuje osnovne prostorno organizacione I oblikovne elemente zgrade.Koristi se kod ishodenja lokacijskih dozvola za zgrade koje trebaju i gradevinsku dozvolu. Za zgrade koje se mogu graditi samo temeljem lokacijske dozvole, a radi se o jednostavnim gradevinama ( garaže, spremišta,drvarnice i sl. do 50 m2,gospodarske gradevine do 100 m2, potporni zidovi do 1,5 m visine,grobnice, kiosci do 12m2 i sl. ) izraduje se idejni projekt. Zgrade kompleksne prostorne organizacije i tehnološke opremljenosti ( npr. bolnice, fakulteti,muzeji i sl.)takoder se rješavaju na razini idejnog projekta.Idejni projekt ispituje moguca tehnicka rješenja i nastoji optimirati odabir tih rješenja u odnosu na unutrašnju strukturu zgrade i u odnosu na datosti lokacije Osnovna mu je zadaca da definira distribuciju prostora i namjena, te osnovni oblikovni karakter zgrade. Idejni projekt se takoder izraduje kod kompleksnih zgrada radi uskladenja tehnickih podsustava zgrade ( konstrukcija I instalacije ) sa prostorno oblikovnim rješenjem.Idejni projekt omogucava tocnu definiciju projektnog zadatka i gradevinskog programa za izradu Glavnog projekta. Kod kompleksnijih zgrada Idejnim projektom se rješava i koncepcija konstruktivnog rješenja. Instalacijski sistemi se obraduju u idejnom projektu ukoliko su posebno složeni, (industrijski pogoni, složene klimatizacije, oborinske i fekalne vode u priobalnoj gradnji, itd.) odnosno kada za njihovo rješavanje trebaju zasebni volumeni i prostori u zgradi (strojarnice, spušteni stropovi, itd.) Idejni projekt se izraduje u M 1:200 ili 1:100 i sadrži: nacrte, izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom gradevine sa ucrtanim susjednim gradevinama, tehnicki opis, podatke iz geotehnickih i drugih istražnih radova, pokazatelje ispravnostitehnickog rješenja mehanicke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrbe vodom, odvodnje, nacin prikljucenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.) 3. Lokacijsku dozvolu ( LD ) izdaje županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba za poslove prostornog uredenja, Definira:oblik i velicinu gradevne cestice,odnosno obuhvat zahvata u prostoru, položaj gradevine na gradevnoj cestici, velicinu i površinu gradevine (na katastarskoj karti 1:1000), oblikovanje gradevine,namjenu gradevine,uredenje gradevne cestice, prikljucke gradevne cestice odnosno gradevine na infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektrika, PTT, plin, toplovod, kolni pristup, pješacki pristup),nacin odvoženja smeca, uvjeti vatrozaštite, itd. LD takoder definira nacin rješavanja


problema vezanih na zaštitu okoline (graditeljsko nasljede, spomenici prirode, vodotoci i podzemne vode, ostali problemi sanitacije i higijenske zaštite). Sve podatke vezane na gore navedene probleme daju nadležne službe (gradske/opcinske strucne službe, komunalna poduzeca, zavodi za urbanizam, zavodi za zaštitu spomenika kulture i prirode, vodoprivredne orgnizacije, MUP – vatrogasna brigada, zavodi za zaštitu zdravlja, itd.) u obliku tzv. predsuglasnosti odnosno tehnickih uvjeta za projektiranje. Kod izrade strucnih podloga za LD potrebno je izraditi programsku skicu /idejno rješenje, te ishoditi suglasnost svih susjeda. Strucni elaborat za LD sastoji se od : situacije na katastarskom planu 1:1000,programske skice/idejnog rješenja 1:500, 1:200, obrazloženja projekta sa opisom funkcionalnih rješenja, osnovnim energetskim, telekomunikacijskim i infrastrukturnim parametrima. Prilaže se i izvadak iz katastarskog plana , dokazi o vlasništvu zemljišta/gradevine , suglasnosti susjeda, punomoci, itd. Za jednostavnije gradevine (garaže,spremišta,drvarnice i sl.) može se pristupiti gradnjitemeljem LD (nije potrebna gradevna dozvola), te se u tom slucaju zahtjevu za LD prilaže idejni projekt,te dokaz o pravu vlasništva zemljišta/gradevine. LD se izdaje prema Zakonu o prostornom uredenju u skladu sa urbanistickim planovima višeg reda ( urbanisticki plan uredenja, generalni plan uredenja, prostorni planovi ).Za novogradnje na podrucju za koje je donesen Detaljni plan uredenja prostora nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, buduci da su oblikovni i tehnicki uvjeti gradenja definirani planom pa se može odmah pristupiti izradi glavnog projekta temeljem tih uvjeta.4. Glavni projekt (GP) je skup medusobno uskladenih projekata kojima se daje tehnicko rješenje gradevine. Sastavni dio glavnog projekta jest LD ili izvod iz detaljnog plana i posebni uvjeti gradenja.Ovisno o tehnickoj strukturi gradevine, glavni projekt može sadržavati više projekata: - Arhitektonski projekt,- Gradevinski (konstruktivni) projekt,- Projekt instalacija:I Hidrotehnicke instalacije-vodovod (sanitarni, tehnološki, hidranska mreža)-kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnološka)II Elektroinstalacije- jaka struja- slaba struja (zvono, interfon, portafon, telefon, kompjuterska instalacija) antenski sustavi (zemaljski,satelistski,kabelski ) i tehnicka zaštita-gromobranIII Termotehnicke instalacije:-grijanje i priprema tople vode-ventilacija-klimatizacijaIV PlinV Dizala (osobna, teretna i maloteretna)VI Ostali instalacijski radovi- Projekt ugradnje opreme- Druge potrebne vrste projekata (projekt temeljenja, tehnološki projekt, projekt krajobraznog uredenja i dr.)Svaki od gore navedenih projekata izraduje se na osnovi projektnog zadatka koji definira strucna služba investitora odnosno investitor u dogovoru s projektantima i ovisno o vrsti gradevine a sadrži:- nacrte,- tehnicki opis koji mora sadržavati :- projektni zadatak,- opis lokacije (tlo, prikljucci, zelenilo, itd.),- detaljni opis i obrazloženje projektnog rješenja (dispozicija prostora, funkcionalne veze, obrada ploha; konstruktivni sistem, materijali; izbor instalacijskih sistema, izbor opreme, itd.),- detaljni opis primjenjenih tehnickih rješenja sa obrazloženjem ugradbenih elemenata/podsistema (nosiva konstrukcija, pregradni zidovi, podovi, prozori, vrata, fasade, krov),- popis zakona, normi i propisa primjenjenih kod projektiranja,- iskaz kolicina, (površine, presjeci, energija i sl.).- procjenu troškova gradnje,- podatke o geotehnickim i drugim istražnim radovima,


- proracun mehanicke otpornosti i stabilnosti , hidraulike ,energetike,fizikalnih svojstava i dr. kojima se dokazuje da je gradevina projektirana prema odredbama Zakona o gradnji- program kontrole i osiguranja kakvoce- elaborat postupanja sa opasnim otpadom,- izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom gradevine i ucrtanim susjednim gradevinama,- posebne tehnicke uvjete gradnje i nacin zbrinjavanja gradevnog otpada,- plan posebnih dijelova zgrade ( projekt etažiranja - u arhitektonskom projektu).Svi ti projekti trebaju biti izradeni prema tehnickim uvjetima iz lokacijske dozvole, kao i zakonima i normama koje se odnose na to tehnicko podrucje (Pravilnik o betonu i armiranom betonu, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o zaštiti od požara, Hrvatske norme i sl., Pravilnici za projektiranje zdravstvenih objekata, ugostiteljskih, trgovackih, školskih, predškolskih, itd.).Uskladenost gl.projekta sa Zakonom i normama ovjerava projektant izjavom koja je sastavni dio glavnog projekta. Projekte medusobno uskladuje glavni projektant ,koji je ovlašteni projektant, (kod zgrada redovito je odgovorni projektant arhitekt, a kod projekata niskogradnje odgovorni projektant gradevinskog projekta).5. Gradevnu dozvolu ( GD )izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove graditeljstva na osnovu sljedecih dokumenata:

a) dokaza o vlasništvu ili o pravu korištenja nad nekretninom na kojoj se gradi i to u nacelu važecom kopijom z.k. uloška ili ugovor/ odluka nadležne vlasti na temelju koje investitor stekao pravo vlasništva,prava gradenja ili pravo služnosti

