Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
6 – NOVI PROIZVODI I DODANE
VRIJEDNOSTI E-BANKARSTVA
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor: http://www.trgovanje-
akcijama.com/elektronsko-bankarstvo
Što ćete naučiti u ovom poglavlju?
•Koji su tradicionalni i novi proizvodi e-
bankarstva?
•Što je e-novac, a što e-gotovina i e-novčanik?
•Što su e-čekovi?
•Što je e-plaćanje?
•Koji su poznati servisi za e-plaćanje?
•Što je kripto valuta?
•Koje su dodane vrijednosti e-bankarstva?
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Tradicionalni proizvodi bankarstva
•Bankarstvo ili bankarski sustav označava kombinaciju opskrbe novcem, posredovanje kreditima, opsluživanje platnog prometa, te posluživanje javnih i privatnih tvrtki sredstvima plaćanja (Wikipedia, 2013) http://hr.wikipedia.org/wiki/Bankarstvo).
•Banka je financijska institucija i financijski posrednik koji prima depozite i kanalizira ih u aktivnosti posudbe, i to direktno putem zajmova ili indirektno kroz tržišta kapitala. Ona je veza između klijenata koji imaju manjak kapitala i onih koji imaju višak kapitala.
• Tradicionalni proizvodi bankarstva dijele se na• Proizvode za građane (eng. Retail Banking)
• Proizvode za tvrtke, odnosno gospodarske subjekte (eng. Business, or Commercial Banking)
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Tradicionalni proizvodi i usluge
bankarstva - nastavakProizvodi za građane kod tradicionalnog bankarstva su:
• Novac i druga sredstva plaćanja: čekovi, mjenice, i dr.o Novac može biti: gotovina (metalni i papirni novac), te depozitni novac
o Novac proizvodi centralna banka u nekoj državi (HNB u Hrvatskoj)
• Tekući račun
• Štedni račun
• Račun za trgovanje novcem
• Račun za mirovinsku štednju (2. ili 3. stup mirovine)
• Kreditna kartica
• Debitna kartica
• Hipotekarni kredit
• Nenamjenski i ostali krediti
• Uzajamni fond
• Oročena štednja
• Usluge novčanih transakcija
• Usluge plaćanja računa
• i dr.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Tradicionalni proizvodi i usluge
bankarstva - nastavakProizvodi za tvrtke ili dr. organizacije kod tradicionalnog bankarstva su
(Wikipedia, 2013):
• Poslovni krediti
• Upravljanje imovinom i dugom
• Mezzanine financije (razni udjeli u dionicama, vlasništvu tvrtki i dr.)
• Projektne financije
• Revolving krediti
• Upravljanje rizikom
• Usluge za upravljanje gotovinom (razne zaštite sefova, mogućnost
udaljenog depozita novca, i dr.)
• Usluge novčanih transakcija
• Druge usluge
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Novi proizvodi e-bankarstva
Uvođenjem ICT u bankarstvo, odnosno pojavom e-
bankarstva, pojavljuju se i novi proizvodi i usluge koje
banka nudi. Među njima su:
•E-novac (e-gotovina, e-čekovi, kreditne, debitne i e-
kartice)
•Elektroničko obavljanje novčanih transakcija putem
Interneta ili mobilnog telefona, bez posrednika i u bilo koje
vrijeme (online bankarstvo i m-bankarstvo)
•Elektroničko plaćanje računa (tzv. e-plaćanje)
• i drugi
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Nove usluge e-bankarstva• Osim novih proizvoda, e-bankarstvo omogućava i uvođenje novih usluga koje su
moguće uslijed primjene ICT. Najčešće nove usluge su:
• Weblinking - povezivanje više financijskih institucija putem poveznica na web sjedištu
• Agregacija računa – usluga prikupljanja informacija s više web sjedišta i njihovo konsolidirano prikazivanje korisniku (npr. agregiranje informacija o mogućim ulaganjima, kreditnim karticama i sl. na web sjedištu banke)
• Elektronička autentikacija – provjera identiteta korisnika putem nekoliko načina: osobnim PIN brojevima, digitalnim certifikatima koristeći javne ključeve (Public Key Infrastructure - PKI), uređajima s mikro-čipom kao npr. pametne kartice ili tokeni, usporedbom uzoraka u bazi podataka i biometričkom indentifikacijom
• Web site hosting – osim što imaju svoje web sjedište, banke mogu pružati uslugu iznajmljivanja web sjedišta tvrtkama u svrhu razmjene poslovnih dokumenata (B2B)
• Plaćanja za e-trgovine – banka može služiti kao servis plaćanja kod web trgovina iako za to postoje specijalizirani servisi izvan banaka (npr. PayPal), ali banka može pružati uslugu plaćanja direktno s računa klijenta i putem prijenosa e-novca na e-mail druge osobe
• Bežične usluge banke – pristup bankovnim uslugama putem mobilnih telefona i drugih mobilnih uređaja (PDA, tableta, i dr.).
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
E-novac• Elektronički novac (e-novac) je instrument plaćanja, odnosno novčana
vrijednost pohranjena na nekom elektroničkom nositelju podataka, koji kaosredstvo plaćanja, pored izdavatelja, prihvaćaju i druge osobe” (Zakon oinstitucijama za elektronički novac RH)
• Elektronički novac (ponekad se naziva i elektronička gotovina, iako postoje razlike) – je jedan od načina ostvarivanja elektroničkog oblika plaćanja (CARNet, 2010).
