Upload
ante-dujmic
View
234
Download
19
Embed Size (px)
Citation preview
Morfologija i anatomija Morfologija i anatomija vegetativnih organavegetativnih organa
viviih biljaka ih biljaka ((CormophytaCormophyta))
Morfologija bilja
- prouava
vanjske oblike biljaka
unutranju grau biljaka
razvoj biljaka
- trai
zakonitosti osnova raznolikosti pojedinih oblika
- tumai
fizioloko znaenje i filogenetsko podrijetlo pojedinih organa
gr. morfe oblik, formalogos znanost, uenje
HOMOLOGNI ORGANI
- zajedniko podrijetlo
razliiti oblik, graa i funkcija
trn i stabljika gloga
vitica i grana vinove loze
list cvjetnice trn utike aini i krunini listii pranici i tukovi cvijeta vitica graka
ANALOGNI ORGRANI
- razliito podrijetlo
- slian oblik, graa i funkcija
gomolj krumpira i gomolj dalije
vitica vinove loze i vitica graka
trn gloga i trn utike
ADVENTIVNI ORGANI
- nastaju iz drugih osnovnih oblika (ne iz embrija)
- adventivni izdanak iz bilo kojeg dijela stabljike, iz korijena, iz lista
- adventivni korijen iz stabljike ili lista
Svi biljni organi odreenoj svrsi
odreene funkcije
slue
vre
(izgraeni iz razliitih stanija)
struktura i funkcija
u tijesnom meusobnom odnosu
- razvoj biljnih organa ishrana (autotrofna)u vezi
polarna diferencijacija i stvaranje
velikih asimilacijskih povrina izdanka
razgranjenog organa za privrivanje - korijena
poveanje vanjske povrine:
izduivanjem
spljotavanjem
grananjem
GRANANJE
opa pojava kod biljaka (rijetko ostaje nerazgranjena mak, suncokret)
- jako se poveava povrina biljke
- omoguava se stvaranje veeg broja listova
3 osnovna tipa grananja:
monopodijalno
simpodijalno
dihotomo
monopodijalno grananje
glavna os raste iz vrnog pupa jae od postranih* Picea (smreka), Abies (jela), Pinus (bor) i druge etinjae s piramidalnom
ili unjastom kronjom
* Populus (topola), Fraxinus (jasen), Acer (javor)
simpodijalno grananje
bone osi razvijaju se jae od glavne i preuzimaju ulogu glavne osi
bb
simpodijalno grananje
glavna os zavrava rast, a njen pup* prelazi u stanje mirovanja (Tilia lipa) ili se* pretvori u cvijet (Magnolia magnolija) ili se* pretvori u cvat (Syringa jorgovan, Aesculus divlji kesten)
dihotomo grananje
vrni vegetacijski vrh dijeli se na dva nova razvijaju se dvije podjednako duge grane
vegetacijski vrh svake grane se dijeli na dva itd.