b) Glavnog projekta, c) pozitivne revizije pojedinih projekata iz Glavnog projekta, iz aspekata: � mehanicke otpornosti i stabilnosti - za zgrade vece od 500 m2ili sa rasponima vecim od 10 m, zaštite od buke i vibracija - za zgrade vece od 500 m2odnosno one u kojima su uredaji koji razvijaju više od 70 dB� uštede toplinske energije - za zgrade vece od 500 m2koje su grijane, d) suglasnosti svih komunalnih i gradskih/opcinskih strucnih službi koje su sudjelovale u definiranju tehnickih uvjeta u LD (gradski urbanisticki zavod, sekretarijat za promet, konzervatorska služba, služba zaštite spomenika prirode, vodovod, kanalizacija, cistoca, elektra, PTT, plinara, vodoprivreda, zavod za zaštitu zdravlja, MUP - vatrogasna brigada). e) dokaza o placanju takse za izdavanje Gradevne dozvole. Nakon izdavanja Gradevne dozvole i nakon njene pravomocnosti (15 dana) može se zapoceti gradenje u roku od 2 godine. Graditi se mora u skladu s Gradevnom dozvolom i svim njenim tehnickim i imovinsko-pravnim estetskim aspektimaGradevna dozvola nije potrebna za gradnju pomocnih gradevina ( garaže, spremišta, drvarnice i sl.površine do 50 m2) , gospodarskih gradevina ( površine do 100 m2), gradnje potpornih zidova do visine 1,5 m, grobnice, kiosci ( do 12 m2), vrtne sjenice, spremnici naftnog plina, djecja igrališta, ograde visine do 1,8 m, nadstrešnice, reklamni panoi, privremene gradevine za potrebe javnh manifestacija, uredenje okucnice i sl.6. Troškovnici nisu sastavni dio Glavnog projekta, tj. nisu dio zakonom propisane obavezne dokumentacije. Oni su dokumenti potrebni za stvaranje ugovornog odnosa (ugovora o gradenju) izmedu investitora i izvoditelja, za pripremu gradnje i izvodenje gradnje. Izraduje ih u pravilu projektant unoseci u njih opise pojedinih radova i kolicina predvidenih projektom (glavnim ili izvedbenim). Projektant je odgovoran za približnu tocnost kolicine radova ± 5%, ali i za potpunost troškovnika u smislu obuhvacanja svih radova potrebnih da se provedu projektirana tehnicka rješenja. Cijena radova ustanovljuje se licitacijom (jeftimbom) ili neposrednom pogodbom sa izvoditeljem. Projektant može dati tzv. projektantske cijene na osnovu iskustveno poznatih uprosjecenih cijena kao smjernicu investitoru prije pogodbe ili licitacije. Troškovnici se mogu izradivati na osnovi idejnog glavnog ili izvedbenog projekta. Za uspješno vodenje investicija nužno je da budu cim tocniji tj. da su izradeni na osnovi izvedbenih projekata.7. Izvedbeni projekt se izraduje u skladu s glavnim projektom. U nacelu se izraduje samo

arhitektonski i konstruktivni izvedbeni projekt u M 1:50 i vecem. U arhitektonskom projektu izraduju se planovi oplate, te ostali nacrti potrebni za izvedbu gradevinskih i zanatskih radova (detalji, izvedbeni projekt metalnih fasada, montažnih pregradnih stijena, oplocenja, stolarije, bravarije, itd.) Izvedbeni projekt konstrukcije sastoji se od planova savijanja armature sa iskazom kolicina, te od izvedbenih nacrta metalnih/drvenih konstrukcija. Sukladnost izvedbenog projekta sa glavnim projektom potvrduje projektant glavnog projekta.


8. Projekt unutrašnjeg uredenja sastoji se od:� dispozicija namještaja i opreme,� mikrolokacija prikljucaka svih instalacionih sistema,� projekta spuštenih stropova,� projekta / odabira podnih i zidnih obloga,� odabira / projekta namještaja,� odabira opreme,� odabira svih ostalih završnih materijala, faktura i boja,� odabira (projekta) rasvjetnih tijela. GRAÐENJEPrije pocetka gradnje potrebno je urediti gradilište :-ograditi gradilište radi sprecavanja nekontroliranog pristupa-gradilište oznaciti plocom koja sadrži ime/tvrtku investitora, projektanta i izvodaca,naziv i vrstu gradevine,podatke o dozvoli na temelju koje se gradi.- za privremeno zauzimanje javnih prometnih površina investitor ili izvodac mora ishoditi odobrenje- pripremni radovi mogu se izvoditi na susjednom zemljištu samo uz prethodnu suglasnost vlasnika tog zemljišta,-sve privremene gradevine ,oprema gradilišta,neutrošeni gradevni i drugi materijal moraju biti uklonjeni,a prilaz i zemljište u podrucju gradilišta mora biti dovedeno u uredno stanje prije izdavanja UD.-na gradilištu treba predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onecišcenja, zaštitu od prekomjerne buke,zaštitu tla i podzemnih voda od onecišcenja i ostale mjere za zaštitu zdravlja ljudi.Na gradilištu izvodac mora imati slijedecu dokumentaciju :-rješenje o upisu u sudski registar-akt o imenovanju odgovorne osobe-gradevnu dozvolu sa GP-izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama-gradevni dnevnik-dokumentaciju o ispitivanju ugradenih materijala,gradevnih proizvoda i opreme-elaborat o iskolcenju gradevine9. Uporabna dozvola izdaje se temeljem tehnickog pregleda kojim se utvrduje da je zgrada izgradena u skladu sa Gradevnom dozvolom, zakonima i propisima.Tehnicki pregled gradevine vrši povjerenstvo ciji clanovi su strucni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela državne uprave koja su izdala posebne uvjete i potvrde o uskladenosti gl. / idejnog projekta sa posebnim uvjetima. Tehnickim pregledom utvrduje se je li gradevina izgradena u skladu s gradevnom dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom. Nakon UD slijedi primopredaja zgrade i upis u zemljišne knjige.SUDIONICI U PROCESU GRAÐENJA su Zakonom o gradni definirani kao:a) Investitor je pravna ili fizicka osoba u cije ime se gradi gradevina, koja mora projektiranje, gradenje i nadzor povjeriti osobama registriranima za obavljanje tih djelatnosti. Osnovni uvjet da bi neka pravna osoba mogla biti investitor je, u smislu Zakona o gradenju, da je vlasnik ili od vlasnika ovlašteni korisnik/posjednik nekretnine na kojoj se gradi (parcele ili zgrade). On je najodgovornija osoba (financijski, prekršajno i krivicno) u postupku gradenja.b) Projektirati može osoba ovlaštena za projektiranje - projektant – sukladno posebnom zakonu i propisima donijetim na temelju tog zakona. Ukoliko u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnog projektanta, koji je odgovoran za cjelovitost i medusobnu uskladenost projekata. Ovlašteni arhitekt/ovlašteni inženjer stjece pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. c) Revident obavlja kontrolu projekata vece složenosti .Može je obavljati samo ovlašteni arhitekt sa 10 godina radnog iskustva u struci ,na poslovima projektiranja složenijih gradevina.Imenuje ga ministar.d) Graditi ili izvoditi može registrirana pravna ili fizicka osoba - izvodac. Ako sudjeluje više izvoditelja investitor imenuje izvodaca odgovornog za koordinaciju. Izvoditelj je dužan:� raditi u skladu sa GD i na nacin da osigurava "pouzdanost", stabilnost, trajnost i ostale zakonom propisane fizicke i ostale kvalitete,


� ugradivati materijale i opremu zakonskim i projektom propisane kvalitete,� osiguravati dokaze o kvaliteti radova/opreme (ateste). Izvodac imenuje glavnog inženjera gradilišta (vss + 5 godina radnog iskustva +strucni ispit),odnosno inženjera gradilišta ( vss+3 godine radnog iskustva + strucni ispit ) ili voditelja gradilišta ( sss + 5 godina radnog iskustva + strucni ispit ) u svojstvuodgovorne osobe koja vodi gradnju,odnosno pojedine radove.e)Nadzorni inženjerStrucni nadzor u ime investitora obavlja osoba ovlaštena za provedbu strucnog nadzora gradnje . Nadzorni inženjer provjerava da se gradi u skladu sa Gradevnom dozvolom, Zakonom, zakonski i projektom propisanom kvalitetom radova, te provjerava kolicine izvedenih radova.U slucaju izvodenja više vrsta radova na odredenoj gradevini, nadzorni inženjer može angažirati nadzorne inženjere odgovarajuce struke za te radove. U tom slucaju glavni nadzorni inženjer, kojeg imenuje investitor , je odgovoran za cjelovitost i medusobnu uskladenost strucnog nadzora gradnje.

