SALMONIKULTURA

• Hladnovodni ribnjaci – kalifornijska pastrmka (Oncorhynchus mykiss)

• Prilagodljiva vrsta • Predstavnik intenzivne proizvodnje salmonida• Dobro podnosi zatočeništvo• Model intenzivne proizvodnje u salmonikulturi u

ribnjacima ili kaveznom uzgoju• U Bosni i Hercegovini najznačajnija salmonidna vrsta u

uzgoju • Prinosi??

• Ostale salmonidne vrste – samo za poribljavanje i za sportski ribolov

• Ostale salmonide su osjetljive na uzgojne uslove

• Skuplja proizvodnja• Zbog toga je njihov uzgoj za

sada isključivi izvor nasadnog materijala za poribljavanje otvorenih voda

Voda

• Kvalitet vode – osnovni preduslov za uzgoj salmonida

• I kategorije• Voda mora biti: čista, bistra, sa određenom

temperaturom i hemijskim sastavom vode• FH karakteristike je neophodno proanalizirati

prije gradnje salmonidnog ribnjaka,• FH karakteristike je neophodno redovno pratiti

Temperatura vode

• Jedan od najznačajnijih parametara za život salmonida

• Temperatura je nezaobilazan pokazatelj stanja životne sredine

• Povećanje ili smanjenje – ubrzavanje ili usporavanje niza procesa u organizmu

• Kalifornijska pastrmka podnosi relativno veliki temperaturni raspon 5 – 28 0C – krajnje vrijednosti su nepovoljne za duže izlaganje

• Oscilacije temperature trebaju biti što manje

• Optimalne 9 – 12 0C – u dobi do 6 mjeseci• 10 – 16 0C – u dobi od 6 mjeseci do konzuma – najbolji

rezultati • Temperatura djeluje

– na gustoću vode, – na kvalitet otapanja gasova u vodi – na njihovu fiziološku aktivnost

• Kalifornijska pastrmka – podnosi relativno veliki temperaturni raspon (5 – 28°C)

• Tempertaturne oscilacije trebaju biti manje, jer ujednačenost temperature omogućava normalan metabolizam

Kisik

• Količina otopljenog kisika – temelj života hidrobinata

• Optimalne vrijednosti kisika:• 10 – 12 mg/l • Izvorske vode – siromašne kisikom – kaskade i

preljevi – aeracija vode• Za aeraciju – elektroagregati ili raspršivači

Ugljični dioksid

• Kao što mogu biti siromašne kisikom, izvorske vode mogu biti bogate CO2

• Velike koncentracije CO2 uzrokuju stvaranje gasovitih mineralnih voda – neprikladnih za salmonidna ribogojilišta

• Takva voda je štetna za ribu• Koncentracija CO2 veća 30 mg/l – uznemirenost riba

• Dozvoljene vrijednosti CO2 – do 8 mg/l – uz optimalnu zasićenost kisikom i neutralnu ili blago alkalnu reakciju vode

pH vrijednost

• pH vrijednost je značajan pokazatelj stanja kvaliteta vode

• Pripada najstabilnijim parametrima vode• Pastrmke podnose velike oscilacije• za normalan rast je poželjno osigurati neutralnu

ili blago alkalnu reakciju vode – pH 7 – 8 • pH iznad 9 ili pH ispod 6 – opasnost • pH manja od 5 ili pH veća od 9 – letalna

• Mora se pratiti: – kisik, – ugljični dioksid, – pH vrijednost, – amonijak, – nitrati, – nitriti, – alkalitet, – zamućenje i – temperatura

• Odstupanje od dozvoljenih graničnih vrijednosti uzrokuje poremećaje proizvodnih rezultata i zdravstveno stanje ribe

FH parametri vode pastrvskih ribogojilišta

Pokazatelj Optimalne vrijednosti Granične vrijednosti

Temperatura 9 – 12 6 – 22

O2 8 – 11 >5

CO2 4 25

pH 7 – 8 >6; <9

Alkalinitet (mVal) 2 – 4 –

Tvrdoća (Nj0) 8 – 12 –

Organska tvar (KMnO4) 0 –

• Prisustvo sumporvodika, hlora, metana i drugih gasova u vodi čak i u malim konentracijama, uzrokuje velike poremećaje

• Mortalitet nastaje u vrlo kratkom razdoblju• Kvalitet vode za pastrmska ribogojilišta mora

biti prve kategorije

Granične vrijednosti nekih štetnih tvari u vodi pastrvskih ribogojilišta

Zagađujuća materija Letalne doze

Nitrati (NO3) < 2

Nitriti (NO2) < 0,2

Nedisocirani amonijak (NH2) 0,05

Sumporvodonik (H2S) 0,5

Slobodni hlor (Cl) < 0,01

Fenoli < 0,001

Željezo (Fe) < 0,001

Bakar (Cu) 0,5

Kobalt (Co) 0,01

Kvantitet vode

• Količina vode je jedan od limitirajućih faktora pri izboru lokacije i konstrukcionog rejšenja ribnjaka