*zastupljeno kod niih biljaka (mnoge alge, nie gljive, mahovine, crvotoine)
BUSANJE poseban oblik grananja kod trava (Poaceae)
- grananje iz nekoliko podzemnih zblienih koljenaca glavne stabljike
vor busanja
Vie biljke = Cormophyta
drvenaste - viegodinje -
drvee (arbores)stablo deblo (nerazgranjeno) i kronja (razgranjena)
grmlje (frutex)- grana se pri bazi
polugrmovi- donji dio odrvenio- gornji dio obnavlja se svake godine
zeljaste zeleni
- jednogodinje (sjeme)- dvogodinje (pozemni izdanci - gomolj, lukovica, podanak)- viegodinje - perene (trajni korjenovi)
apikalni pup
cvijetcvijetni pup
internodijaksilarni pup
nodij peteljka
plojkalist
provodneile razina tla
apikalnimeristemi
korijenovedlaice
k
o
r
i
j
e
n
o
v
s
u
s
t
a
v
i
z
d
a
n
a
k
novi rast
Dijelovi zeljaste biljkeDijelovi zeljaste biljke
internodiji
nodij
apikalni pup
aksilarnini pup
Dijelovi drvenaste biljkeDijelovi drvenaste biljke
dugi izdanak
kratki izdanak
BILJNI ORGANIBILJNI ORGANI-- viviih biljaka (ih biljaka (CormophytaCormophyta) ) --
gr. kormos panj, klada, deblo
fyton - biljka
Kormofiti biljke sa stabljikom, listom i korijenom
BILJNI ORGANIviih biljaka
Vegetativni- ishrana -
Izdanak (nadzemni)
Stabljika
Listovi
Korijen (podzemni)
Generativni- razmnoavanje
Cvijet
Plod
Sjeme
Izdanak
fotofilni ili aerofilni iznad razine tla
geofilni u tlu
submerzni u vodi
Stabljika (caulis) dio izdanka nosi listove
- vrni rast - raste neogranieno vegetacijskim vrhom (veina biljaka)zona rasta - nekoliko do 50 cm
- interkalarni rast - rast ogranien na bazu lanka (internodija) (Poaceae)
primarna kora
centralni cilindar
osnovno stanije
provodno stanije
kono stanije
primarna kora
zrake srikesr
provodne ile
mezofil
epidermepiderm ili ili rizodermrizoderm
primarna kora primarna kora
centralni cilindarcentralni cilindar
-- provodne provodne ileile
Primarna graaPrimarna graa
stabljika
epiderma
primarna kora
zrake srike
kolateralne ile
(otvorene)
centralni cilindarkambij
Primarna graa stabljike Primarna graa stabljike dvosupnicadvosupnica
epiderma sr
zrake srike
ksilem
floem
sklerenhimska vlakna
parenhim kore
kolenhim
primarna korakolenhim
provodna ila
parenhim
sklerenhim
floem
ksilem
pui
stanice epiderme
Primarna graa stabljike dvosupnica
Primarna graa stabljike jednosupnicaPrimarna graa stabljike jednosupnica
kolateralne ile
(zatvorene)
epiderma
centralni cilindar
primarna kora
Primarna graa stabljike jednosupnicaPrimarna graa stabljike jednosupnica
zatvorene kolateralne ile
parenhim
centralni cilindar
epiderma
primarna kora
Dvosupnice Jednosupnice
Primarna graa
Sekundarna graa stabljike Sekundarna graa stabljike dvosupnicadvosupnica
- kambij i felogen sekundarni meristemi stabljika prelazi u sekundarnu grau
Primarna graa
stvaranje kambijskog prstena
poetak sekundarnog rasta
Sekundarn graa
periderm
kora
sekundarni floem(sekundarna kora)kambij
sekundarni ksilem(drvo)
Sekundarni rastSekundarni rast
liko = sekundarni floem = sekundarna kora
Sekundarni rast stabljike
rast u debljinu (irinu)
Sekundarni rast stabljike Sekundarni rast stabljike dvosupnicadvosupnica
Aristolochia tip(Aristolochia macrophylla, Vitis vinifera)
p
fascikularni + interfascikularni kambij
prema sreditu
prema vanksilem (drvo)
floem (sekundarna kora)
i prema sreditu i prema van
parenhimsko stanije(zrake srike)
(kambijski prsten)
Sekundarni rast stabljike Sekundarni rast stabljike dvosupnicadvosupnica
Tilia tip mnoge drvenaste vrste- neke zeljaste dvosupnice (Nicotiana sp
prokambijski prsten
kambijski prsten
izdiferencira direktno u
lipa vinova loza
Popreni prerez kroz sekundarnu stabljiku
Sekundarna graa stabljike jednosupnicaSekundarna graa stabljike jednosupnica
ekstrafascikularni kambij(Yucca, Aloe. Agava, Dracena...)