Zašto se pojavio e-novac?
1. Potreba za obavljanjem novčanih transakcija putem Interneta, jer transakcije putem e-plaćanja donose:
• Smanjenje troškova transakcije za klijenta i za bankuo Prema podacima, troškovi transakcije putem Interneta su i do 50 puta niži od troškova te iste
transakcije u poslovnici banke (CARNet, 2010).
• Smanjenje troškova kupovine za kupca i prodavateljao Ako kupci putem Interneta kupuju kreditnim karticama, banka svaku obradu kreditne kartice
naplaćuje trgovcima (prodavateljima) s oko 4-6% provizije (zbog čestih prijevara i zloupotreba), što znači da banka na web stranici koja nudi uslugu kupovine preko Interneta s milijun kupaca može puno zaraditi. Takav način trgovine nije povoljan za trgovce niti za potencijalne kupce koji također ovom prigodom ostave u posredničkoj banci dio novca. Kako bi e-trgovina bila što povoljnija za sve stranke, osmišljen je e-novac.
2. Potreba za obavljanjem novčanih transakcija brže i u bilo koje vrijeme, neovisno o radnom vremenu poslovnica banke
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Nositelji e-novca
E-novac kao i klasični novac (kovanica ili papirnata novčanica)
mora imati svojeg nositelja. U praksi su se profilirala dva
nositelja e-novca (InfoTrend, 2013):
1. Hardverski – nastao je ranije, kod njega je nositelj opipljiv –
mikroračunalo u čipu na standardnoj platnoj kartici ili nekom
drugom opipljivom mediju (privjesak, ručni sat, mobitel).
• nastao u Europi i u opticaju je u većini zemalja eurozone
• pogodan za neposredna plaćanja manjih iznosa i konkurentan je
kovanicama i novčanicama manjih apoena
2. softverski – nastao pojavom Interneta, a nalazi se na nekom
serveru u mreži koji je imatelju dostupan putem Interneta.
• prisutniji u SAD-u, odakle se širi po drugim zemljama.
• pogodan za elektronička plaćanja posredstvom Interneta i
konkurentan je kreditnim karticama.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Pojava e-novca
•Same ideje za e-novac pojavile su se u Europi krajem 70-tih godina 20.stoljeća, čim je napravljena prva kartica s ugrađenim mikroračunalom u čipu (Integrated Circuit Card - ICC)• Prva pametna kartica bila je CP8 tvrtke Bull iz Francuske
• Međunarodni standardi za ICC kartice definirani su tek početkom 21. stoljeća
• Takve su „pametne” kartice znatno smanjile zloupotrebu kartica u financijskim transakcijama
• Izdavatelji platnih kartica širom svijeta su, putem svojih organizacija za platne kartice Europay, Mastercard i Visa, izradili EMV specifikacije za platnu funkciju kartica s čipom i danas većina platnih kartica u Europi ima, pored magnetne trake, ugrađen i čip s EMV aplikacijom.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Ideja uvođenja e-novca
Osnovna ideja uvođenja e-novca je zadržavanje svih prednosti gotovine uz
istodobno uklanjanje svih njezinih nedostataka.
Prednosti gotovinskog novca su (CARNet, 2010): • univerzalno je prihvaćen,
• prihvaćen je i od fizičkih i od pravnih osoba,
• kupac ostaje anoniman,
• verifikacija novčanica je jednostavna,
• ne treba imati račun u banci,
• osoba ne treba biti poslovno sposobna (npr. punoljetna),
• lako je prenosiv.
Nedostaci gotovinskog novca su: • može se krivotvoriti,
• nije praktično nositi velike količine,
• visoki troškovi distribucije i proizvodnje,
• na raspolaganju je ograničen broj nominacija i
• postoji više valuta pa su potrebne konverzije koje povlače troškove
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Karakteristike e-novcaE-novac, zbog raznih ograničenja, nije još uvijek u mogućnosti zadržati sve
prednosti gotovinskog novca.
Prednosti gotovinskog novca koje je e-novac zadržao su:
• Prihvaćen je i od fizičkih i od pravnih osoba,
• Kupac ostaje anoniman – e-novac čuva anonimnost osobe koja njime plaća i nije ga
moguće pratiti. To znači da osoba koja prima elektroničku novčanicu ne može
saznati identitet osobe koja je upotrijebila elektroničku novčanicu, isto kako ni banka
koja nije u stanju saznati identitet osobe kojoj je izdala novčanicu, osim u slučaju
višestrukog korištenja novčanice, tj. prijevare.
Prednosti gotovinskog novca koje e-novac nije uspio zadržati su:
• Prenosivost – e-novac nije prenosiv za razliku od tradicionalnog novca. Iako bi to
svojstvo bilo poželjno i za e-novac, nije još uvijek tehnološki moguće. Da bi bio
prenosiv, e-novcu (koji je skup bitovnih podataka) bi svaki korisnik trebao dodati
podatke o svojoj identifikaciji, a time bi veličina e-novčanice (broj bitova) rasla
svakom transakcijom koja je njome obavljena. Prema tome, broj mogućih
transakcija takvom novčanicom bio bi ograničen maksimalnom mogućom digitalnom
veličinom novčanice. Zbog takvih nedostataka nisu razvijeni prenosivi sustavi
elektroničkog novca i svaka elektronička novčanica ima životni vijek od jedne
transakcije (CARNet, 2010).
