70124228 Hrvatska Vina i Njihova Temeljna Obiljezja Na Podrucju Sredisnje Hrvatske

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Vinarstvo-enologija

Citation preview

SVEUILITE U RIJECI

SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

HRVATSKA VINA I NJIHOVA TEMELJNA OBILJEJA NA PODRUJU SREDINJE HRVATSKESEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Menadment gastronomije Student: Nikolina Dugan i restoraterstva Matini broj: 20028/08z Mentor: prof.dr.sc Zoran Ivanovi Smjer: Menadment u turizmu

ZABOK, travanj 2011.

SADRAJ...........................................................................................................................................1UVOD.........................................................................................................................................21. VINO.......................................................................................................................................31.1 Hrvatska vinogradarska zemlja.......................................................................................4Povijest i razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.......................................................51.3 Podjela teritorija RH na vinske regije...............................................................................61.3.1. Podunavlje.................................................................................................................71.3.2. Slavonija....................................................................................................................71.3.3. Moslavina..................................................................................................................81.3.4. Prigorje Bilogora....................................................................................................81.3.5. Pokuplje .................................................................................................................91.3.6. Pleivica....................................................................................................................91.3.7. Zagorje Meimurje ............................................................................................101.3.8. Istra .......................................................................................................................101.3.9. Hrvatsko primorje ..................................................................................................101.3.10. Sjeverna Dalmacija .............................................................................................111.3.11. Dalmatinska zagora .............................................................................................111.3.12. Srednja i juna Dalmacija.....................................................................................111.4. Hrvatska vina.................................................................................................................111.4.1. Najpoznatija vina i sorte Hrvatske.........................................................................122.VINSKA REGIJA SREDINJA HRVATSKA.....................................................................142.1. Vinske ceste sredinje Hrvastke.....................................................................................14ZAKLJUAK...........................................................................................................................16POPIS LITERATURE..............................................................................................................17

POPIS TABLICA11

UVOD

U doba globalizacije, komunikacije i turizma to danas moemo gostu bolje ponuditi, u ambijentu prirodne raskoi i tradicionalnog gostoprimstva do ae dobra vina? Vino je najplemenitije i najzdravije od svih pia, sklad je sastojaka, koje priroda stvara u vinovoj lozi, ali nadasve-vino je proizvoj suglasja klime i tla odreenog podneblja, kultivara vinove loze, godita, te sustavnog i promiljenog povezivanja tradicije i suvremenih znanstvenih spoznaja.

Cilj ovog rada je pojasniti vinogradarstvo Hrvatske, podjelu podruja Republike Hrvatske na podruja prema zemljopisnim karakteristikama, sorte koje se uzgajaju, i upoznavanje sa proizvodima hrvatskih vinara, rezultatom njihova truda i zalaganja.

Metode koritene u izradi ovog rada su metoda dedukcije, metoda sinteze, metoda analize, komparativna metoda i dr.

U prvom dijelu rada pojanjava se pojam vina, pojanjava njegovu podjelu, povjest vinogradarstva u Hrvatskoj i njegovo dananje stanje, te podjela na regije, podregije i vinogorja. Jo se navode i poblie opisuju najpoznatije sorte vinove loze. Drugi dio detaljnije opisuje proizvodnu zonu B koja obuhvaa podregije Sredinje Hrvatske i najpoznatije kultivare Sredinje Hrvatske.1. VINO

Vino je alkoholno pie svojstvene arome i boje, dobiveno procesom fermentacije soka, najee od groa, pod utjecajem kvasnice Saccharomyces ellpsoideus, u uvjetima bez prisutnosti kisika pri temperaturi od oko 30 C uz 25 % eera. Najstariji arheoloki nalaz potjee iz sjevernog Irana, gdje je u amfori iz 5500. godine prije Krista naen talog koji je sadravao ostatak vinske kiseline i tanina, dok fosilni nalazi pokazuju da je vinova loza rasla ve u tercijaru, milijune godina prije ovjeka.

Prema kakvoi razlikuju se:

1. stolna vina2. stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla3. kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla4. vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla5. predikatna vina6. arhivska vina7. specijalna vina8. pjenuava vina

Prema sadraju eera vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka vina, a prema boji na bijela, ruiasta i crna.

Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili vie sorti groa vinove loze i ne moe nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili vie sorti groa koje potjeu iz jedne vinogradarske regije. Ako vino nosi oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% groa sorte ije ime nosi. Kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili vie sorti groa koje potjeu iz jedne vinogradarske podregije s izraenim kvalitetnim organoleptikim svojstvima znaajnim za ekoloke uvjete i sorte odreene vinogradarske podregije, vinogorja ili poloaja iju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji. Vrhunsko vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od odreene sorte ili grupe sorti groa koje potjeu iz jednog ili vie vinogradarskih poloaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraenim kvalitetnim, specifinim organoleptikim i kemijskim svojstvima znaajnim za ekoloke uvjete poloaja i sorte, odnosno grupe sorti groa. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaa odreeni poloaj. Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, naina berbe i prerade daju posebnu kakvou, a moraju biti proizvedena samo od groa preporuenih sorti za pojedino vinogorje.

Predikatna vina su:

1. Kasna berba - vino proizvedeno od groa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i iji mot ima najmanje 94 Oechsla.2. lzborna berba - vino proizvedeno iskljuivo od brino izabranog groa, iji mot sadri najmanje 105 Oechsla.3. lzborna berba bobica - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica iji mot sadri najmanje 127 Oechsla.4. Izborna berba prosuenih bobica - vino proizvedeno od prosuenih bobica iji mot sadri najmanje 154 Oechsla.5. Ledeno vino - vino proizvedeno od groa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje-7C i preraeno u smrznutom stanju, a iji mot sadri najmanje 127 Oechsla.

Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima uva dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade groa u vino, od ega najmanje tri godine u boci. Specijalna vina su vina dobivena posebnim nainom prerade groa, mota ili vina bez dodatka ili s dodatkom odreene koliine vinskog alkohola, vinskog destilata, eera, koncentriranog mota i mirisavih ili drugih doputenih tvari biljnog podrijetla.

Specijalna vina su:

1. desertno vino,2. likersko vino,3. aromatizirano vino.

Pjenuava vina su vina koja uz ostale odreene sastojke sadre i poveanu koliinu ugljinog dioksida, zbog kojeg se pri otvaranju boce razvija obilna pjena. U pjenuava vina ubrajaju se prirodno pjenuava i gazirano pjenuava vina.

1.1 Hrvatska vinogradarska zemlja

Vino, to mono i udesno pie, utkano je u cijeli ivot hrvata, njihovu tradiciju i povijest. Raznolikost klime, reljefa i tla ak i na malim udaljenostima u Hrvatskoj stvaraju dobre preduvjete za uzgoj razliitih sortivinove loze. Kako u takvim uvjetima uzgojiti dobro groe i od njega napraviti dobro vino, bili su poticaji za mnoge vinare i vinogradare.

Hrvatska je poznata po izrazitim vinogradarskim poloajima, prema klimatskim uvijetima, vinogradi uspijevaju samo izmeu 30 i 50 sjeverne, te 30 i 40 june zemljopisne irine i ona je jedinstven primjer u svijetu koji se iskazuje time to se na njezinom relativno malom prostoru mogu sresti velike raznolikosti podneblja i loznog asortimana. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet moguih vinogradarskih zona koje se odreuju prema temperaturi i broju sunanih sati, tako da je ponuda vinarskih proizvoda zaista arolika. Malo je zemalja bogata tako raznolikim sortama vinove loze i vrstama vina, potencijalno visoke kakvoe i zatienog zemljopisnog podrijetla, te razliitih tipova po boji, ljupkosti i omjerima pojedinih sastojaka. To je sklad koji priroda i ovjek stvaraju u vinovoj lozi, a podrumari dalje razvijaju potankosti. Poslove u podruju vinogradarstva i vinarstva utvrene Zakonom obavlja Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.Tablica 1 Povrine vinograda u RH i broj proizvoaa upisanih u Upisnik po upanijama 2003. godine

upanijaPovrina u haBroj registriranih proizvoaa1.Istarska2.250,192.6682.Splitsko-dalmatinska1.831,893.4953.Varadinska379,328184.Krapinsko-zagorska174,594495.Zagrebaka775,091.5116.Zadarska839,696787.Koprivniko-krievaka114,821788.ibensko-kninska880,752.1509.Meimurska473,3842710.Virovitiko-podravska421,9112511.Poeko-slavonska1.353,0467712.Karlovaka63,929213.Osjeko-baranjska2.156,5747914.Bjelovarsko-bilogorska245,0311015.Sisako-moslavaka135,3112216.Grad Zagreb37,698317.Vukovarsko-srijemska1.746,5251018.Brodsko-posavska192,9612019.Primorsko-goranska132,4025920.Liko-senjska30,4486UkupnoRepublika Hrvatska17.318,6317.768

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Proizvodnja stolnog groa uz posebne ekoloke uvjete zahtijeva i mnoge druge (npr. navodnjavanje), a takve lokacije na podruju RH nalazimo kod nas samo na prostorima oko Zadra i na prostorima uz donji tok rijeke Neretve. Bogati do sada obavljeni znanstveni istraivaki rad i na manjim parcelama postignuti rezultati obeavaju razvoj ove dosad zapostavljene grane vinogradarstva. O znaenju vinogradarstva u gospodarstvu Hrvatske govori i podatak o broju zaposlenih osoba u neposrednoj proizvodnji, i jo vie onih koji posredno ostvaruju egzistenciju iz ove djelatnosti (bavei se vinarstvom i drugim poslovima iz prehrambene industrije, trgovinom groa i vina, proizvodnjom ambalae, zatitnih sredstava, alata itd.) barem jo trostruko toliki. S obzirom na to da u RH na mnogim podrujima postoje idealni i jedinstveni klimatski, zemljini i drugi uvjeti, realno je oekivati bri razvoj vinogradarstva i vinarstva na suvremenim osnovama.