REDOSLJED I MEÐUZAVISNOST RADOVAKarakteristike gradevinske proizvodnje1.PRIPREMNI RADOVI:1. 1. Odluka o investiranju / investicioni program1. 2. Geodetska snimanja / geomehanicka istraživanja1. 3. Idejni projekt / lokacijska dozvola1. 4. Glavni projekt / Gradevna dozvola1. 5. Izvedbeni projekt / Projekt unutrašnjeg uredenja / Projekt uredenja okoliša1. 6. Licitacija - izbor izvodaca2. IZGRADNJA

GRAĐEVINSKI RADOVI

INSTALAC.RADOVI OSOBINE

2.1 PripremaGradilišta

rušenja, demontaže,izgradnja: uprave,sanitarija, garderoba,skladišta, dizalice,ograde, puteva

Privremeniprikljucci: elektrika, ptt,voda, kanalizacija

konzekutivnefaze izgradnje• gradevinskiradovi

2.2. Iskopi široki iskop, iskop temelja, rovova i okana

• nemazanatskihradova

2.3. Konstrukcije ispod zemlje

betoniranja temelja inadtemeljnog zida,okana kanalizacije

Temeljni uzemljivac(gromobran) temeljna kanalizacija

• niskastrucnost• ovisnost ovremenskim uvjetima

2.4. Izolacija podruma

uvjetima

hidroizolacije,drenaže drenažna kanalizacija


gradevinski radovi: instalacijski radovi:osobine:

2.1. Priprema gradilišta rušenja, demontaže,izgradnja: uprave, sanitarija, garderoba, skladišta, dizalice, ograde, putevaprivremeni prikljucci: elektrika, ptt,voda, kanalizacija

konzekutivne faze izgradnje• gradevinski radovi

2.2. Iskopi široki iskop, iskoptemelja, rovova i okana

• nema zanatskih radova2.3. Konstrukcije ispod zemlje

betoniranja temelja i nadtemeljnog zida, okana kanalizacijetemeljni uzemljivac (gromobran) temeljna kanalizacija

• niska strucnost• ovisnost o vremenskim

2.4. Izolacija podrumahidroizolacije, drenaže, drenažna kanalizacija

2.5. Horizontalne nosive konstrukcijeAB monolitneAB polumontažneAB montažne,metalne ili drvene gibljive cijevi

razvodaelektroinstalacija(AB)• upotrebateških lokalnihmaterijala2.6. VertikalnenosivekonstrukcijeAB zid / stupzidovi opekavertikalagromobrana,gibljive cijevirazvodaelektroinstalacija• 20 - 25 %troškovagradnje2.7=2.52.8. Krov AB konstrukcija /tesarska / metalnaantena,

a) gromobranizanatski radovi: instalacijski radovi osobine:2.9. Zatvaranjezgradepokrov, lim,


izolacije, metalniprozori i fasade,drveni prozori,fasadakonacni prikljucci:vodovod,kanalizacija,elektricna energija,telefon, plinsimultane fazeizgradnje• zanatski i2.10. Unutarnjirasporedprostorapregradni zidovi(mokri/montažni)konstrukcijaspuštenih stropovarazvod instalacija:centralno grijanje,hladenje, ventilacijai klimatizacija,vodovod ikanalizacija, jaka islaba struja,(probna montažaogrijevnih irashladnih tijela)tlacne, tople,naponske probemrežainstalacijskiradovi• visokostrucnaradna snaga• neovisnost ovremenskimuvjetima2.11. Završneobradežbuka/ montažaploca na zidovežbuka/ montažaploca na stropovesuhe i mokrepodloge podovademontažaogrijevnih irashladnih tijela• laganimaterijali(transport jeftin,svjetsko tržište)2.12. Mokrezavršneobradekamen, keramika,terazzo, licenjemontaža radijatora,rashladnih uredaja,


uticnica, senzora• 75 -80% cijenegradenja2.13. Suhezavršneobradeparket, tepisi,tapete, unutarnjavrata, obloge itd.Montaža sanitarija,vodovodniharmatura, rasvjetnihtijela2.14. Oprema montaža ugradenognamještajamontaža strojeva iuredaja3.PRIMOPREDAJA3.1.tehnicki prijem (kolaudacija)3.2.okoncani obracun3.3.uporabna dozvola3.4.preuzimanje zgrade3.5.upis u zemljišne knjige

RAZVOJ TEHNIKA I TEHNOLOGIJA RADA(literatura 5, 8)A) Radje svrsishodna ljudska djelatnost. Covjek je glavni akter procesa rada. On ima pred sobvom cilj ili svrhu koju želi ostvariti svojim radom. Svakom radu predhodi unaprijed zamišljen ili projektiran cilj i namjera i upravo je predhodno planiranje, zamišljanje ili projektiranje presudna oznaka ljudskog rada.B) Sredstvo za radje neka stvar ili skup stvari koje covjek "stavlja izmedu sebe i predmeta rada, a služe mu kao sprovodnici njegove djelatnosti na tom predmetu" (Marx). Ta su sredstva isprva jednostavna (štap, kamen, luk i sl.), da bi se s vremenom stalno usavršavala. Od promjena i usavršavanja tih sredstava ovise promjene koje se dogadaju u gospodarstvu. Te promjene izazivaju drugaciji poredak i raspored u radu, od njih neposredno ovise efekti rada, prednost jednih radnika nad drugima, a onda, dakako, iza toga izviru razlicite socijalne pozicije pojedinaca i društvenih grupa. C) Predmeti radamogu biti prirodna materija koju covjek nalazi oko sebe (npr. drvo, kamen, pijesak, rudaca i sl.), ali to mogu biti i neki predmeti koji su rezultat primarne obrade, nakon cega ce poslužiti za daljnju finalnu proizvodnju (npr. sirovo željezo, daska, cement isl.). Takve predmete, koji su proizvod ranijeg procesa rada, a služe za daljnju obradu i primjenu, nazivamo sirovinama. Predmeti rada, narocito sirovine, doživljavaju takoder stalne promjene u odnosu na nacin i efekte rada. Sirovine postaju sve podesnije i raznolikije, što omogucava veci asortiman proizvoda. Ono, medutim, što se dogada u suvremeno doba u okviru znanstveno-tehnicke revolucije oznacava revolucionarnu promjenu upravo u pogledu predmeta rada. Nisu više ograniceni kvalitetom, kolicinom i svojstvima prirodnog materijala i sirovina, vec ih se na sinteticki nacin proizvodi u željenim kolicinama i svojstvima. Proces rada kao kombinacija svih navedenih elemenata može se svesti na D)tehnicko organizacioni i E) socijalno-ekonomski aspekt.D) Tehnicko-organizacioni aspekt radaTehnicko-organizacioni aspekt rada predstavlja karakteristicnu strukturu radnih funkcija, ovisno o sredstvima za rad, predmetima rada i kvalifikacijama, tj. intelektualnim i fizickim mogucnostima radnika. U novije vrijeme ovdje igra narocitu ulogu stupanj primjene znanosti, automatizacija, robotizacija, kibernetika, stvaralaštvo u radu, odnos umnog i fizickog rada i sl.E) Socijalno-ekonomski aspekti rada


iskazuju se kroz raznolike veze i odnose koji se stvaraju u toku radnog procesa ili možda tocnije, u kojima se taj proces rada odvija. U tom se kompleksu isticu: opci odnos covjeka i rada (cjeloviti, parcijalni, stvaralacki, otudeni rad i sl.) zatim odnosipojedinih radnika i radnih grupa, ukljucujuci sve moguce varijante medusobne ovisnosti koje diktira efikasnost i logika organizacije i, napokon, svi oblici socijalnih razlika na mikro i makro planu društvene organizacije (oblici vlasništva, ekonomska, politicka i svaka druga vrsta prinude, eksploatacije i sl.). Tehnicko organizacioni i socijalno ekonomski aspekti ili komponente medusobno su povezani i uzajamno se uvjetuju. Uobicajena je podjela na fizicki i intelektualni rad. Kriterij za ovu podjelu nije moguce sasvim tocno odrediti, jer je gotovo nemoguce stvarno odvojiti ili sasvim iskljužiti jednu od ove dvije dimenzije ljudske djelatnosti u bilo kojem radnom procesu. Nema, naime nikakve sumnje da svaki intelektualni rad izaziva izvjesno fizicko naprezanje i obrnuto. Ova se podjela zato vrši prema kriteriju ili procjeni, koja se sposobnost (intelektualna ili fizicka) pretežno koristi u nekom procesu rada. Uostalom ova vrsta podjele javlja se relativno kasno, a postaje znacajna tek pojavom naucne organizacije rada u dvadesetom stoljecu. Ova podjela reflektira i svojevrstan antagonisticki odnos. Intelektualni rad je privilegija i svojstvo elitnih društvenih klasa i slojeva, dok je fizicki rad po tradiciji nešto niže, necasno i ponižavajuce.Tehnika i tehnologija proizvodnjeO radu ili proizvodnji mogu se generalno uzevši, postaviti dva bitna pitanja: što se proizvodi, odnosno, cime i kako se proizvodi. Moguca su i druga pitanja, npr. zašto se proizvodi i sl., ali za našu je svrhu dovoljno da se ostane iskljucivo u okvirima pitanja cime i kako se proizvodi. Ta pitanja upucuju na nacin proizvodnje, tj. na tehniku i tehnologiju proizvodnje. Pojam tehnika ima više znacenja. Izvorno znacenje dolazi od grcke rijeci "tehne" (τεχνh) = vještina, umijece. Tako se i danas ovaj pojam upotrebljava u širem smislu, kao npr. tehnika crtanja, sviranja, plesa, baratanja loptom i sl. U užem smislu rijeci pojmom tehnika želi se oznaciti skup svih sredstava za rad i svih radnih procesa kojima se covjek služi u proizvodnji.Pojam tehnologija (od grckog "tehne" (τεχνh)= umijece i "logia" (λογι a) = znanost) upotrebljava se danas u dva znacenja:

a. nauka ili skup znanja i vještine o fizikalnim, kemijskim, mehanickim i drugim postupcima obvrade i prerade sirovina, i

b. skup, logicka povezanost i redoslijed razlicitih postupaka ili tehnika u jedinstven proces, koji se primjenjuje u nekoj proizvodnji. U tom se slucaju redovito govori o tehnološkom procesu.