• Smatra se da je za intenzivnu proizvodnju potrebno osigurati najmanje

50 – 72 izmjene vode / 24 sata

• To znači da se volumen uzgojnog bazena izmijeni 2,5 – 3 puta u jednom satu

• Gustoća nasadnog materijala ovisi o zasićenosti kisikom, o protoku vode, temperaturi vode, dobnoj kategoriji riba

• Tabela – orijentacione vrijednosti

Odnos broja riba u nasadu i njihovih dužina i protokaDužina ribe (cm) Broj jedinki riba uz protok (l/s) Broj jedinki riba po 1 m3

2 50000 50000

3 2300 23000

4 13000 11000

5 8200 6800

6 5500 5200

7 4200 3700

8 3750 2800

9 2600 2100

10 2000 1700

12,5 1300 1000

15 750 600

17,5 570 400

20 425 300

22,5 340 210

25 250 150

• Gustoća nasada se može prikazati i u kilogramima i protoku vode u litrima posekundi – kg/l/s

• Smatra se da je pri temperaturi vode od 13 0C i protoku od 1l/s realno očekivati prinos od 60 – 85 kg

• Prema načinu protoka vode razlikujemo četiri osnovna sistema:

• Jednostruko iskorišćavanje protoka• Višestruko iskorišćavanje protoka• Poluzatvoreni sistem iskorišćavanje protoka• Recirkulacijski sistem iskorišćavanje protoka

• Jednostruki - uzgojni bazeni postavljeni u paraleli

• Voda iz dovodnog kanala utiče u svaki bazen posebno

• Iz bazena voda ističe u u zajednički odvodni kanal

• Prednost ovakvog sistema je u visokoj kvaliteta vode i mogućnost manipulacije ribom i lakše čićenje bazena

• Bazeni su odvojeni, a voda se može regulirati za svaki bazen odvojeno

• Sve češća pojava je povećanja gustoće nasada i nedovoljnim količinama vode

• Danas je tendencija višekratne upotrebe vode• Tako se povećavaju proizvodni kapaciteti ribogojilišta

u odnosu na raspoloživu količinu vode

• Sistem višestrukog iskorišćavanja susrećemo kod ribogojilišta kod kojih su uzgojni objekti poredani u nizu

• U tom slučaju voda prvo ulazi u gornje bazene, a zatim, dijelom manjeg kvaliteta prelazi u donje bazene, sve do izlaska iz bazena

• U sisitemu trokratne upotrebe vode proizvodni kapaciteti se u drugoj seriji objekata smanjuju za 20 – 30%; u trećoj bi iznosio svega 25 – 40% od prve serije

• Uz stalnu aeraciju je moguće racionalno korišćenje vode i povećati proizvodnju gotovo 100%

Sistem višestrukog iskorištavanja vode

Gustoća nasada Oncorhynchus mykiss pri višekratnoj upotrebi vode uz protok od 150 l/s u dvije serije

bazena

Dužina ribe (cm) Broj komada ribe u nasadu

Prva serija bazena Druga serija bazena

12,5 111750 91635

15 82500 67650

17,5 59250 48580

• Ovakav sistem zahtijeva određene prirodne pogodnosti: veći prirodni pad terena – što omogućava aeraciju

• Za održavanje visokog nivoa proizvodnje potrebna je potpuna usklađenost elemenata uzgoja: količine otopljenog kisika, broja izmjena vode, visokokvalitetne hrane i kvalitetnog nasadnog materijala

• Poluzatvoreni protok je takav sistem gdje dio vode nakon upotrebe se podvrgava prečišćavanju, a pročišćena voda se vraća u sistem dovodnih kanala

• Ovo je racionalan sistem u kome se abiotski parametri vode lakše održavaju u potrebnim graničnim vrijednostima

• Ztvoreni sistem podrazumijeva korišćenje vode koja se permanentno recirkulira

• To je potpuno zatvoreni sistem sa minimalnim dodatkom vode koja se izgubila isparavanjem

• Ovaj sistem je za sada moguće primijeniti u najintenzivnijem uzgoju riba, ali samo u eksperimentalnim uslovima

• Skupi uređaji i složena tehnologija

• Tip ribnjaka• Savremena, intenzivna proizvodnja pastrmskih

riba se odvija u uzgojnim objektima različitih konstrukcija, oblika i veličina

• Razlikujemo dva osnovna tipa:• Punosistemsko i • Parcijalno ribogojstvo

• Punosistemsko – obuhvata sve faze od držanja matica, induciranog mrijesta, oplodnje ikre, uzgoja mlađa do konzumne ribe