Povijest i razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj

Tradicija vinogradarenja i vinarenja na podrujima Republike Hrvatske see jo u predrimsko doba, i prema tome je ljubav prema vinovoj lozi usaena u na mentalitet.Vino se proizvodi od najstarijeg doba, a kultura vinove loze iri se u nas u dva pravca: kontinentalnim i primorskim dijelom. Jedan je zahvaljujui trgovcima, osvajaima i kolonizatorima Fenianima, starim Grcima i Rimljanima iao jadranskom obalom i otocima, a drugi s Traanima i, opet, Rimljanima, kopnom. Starogrki doseljenici, moreplovci i trgovci ve u 6. stoljeu stare ereosnivaju kolonije u Dalmaciji i Istri. Na Visu i Hvaru naene su iz 6. stoljea prije Krista vinske posude te novii na kojima su utisnuti grozd vinove loze i vinski vr. Stari su Grci vinovu lozu zasadili nekoliko stoljea prije Krista i na sjevernom dijelu Jadrana, a o tome svjedoe starogrki spisi. irenjem kranstva u etvrtom stoljeu, a naroito njegovim priznavanjem od rimske drave, dolazi do jo veeg razvoja vinogradarstva i vinarstva.Vino se naime upotrebljava u crkvenim obredima, ono dobiva mitsku i kultnu dimenziju. Doselivi se na jug, Slaveni vide vrijednost vinove loze i masline te ih poinju sustavno uzgajati. Time poinje rana povijest razvoja vinogradarstva u na podruju dananje Hrvatske. Za vrijeme kneza Mutimira postojao je peharnik ili vinotoa, dvorski asnik zaduen za uvanje i toenje vina. Procvat hrvatskog vinogradarstva nastavlja se u Srednjem vijeku. Hrvatsko vinogradarstvo prema povrini zasaenih vinograda dostie svoj vrhunac poetkom 19. stoljea, kada je vino bilo jedno od najznaajnijih proizvoda u tadanjoj meunarodnoj trgovini. Hrvatska vina proizvedena na vlastelinskim i crkvenim imanjima konzumiraju se na europskim dvorima, tadanjim sreditima ekonomske i politike moi. Povrina sa nasadima vinove loze 1888. godine bila je 172 tisue hektara, to je bilo tri puta vie nasada nego danas.Pojavom filoksere (trsna u korijena) 1862. i njezinom najezdom krajem 19. stoljea, hrvatsko, a tako i europsko vinogradarstvo gotovo je uniteno. Nakon toga uslijedila je dugotrajna obnova stradalih vinograda, ali zasaenost vinogradarskih povrina nikad vie nije dosegnula razinu od prije pojave filoksere.Tijekom 20. stoljea koliina povrina zasaenih vinovom lozom se proiruje i proizvodnja se odvija pod velikim modernim vinarijama, opremljenima ureajima za preradu velikih koliina groa, vinifikacija i dozrijevanje odvijaju se u velikim cisternama, vino se puni u boce ureajima velikog kapaciteta. Vano je napomenuti da se sve vea panja posveuje kakvoi vina. 70-ih godina 20. stoljea uvodi se temeljna promjena u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, uvodi se zatita geografskog podrijetla, a samim time i boljeg nadzora u kakvoiU Domovinskom ratu velike povrine vinograda su bile devastirane, pa je kao posljedica toga bila stagnacija tih gospodarskih djelatnosti. Nakon osamostaljenja, Hrvatska 1996. godine dobiva vlastiti Zakon o vinu, a kasnije i podzakonske propise, ime je hrvatskim vinima omogueno jamstvo autentinosti i originalnosti podrijetla i kakvoe. Poslije Domovinskog rata glavni nositeljivinogradarsko-vinarske proizvodnje su bile velike vinarske kue, ali im se danas sve vie ravnopravno pridruuju tehnoloki sve vie opremljene obiteljske vinarije brojnih proizvoaa groa i vina.

1.3 Podjela teritorija RH na vinske regije

Republika Hrvatska se cijelim svojim poloajem nalazi unutar vinogradarskog pojasa sjeverne Zemljine polutke. Time je oduvijek predodreena da bude vinogradarska zemlja. Njezin primorski dio karakterizira vrlo ugodna mediteranska klima, a vinogradi rasprostranjeni po terenima Istre, srednje i june Dalmacije te jadranskim otocima, osim to svojim proizvodima obraduju nepca finim vinima, predstavljaju doivljaj za turiste. Kotinentalni dio Hrvatske ima sva obiljeja kontinentalne klime i vinogradi se prostiru po pitomim, osunanim padinama gorja smjetenim izmeu Save i Drave, od sjeverozapadnog dijela, sve do Dunava na istonoj granici Hrvatske.

U prvoj podjeli vinogradarsko podruje Republike Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj podruja se dijele na: sjeverozapadni dio : Pljeivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Meimurje, Pokuplje i Moslavina, te sjeveroistoni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaa Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i junu Dalmaciju. Svih 12 podregija ukupno obuhvaa 66vinogorja. Regionalizacija je vana u vinogradarstvu jer se na toj osnovi dobiva zatita kontroliranog ili zemljopisnog podijetla. Osim sortimenta i utjecaja ovjeka, naglaena je razliitost sastava tla, reljefa i okrenutost prema suncu kao i klime. Tako u kontinentalnom dijelu prevladavaj srednjeeuropska ili panonska, a u primorskim krajevima sredozemna klima. U okviru klimatskog imbenika oituju se, pak, razlike u koliini oborina odnosno vlanosti zraka, vjetrovima, oscilacijama temperature i zbroju topline, mrazevima i slino hrvatska ima etiri vinogradarske zone:Zona B podregije: Moslavina, Prigorje - Bilogora, Pleivica, Pokuplje, Zagorje MeimurjeZona C1 podregije: Podunavlje i SlavonijaZona C2 podregije: Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagoraZona C3 podregije Sjeverna, Srednja i juna Dalmacija

Tablica 2 Podjela vinogradarskog podruja Republike Hrvatske

KONTINENTALNA HRVATSKA

PRIMORSKA HRVATSKA

1. Podunavlje1. Istra2. Slavonija2. Hrvatsko primorje3. Moslavina3. Sjeverna Dalmacija4. Prigorje - Bilogora4. Dalmatinska zagora5. Pokuplje5. Srednja i juna Dalmacija6. Pleivica

7. Zagorje - Meimurje

Izvor: Rad autora

1.3.1. Podunavlje

Gledajui prema potencijalu razliitih sorata vinove loze ta se regija smatra najkvalitetnijom u Hrvatskoj. Smjetena je uza samu rijeku Dunav, a dijeli se na tri vinogorja. Vinogorje Srijem obuhvaa podruje veliine 1750 ha, Erdut 880 ha a Baranja 1180 ha. Ukupna povrina vinograda podregije Podunavlje je oko 3100 hektara, a godinje se proizvede oko 153900 hektolitara vina koje su proizveli 800 registriranih proizvoaa vina i groa.