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Karakteristike e-novca - nastavak
•Bitne karakteristike e-novca u odnosu na tradicionalni novac su privatnost i autentičnost. Kako?
• Iako e-novac nema sve prednosti tradicionalnog novca, on je danas sigurniji način plaćanja od kreditnih kartica, kod kojih je zloupotreba vrlo česta pojava.
• Ukupna šteta od prijevara na kreditnim karticama 2000. g. iznosila je 1,6 milijardi USD, a 2005. g. oko 15,5 milijardi USD).
•Kod e-novca se sve informacije razmjenjuju elektroničkim putem, uz primjenu sigurnih i učinkovitih elektroničkih sustava plaćanja. Za sprječavanje zloupotreba, koristi se zaštita kriptiranjem te provjera autentičnosti sudionika u transakciji. Tu se koriste različiti kriptografski algoritmi i mehanizmi te dodatno razvijeni protokoli više razine koji osiguravaju zaštitu elektroničke informacije kao i privatnost sudionika transakcije(CARNet, 2010).
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Vrste e-novca
Vrste e-novca:
• notacijski ili bezgotovinski • temelji se na dokumentu (nalogu, čeku, kartici) koji sam za sebe nema
vrijednost, već je svojevrsni nalog banci gdje je novac pohranjen. Kada se banci predstavi nalog, ona prebacuje novac s računa kupca na račun trgovca
• simbolički ili gotovinski• temelji se na simbolu koji nosi u sebi vrijednost (npr. novčanica ili kovanica).
Notacijski ili bezgotovinski e-novac čine:• Kreditna kartica
• Debitna kartica
• E-ček
• Simbolički ili gotovinski e-novac čine:• E-gotovina
• E-gotovina s promatračem
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
E-novac u Hrvatskoj
• Zakon o elektroničkom novcu (NN 139/2010) donesenom 2010. godine, uređuje
upotrebu e-novca u Hrvatskoj
• Za nadzor e-novca u HR zadužena je Hrvatska narodna banka (HNB) koja nadzire i
regulira rad institucija za izdavanje elektroničkog novca.
• Institucije koje trenutno registrirane da pružaju uslugu plaćanja e-novcem su
telekomunikacijske tvrtke i kartičarske kuće:
Hrvatski Telekom, Vipnet, PBZ Card, Erste Card Club i Tele2. (HNB, 2013)
• U Hrvatskoj je na kraju 2008. godine bilo u opticaju 8 milijuna platnih kartica (HNB –
Pregled platnih kartica prema funkcijama) od kojih 72% imaju čip s EMV aplikacijom.
Također, većina terminala (bankomati i EFTPOS terminali) za prihvat platnih kartica
opremljena je čitačem za čip-kartice čime je u Hrvatskoj stvoren značajan
infrastrukturni preduvjet za servisiranje e-novčanika i za realizaciju plaćanja e-novcem.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Neki operateri mobilne telefonije u Hrvatskoj su se povezali s komunalnim organizacijama za
parkiranje, javni prijevoz, vodovod i sl. na način da se putem mobitela vrši plaćanje tih usluga, pri
čemu se koristi softverski e-novac. Ovaj način plaćanja je koristan za sve uključene, a trošak
plaćanja snosi krajnji korisnik.
Uvođenje i širenje primjene prepaid kartica za plaćanje javnog prijevoza, kao što je to slučaj u
Osijeku s Butra karticom, ukazuje da su i u Hrvatskoj prepoznate pogodnosti e-novčanika u
masovnom prijevozu (InfoTrend, 2013).
E-plaćanje• Elektroničko plaćanje (e-plaćanje) je svaka financijska transakcija koja koristi
podatke razmijenjene elektroničkim putem.
• E-plaćanje je dio e-trgovine.
• Protokol e-plaćanja čini niz međukoraka na čijem kraju je plaćanje obavljeno.
• E-plaćanje se može obaviti korištenjem e-novca, ili tzv. žetona (eng. token), objekata koji sadrže vrijednost i koje je izdao posrednik. Ni osoba koja plaća ni osoba kojoj je plaćena roba ili usluga ne izdaje žeton kojim je plaćanje obavljeno, već obje prihvaćaju žeton kojeg je izdala banka, organizacija ili država kao valjano platežno sredstvo.
U postupku elektroničkog plaćanja postoje tri vrste sudionika:
• osoba koja plaća e-novcem (kupac),
• osoba koja je plaćena e-novcem (trgovac ili posrednik) i
• izdavač e-novčanica (banka)
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Primjeri e-plaćanja: plaćanje kreditnim ili debitnim karticama, plaćanje putem Internet
bankarstva, plaćanje putem m-bankinga, plaćanje parkinga putem mobitela, plaćanje
usluge prijevoza tramvajem putem njihove kartice, plaćanje putem servisa plaćanja kao
što su PayPal, te plaćanje e-gotovinom.
Protokol e-plaćanja
Osnovni protokol elektroničkog plaćanja čine tri koraka:
1. podizanje e-novca (eng. withdrawal) - osoba A u zamjenu za pravi novac dobiva neki oblik elektroničkog novca.