• Parcijalno – specijalizirano samo za jednu od navedenih faza čije se funkcioniranje zasniva na nabavci ribljeg mlađa određene dobi koja se uzgaja do isporuke tržištu

• Parcijalno – može pokrivati i fazu mriješćenja, gdje su mrijestilišta malog kapaciteta i sa funkcijom mriješćenja isključivo divljih salmonidnih vrsta i uzgoja nasadnog materijala za poribljavanje otvorenih voda

• Ovakav način je prihvatljiv samo za porodična gospodarstva i za lokalno tržište

• Smatra se da veličinavodenih površina za ovakav način gospodarenja ne bi smjela prelaziti 0,13 ha

• Punosistemsko salmonidno ribogojstvo obuhvata proces od mriješćenja do konzumne ribe

• Pomenute uzgojne faze se mogu odvijati u betonskim i zemljanim bazenima

• Betonski bazeni imaju određene prednosti: manji gubitak vode, bolje korišćenje prostora, lakša regulacija dotoka vode, lakši rad s ribom, potpunije čišćenje i održavanje bazena

Gajenje salmonidnih matica

• U intenzivnom uzgoju kalifornijske pastrmke je važan pravilan odabir matica

• Najčešća i najjednostavnija metoda je izbor na osnovu fenotipskih karakteristika

• Pri izboru se vodi računa oformi tijela, indeksu uhranjenosti i indeksu kondicije

• Ovakav odabir ne znači i dobar prirast, tempo rasta, otpornost i razvoj polnih produkata

• CF = W x L-3 x 100 • Uvrstimo mase i dužine u pripadajuće kolone • Automatski se izbaci CF za svaku ribu

• Složeniji je odabir na osnovu genetičkih predispozicija

• Kvalitetan reprodukcijski materijal može osigurati samo ozbiljan odabir jedinki uz upotrebu fenotipskih i genotipskih odlika

• Matično jato čine ženke u dobi 3 – 6 godina, mase do 5kg i mužjaci dobi 2 – 4 godine i mase do 3kg

• Odnos polova u matičnom jatu se obično kreće 1 mužjak : 3 ženke

• Uslovi držanja matičnog jata moraju biti na najvišem nivou kvaliteta

• Površina vode za uzgoj matičnog jata obuhvataju 5 – 10% ukupne površine punosistemskog uzgajališta

• Velika gustina matičnog jata po jedinici površine uzrokuje negativne posljedice na razvoj spolnih produkata

• Jaka protočnost vode 0,9 l/s vrlo povoljno djeluje na pokretljivost spermatozoida i na kvalitet ikre

• Broj matica prosječne mase 2 – 4 kg, ovisno o protoku se kreće između 3 i 6 na m3

• Za razvoj polnih produkata važna je hrana• O sigurati vlažnu i suhu hranu visoke

probavljivosti uz pojačan udio vitamina iminerala u količini od 1 – 2% žive riblje mase

• Korekcija hranidbene za matično jato tablice treba započeti devet sedmica prije i to postupnim smanjivanjem dnevnih obroka do 0,5% žvie mase, da bi 14 dana prije mrijesta hranidba potpuno izostala

• Na ovaj način se osigurava bolja upotreba tjelesnih bjelančevina i masti za završnu fazu razvoja spolnih produkata

• Istovremeno se osigurava prostor za normalan razvoj gonada u trbušnoj duplji

• Kvalitet i kvantitet mliječi i ikre takođe ovisi i o dobi matičnih jedinki

• Mužjaci dob 2 – 4 godine daju najbolji kvalitet mliječi – pri čemu masa i dužina ribe nema značaja

• Optimalna dob ženki za mrijest je između 3 i 6 godine godine života

• Ženke mlađe od tri godine daju sitnu ikru – sporiji rast larvi i njihova velika osjetljivost na uticaj vanjskih faktora

• Matice starije od šest godina – česta pojava sterilnosti, smanjen broj ikre, povećan mortalitet

• Količina ikre se predviđa na osnovu ukupne mase tijela ženke

• Po kilogramu se može očekivati 700 – 2700 jaja ako su ostali uslovi zadovoljeni

• Dvije sedmice prije mrijesta matično jato se prebacuje iz matičnjaka u kontrolne bazene uz obavezno razdvajanje po polovima – kako bi se izbjegle ozljede riba

• Redovni pregledi matica i kontrola njihove spolne zrelosti se obavljaju svaka dva dana

• Palpacijom se lagano pritišće na trbuh matice – utvrđuje se lakoća istisivanja spolnih produkata

• Zrele matice spremne za mirijest se prenose u mrijestilište i pripremaju za mrijest