Vinogradi imaju dobre pozicije jer su uglavnom okrenuti jugu. Klima je kontinentalana sa prosjenom godinjom koliinom oborina oko 690 mm. Tla su kvalitetna te daju takozvana blatnjava vina koja potroai cijene. Vinogradarstvo na ovom podruju postoji od rimskih vremena (car Prob), a trag su ostavili feudalni posjedi kneeva Odelscalchi u Iloku, grofova Eltz u Vukovaru, vojvoda Savojskih u Baranji, patrijarije u Dalju i plemia Cheh u Erdutu.

Vinske sorte su uglavnom svijetskog podrijetla: graevina, pinot bijeli (Pinot Blanc), sivi (Pinot Gris) i crni (Pinot Noir), sauvignon bijeli, chardonay bijeli, traminac crveni (Traminer Rouger) i mirisavi, rizling rajnski bijeli (Rheinriesling), frankovka crna, mukat ottonel bijeli (Ottonel Muscat), rizvanac bijeli, zeleni silvanac (Green Sylvaner), zweiglt crni, manzoni bijeli (Manzoni Blanc), cabernet sauvignon, ruica crvena, frankovka crna, gamay, beaujolais crni. Prema sortimentu, suvremenim i plantanim vinogradima te vodeim vinarijama, ovo je naa najkvalitetnija podregija, s posebno cijenjenim bijelim vinima.1

1.3.2. Slavonija

1 Vinogradarski&vinski atlas hrvatske; Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb, 2009, str 77.Podregija Slavonija jedna je od najveih i za priozvodnju vina najvanijih hrvatskih podregija. Prostire se na cijelom podruju Slavonije, od akova do Daruvara I izmeu rijeka Save I Drave. Podijeljena je u sljaedea vinogorja: akovo sa 850 ha, Slavonski Brod 1150 ha, Nova Gradika 300 ha, Poega i Pleternica 390 ha, Kutjevo 800 ha, Daruvar 560ha, Pakrac 20 ha, Ferianci 780 ha, Orahovica i Slatina 860 ha i Virovitica sa 690 hektara. Kutjevaki podrumi, zajedno s akovakim vinima te PP Orahovica, Feravino I Vinarija Daruvar godinje prometuju s gotovo 2000 vagona vina ili treinu ukupnog prometa hrvatskih vina.2Podregija ima vrlo dobar sortiment vinove loze, klima je kontinenentalna s izraenim mikroklimatskim razlikama od vinogorja do vinogorja a godinja koliina padalina varira do maksimalno 890 mm. Tla su razliita, od lapora, ilovae, do crljenice. Tradicija proizvodnje vina je poznata jo od starih Rimljana i dolaska Slavena, preko srednjovjekovnih crkvenih posjeda i plemikih imanja do suvremenih obiteljskih nasada.

Najei kultivari vinove loze na podruju podregije Slavonije su: graevina, pinot bijeli, sivi, crni, chardonay, sauvignon, traminac crveni, bijeli, silvanac zeleni, rajnski rizling, rizvanac, manzoni bijeli, mukat ottonel, kerner bijeli, ranfol, moslavac, zelenac, frankovka crna, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac, syrah.

1.3.3. Moslavina

Smjetena je oko Moslavake gore na ijim se padinama uzgaja autohtona sorta krlet i diea ranina te frankovka, graevina, moslavac, pinot bijeli I sivi, traminac crveni, silvanac zeleni, rajnski rizling, sauvignon, semillon, kraljevina, gamay, bojadiser, cabernet sauvignon, portugizac, lovrijenac.

U podregiji su vinogorja : Voloder i Ivani-Grad sa 1400 ha i azma i Garenica 580 ha. Prevldavaju osim oko 150 hektara plantanih vinograda i povrine manjih proizvoaa groa i vina, ija posljedica je to da je sortiment vrlo raznolik. Ovo je podregija njenih, elegantnih i svjeih bijelih vina, vina za poseban doivljaj i pamenje.3 Smatra se da povijest uzgoja vinove loze na podruju Moslavine see u predrimska vremena, a vinogradarstvo je u 19. stoljeu unaprijedio grof Erdody. Poetkom dvadesetog stoljea osnovana je I vinogradarska zadruga. Tlo je uglavnom ilovasto, klima je kontinentalna s godinjim oborinama oko800 mm. Bijela vina zauzimaju 90 posto cijele proizvodnje. Posebnost na ovom podruju je krlet, po osobinama je bogato autohtono kvalitetno bijelo suho vino.

1.3.4. Prigorje Bilogora

Ta vinogradarska podregija u neposrednoj blizini Zagreba, Krievaca i Koprivnice ima vinogorja rasprostanjena na padinama Medvednice, Kalnika, Bilogore i Moslavake gore: Dugo Selo i Vrbovec sa 940 ha, Kalnik, Krievci 1500 ha, Koprivnica i urevac 2100 ha, Bjelovar i Grubino Polje 700 ha, Zelina 2100 i Zagreb 1500 hektara. upni dvorovi, koji su gajili vinovu lozu na svojim imanjima su zasluni za razvoj vinogradarstva na ovim podrujima. Viestoljetna povezanost ljudi i trsja dio je bogate tradicije koja se prenosi s narataja na narataj.4 Ovdje se susreemo s Krievakim tatutima5

2 Ibidem, str 81.3 Ibidem, str. 85.4 Gaparec-Skoi, Lj., Boli, J.; Hrvatska vina i vinske ceste, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb2006., str. 22.5 Krievaki tatuti-pravila druenja uz mlado vino, tj ceremonija krtenja mosta, povezanih s Martinjem(11.studenog), znanim kao blagdanom vina.