2. plaćanje (eng. payment) – osoba A prenosi dio elektroničkog novca osobi B (e-mailom ili drugačije).
3. polaganje novca (eng. deposit) - osoba B šalje elektronički novac dobiven od osobe A banci i banka mu zauzvrat povećava stanje na njegovom računu (ili isplaćuje gotovinu).
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
E-gotovina
• E-gotovina je vrsta e-novca koja ima neke karakteristike sličnije tradicionalnoj gotovini.
• Kod e-gotovine, novac nikada ne napušta banku, a sama reprezentacija novca nosi
njegovu vrijednost. To znači da se iznos na računu umanjuje čim se elektronička
novčanica podigne iz banke. Ako se elektronička novčanica izgubi, vlasnik je bez nje
ostao trajno.
• Najčešći modeli e-gotovine koji se koriste su Chaumov model i Brandsov model.
Chaumov model predviđa detekciju dvostruke potrošnje, a Brandsov njezino
sprječavanje hardverskim sklopom, dok Brandsov model omogućava i usitnjavanje e-
gotovine. Ni jedan ni drugi model ne predviđaju mogućnost prijenosa između osoba,
već nakon svakog utrška primalac mora novac položiti u banku, te ga ponovo podizati
za daljnja plaćanja. Kod prijenosa e-gotovine između dva učesnika pojavljuju se dva
problema:
• pri svakom prijenosu e-novčanica raste, pošto se na nju dodaju podaci o novom
vlasniku
• obzirom na to da se polaganje novca u banku odlaže na neodređeno dugo vrijeme,
odgađa se i potencijalna detekcija višestruko potrošene novčanice.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Kreditne kartice
• Kreditna kartica, iako je fizička (plastična kartica), predstavlja sredstvo e-plaćanja budući da se plaća prijenosom informacije kojane mora imati svoju materijalnu inkarnaciju (broj kartice, nosilac idatum valjanosti) i moguće je njome plaćati u sustavima kojiomogućavaju elektronički prijenos poruke.
• Osim funkcije naloga za plaćanje, kreditne kartice imaju i dodatnufunkciju odgode plaćanja odnosno kredita.
• Plaćanje kreditnom karticom zbog velike je raširenosti kartica postalonajzastupljeniji način plaćanja na Internetu. Proces naplate kreditnekartice teče ovako:
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor: http://www.vaba.hr, http://www.huoj.hr, http://www.mbu.hr, http://www.kovanica.hr
Postupak plaćanja kreditnom karticom
• Ako se želi u okviru online trgovine (npr. web shop-a) omogućiti plaćanjekreditnim karticama, potrebno je omogućiti online autorizaciju kreditnih kartica u realnom vremenu.
• Sustavi koji rade online autorizaciju zovu se „payment gateways” ili online servisi za internet naplatu.
• Payment gateway (PG) u web shopu isto je što i POS uređaj u fizičkoj trgovini.
• Kao što POS uređaj omogućuje izravnu vezu s bankom kada kupac stoji nablagajni s kreditnom karticom, tako se online payment gateway u trenutku kupnje spaja s bankom / kartičarem preko interneta i provjerava kredibilitet nositelja kreditne kartice.
• Transakcija / provjera obavlja se u stvarnom vremenu i traje nekoliko sekundi.
Postupak provjere kreditne kartice prilikom kupnje u web shop-u:
1. Kada kupac u web shopu upiše sve podatke i klikne gumb "Kupi", aplikacija za web shop povezuje se s payment gatewayem, a koji je povezan s relevantnim bankarsko-kartičarskim kućama.
2. Bankarsko-kartičarska kuća provjerava podatke o kreditnoj kartici (valjanost kreditne kartice i platežnu sposobnost kupca). Ako su podaci ispravni, kupac dobiva potvrdu o uspješnoj narudžbi i kupovina je zaključena. Ako podaci nisu ispravni, kupac dobiva poruku o razlogu zbog kojeg njegova narudžba nije prihvaćena i kako to ispraviti.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Debitne kartice
• Debitna kartica također može biti sredstvo e-plaćanja kao
i kreditna kartica (upisom PIN broja i datumom isteka), a
razlika je u tome što se kod debitne kartice novac isti dan
skida s računa kupca, tako kupac mora u trenutku kupnje
imati na računu novac.
• Trgovac prilikom obavljanja prodaje preko online veze s
bankom istodobno provjerava valjanost kartice i odmah
prebacuje novac s računa kupca na svoj račun.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor:
https://www.pscunow.com/home/
index.php/savings-
checking/debit-card
• Debitne kartice obično su zaštićene 4-znamenkastim PIN brojem, tako da u
slučaju krađe lopov ne može njome neovlašteno trošiti.
• Zaštita PIN brojem je dovoljna u slučaju kada ga se mora osobno ukucavati
na tipkovnici bankomata, ali kada se informacija o kartici prenosi elektronički
(putem Interneta ili drugi način), tada to nije dovoljna zaštita i zbog toga se
ove kartice ne koriste često za plaćanja putem Interneta.