Proizvodna sredstvaAlati i strojeviTehnološki razvoj covjecanstva može se podijeliti na dvije razlicite epohe: epohu alata i epohu stroja.Njihovo vremensko trajanje sasvim je nesrazmjerno: dok epoha alata traje milenijima, odnosno, od postanka covjeka i covjecanstva sve do kraja 18. st. naše ere, epoha stroja traje tek nekih 200-tinjak godina (James Watt, 1785.)."Bitna razlika izmedu stroja i oruda (alata) sastoji se u tome u kolikom je stupnju operacija nezavisna od vještine i pokretacke snage operatora: orude (alat) je prikladno za rukovanje, a stroj za automatsku radnju. Stupanj složenosti nije važan: jer, ljudska ruka i oko, kad upotrebljavaju orude, obavljaju komplicirane radnje koje, po svojoj funkciji, odgovaraju radnjama veoma razvijenog stroja: s druge strane, postoje visokoefikasni strojevi, kao što je mehanicki malj, koji vrše veoma jednostavne zahvate pomocu relativno jednostavnog mehanizma. Razlika izmeduoruda i strojeva sastoji se prvenstveno u stupnju dostignutog automatizma: strucni rukovodilac orudem postaje tocniji i vice automatski - ukratko više mehanicki, kad se njegovi prvobitno voljni pokreti svedu na reflekse: a s druge strane, cak i nanajpotpunije automatiziranom stroju negdje mora intervenirati svjesno sudjelovanje ljudskog agenta, na pocetku i na kraju procesa, najprije u originalnom nacrtu i konacno u otklanjanju kvarova i vršenju popravaka" (Ch. Walker, Moderna tehnologija i civilizacija)Ukratko: alat ili orude je tehnicka naprava kojom se produžava i mnogostruko povecava snaga ljudske ruke, ali inicijativa i efekti rada i dalje ostaju u ljudskoj ruci. Alat ne zamjenjuje covjeka i njegove organe, vec ih samo cini efikasnijima. Stroj je tehnicka naprava koja zamjenjuje covjeka, tj. preuzima od njega inicijativu pokreta, akciju i efekte rada. Sada stroj radi (npr. stroj za pranje rublja pere rublje), a covjek upravlja strojem, stavlja ga u pogon, kontrolira i sl. Stroj zamjenjuje covjeka najprije na podrucju ljudske fizicke snage, zatim psihicke (detektori, senzori) i napokon na podrucju covjekovih intelektualnih sposobnosti (racunski strojevi i kompjutori). Epohi alata odgovara: poljoprivreda seoskog


tipa s pretežnim ili iskljucivim manualnim nacinom obrade zemlje, te zanat i manufaktura. Uvjetno bi se ovdjemogao ubrojiti i lov, ali samo kao elementarni oblik borbe ze egzistenciju, a ne sport. Epohi stroja pak korespondira: industrijska proizvodnja u ambijentu industrijskog poduzeca, zatim automatizacija, robotizacija i napokon, znanstveno tehnicka revolucija i postindustrijsko društvo. Ove su dvije epohe stoga ne samo u tehnologijskom vec i u civilizacijskom i kulturnom smislu toliko razlicite, da se s pravom mogu imenovati: civilizacija i kultura epohe alata, odnosno civilizacija i kultura stroja, odnosno, popularnije, tehnicka i industrijska civilizacija. Iako se smatra da je epoha stroja zapocela otkricem i primjenom parnog stroja joji je izumio James Watt (1785.), mnogi teoreticari (osobito cuveni Lewis Mumford) smatraju da su ljudi postali "mehanicki prije no što su usavršili komplicirane strojeve da bi izrazili svoju novu sklonost i interes". Tzv. "mega-mašina", kako je naziva citirani autor, nastala je zapravo još u faraonsko doba s pojavom snažno centralizirane države. Tada je, naime, bilo moguce okupiti i cvrsto organizaciono povezati ogromne ljudske mase koje su funkcionirale upravo kao mašina prilikom izgradnje npr. piramide. To se isto dogadalo i u toku velikih ratnih pohoda od Aleksandra Velikog, Cezara i križarskih ratova do tatarskih najezdi i sl. Pa ipak, ova opsjednutost mašinom ("Mit o mašini" - L. Mumford), svakako nije isto što i mehanicka naprava koju nazivamo mašina ili stroj. Njezino radanje dešavalo se u Evropi barem 700 godina. Mnoge mehanicke naprave koje svakako još uvijek zadržavaju sva bitna svojstva alata, otkrivene su prije mnogo milenija. Tako vjetrenjaca potjece iz Perzije (8.st. Stare ere); plug, loncarsko kolo i tkalacki stan stari su dvije do tri tisuce godina; vodenicu poznaju još pretkršcanski Grci, a luk i strijela je paleolitski izum. U našoj eri nalazimo primjenu kolovrata, uredaja za namatanje svile i drvene klišeje za tisak u 13. st. Medutim smatra se da je jedna od najbitnijih pretpostavki za nastanak stroja otkrice tzv. "mehanickog pojma vremena" i sata kao sprave za njegovo mjerenje. Doista, milenijima se covjek snalazio u vremenu prema prirodnim dogadajima: izmjena dana i noci, plodored biljaka, rasplodni ciklus životinja i sl. Još i danas se uzaostalim sredinama nerijetko vrijeme registrira položajem sunca (sunce je još visoko, sunce je vec na zalazu) ili npr. od dana kad su se ojanjile ovce. Mehanicko vrijeme za razliku od prirodnog vremena koje varira prema godišnjim dobima, postaje konstanta koja univerzalno važi. To je omogucio sat, ciji je izum vezan uz strogi red života u samostanima. Tzv. "kanonske ure" znacile su vrijeme predvideno za molitvu i u toku jednog dana trebalo je utvrditi sedam takvih vremenskih punktova. To je, ocito, navelo jednog redovnika po imenu Gilbert (kasnije izabran za papu Silvestra) da krajem 10. st. izumi prototip sata. Mehanicko vrijeme, kolektivni takt i ritam strojeva omogucio je sat, koji je cini se nastao kao sredstvo za sinhronizaciju akcija ljudi. Inace prvi upotrebljivi "moderan" sat izradio je u Parizu Henrich von Wyck oko 1370. Stoga neki autori isticu da je sat, a ne parni stroj uistinu glavni stroj modernog industrijskog doba, što medu inim svjedoci i cinjenica da danas doista nijedan stroj nije ni pribilizno toliko prisutan u svakidašnjem životu suvremenog covjeka kao - sat. Mehanicko ili apstraktno vrijeme omogucilo je stvaranje svijeta nezavisnih, matematski mjerljivih sekvenci, i to je bitno utjecalo na stvaranje zasebnog svijeta nauke, ali i na radikalnu izmjenu nacina života. Covjek jede ne kad je gladan, vec kad sat pokazuje da je vrijeme rucku; na spavanje ide kad to odobri sat. Isto tako i s poslom u privatnom, a pogotovo u organiziranom "tvornickom sistemu" života i rada.(L. Mumford, Mit o mašini).- tiskarski strojevi 1450. Guttenberg - juxtapozicija, zamjenjivost - serija- znanje, univerzalnost spoznaja1. Zanat (obrt)je proizvodna, preradivacka, izvodacka ili uslužna djelatnost u cijem je središtu kao njezin nosilac i izvršilac zanatski majstor koji po pravilu posjeduje univerzalnu kvalifikaciju (ili znanje) iz podružja svog zanata (obrta). Zanatski rad je karakteristican po tome što najcešce predstavlja:a) izvedeni oblik tzv. "kucne djelatnosti" jer se on u pravilu izvodi unutar privatne sfere, u kojoj inace živi zanatlija sa svojom porodicom;b) temelji se pretežno na rucnom radu pomocu alata (samo izninimno strojeva) i drugih jednostavnih proizvodnih sredstava;c) zapošljava mali broj radnika i medu njima prakticno postoji neznatna podjela rada;d) rad se obicno izvodi po narudžbi i komadu, pri cemu je redovito poznat narucitelj;e) sam proces rada zanatski majstori i njihovi pomocnici izvode po vlastitim naucenim i stecenim metodama, bez neposrednog nadzora i kontrole;