Poloaj vinograda je na blagim padinama s laporastim tlima s kontinentalnom klimom. Vinogradi su uglavnom na obiteljskim posjedima, rascjepkani na malim parcelama. Sortiment je raznolik ali u nekim djelovima prevladavaju domae ili udomaene sorte kao to je naprimjer kraljevina u vinogojru Zelini, no vie se uzgajaju svjetski kultivari: graevina, chardonay bijeli, ranjski rizling bijeli, pinot sivi i bijeli, traminac crveni, sauvignon bijeli, kerner bijeli. Nekada je gotovo svaka gostionica u Zagrebu imala svoje prigorsko vino (Kraljevina, graevina, Moslavac, Silvanac, Rizvanac, Veltlinac, Portugizac i dr) po kojem je bila poznata. Danas se ova vina toe u cijeloj zemlji.

1.3.5. Pokuplje

Vinogradarstvo ove regije nije se puno obnavljalo nakon poasti filoksere, a nema niti izdvojenih proizvoaa, pa se proizvodnja svodi na tzv vikendae koji obrauju manje posjede. Pokuplje je ujedno i najmanja vinogradarska podregija koja ima u vinima svoju dra, ljepotu i prepoznatljivost u njenim i elegantnim bijelim vinima.U povijesti tu su bili poznati vinogradi i dobra vina oko Petrinje i Karlovca. Podregija ima tri vinogorja: Karlovac sa 850 hektara, Petrinja sa 220, te Vukomerike gorice sa 950 hektara zasaenih povrina. Uzgajaju se uglavnom vinske sorte za bijela vina, a u vinogradima prevladava graevina bijela, krlet bijeli, pinot bijeli, traminac crveni, chardonay bijeli, rajnski rizling bijeli, frankovka crna

1.3.6. Pleivica

Pleiviki vinogradarski amfiteatri, kao i vinogradi Dingaa i Primotena, jedinstvena su oda vinu i lozi, hrvatskog teaka i vinara. 6Pleivica je jugoistoni ogranak umberakog gorja, podno gorja nalaze se prekrasni amfiteatralni poloaji, strogo okrenuti jugu. Podregija okuplja vonogorja Pleivicu iOki sa 880 ha, Sveta Ana i Slaveti 800 ha, Krai 330 ha i Ozalj i Vivodina. Povijest uzgoja vinove loze na ovim podrujima poznata je jo iz srednjeg vijeka.

Prevladavaju male parcele, to je imalo utjecaja i na sortiment, pa se ovdje nalaze vrsni autohtoni kultivari vinove loze: kraljevina crvena, lipovina bijela, ipelj bijeli, plavec uti, ranjski rizling bijeli, chardonnay boijeli, pinot bijeli i sivi, neuburger bijeli, silvanac zeleni, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, mukat ottonel bijeli. Ondje se gaji portugizac koji najranije dozrijeva I potroai ga cijene kao lagano crno vino. U Zagrebu je utemeljen I Festival portugisca, a u Zagrebakoj upaniji postoji I marka vina Portugizac.

6 Vinogradarski&vinski atlas hrvatske; Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb, 2009, str 97.16

1.3.7. Zagorje Meimurje

To je vrlo razvijena vinogradska regija koja je smjetena na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske i raspolae s brojkom od oko 8500 hektara zasaenih vinovom lozom. Danas, kao i nekad, vino se proizvodi za vlastito kuanstvo. Bogatom prolou zagarantiran je dananji krajolik okien trsjem.7 U podregiji su sljedea vinogorja: Meimurje, Varadin, Ludbreg, Zlatar, Zabok i Krapina. Prevladavaju mali vinogradi i jo uvijek je prisutan uzgoj vinove loze uz kolac. No , na kraju 20.stoljea niknula su nova poljoprivredna dobra a brojna su domainstva promijenila stare navike i sortiment, pa danas ovdje nalazimo, uz one domae, najvanije svjetske sorte.Vinogorje Meimurje slovi za jedno od najboljih u u Hrvatskoj po sortimentu. Uzgaja se: graevina bijela, moslavac bijeli, rizling ranjski bijeli, chardonnay bijeli, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, mukat uti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni i mnogi drugi.

1.3.8. Istra

Ova podregija snano obiljeava hrvatsko vinogradarstvo i po veliini i po kvaliteti vina, a vinova loza uzgaja se na preko est tisua hektara. Vinogorja Istre su: Zapadna Istra, Centralna Istra i Istona Istra. U Zapadnoj Istri vinogradi se sputaju doslovce do mora, dok se u unutranjosti proteu na oko 300 metara nadmorske visine. U primorskom dijelu je klima sjevernomediteranska, dok je u unutranjosti pod utjecajem kontinentalne klime. Visoke temperature, dosta oborina, ljetne sue odlino se uklapaju u proizvodnju vrhunskog groa koje potom daje vina visoke kakvoe.

Povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim podrujima see u doba starih Grka. Danas imamo modernu proizvodnju na velikim imanjima i u dionikim drutvima. Najvie se uzgaja malvazija bijela, teran crni, mukat bijeli istarski (momjanski), cabernet sauvignon crni, sauvignon bijeli, borgonja crna, hrvatica crna, pinot bijeli i sivi. Istra danas predstavlja ne samo turistiku meku, ve podregiju u seoskom, turistikom i trgovakom prometu s najkvalitetnijom vinskom ponudom u zemlji

1.3.9. Hrvatsko primorje

Vinovu lozu na podruju Hrvatskog primorja u prolosti uzgajali su Iliri. Vinogorja Hrvatskog primorja su : Opatija, Rijeka i Loinj, Krk, Rab, Cres i Loinj i Pag. Vinogradi su uglavnom na manjim parcelama zbog nedostatka zemljita, a neki se obnavljaju na terasama u vrlo tekim uvijetima kao npr. iznad Bakarskog zaljeva. Na udesnim terasama nad Bakarskim zaljevo mrasla je loza i proizvodile se butilje Bakarske vodice, jo od Napoleonovih dana. Posebnost ove podregije danas i jedinstvena pojava u svijetu je pjenuac Valomet koji zrije na dnu mora u mjestu Vrbnik. Najvie je vinograda u poznatom Vrbnikom polju na otoku Krku, gdje se uglavnom uzgaja sorta lahtina bijela. Klima je srednjomediteranska i ljeti je kia jako veliki nedostatak, dok je kroz zimu ima u dovoljnim koliinama. Uz lahtinu se uzgajaju jo Trojina, Mukat bijeli, Sui crni, Plavina crna.