• Plaćanje debitnom karticom ne omogućava naknadno "stopiranje" uplate,
kao što je to kod kreditnih kartica. Debitna kartica ne predstavlja rizik za
trgovca, no zahtijeva da se cijeli proces provjere i prijenosa novca obavi prije
isporuke robe kupcu. (InfoWiki, 2013)
Nedostaci plaćanja karticama
•Glavni nedostaci plaćanja karticama su:
• Sigurnost transakcije – ako se netko dokopa broja kartice može
neovlašteno trošiti.
• Cijena transakcije
• U trenutku naplate trgovac mora imati on-line vezu s bankom, kako
bi provjerio valjanost kartice.
• Transakcija je moguća samo između kupca i trgovca, nije moguća
između dviju fizičkih osoba.
• Banka odnosno izdavalac kartice raspolaže svim podacima o
iznosima, mjestima i vremenima plaćanja, pa skladištenjem tih
podataka može pratiti klijentove potrošačke navike, što narušava
njegovu privatnost.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
E-kartice
Neke kartice s ugrađenim ICC čipom („pametne” kartice) mogu imati više funkcija, pa se osim za plaćanje mogu koristiti i za pristup određenim servisima i njihovo korištenje.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Primjer multifunkcionalne kartice - FINA e-kartica
FINA e-kartica namijenjena je poslovnim subjektima koji žele poslovati sigurnije i ugodnije. S njom
je moguće koristiti sljedeće usluge: e-REGOS, Registar godišnjih financijskih izvještaja, WEB-BON,
elektronički potpis, e-plaćanje, WEB Registar koncesija, e-mirovinsko, e-porezna, e-zdravstveno,
info.BIZ.
FINA e-kartica je multifunkcionalna (jedina kartica kojom možete obaviti ukupno uredsko
poslovanje), jer pruža neograničen pristup (pristup svim servisima 24 sata dnevno, 365 dana u
godini), jer ima povoljnije naknade (naknade su povoljnije u odnosu na klasično plaćanje na
šalterima) i jer je pristup podacima i servisima brži, sigurniji i jednostavniji. (Izvor: Hitro,
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=24)
Mikro plaćanje
Mikroplaćanja (eng. micropayments) su posebna vrsta e-gotovine, čija osobina su vrlo mali iznosi, reda veličine 1 centa ili čak manje.
• Ovakva vrsta plaćanja potrebna je za plaćanje vrlo jeftinih sadržaja, koji se međutim moraju kupovati vrlo brzo. Tipičan primjer potrebe za ovakvim plaćanjem je telefonska govornica.
• U toku telefonskog razgovora telefonska govornica mora svakih nekoliko sekundi naplatiti po vrlo mali iznos. Kako se transakcije moraju odvijati u kratkom roku, nema vremena za složene protokole i algoritme, niti za on-line vezu sa bankom. Stoga ova plaćanja moraju biti riješena kao off-line. Na mikroplaćanja se postavlja gornja granica dozvoljenog iznosaplaćanja i to je iznos reda veličine 1 USD. Zahvaljujući ovom ograničenju, potreba za sigurnosnim mehanizmima je smanjena, pa i jednostavniji sustavi zadovoljavaju namjenu.
• Kod web trgovine, u slučaju vrlo malih iznosa pogodno je koristiti specijalizirane servise za e-plaćanje, tzv. Payment Gateway servise koji su posrednici kod plaćanja između kupca i njegove banke
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Servisi e-plaćanja
• Ako se želi u okviru web trgovine omogućiti plaćanje kreditnim karticama,
osim usluge izrade web trgovine, potrebno je omogućiti online autorizaciju
kreditnih kartica u realnom vremenu.
• Sustavi koji rade online autorizaciju zovu se „payment gateways” ili online
sustavi za internet naplatu.
• Payment gateway (PG) u web shopu isto je što i POS uređaj u fizičkoj
trgovini.o Kao što POS uređaj omogućuje izravnu vezu s bankom kada kupac stoji pred vama na
blagajni s kreditnom karticom, tako se online payment gateway u trenutku kupnje spaja s
bankom / kartičarem preko interneta i provjerava kredibilitet nositelja kreditne kartice.
Transakcija / provjera obavlja se u stvarnom vremenu i traje nekoliko sekundi.
• Postupak provjere kreditne kartice prilikom kupnje u web shop-u:• Kada kupac u web shopu upiše sve podatke i klikne gumb "Kupi", aplikacija za web shop
povezuje se s payment gatewayem, a koji je povezan s relevantnim bankarsko-kartičarskim
kućama. Bankarsko-kartičarska kuća provjerava podatke o kreditnoj kartici (valjanost kreditne
kartice i platežnu sposobnost kupca). Ako su podaci ispravni, kupac dobiva potvrdu o uspješnoj
narudžbi i kupovina je zaključena. Ako podaci nisu ispravni, kupac dobiva poruku zbog čega
njegova narudžba nije prihvaćena i kako to ispraviti.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Payment Gateway servis
M. Zekić-Sušac, Adela Kapetanović - Digitalno
gospodarstvo
Izvor: http://www.logit.hr/web-
shop/payment-gateway/
Payment Gateway servisi u HrvatskojU Hrvatskoj su trenutno najpopularnija ova četiri PG servisa
za online autorizaciju plaćanja:
Servisi se razlikuju prema:
• Naplati priključenja na servis i iznosu mjesečne naknade
• Iznosu naknade po obavljenoj transakciji
• Broju kreditnih kartica koje podržavaju
• Mogućnosti prilagodbe dizajna web shopa
Više informacija na: http://www.logit.hr/web-shop/payment-gateway/
Payment Gateway servisi u svijetu
U svijetu su najpopularniji ovi PG servisi: Flagship Merchant Services, Intuit,
Authorize.Net, PayPal i drugi
M. Zekić-Sušac, Adela Kapetanović - Digitalno
gospodarstvo
Više informacija na: http://payment-gateway-services-
review.toptenreviews.com/
Dodatne informacije o korištenju PG servisa u svijetu: Rosston Meyer, R.,
Six Revisions, http://sixrevisions.com/tools/online-payment-systems/,
26.03.13.