f) zanatski rad, odnosno zanatska radnja u pravilu i po tradiciji sami osiguravaju svoju kadrovsku reprodukciju (naucnik-šegrt, kalfa, majstor), ali su i manje više sve tehnicko-tehnološke inovacije prepuštene kreativnosti majstora, pa ce se prema njegovoj inventivnosti i kvaliteti rada procijenjivati ugled neke radionice i njihovih majstora;g) radnicima u zantskom tipu rada osigurana je strucna i socijalna promocija, tj. što je majstor stariji, smatra se da je iskusniji i vredniji;h) "matica" ili centar organizacije u zanatu je vlasnik radionice (obicno je i on majstor) u žijoj su nadležnosti koncentrirane sve bitne funkcije: naredbodavna, nabava, prodaja, pogodba itd. On je profesionalno vrlo blizak svojim radnicima - majstorima (ponekad netko od njih može biti bolji radnik od "gazde"), ali u socijalnom pogledu medu njima postoji nepremostiv jaz koji svi prešutno priznaju i poštuju. Pojedini zanati poceli su se rano grupirati u srodna podrucja. Tako npr. u dokumentaciji samostana u St. Gallenu iz 820. nalazimo podatke o kompleksugospodarskih zgrada u kojima postoje posebne prostorije za prehrambene zanatlije (pekare, mlinare, mesare), tekstilne zanatlije (prelce, tkalce, krojace, kožare) i gradevinske zanatlije (tesare, zidare, klesare) (A. Eggebrecht, str. 125.). Ta se klasifikacija može smatrati prilicno cjelovitopm, barem za svoje vrijeme. Kasnije ce se dakako razviti beskrajan niz specijaliziranih zanata. Danas, medutim, kad glavninu proizvodnje pokriva industrija, zanati su se sveli još samo na tri oblasti: proizvodnju, gradevinsku i uslužnu. Dok proizvodnja stagnira i postepeno išcezava, gradevinarstvo i uslužne djelatnosti se sve više razvijaju uz znacajnu ulogu tzv. umjetnickog obrtra.

1. Manufaktura2. - podjela i organizacija rada

- specijalizacija- serijase pocinje razvijati od 16. st. i sve njezine bitne karakteristike mogu se izvesti iz procesa njezinog nastanka. U tom se pogledu smatra klasicnim Marxov opis fakture koja nastaje na dva nacina:a) udruživanjem zanatlija razlicitih zanata i njihovom specijalizacijom za poslove doticne manufakture. Npr. u manufakturi kocije nalaze se kovaci, stolari, kolari, tapetari i sl., ali oni rade samo one poslove iz svoje struke koji se odnose na proizvodnju kocije (npr. kovac više nece potkivati konje i praviti plugovem nego ce samo kovati dijelove za kociju).b) udruživanjem zanatlija istog zanata. Ovdje dolazi do nešto finije podjele rada i specijalizacije rada. Npr. postolari se specijaliziraju jedni za gornje, drugi za donje dijelove cipela, a treci konacno sastavljanje dijelova, itd. Najuocljivija, karakteristika manufakturne proizvodnje je podjela rada i specijalizacijia, cesto serijska proizvodnja (zamjenjivi dijelovi). Ovaj proces prati adekvatna organizacija rada. Zbog navedenih karakteristika smatra se da manufaktura predstavlja vec uvodnu ili pripremnu fazu za radikalni novi tip proizvodnje – industrijsku proizvodnju, tim više, što ce se ona zadržati i u ovom tipu proizvodnje kao njen vrlo važan i znacajan cinilac.3. Industrijska prozivodnja i industrijalizacija- stroj: - univerzalnost, specijalizacija, automatizacija- podjela rada- specijalozacija- velikoserijska proizvodnja (zamjenjivi dijelovi)Industrijska prozivodnja pocinje otkricem i masovnom primjenom stroja kao dominantnog sredstva za rad u gotovo svim oblastima ljudske djelatnosti. Masovna, kontinuirana i univerzalna primjena stroja ima dalekosežne, gotovo nesagledive efekte i posljedice ne samo u podrucju tehnologije, vec i ucjelokupnoj strukturi suvremene civilizacije i kulture, pa se zato citav kompleks tih zbivanja i promjena obicno naziva industrijalizacija, odnosno industrijska civilizacija i sl. Od 1785. kada je prvi puta primjenjen parni stroj, inovacija i evolucija stroja odvija se u tri faze ili tri kvalitativno razlicita ciklusa: univerzalni, specijalni iautomatski strojevi. Vec se u toj evoluciji jasno naziru fantasticne promjene unacinu i strukturi rada, odnosno položaju i ulozi covjeka u radu. Univerzalni stroj može vršiti citav niz operacija koje spadaju u jednu vrstu djelatnosti, npr. univerzalna tokarilica može izvršiti mnogo operacija: struganje, tokarenje, brušenje, i sl. Pri tome ce covjek još zadržati veoma znacajnu ulogu u pripremanju, podešavanju i kontroli stroja, izmjeni i usmjeravanju alata itd. Stoga takav radnik mora biti univerzalno ili polivalentno kvalificiran. Specijalizirani stroj vrši u pravilu jednu specijaliziranu opreaciju automatski ili poluautomatski (tj. uz asistenciju covjeka). Radnik (specijalizirani) može preurediti takav stroj za drugu varijantu iste operacije i tada ce mu davati periodicne komande ili impulse. Takvi strojevi