- primarna graa - sekundarna graa
- nema razlike izmeu primarne i sekundarne stabljike- ne vidi se godinji prirast
nove provodne ile
parenhimsko stanijei
felogenpluto
Sekundarna graa stabljike golosjemenjaSekundarna graa stabljike golosjemenjaaa
traheide s ograenim jaicama
Ksilem (drvo)
bdvosupnice jednosupnice
SEKUNDARNI RAST
POSEBNE VRSTE STABLJIKA
Nadzemne
vlat
batvo
vrijea
Podzemne
lukovica
gomolj
podanak
Vlat (culmus) stabljika trava
- jasno izraana koljenca (vorovi, nodiji) i lanci (internodiji)
- kod veine biljaka uplja poprene pregrade samo u koljencima
- neke vrste ispunjena (kukuruz, eerna trska, sirak)
Batvo (scapus) izdueni lanak bez listova
- izbija iz tla
- na vrhu cvijet (zumbul, sunovrat, visibaba)
- ili cvat (zumbul, maslaak, tratinica, gerber)
Vrijea (stolones) horizontalna stabljika
- djelomino nadzemna, djelomino podzemna
- jako izdueni lanci i reducirani listovi
* slue za vegetativno razmnoavanje Fragaria jagodaGlechoma dobriica
Potentilla - petoprst, petolist
Lamium mrtva kopriva
PODZEMNE STABLJIKE
(kod geofita biljke koje nepovoljan period preive u obliku podzemnih stabljika)
lukovica
gomolj
podanak
nakupljanje rezervnih tvari razmnoavanje
Lukovica (bulbus) - podzemni, jako skraeni izdanak
- listovi zadebljani, soni (taloenje rezervnih tvari)
- najmlai listovi s vegetacijskom vrhom pup sljedee godine izdanak s cvjetovima
Tulipa - tulipan
Allium - luk
Hyacintus zumbul
Gomolj (tuber) podzemna stabljika
- nastaje zadebljanjem vrijea (primarnim rastom u debljinu veeg broja internodija)
- ima ogranieni rastSolanum tuberosum - krumpir
Helianthus tuberosus topinambur
Stabljini gomolji
primarnim ili sekundarnim zadebljanjem hipokotila
Cyclamen sp. ciklame
Raphanus sativus rotkva
Beta vulgaris repa
Brassica oleracea var. Gongilodes - koraba
Podanak (rhizoma) podzemna mesnata stabljika
- neogranien rast
- kratke lanke i ljuskave listove
- iz pupa nadzemna stabljika
prezimljavanje
vegetativno razmnoavaje
Iris germanica perunikaParis quadrifolia Petrov kriPolygonatum multiflorum Salamunov peatConvalaria maialis urica
Agropyron repens pirika.
List (phyllum)
- organ ogranienog rasta
- postrani izrataj na stabljici
fotosinteza
transpiracija
- razvijaju se iz lisnih primordija na vegetacijskom vrhu
osim supki klicini listii - kotiledoni
- na istoj biljci - razliite kategorije listova:
1. supke
2. pravi listovi
3. pridankovi ili ljuskavi listovi
na podzemnim stabljikama i kod zimskih pupova
4. pricvjetni listovi
plojka
peteljka
palistii
baza lista ili
lisno dno
Sjedei listovi nemaju peteljku
PalistiPalistiii izrasline lisne bazeizrasline lisne baze
-- samo kod samo kod dvosupnicadvosupnica
ohrea - Polygonaceae
jeziac
rukavac
vor
Rukavac
* zatiuje pup i interkalarnu zonu
- trave (Poaceae)
- aevi (Carex)
- neke titnjae (Umbeliferae)
Oblici listovaOblici listova
- cjeloviti
- razdjeljeni
- sastavljeni
Trajanje listovaTrajanje listova
Listopadno drveListopadno drvee e opada svake jeseniopada svake jeseni(ostaju lisni o(ostaju lisni oiljci)iljci)
Zimzeleno drveZimzeleno drvee e vivie vegetacijskih sezonae vegetacijskih sezona
-- zimzeleni listovi zimzeleni listovi kokonati, tvrdi nati, tvrdi ograniogranieno eno trajanjetrajanje
* 2 godine * 2 godine maslina, bomaslina, boikovina, boroviikovina, borovi
* 5 * 5 6 godina 6 godina lovor, jela, smrekalovor, jela, smreka