E-novčanik• Kartice s ICC čipom, osim funkcije e-novca mogu imati i funkciju e-novčanika.
• S pomoću e-novčanika moguće je plaćati neposredno elektronički na platnom
terminalu, bez provjere PIN-om ili potpisom
• Prednosti su: brže plaćanje od ostalih načina, jednostavnost
• Nedostatak: u slučaju gubitka takve kartice javlja se rizik da netko neovlašteno
iskoristi ostatak e-novca u e-novčaniku.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor:
http://www.internetbrzazara
da.ws/Wealth4AllTeam
Upotreba e-novčanika
Upotreba e-novčanika ima 2 faze:
1. Punjenje e-novčanika• Punjenje e-novčanika obavlja se transakcijom isplate s računa korisnika koja se vodi
u banci, a prosljeđuje se ustanovi za e-novac kod koje se e-novčanik vodi. To je faza stvaranja e-novca u e-novčaniku za koju je obavezna autentikacija PIN-om.
2. Plaćanje s pomoću e-novčanika• Kad kupac vrši plaćanje, e-novac iz e-novčanika prelazi u platni terminal na
prodajnom mjestu, s kojega se zatim transakcije prosljeđuju ustanovi za e-novac,kod koje se memorirani e-novac poništava u korist računa trgovca.
• Nije moguć prijenos vrijednosti e-novca iz jednog u drugi e-novčanik
Kako bi se kontrolirao ukupni iznos e-novca u opticaju kod ustanove za e-novac, vodi se stanje e-novca u e-novčanicima koje se ažurira iznosima e-novca kojim su punjeni, te iznosima prikupljenim od trgovaca. Takva precizna analitika važna je za upravljanje tijekom e-novca, ali i za rješavanje reklamacija i za reizdavanje e-novčanika.
Zbog nedostataka se preporučuje e-novčanik koristiti za pohranu manjenovčane vrijednosti namjenjene za svakodnevna plaćanja manjih iznosa
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Primjer upotrebe e-novčanikaStudenti u Hrvatskoj s pomoću Smart-X kartice mogu obaviti plaćanje neke jednostavne usluge, npr. hrane u
studentskim restoranima, ili korištenje perilice za rublje u studentskim domovima. Način naplate može se
razlikovati od mjesta do mjesta, pa u sustavu postoje bonovi, žetoni i slične metode naplate. SmartX sustav nudi
rješenje za sve takve potrebe omogućujući izvedbu jednog ili više paralelnih sustava za naplatu nazvanih e-
Novčanik.
Korištenjem posebnog SmartX e-Novčanik modula omogućuje se stavljanje određene "vrijednosti" na iskaznicu
studenta u zamjenu za uplaćena sredstva. Student zatim koristi svoju iskaznicu kao sredstvo plaćanja na
posebnim uređajima koji se ugrađuju na mjestu troška.
SmartX sustav omogućuje da student ima više takvih e-Novčanika na svojoj kartici čime mu se pojednostavljuje
svakodnevni život, a smanjuju se i operativni troškovi na strani pružatelja usluge.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor: http://www.carnet.hr/smartx/e-
novcanik
Slika prikazuje način
korištenja e-novčanika s
pomoću Smart-X kartice
koju izdaje CARNet
E-čekovi• Elektronički ček je elektronički ekvivalent klasičnog papirnatog čeka. Izdaje ga
kupac trgovcu, a trgovac ga polaže u svoju banku, koja obavlja naplatu od banke izdavaoca.
Postupak upotrebe e-čeka:
• Banka izdaje ček kupcu. Prazni ček potpisan digitalnim potpisom banke koja ga je izdala.
• Prilikom kupnje, kupac upisuje u e-ček iznos i datum, potpisuje ga svojim digitalnim potpisom i predaje trgovcu. Trgovac izdaje robu kupcu.
• Trgovac upisuje na ček svoj broj računa i prosljeđuje e-ček svojoj banci, potpisujući ga svojim digitalnim potpisom
• Trgovčeva banka provjerava potpis trgovca i potpis banke izdavaoca i prosljeđuje ček banci izdavaocu na naplatu
• Banka izdavalac provjerava svoj digitalni potpis i digitalni potpis kupca na prispjelom čeku, provjerava stanje novca na računu i, ako je sve u redu, prebacuje novac s računa kupca na račun trgovca.