7 Trsje-kolokvijalni naziv za vinograd8 Ibidem str 111.1.3.10. Sjeverna Dalmacija

Ta podregija ima oko 3570 hektara pod vinovom lozom, a vinogorja jesu: Zadar i Biograd, Benkovac i Stankovci, Pirovac i Skradin, Knin, Promin, Drni, ibenik i Primoten. Najvie vinograda nalazi se u Ravnim kotarima i Bukovici. Klima je mediteranska i osjea se i utjecaj okolnog gorja, velika je insolacija, ljeti s visokim temperaturama. Na tim prostorima vinova loza se uzgaja od antikih vremena. Uglavnom se uzgajaju kultivari crnih sorata, ali se preporuaju i za mnoge bijele sorte. Od crnih nalazimo kultivare: babi, cabernet sauvignon, merlot, syrah, granache, carignan, plavinu, lasinu, a od bijelih: martinu, debit, ugni, trbljan. Primotenske kamene terase sa trsovima loze babia simbol su truda i mara dalmatinskig teaka, klapski opjevane i umjetniki oslikane!

1.3.11. Dalmatinska zagora

Vina Dalmatinske zagore snagom, svjeinom i organoleptikom ine prijelaz od junih ka kontinentalnim vinima. Vinova loza se tu uzgaja u krkim poljima, od kojih je najvee Imotsko- bekijsko. U ovoj podregiji postoje tri vinogorja; Sinj i Vrlika, Imotski i Vrgorac. Uzgajaju se zaniljive autohtone sorte vinove loze: kujundua bijela, zlatarica bijela, medna bijela, okac crni, rudeua crna, trnjak crni, ali se nalaze i kultivari kao to su vranac crni plavina cena, blatina crna, cabernet sauvignon crni, merlot crni.

1.3.12. Srednja i juna Dalmacija

U podregiji Srednja i juna Dalmacija koncentriran je veliki broj vinskih sorata, to autohtonih, to svjetskih, pa je to posebno za proizvodnju vrhunskih crnih vina najvanija hrvatska podregija. Znatan broj proizvoaa nalazi se na najveim otocima i poluotoku Peljecu. Vinova loza uzgajala se jo u doba Krista, jer su Grci sa sobom na nae otoke donijeli vinovu lozu. Ta podregija se dijeli na dvanaest vinogorja: Katela i Trogir, Split, Omi i Makarska, Neretva, Konavle, Mljet, Peljeac, Korula, Lastovo, Vis, Hvar, Bra i olta.Vinogradi su na osunanim podrujima s najveom insolacijom, ali i estim suama. Podregija je i najvrednija po raznovrsnosti sutohtonih i svjetskih sorata vinove loze, a za najraireniju sortu slovi plavac mali od kojeg se dobivaju najpoznatija hrvatska crna vina.Jo e uzgaja i maratina bijela, drenkua bijela, zlatarica, cetinka. Posebno zanimljivi i vrijedni su poloaji na kojima se uzgaja vinova loza: Dinga, Postup, uljana na Peljecu, Bol na Brau, Ivan Dolac i Sv. Nedjelja na Hvaru.

1.4. Hrvatska vina

I po proizvodnji vina i po broju hektara pod vinogradima u nas prednjai Agrokor Ivice Todoria, odnosno njegove vinarije Belje, Agrolaguna, Istravino, Iloki podrumi i Mladina. Koliki mu je vinski udio na hrvatskom tritu, koliko uvozi ili izvozi vina, iz Agrokora nismo dobili odgovor, dok u Badelu tvrde kako su oni sa 15 posto ukupnog prometa vinima putem svojih vinarija Daruvar, Krievci, Nespe i Benkovac plus proizvodna kooperacija s Dingaem i Hvarom Svire, drugoplasirani. Treu poziciju pak dri bogati hrvatski biznismen Enver Morali s tvrtkom Bojakovina (Kutjevo, Sv. Jakob, Bri), koji je nakon dugogodinjeg bavljenja naftnim biznisom, kao agronom po struci rado zaplovio plodnim slavonskim ravnicama, kupujui prvo propalu poljoprivrednu zadrugu Bojakovina, a danas je, kako sam za sebe kae, ovisnik o zemlji. Na imanju Bri u slovenskom dijelu Istre Morali ve proizvodi i ekolokovino -refok, malvaziju, rumeni mukat te cabernet sauvignon i chardonnav, koje, uz svoj najjai brend graevinu, ima i u Kutjevu, dok mu je u akovu glavni vinski adut akovaki rizling.

35 litara iznosi godinja potronja vina po stanovniku u RH, a registrirani promet vina je15 litara per capita (evidentirani promet vina u HZVV-u je samo 65 milijuna litara u 2008). Usporedbe radi, po glavi stanovnika pijemo ak 85 litara piva. Proizvodnjom groa bavi se vie od 100 tisua obitelji, a u trinoj je proizvodnji groa angairano vie od 15.000 domainstava. Prosjena veliina vinograda manja je od jednog hektara (84 % proizvoaa), 14 % ima vinograde do 10 ha, a vee povrine od 50 ha ima samo 25 proizvoaa.