* do 15 godina * do 15 godina uskolisnauskolisna araukariaaraukaria
Plojka
Anatomska graa listaAnatomska graa lista
List mahovinaList mahovina
nekrocite biocite
DorziventralniDorziventralni list list -- dvosupnicedvosupnice
palisadni parenhim
spuvasti parenhim
epiderma lica
epiderma nalija
mezofil lista
DorziventralniDorziventralni listlist
bukva
list svjetla
list sjene
kruka eerna repa
KoncentriKoncentrini listni list
GraminejskiGraminejski tip lista tip lista -- jednosupnicejednosupnice
Pup (gemma)
- tjemenite izdanka obavijeno mladim listovima
- izvana zatieni ljuskavim listovima
Zimski pupovi
- preivljavanje nepovoljnih uvjeta
- kod drvenastih vrsta
- na bazi viegodinjih zeljastih biljaka
- na podancima
Spavajui pupovi
- postrani pupovi u latentnom stanju
- kod drvea i grmlja
hrast i bukva do 100 godina
- mlazovi ili vodopije kod vonih vrsta
- cvjetovi na izdancima kauliflorija
Theobroma cacao -kakaovacCercis siliquastrum - judi
Theobroma cacao -kakaovac
Cercis siliquastrum - judi
Adventivni pupovi
- nastaju endogeno u stabljici ili korijenu
- iz njih adventivni izdanci (vegetativno razmnoavanje)
KORIJEN KORIJEN -- podzemni organ biljkepodzemni organ biljke
uuvrvrujueujue biljku u tlobiljku u tlo
prima vodu i otopljene mineralne tvariprima vodu i otopljene mineralne tvari
* pravi korijen* pravi korijen
iz korijenkaiz korijenka raste neograniraste neogranieno eno
-- pozitivno pozitivno geotropnogeotropno jako razgranjenjako razgranjen
-- rara 80 km80 km-- bundeva bundeva 25 km25 km-- ppenica enica 20 km20 km
gusti splet gusti splet korjenovkorjenov sustavsustav
prodire u tlo do razliprodire u tlo do razliite dubineite dubine
*breskva*breskva 1,5 m1,5 m**eeerna repaerna repa 1,7 m1,7 m*p*penicaenica 1.9 m1.9 m*krumpir*krumpir 2,4 m2,4 m*kru*krukaka 4,.0 m4,.0 m**lucernalucerna 5,0 m5,0 m
* * adventivnoadventivno korijenjekorijenje
iz donjeg dijela stabljikeiz donjeg dijela stabljike
raste koso u tlo raste koso u tlo -- dalje se dalje se
-- grana kao i glavni korijengrana kao i glavni korijen
upav izgledupav izgled
* * adventivnoadventivno korijenjekorijenje
na na podancimapodancima, lukovicama, lukovicama kod travakod trava
na reznicama drvena reznicama drvea i grmljaa i grmlja na reznicama listovana reznicama listova
(afri(afrika ljubika ljubiica, ica, begonijabegonija....
* * adventivnoadventivno korijenjekorijenje
nagrtanjem rajnagrtanjem rajice i krastavaca ice i krastavaca
pospjepospjeuje se razvijanje uje se razvijanje adventivnogadventivnog korijenjakorijenja
Posljedica:Posljedica:
jajae ue uvrvrivanje biljkeivanje biljke
pojapojaano usvajanje vode i min tvariano usvajanje vode i min tvari
Primarna graa korijenaPrimarna graa korijena
zonadiferencijacije
zonaizduivanja
meristemskazonakorijenova kapa
korijenova kapa
apikalni merisrem
korijenova dlaica
primarna kora
endoderm
pericikl
floem
ksilem
Primarna graa korijenaPrimarna graa korijena
Primarna graa korijena Primarna graa korijena dvosupnicadvosupnica
korijen
rizoderm (epiblem)
primarna kora
endoderm
radijalna ilacentralni cilindar
pericikl
Primarna graa korijena jednosupnicaPrimarna graa korijena jednosupnica
korijen
rizoderma
centralni cilindar
srika nediferencirani elementi provodnog stanija
primarna kora
ksilem
Rast boRast bonog korijenanog korijena
Sekundarna graa korijenaSekundarna graa korijena