E-ček predstavlja rizik za trgovca, jer on ne može znati da li kupac ima na svom računu u banci dovoljno novca za pokriće čeka. Osim toga, kupac može falsificirati svoj digitalni potpis. Ako želi biti siguran, trgovac mora imati on-line vezu s bankom izdavaocem čeka, što bitno komplicira i poskupljuje transakciju jer banaka može biti mnogo. (FER/ZPM/Ergonomija, 2013)
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor slika: http://www.internetzarada.org, http://www.24sata.hr
Kriptovalute – virtualne valute• Digitalne valute zasnovane na kriptografiji (generiraju se posebnim
algoritmima kako bi se spriječilo umnožavanje i kontrolirale transakcije)
• Prva kriptovaluta – bitcoin, nastala C++ programskom kodupočetkom 2009. godine (autor: Satoshi Nakamoto / pseudonim)
• Temelji se na Blockchain tehnologiji – koristi distribuiranu mrežu čvorova validatora i tzv. Lanac blokova koji čini bazu podataka.
• Svaki blok sadrži sažeti tzv. hash podatak prijašnjeg bloka te „vremenski žig“ s podacima o vremenu nastajanja. Na taj način se svaki blok lanca veže podacima za prijašnji blok, što omogućuje kronološko praćenje svih podataka unatrag.
• Umjesto centralnih banaka država, novac kontroliraju tzv. Validatori koji transakciju provjeravaju, zatim odobravaju ili odbijaju, i svi su validatori ravnopravni.
• Algoritam pomoću kojeg cijeli sustav funkcionira, ograničen je na izdaju 21 milijuna bitcoinova. Međutim, svaki bitcoin ima puno veću vrijednost nego tradicionalna valuta te je zbog toga podijeljen na manje dijelove, od kojih je najmanja milijunti dio, “Satoshi”, nazvan po izumitelju bitcoina.(Hrvatski bitcoin portal, 2017)
• Kompletna baza podataka blockchaina sadržava sve transakcije ikad izvršene s bitcoin valutom – čime se osigurava transparentnost.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Način uporabe kriptovalute
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Izvor: Učionica.net, Što su bitcoin, blockchain i kriptovaluta?, https://www.ucionica.net/internet/sto-su-bitcoin-
blockchain-i-kriptovaluta-4199/, [pristupljeno: 16.05.2017]
Prednosti i nedostaci kriptovalutePrednosti:
• transparentnost
• neovisnost od centralnih banaka
• anonimnost (transakcija se ne veže uz
identitet osobe)
Nedostaci:
• anonimnost nije potpuna, jer se može povezati sa prošlim transakcijama i tako utvrditi trag novca
• još uvijek malo tvrtki i institucija ga prima kao sredstvo plaćanja (iako u Hrvatskoj i EU bitcoin nije propisano sredstvo plaćanja, nije niti zabranjeno, pa se može koristiti uz svjesnost rizika)
Gdje pronaći više informacija:
• Bitcoin.org: https://bitcoin.org/en/getting-started
• Hrvatski bitcoin portal: http://crobitcoin.com/ - ovdje možete vidjeti i trenutnu vrijednost 1 bitcoina u odnosu na USD
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Prednosti i nedostaci e-novca
•Prednosti:
• jednostavnost korištenja,
• brzina,
• uvijek dostupna gotovina,
• uvijek točan iznos, nema povrata sitniša,
• bolja higijena,
• pregled troškova moguć u svako vrijeme,
•Nedostaci:
• troškovi najma ili kupnje e-novčanika i osobnog čitača iznosa e-
novca u e-novčaniku
• još ga ne podržavaju sve institucije.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
SWOT analiza e-bankarstva - SnageSWOT analizu čini analiza:
• Snaga (eng. Strengths)
• Slabosti (eng. Weaknesses)
• Prilika (eng. Opportunities)
• Prijetnji (eng. Threats)
Snage e-bankarstva (što primjena novih tehnologija donosi bankarstvu):• Stvaranje imidža inovativne tvrtke, koja je u stanju svojim korisnicima ponuditi
najnovija tehnološka rješenja.
• Bolje i veće interaktivne mogućnosti u odnosima s klijentima
• Mogućnost racionalizacije troškova poslovanja banke (što bi trebalo značiti i više kamate na depozite i niže provizije banke), što banku čini konkurentnom na tržištu
• Mogućnost pokrivanja većeg geografskog prostora na tržištu klijenata
• Veći broj informacija koji se može staviti na raspolaganje klijentima
• Mogućnost dodatnog savjetovanja o uslugama banke i upravljanju novcem
• Za korisnika je prednost što ima uslugu 24/7, a banka nudi svoje usluge cijeli dan i noć, pa tako može i povećati promet
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
SWOT analiza e-bankarstva - Slabosti
•Slabosti e-bankarstva (koji su nedostaci u upotrebi):
• Još uvijek nije dostupno svim korisnicima (zahtijeva uporabu
tehnologije, pa dio klijenata, posebno starije dobi, nisu u
mogućnosti koristiti ovu uslugu)
• Troškovi naknade za ovu uslugu odbijaju dio klijenata
• Potrebna su incijalno značajna ulaganja u tehnologiju razvoja
aplikacija i zaštite podataka
• Uz sve mjere zaštite, ipak se može dogoditi zloupotreba podataka
ili kapitala klijenta
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
SWOT analiza e-bankarstva - Prilike
• Prilike e-bankarstva (u koja područja je potrebno uložiti napor, gdje se nalazi najveća poslovna isplativost) • Sve veći broj korisnika Interneta i mobilnih telefona ide u prilog uvođenju sve
većeg broja usluga e-bankarstva, te mogućnosti osvajanja novih tržišta
• Putem e-bankarstva moguće je ponuditi usluge koje nije moguće na tradicionalni način, npr. ponuda dodatnih aplikacija za financijska savjetovanja klijenata, ponuda raznih kalkulatora valuta ili otplate kredita, analize rizika itd.