26,4 % ukupne proizvodnje u RH na temelju upisnika iz 2008. ini graevina, istarska malvazija 10,9 %, plavac mali 8,9 %, rajnski rizling 3,2 %, plavina 3 %, frankovka 2,6 %. Slijede cabernet sauvignon, martina, poip Kvalitetna vina ine 64,4 posto, vrhunska 4,4 posto, a stolno vino 31,3 posto ukupne hrvatske proizvodnje vina

1.4.1. Najpoznatija vina i sorte Hrvatske

Graevina u vinogradarskom sortimentu RH zacijelo najzastupljenija vinska sorta bijeloga groa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske nala je drugu domovinu, slinu onoj iz koje potjee (Francuska), pa nije sluajno da je uvrtena meu preporuene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska. Osvajanje prvog mjesta u konkurenciji velikog broja autohtonih i introdukciranih sorti, graevina je zasluila dobrom i redovitom rodnou i jo vie kvalitetom groa, mota i vina. Ovisno o kraju, njen mot je u prosjeku za 2 % bogatiji eerom i s neto manjim kiselinama. Vina graevine se stoga u sastavu ak i znatnije razlikuju, ovisno o provenijenciji, ali im je zajednika prepoznatljiva ugodna aroma, zelenkastouta boja i svje i skladan (harmonian) okus. Na naem se tritu pojavljuje i pod nazivom talijanski rizling, odnosno rizling, a jedno vino proizvedeno iz ovog kultivara i kao laki rizling, dakle onako kako se naziva u susjednoj Sloveniji. Nekad su je kod nas zvali graica, a ime graevina dao joj je nar. preporoditelj Bogoslav ulek. U Hrvatskoj je graevina najvie tieno vino. Najkvalitetniju graevinu proizvode Agro-Ilok d.d, Iloki podrumi d.d, Kutjevo d.d, Vinarija Daruvar (Badel1862 d.d.).Vrhunska vina proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Ferianci, Pleivica-Oki, Meimurje.

Malvazija U hrvatsku Nacionalnu listu priznatih kultivara uvrtene su i preporuene dvije malvazije i to malvazija istarska i malvazija dubrovaka. Iako u Istri prisutna od davnina, tek je u proteklih stotinu godina zauzela vodee mjesto meu vinskim sortama. To mjesto je osvojila potiskujui crne vinske sorte (i posebno teran i rafok) koje su u sortimentu ovoga vinorodnog podruja krajem prolog stoljea bile tri do etiri puta zastupljenije od bijelih. Brzom irenju malvazije istarske pridonijele su promjene na tradicionalnom tritu istarskih vina (Trst, Be, Prag i dr.), ali i njene odlike: bujan rast, redovita srednja do velika rodnost, otpornost na gljivine bolesti i kvaliteta vina to nastaje iz njena groa, naroito kad ono potjee s izrazitih vinogradarskih poloaja. variraju bojom od slamnatoute do zlatnoute, a sadraj osnovnih sastojaka ini ih srednje do jako alkoholnim (od 11,5 do 13,5% vol. ), suhim, blago kiselim (5 g/l uk. k.), punim (suhi ekstrakt oko 20 g/l) i diskretno do izrazito aromatinim. Sortni miris podsjea ponajvie na miris bagremova cvijeta. Najpoznatija izdanja istarske malvazije nalazimo kod proizvoaa Agrolaguna d.d., Agroprodukt d.d., Vinarija Novigrad d.o.o. te mnogi mali obiteljski proizvoai vina.

Plavac mali je najznaajnija i najtienija hrvatska vinska sorta. S. Buli u svojoj dalmatinskoj ampelografiji navodi za tu sortu jo tridesetak imena, od kojih se najvjerojatnijemeu vinogradarima zadrao malen broj. U svim je vinogorjima podregije Srednja i juna Dalmacija ovaj kultivar uvrten meu doputene. Bez obzira na injenicu da je uzgoj ove sorte od ukupno tri dalmatinske vinogradarske podregije i 23 dalmatinska vinogorja svrstan meu doputene samo u jednoj podregiji i u 12 vinogorja, neemo pogrijeiti, ako i mi ustvrdimo da je p. m. c. najznaajnija dalmatinska i hrvatska sorta iz koje se proizvodi nae autohtono najpoznatije, kako ree ampelograf Buli, vatreno crno vino. Vrhunsko vino plavac mali crni (proizvoaa PZ Dinga), pod imenom vinorodnog poloaja Dinga prvo je hrvatsko (1961.), a vino proizvedeno iz istog kultivara plavca malog crnog (u PZ Postup) s poloaja Postup drugo je po redu zatieno vino (1967.) u Hrvatskoj, pa i taj podatak govori o iznimnoj kakvoi navedenih specifinih poloaja tih peljekih lokaliteta. Iz groa sa spomenutog kontroliranog i ogranienog poloaja Dinga vrhunsko vino pod nazivom plavac mali proizvodi i vinarija Grgi- vina d.o.o. Trstenik. Uz navedene proizvoae (PZ Dinga i Grgi-vina d.o.o.) jo je osam proizvoaa s tog podruja dobilo doputenje za proizvodnju i stavljanje u promet vrhunskog vina s poloaja Dinga. jakoj do vrlo jakoj alkoholnosti (obino od 12 do 13,5 % vol.), blagoj kiselosti (obino izmeu 4,5 i 5,5 g/l), gustoi i stasitosti (visok sadraj suhog ekstrakta i do 26 g/l).Tipini plavci su izrazito junjaka vina, vie ili manje trpkasta i gorkasta (ali ne i gorka) okusa, obino suhi, a vrlo rijetko (u iznimno dobrim godinama) i s malim ostatkom neprovrela eera. Boja im je ljubiastotamnocrvena s modrim refleksima (pa im otuda moda potjee i ime), a sortna aroma nenaglaena, diskretna i ugodna. Plavac, pa i onaj vrhunski, bio je oduvijek pie i hrana obinoga teaka i ribara, ali i ukras najluksuznijem stolu.