su npr. specijalizirane bušilice, štancerice, specijalne tokarilice, brusilice, predilice i sl. Uloga covjeka ovdje bitno opada, tj. svodi se na ritmicke pomocne pokrete kojima lansira ili prekida rad strojeva, dodaje materijal za obradu i sl. Takav radnik naziva se specijalizirani radnik (PK, priuceni i sl.) Automatski strojevi predstavljaju integraciju specijaliziranih strojeva kojima "rukovodi" centralna elektronska glava ("mozak", kompjutor), a uloga covjeka svodi se na kontrolu signala. Stroj radi sam i samostalno, a u najsavršenijoj fazi, tzv. potpune ili pune automatizacije covjek je potpuno odvojen i izbacen iz procesa neposredne proizvodnje. On stoji "iza paravana" i kontrolira simbole (vizuelne, akusticne) i u njima prepoznaje i predocava sebi proces koji je u toku, izvan i nezavisno od njega. Ovakvom stroju odgovara tehnicar-operater koji razumije i zna procese koje vrši stroj, ali on sam ne zna i ne može vršiti takav proces rada. Sa stanovišta evolucije strojeva bitno je, uociti tri tipicne faze: univerzalni stroj, specijalizirani stroj, kao negacija ili ukidanje univerzalnosti i automatski stroj kao sinteza i integracija specijaliziranih strojeva. Zbog toga se ovakav proces razvoja strojeva ponekad naziva i dijalekticki razvoj strojeva. Medutim, industrijska proizvodnja koja doista pocinje primjenom stroja, ipak se ne iscrpljuje iskljucivo u primjeni toga sredstva za proizvodnju. Mnogi poistovjecuju industrijsku proizvodnju s tzv. masovnom proizvodnjom, što je tocno samo utoliko što je masovna proizvodnja posljedica industrijske proizvodnje. Kako dakle, odrediti i definirati industrijsku proizvodnju?Industrijskom proizvodnjom možemo u pravilu nazvati onaj tehnološki sklop proizvodnje u kojem su prisutna cetiri elementa: stroj, podjela i organizacija rada, (veliko) serijska proizvodnja i specijalizacija.U manufakturnoj proizvodnji, kako je istaknuto nalaze se tri od navedena cetiri elementa; nedostaje stroj. zato ocigledno, manufaktura više "naginje" industrijskoj nego zantatskoj tehnologiji, stoga se s pravom, djelomicno i ubraja u ovaj sistem proizvodnje. Ako su sada uglavnom poznate bitne determinante i definicije zanatske, manufakturne i industrijske proizvodnje, važno je utvrditi kuda spadagradevinarstvo s obzirom na svoju tehnologiju. Gradevinarstvo kao vještina i obrt ima izvanredno dugu tradiciju koja seže do samih pocetaka ljudske povijesti. Izgradnja nastambi, kulturnih objekata, grobova, obrambenih i slicnih objekata pripada elementarnim i primarnim ljudskim potrebama s kojima se može mjeriti još jedino potreba za hranom. Pa ipak, unatoc milenijskoj tradiciji i razvoju, gradevinarstvo nije zabilježilo neke spektakularne promjene u svojoj tehnologiji. Tisucljecima se gradilo na gotovo isti nacin: slaganjem kamena, opeke ili slicnog materijala, povezujuci ih nekim vezivima u odredene konstrukcije vecih ili manjih dimenzija. U tom pogledu nema bitne razlike izmedu gradnje Kineskog zida, starogrckog hrama ili npr. zagrebacke katedrale. Industrija nije nikada uspjela sasvim potisnuti zanat iz gradevinske operative, pa se zato ni danas gradevinarstvo ne ubraja u industriju vec se zvanicno svrstava u posebnu privrednu granu za koju se ne može tvrditi da predstavlja cisti zanat,ali je svakako neobicna po tome što se u njoj zbiva kumulacija raznih vrsta i nivoa tehnologije, a da ni jedna od njih sasvim ne iscezava. To je najveca specificnost gradevinarstva. Graditeljstvo ne spada u industriju jer se od nje ipak znatno razlikuje. Razlike su u slijedecem:1. Sredstva rada su kod industrijskih pogona vezana za odredeno mjesto, a krecu se samo gotovi prozivodi (od proizvodaca do potrošaca). U graditeljstvu je obrnuto, sredstva rada su u pokretu, a proizvod je nepokretan, iako su pojedini elementi izradeni industrijski i montirani na gradilištu.2. Proces proizvodnje u industriji je koncentriran na jednom mjestu i u neposrednoj blizini uprave poduzeca. U graditeljstvu je proces proizvodnje rascjepkan, obavlja se na više mjesta, tj. na svakom gradilištu. Gradilišta su udaljena od centra uprave i medusobno.3. Proizvodi graditeljstva imaju dugi vijek trajanja. Prozivodi industrije kao i drugih gospodarskih grana, ni izdaleka ga ne mogu dostici.4. U graditeljstvu uvjeti godišnja doba uticu na proizvodnju, dok u industriji neuticu. U toku radova dolazi i do prekida proizvodnje uslijed vremenskihnepogoda, dok za to vrijeme industrija radi kontinuirano.5. Obracun s kupcem je kod industrijskog prozivoda vrlo jednostavan (kolicinarobe x cijena), a placa se u nacelu kada je roba gotova i isporucena. Ugraditeljstvu je obracun složen i kompliciran, jer svaki rad ima svoju cijenu , atih radova ima mnogo. Osim toga, prijem proizvoda po kvaliteti je dalekokompliciraniji od industrije. Svoj proizvod graditeljstvo u nacelu prodaje prijedovršenja, a industrija poslije dovršenja.


PLANIRANJE GRAÐENJA(literatura 3, 4, 10, 11)A) Production management - upravljanje proizvodnjomB) Project management - rukovodenje promjenom/poduhvatomad A)Održavanje vec uhodanog proizvodnog ili radnog procesa (npr. tvornice, fakulteta,željeznice itd.)ad B)Izvodenje poduhvata(snimanje filma, gradnja kuce, osnivanje sveucilišta, projekt novog automobila i sl.)U tzv. planskoj (socijalistickoj) ekonomiji gradevinska proizvodnja bila je strukturiranapod pretpostavkom A, tj:- velikim multidisciplinarnim projektnim organizacijama i gradevinskimkombinatima;Takav ustroj gradevinske proizvodnje zbog inercije društvenih strukturadjelomicno postoje i danas i nalazi se u fazi restrukturiranja (A u B).- razdvajanjem investicijske, projektantske, izvodacke i korisnicke strukture.U tržišnim (kapitalistickim) ekonomijama gradevinska proizvodnja zasnovana je napretpostavci B:- svaki je gradevinski poduhvat zasebna i specificna ekonomska, administrativna,tehnicka i produkciona situacija i da je treba strukturirati razlicito od uhodanogradnog procesa.Jasno je da se dijelovi procesa (B) obavljaju kao uobicajena proizvodnja (proizvodnjaindustrijskih komponenti, razrada pojedinih dijelova projekta, administrativni procesi isl.)Razine planiranjaPlaniranje i organizacija gradenja (Project/construction management) je modeliranjebuduceg procesa rada. Taj proces rada je uvijek specifican, jer je proizvod u vecoj ilimanjoj mjeri unikatan. Razlikuje se rukovodenja i upravljanja industrijskom proizvodnjom buduci je onaorganizirana na održavanje proizvodnje u zatvorenom i definiranom proizvodnom ciklusu. Planiranje i organizacija gradenja se odnosi (Project construction management) na projekt/poduhvat. Projekt je ljudska aktivnost kojom se postiže jasan cilj unutar odredenog/zadanog vremena. Projekti/poduhvati imaju slijedece osobine:- jasan cilj, tj. definiranu promjenu postojeceg u željeno stanje,- odredeno vrijeme,- izvodacki tim,- unikatnost, tj. nemogucnost da budu u svemu unaprijed uvježbani.Organizacija projekta/poduhvata moguca je ako je on:- planiran,- pracen (monitoring),- kontroliran/revidiran.Planiranje znaci predvidanje, strukturiranje, modeliranje buducih dogadaja, tj.sagledavanje i (po mogucnosti) izbjegavanje problema, tj. rješavanje problema dok su "daleko". Pracenje (monitoring) znaci uspostavu mjerila uspješnosti izvedbe u odnosu na planom utvrdene parametre vremena i novca (vremenski i financijski budžet). Kontrola i revizija znaci uticanje na one cimbenike u planiranom procesu koji ga usporavaju ili poskupljuju. Kontrola znaci i odluku o potrebnom mijenjanju plana i prilagodavanju okolnostima nastalim tokom izvedbe i provedbe. Buduci da se ni u jednom planirnaju ne mogu sagledati svi elementi koji uticu na realizaciju (viša sila, ispušteni cimbenici i sl.), planovi moraju biti tako strukturirani da se mogu kontinuirano revidirati i da svi sudionici nakon revizije znaju sve reperkusije vezane na njihove pojedinacne zadatke (preglednost i hijerearhija planova). Planovi su predloženi programi rada (raznih kompleksnosti i za razne potrebe).U gradevinskoj industriji, planiranje na razini:1) investitorske organizacije,2) projektantske organizacije3) izvodacke organizacije.


1) Investitorska organizacija - traži planove koji obuhvacaju proces od osiguranjaterena do produktivnog korištenja zgrade.Investitor je prvenstveno zainteresiran za trošenje kapitala koji mora osigurati i za globalne strateške odluke koje se ticu vodenja projekta. U kasnijim fazama provedbe investitor pomocu plana prati proces (monitoring). 2) Projektantska organizacija - (ukoliko ne postoji voditelj projekta - projectmanager) planove ad. 1, pripremit ce projektanti za potrebe donošenja strateškihodluka investitora.Takoder se sam proces projektiranja mora planirati i to da se odrede dijelovi projekta, broj izvršilaca, cijena, itd. To omogucava da se projektirnje prati i kontrolira.3) Izvodac - je onaj izmedu 3 partnera koji je najvece napore ulaže u planiranje procesa gradenja, jer se efekti dobro planiranog, pažljivo pracenog i kontroliranog ugovora neposredno odražavaju na profitabilnost posla. Izvodacko planiranje dijeli se izmedu:3.1) planiranja za ugovaranje i3.2) planiranja za izvedbu.3.1) Planiranje za ugovaranje procjenjuje potrebna sredstva u smislu cijene (financijski budžet).3.2) Planiranje izvedbe procjenjuje sredstva u terminima vremena (vremenski budžet).Zajedno 3.1 + 3.2 odreduju financijske tokove, tj. dinamiku trošenja sredstava.TEHNIKE PLANIRANJANajcešce tehnike planiranja gradevinskih procesa su1. gantogram2. histogram3. mrežni plan.1.) Gantogram(ili vremenski, linijski, terminski plan), prema Henry Gantt vrijeme (tjedni/dani)