• Povezivanjem sa tvrtkama kojima klijenti putem banke i e-računa mogu plaćati račune stvara se nova mreža korisnika
• Putem e-bankarstva banka može stvoriti bazu podataka o klijentima koja daje uvid u životni stil i preference klijenta, na temelju čega se mogu napraviti napredni modeli za procjenu odobrenja kredita, predviđanje stope odgovora na ponudu novih usluga, itd.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
SWOT analiza e-bankarstva - Prijetnje
•Prijetnje e-bankarstva (kako neuspješna upotreba može
štetiti e-bankarstvu)
• Nedovoljno razvijeni sustavi zaštite podataka i kapitala mogu
nanijeti veliku štetu klijentima, ali i imidžu banke i prihodima banke
• Brzi razvoj alata i tehnika za različite cyber napade kriminalaca
velika je prijetnja e-bankarstvu
• E-bankarstvo omogućava povezivanje svih sa svima i globalizaciju
poslovanja i financija – hoće li male banke moći preživjeti?
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Dodane vrijednosti e-bankarstva• Zbog svojih prednosti, e-bankarstvo omogućava osim bržeg i jeftinijeg
pružanja već postojećih proizvoda i usluga, također i neke nove, dodane vrijednosti, koje putem tradicionalnog bankarstva nisu bile moguće.
Primjeri nekih dodanih vrijednosti e-bankarstva:
• Usluga e-bankarstva moguća u svako vrijeme (24/7), pa tako klijent može u bilo koje vrijeme pristupiti računu i obaviti transakcije
• Posebno putem Internet bankarstva i m-bankarstva moguće je klijentima ponuditi dodatnu uslugu savjetovanja o upravljanju financijama, kućnim budžetom, ulaganjima i dr.
• Putem aplikacija koje su klijentu na raspolaganju on može dobiti izračun npr. kamata, rizika, predviđenog profita i koristiti druge prediktivne modele (ako ih ta financijska institucija ponudi)
• Banka može baze podatke o klijentima koristiti kako bi prepoznala „dobre” klijente, ponudila im pogodnosti, a svakom klijentu pojedinačno ponudila personaliziranu uslugu ovisno o njegovom stilu života i navikama
• i dr. (jer se razvojem tehnologije stalno stvara mogućnost za nove dodane vrijednosti)
• Primjer dodane vrijednosti: Financijski planer Zagrebačke banke: https://www.zaba.hr/ebank/gradjani/Prijava
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Zaključak
•Novi proizvodi e-bankarstva koji se razlikuju od tradicionalnih su: e-plaćanje, e-novac (e-gotovina, e-čekovi, kartice i dr.) i e-novčanik
•Ovi proizvodi dodaju vrijednost bankarstvu, te omogućuju pružanje dodatnih usluga klijentima
•E-novac može biti nominalni i simbolički, nominalni su e-čekovi, kartice i sl., a simbolički je e-gotovina
•SWOT analiza pokazuje snage, slabosti, prilike i prijetnje e-bankarstva
•E-bankarstvo je neminovno danas za svaku banku koja želi opstati na tržištu
•Banka će biti konkurentna ako pruža više dodanih vrijednosti za klijenta
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu
Literatura
• Banka.hr, E-novac, http://www.banka.hr/projekti/etnt/e-novac, 28.03.2013.
• CARNet, Elektronički novac, NCERT-PUBDOC-2010-09-311, http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-09-311.pdf, 29.0.2013.
• FER/ZPM/Ergonomija, Notacijski sustavi elektroničkog plaćanja, http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/slivonja/notacijski_sustavi_el_placanja.htm, 28.03.2013.
• Hitro, FINA e-kartica, http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=24, 28.03.2013.
• Hrvatska narodna banka, Registar insitucija za elektronički novac, http://www.hnb.hr/platni-promet/institucije/h-registar-institucija-e-novac.pdf, 28.03.2013.
• Hrvatski bitcoin portal, Što je bitcoin, http://crobitcoin.com/bitcoin/sto-je-bitcoin/, 15.04.2017.
• InfoTrend, E-novac u Hrvatskoj, http://www.infotrend.hr/clanak/2009/3/e-novac-u-hrvatskoj,27,660.html, 29.03.2013.
• InfoWiki, E-plaćanje u Hrvatskoj, http://ucka.veleri.hr/~nanic/wiki/index.php/EPla%C4%87anje_u_Hrvatskoj, 28.03.2013.
• Učionica.net, Što su bitcoin, blockchain i kriptovaluta?, https://www.ucionica.net/internet/sto-su-bitcoin-blockchain-i-kriptovaluta-4199/, 16.05.2017.
• Wikipedia, Bank, http://en.wikipedia.org/wiki/Bank#Products, 27.03.2013.
• Wikipedia, Bankarstvo, http://hr.wikipedia.org/wiki/Bankarstvo, 27.03.2013.
M. Zekić-Sušac, ICT u bankarstvu