0 2 3 4 5 6 7 8 9 10A) Narudžba betona,opeka, gredicaB) FormiranjegradilištaC) Priprema gradilištaD) IskolcenjeE) Iskop temeljaF) Isporuka betonaG) Beton, temeljiH) Isporuka opekeGantogrami su najrazumljiviji i najrasprostranjeniji oblik planova. Pokazuju kad pojedina aktivnost treba zapoceti, koliko treba trajati i na koji nacin se preklapa sa iducim fazama posla.GANTOGRAM se izraduje tako da se:A) identificiraju aktivnosti i njihov logican (tehnološki) slijed (vidi Popis aktivnosti).B) zatim se odreduje kolicina rada kod svake pojedine aktivnosti (vidi Iskaz kolicine rada).C) kada se iskazana kolicina rada raspodijeli na pretpostavljeni broj djelatnika i poveže u tehnološki logicni slijed, definira se ukupno trajanje realiziranih radova (vidi Izrada gantograma).A) POPIS AKTIVNOSTI PREMA REDOSLIJEDU IZVOÐENJAAktivnost je rad koji se izvodi kontinuirano, sa istom radnom grupom i sa istom vrstom materijala.Aktivnost može predstavljati:• jednu troškovnicku stavku - npr. skidanje humusnog sloja, obzidivanje dimnjaka na krovu;• dio stavke - npr. zidanje nosivih zidova prizemlja, betoniranje stupova I kata;• skupinu stavaka - npr. limarski radovi na krovu, ugradivanje vanjske stolarijeU popis aktivnosti prema redoslijedu izvodenja treba ukljuciti sve gradevinske, zanatske i instalaterske radove koji su zastupljeni u projektu, služeci se uputama s predavanja o meduzavisnosti i redosljedu radova (tema 6).Navedena su dva primjera:• Prvi je za obiteljsku kucu koja ima prizemlje, kat i potkrovlje, koso drveno krovište, medukatnu polumontažnu konstrukciju (fert strop) i zidove od opeke.


• Drugi primjer je obiteljska kuca s ravnim krovom koja ima podrum, prizemlje i kat projektirana u monolitnoj armiranobetonskoj konstrukciji.PRIMJER IPopis aktivnosti prema redoslijedu izvodenja za obiteljsku kucu koja ima prizemlje, kat i potkrovlje, koso drveno krovište, medukatnu polumontažnu konstrukciju (fert strop) i zidove od opeke.• Rušenje stabala i vadenje korjenja• Skidanje humusa• Iskop gradevne jame• Iskopi zemlje za temelje• Iskopi zemlje za rovove temeljne kanalizacije• Iskopi za reviziona okna kanalizacije, vodobrojila• Polaganje pijeska u rovove instalacija• Polaganje temeljne kanalizacije• Oplata temelja,armatura temelja i postava temeljnog uzemljivaca• Betoniranje temelja• Oplata armatura i betoniranje revizionih okana kanalizacije• Zatrpavanje instalacija pijeskom• Zatrpavanje instalacionih rovova zemljom• Postava drenažnih cijevi i geotekstila• Nasipavanje ocjednog sloja• Betoniranje donje betonske podloge• Horizontalna hidroizolacija zidova• Zidanje nosivog zida prizemlja• Oplata, armatura i betoniranje vertikalnih serklaža, ugradnja uzemljenja• Oplata, armatura i betoniranje nadvoja• Oplata, armatura i betoniranje stupova• Oplata i armatura horizontalnih serklaža• Oplata i armatura greda• Montaža nosivih gredica fert stropa• Postava uložaka fert stropa• Postava armature za tlacnu plocu• Postava cijevi za elektroinstalacije• Betoniranje horizontalnih serklaža, greda i ploce• Oplata, armatura i betoniranje stubišta do I kata• Zidanje nosivih zidova I kata• Oplata, armatura i betoniranje vertikalnih serklaža, ugradnja uzemljenja• Oplata, armatura i betoniranje stupova, ugradnja uzemljenja• Oplata, armatura i betoniranje nadvoja• Oplata i armatura horizontalnih serklaža• Oplata i armatura greda• Montaža nosivih gredica fert stropa• Postava uložaka fert stropa• Postava armature za tlacnu plocu• Postava cijevi za elektroinstalacije• Betoniranje horizontalnih serklaža, greda i ploca• Oplata, armatura i betoniranje stubišta do potkrovlja• Zidanje nadozida u potkrovlju• Oplata, armatura i betoniranje vertikalnih serklaža• Oplata, armatura i betiniranje horizontalnih i kosih serklaža• Oplata, armatura i betoniranje stupva• Zidanje dimnjaka, ventilacionih kanala• Montaža drvene nosive konstrukcije krovišta• Letvanje krova (oplata)• Limarski rad na krovu• Postava pokrova• Prikljucci na vodovod, kanalizaciju, elektricnu mrežu, telefon, plin• Zidanje pregradnih zidova / gipskartonski zidovi - konstrukcija i jedna obloga• Betoniranje nadvoja ili montaža nadvoja u pregradnim zidovima• Ugradnja vanjske stolarije• Horizontalna hidroizolacija podova


• Toplinska izolacija podova podruma i stropova trijemova• Plivajuci pod• Postava cijevi za elektro instalacije u zidove• Razvod instalacija vodovoda, kanalizacije,centralnog grijanja i ventilacije• Ugradnja razvodnih ormara jake i slabe struje• Gipskartonski zidovi, postava druge obloge• Gipskartonski stropovi• Probna montaža ogrijevnih tijela• Obzidavanje instalacionih kanala• Ugradivanje slijepih dovratnika u zidove od opeke• Zvucne izolacije u podavima I kata• Plivajuci podovi• Demontaža ogrijevnih tijela• Kamenorezacki radovi• Keramicarski radovi u mortu• Žbukanje zidova• Keramicarski radovi u ljepilu• Uvlacenje vodova elektro instalacija• Spajanje elektro ormara• Licilacki radovi• Montaža ogrijevnih tijela• Montaža sanitarnih uredaja• Postava parketa• Završetak licilackih radova• Ugradba unutarnje stolarije• Završni elektricarski radovi• Postava fasadne skele• Izrada fasade• Limarski rad na fasadi• Demontaža fasadne skele• Izrada podnožja• Uredenje prilaznih puteva• Uredenje okolišPRIMJER IIPopis aktivnosti prema redoslijedu izvodenja za obiteljsku kucu s ravnim krovom koja ima podrum, prizemlje i kat, i projektirana je u monolitnoj armiranobetonskoj konstrukciji.• Rušenje stabala i vadenje korjenja• Skidanje humusa• Iskop gradevne jame• Iskopi zemlje za temelje• Iskopi zemlje za temeljnu kanalizaciju• Iskopi za reviziona okna kanalizacije, vodobrojila• Polaganje pijeska u rovove instalacija• Polaganje temeljne kanalizacije• Oplata temelja, armatura temelja i postava temeljnog uzemljivaca• Betoniranje temelja• Oplata armatura i betoniranje okana kanalizacije• Zatrpavanje instalacija pijeskom• Zatrpavanje instalacionih rovova zemljom• Nasipavanje ocjednog sloja• Betoniranje donje betonske podloge• Horizontalna hidroizolacija stijena podruma (ako nije riješena vlagonepropusnim betonom)• Oplata, armatura, stijena podruma• Postava cijevi i uzemljenja za elektro instalacije• Betoniranje stijena podruma (vlagonepropusnim betonom)• Oplata, armatura i betoniranje stupova• Oplata i armatura greda• Oplata i armatura stropnih ploca• Postava cijevi i uzemljenja za elektroinstalacije• Betoniranje greda i stropnih ploca• Oplata, armatura i betoniranje stubišta iz podruma


• Vertikalna hidroizolacija stijena podruma• Termoizolacija stijena podruma• Zidanje zaštitnog zida termoizolaciji• Postava drenažnih cijevi i geotekstila• Nasipavanje drenažnih slojeva• Nasip zemlje oko podrumskih stijena• Oplata, armatura stijena prizemlja• Postava cijevi i uzemljenja za elektro instalacije• Betoniranje stijena prizemlja• Oplata, armatura i betoniranje stupova• Oplata i armatura greda• Oplata i armatura stropnih ploca• Postava cijevi i uzemljenja za elektro instalacije• Betoniranje greda i stropne ploce• Oplata, armatura i betoniranje stubišta iz prizemlja• Oplata, armatura stijena kata• Postava cijevi i uzemljenja za elektro instalacije• Betoniranje stijena kata• Oplata, armatura i betoniranje stupva• Oplata i armatura greda• Oplata i armatura stropne ploce• Postava cijevi za elektroinstalacije• Betoniranje greda i stropne ploce• Oplata i armatura i betoniranje nadozida na krovu• Zidanje dimnjaka,ventilacija i izvedba svih prodora kroz krovnu konstrukciju• Izvedba ravnog krova: beton u padu, PB, parorasteretni sloj, TI, HI, zaštita HI (ili inverznikrov)• Limarski radovi na krovu• Prikljucci na vodovod, kanalizaciju, elektricnu mrežu, telefon, plin• Zidanje pregradnih zidova / gipskartonski zidovi (konstrukcija i jedna obloga)• Oplata, armatura i betoniranje nadvoja (montažni nadvoji)• Ugradivanje vanjske stolarije• Razvod instalacija vodovoda, kanalizacije, centralnog grijanja (hladenje, ventilacija, klimatizacija)• Probna montaža ogrijevnih tijela• Horizontalna hidroizolacija podova podruma• Toplinska izolacija podova podruma• Plivajuci pod• Obzidavanje instalacionih kanala• Gipskartonski zidovi - druga obloga• Stropovi od gipskartonskih ploca• Ugradba slijepih dovratnika u zidove od opeke• Zvucne izolacije u podovima prizemlja i kata• Plivajuci podovi• Demontaža ogrijevnih uredaja• Kamenorezacki radovi• Keramicarski radovi (u mortu)• Žbukanje zidova• Keramicarski radovi u ljepilu• Uvlacenje vodova elektro instalacija• Licilacki radovi• Montaža sanitarnih uredaja• Montaža ogrijevnih tijela• Postava parketa• Završetak licilackih radova• Suha ugradba stolarije• Završni elektricarski radovi• Postava vanjske skele• Izrada procelja• Limarski rad na procelju• Demontaža vanjske skele• Izrada podnožja


• Uredenje prilaznih puteva• Uredenje okolišaB) ISKAZ KOLICINE RADA se na ovom programu radi samo za aktivnosti koje su potrebne da bi se izvela nosiva konstrukcija zgrade i svi zanatski i instalacijski radovi potrebni za zaštitu od vanjskih utjecaja (svi slojevi podova na zemlji, svi slojevi procelja, vanjska stolarija, krovište / krov sa svim slojevima i pokrovom).“Normativi i standardi rada u gradevinarstvu” koriste se za podatke o potrebnom vremenu za izradu jedinice proizvoda.U priloženu tabelu upisuju se podaci za aktivnosti prema redoslijedu izvodenja (do tražene dovršenosti).Tabela 11. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.Pozicija u opis jedinica kolicina oznaka grupa normativ troškovniku aktivnosti mjere norme radnika po jedinici ukupno Prva cetiri stupca popunjavaju se iz podataka koje sadrži troškovnik. Podaci za stupce 5,6 i 7 uzimaju se iz “Normativa …”Grupa radnika (6) je podatak o kvalifikaciji radnika za pojedinu aktivnost. (Za izradu ovog gantograma kvalifikaciona struktura nije bitan podatak - njome se koristi kod planiranja / optimaliziranja rasporeda radne snage unutar poduzeca.) Normativ vremena (7) je podatak koji kazuje koliko se vremena utroši za jedinicu proizvoda (npr. za izradu 1 m3 betona, za ugradivanje 1 m3 betona, za zidanje 1 m2 zida debljine 12cm itd.) Posljednji stupac (8) je umnožak podatka iz stupaca 7 i 4.C) IZRADA GANTOGRAMATabela 2redni opis jedinica kolicina utrošeno vrijeme rada broj sati dani po broj aktivnosti mjere po jedinici ukupno radnika dnevno kalendaruU tabelu 2. izradenu na milimetarskom papiru unose se podaci iz tabele 1.Za svaku aktivnost organiziraju se prema “Normativima…” grupe radnika koje ce je obavljati.Trajanje pojedine aktivnosti funkcija je broja izvršilaca i normativa vremena za pojedinu aktivnost.Trajanje radova treba prilagoditi gradevinskoj sezoni (planinska klimatska zona 1. svibnja do 1. listopada; kontinentalna klimatska zona 15. ožujak do 15. studeni; sredozemna klimatska zona omogucava gradnju tijekom cijele godine). Radni i neradni dani odreduju se po kalendaru. Dnevno radno vrijeme je 10 sati. Radni tjedan je 6 dana.U gantogramu se prikazuju:- trajanje pojedine aktivnosti u svakom danu (po apscisi)- broj radnika koji rade tu aktivnost (po ordinati).Pri planiranju treba :- voditi racuna o tehnološkom kontinuitetu aktivnosti tj. o mogucnosti pocetka i završetka svake aktivnosti u odnosu na druge aktivnosti- težiti za simultanošcu pojedinih aktivnosti- težiti za podjednakim brojem radnika na gradilištu svakog dana uz uvjet da su tijekom radnog vremena svi zaposleni ( osam do dvanaest radnika.)- kumulativno prikazati ukupan broj zaposlenih radnika u svakom satu radnog vremena i iskazati ga na dnu grafa- odrediti ukupno trajanje svih predvidenih aktivnosti i konacni datum završetka ove faze izvodenja zgrade2.) Histogram- povezani vremenski plan ili plan sredstavaPokazuje veze pojedinih aktivnosti s prethodnim aktivnostima, ali pokazuje i potrebnu kolicinu sredstava:- radna snaga,- mehanizacija,- materijal,- financije i sl.HISTOGRAMBilješka:Kapacitet - kolicina proizvodnje u jedinici vremena⇓


ovisno o tehnologiji i uvjetima, bazirano nagradevinskim normama: - službenim- iskustvenim- ponudbenim⇓broj radnika, strojevi i alati, kolicina materijala, trajanje3.) Mrežno planiranjeMrežno planiranje (network analisys, critical path method / analisys) omogucava manipuliranje planskih podataka racunalnom tehnikom i brzu mogucnost pregleda (monitoring) plana u slucaju promjene neke od varijabli.Bitne razlicitosti mrežnog plana u odnosu na gantogram su:- mrežni plan nije u mjerilu,- on pokazuje logicke veze i meduzavisnost svake aktivnosti sa svakom drugom.Mrežni planovi su logicki dijagrami. Crtež pokazuje jednostavan strijelni dijagram. Svaki krug predstavlja dogadaj, kao što je pocetak jedne vrste posla ili završetak tog zadatka. Strelica koja povezuje bilo koja dva dogadaja predstavlja aktivnost ili zadatak koji mora biti izvršen prije nego se buduci dogadaj može smatrati realiziranim. U ovom primjeru su dakle cetiri aktivnosti koje povezuju 5 dogadaja. Brojevi koji su upisani u krugove identificiraju dogadaje. Oni omogucavaju da se dogadaji i njima pridružene aktivnosti jednoznacno oznacavaju. Tako strelica koja povezuje dogadaj 1 i 4 može biti opisana kao aktivnost 1-4. Ovako oznacavanje je karakteristicno za sve strijelne mreže i neophodno za one koje su procesirane kompjutorski. Logicno znacenje dijagrama je u tome da se dogadaj 4 ne može smatrati realiziranim ukoliko sve tri aktivnosti koje vode do njega nisu bile izvršene. Tek tada aktivnost 4-5 može zapoceti. Zavisnost aktivnosti 4-5 prema svim prethodnim jasno je naglašena. Kada se metoda primjeni na svakodnevni projekt kao što je sadnja drveta onda prikaz izgleda:0 20 21 2620 1 5

kopanje rupe postava drveta zatrpavanjeMeduzavisnost aktivnosti u ovom slucaju je potpuno jasna. Drvo ne može biti stavljeno u rupu prije nego što je rupa iskopana, a zatrpana može biti tek nakon postave drveta. Brojevi iznad aktivnosti (strelice) pokazuju pretpostavljeno trajanje (minute). Brojevi iznad dogadaja (krugovi) su zbrojevi vremena s lijeva na desno. Prividne aktivnosti - ne predstavljaju stvarni rad (prema tome nemaju niti trajanje) nego pokazuju zavisnost izmedu dviju razlicitih aktivnosti. U ovom slucaju pocetak aktivnosti 3-6 je zavisan ne samo o završetku aktivnosti 2-3 nego mora cekati i završetak aktivnosti 1-4, odnosno aktivnost 3-6, dok se dogadaji 3 i 4 nisu odvili. Na shemi iznad dogadaja (krugova) su najranija moguca vremena odvijanja racunata dodajuci sva trajanja s lijeva na desno. Ovdje je putanja kroz prividnu aktivnost odredila najranije vrijeme za dogadaj 3. Brojevi ispod dogadaja (krugova) dobiveni su oduzimanjem pretpostavljenog vremena iduceg dogadaja. Ovaj put racunajuci s desna na lijevo. Ovi brojevi su najkasnije vrijeme do kojeg dogadaj mora biti završen ako se ne želi produžiti ukupno trajanje projekta. Uvijek ce postojati jedan kriticni put (slijed aktivnosti i dogadaja) gdje su najranija i najkasnija vremena ista. U ovom primjeru kriticni put je oznacen debljom linijom. Crtež prikazuje nadstrešnicu na terenu u padu. Prvi korak kod gradnje je iskolcenje (pretpostavimo da su ostale pripreme vec izvršene). Zbog asimetrije terena temelji se razlikuju u velicini. Stupovi B biti ce postavljeni na prefabricirani vijenac radi zaštite gornjeg ruba potpornog zida. Nakon toga se temeljne stope A moraju nivelirati prema vijencu.

Documents

54473649 Standardni Opisi Objekata Visokogradnje Skripta Zagreb