Rajnski rizling ajpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih podruja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Sorta je podrijetla iz podruja Rajne, a dosta se rairila u zemljama sjeverne i srednje Europe, dosta homogena, razlika izmeu tipova odnose se na veliinu grozda i organoleptika svojstva proizvoda. Sorta je dosta bujna, kretanje vegetacije u srednje doba; mladica je debela, jaka, vegetacija je esto iznad optimalne i moe izazvati rehuljavost. Trai breuljkaste prozrane poloaje, dobru ekspoziciju i lagana tla. U Hrvatskoj se uzgoj ove sorte preporua se u svim podregijama kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pleivica, Pokuplje i Zagorje-Meimurje).Vino je izvrsne kvalitete, slamnato-ute boje sa zelenkastim odsjajem, suho, aromatino i mirisno,profinjene arome i bukea, skladno i svjea okusa. Najpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih podruja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Na naziv za rizling je graevina, pa otuda i mogui naziv graevina rajnska i analogno tome ime jedne druge sorte graevina tal. (od rizling tal.) koja je kod nas rasprostranjenija, pa se jednostavno zove samo graevina (a ponegdje ak i samo rizling). Da ne bi bilo zabune, nee biti naodmet jo jednom istaknuti da je rizling rajnski jedna, a rizling tal. (graevina, graica ili u naim istonim podrujima samo rizling) druga sorta. Vrhunska vina r. r. proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Ferianci, Pleivica-Oki, Meimurje.

Merlot je vinska sorata crnog groa koje se podjednako uspjeno uzgajaja u junim i sjevernim vinorodnim podrujima. Ta znaajka merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta (nastala spontanim krianjem cabernet franc-a i sauvignona bijelog), i to iz okolice Bordeauxa proiri (slino kao i cabernet sauvignon koji je nastao krianjem istih roditelja) po cijelom vinogradarskom svijetu. Kod nas je svrstana meu preporuene kultivare samo u etiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska. Krase je rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja, i prema svim gljivinim oboljenjima. Vina sorte merlot bogata sualkoholom (obino oko 12,5% vol. ) i ukupnim kiselinama (oko 6,5 g/l), rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta to posjea na umske maline. U Hrvatskoj je vei broj vina proizvedenih iz sorte merlot zatieno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih. Meu prvim zatitama merlota u RH u kategoriji vrhunskih valja spomenuti Merlot iz Rovinja, zatim iz Porea, te merlot Bujtine.

2.VINSKA REGIJA SREDINJA HRVATSKA

U Sredinju Hrvatsku spadaju podregije zapadnog dijela regije Kontinentalna Hrvatska i to Moslavinu, Prigorje-Bilogoru, Pleivicu, Pokuplje i Zagorje-Meimurje koje su okupljene u zonu B proizvodnje Republike Hrvatske. Na tom podruju djeluje oko 2800 registriranih proizvoaa vina. Najpoznatiji kultivari podruja zone B su graevina bijela rajnski rizling, chardonmay, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, mukat uti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, mukat ottonel bijeli, kraljevina, portugizac i mnogi drugi.

2.1. Vinske ceste sredinje Hrvastke

Vaan dio turistike gastro-ponude su i vinske ceste, koje se u posljednjih desetak godina otvaraju u svim dijelovima sredinje Hrvatske, a najvie u sjeverozapadnim podrujima i Moslavini. Na njima je ivo u svako doba godine. Nijednu tradicijsku gospodarsku granu ne moemo povezati s kompleksom vjerovanja i obiaja, kao stoje sluaj kod vinogradarstva i vinarstva. Od davnina plemii su pili bolja vina, kmetovi loija, ali usprkos svemu vino je stoljeima bilo svakodnevni prijatelj seljaka. Nosilo u barile-kima ili pletenkama i demionima, a uz vino su se raale vinske pjesme i formirali su se vinski obiaji.9

Zagorske vinske ceste Zagorje je svojim poloajem i prirodom odabrano za gajenje vinove loze i odravanje vinograda te je povrinama jedno od najvinorodni-jih podregija u Hrvatskoj. I povezanost obiaja kod Zagoraca uz vinograde i vino vrlo je duboka: u kasnu jesen kada je ljetina pospremljena, berbe zavrene i poslovna godina pri kraju, poinje ivot po klijetima. Tradicija se jo odrva, iako su novosagraene. Danas se kroz brojne udruge i uenje proizvodi vino koje po svojoj kvaliteti odgovara lijepim vinogradima, blagom podneblju, zelenim breuljcima i prekrasnoj prirodi. U ovoj je upaniji est vinogorja - Krapina, Zlatar, Klanjec, Zabok, Pregrada i Stubica.

Meimurske vinske ceste Prema predanju, stari Rimljani zasadili su prvu vinovu lozu na pitomim meimurskim breuljcima. Danas kroz taj slikovit krajolik, proaran s vie od tisuu nektara vinograda, prolaze kvalitetne as-faltne ceste koje povezuju 30-ak vinskih podruma i kuaonica. Meimurski su se vinari zajedniki nali na projektu plasiranja vina Pui-pel, koji nosi zatitni znak Meimurske upanije. U njihovim se vinogradima mogu probati izvanredna bijela vina (sauvignon, mos-lavac, chardonnav, graevina, rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, traminac, zeleni silvanac, uti mukat) i pokoje crno vino (crni pinot, cabernet savignon). Raspon je ponude od odlinih mijeanih, preko visokokvalitetnih sortnih vina, do vrhunskih predikata - izbornih berbi ili ledenih vina. Uz voene degustacije, u kuaonicama se mogu probati domai tradicijski hladni naresci. Individualan posjet podrumima i kuaonicama potrebno je telefonski najaviti. Vinska cesta moe se obilaziti individualno, automobilom, biciklom ili pjeice, a organizirane grupe osim autobusom, cestu mogu obilaziti i posebnim vinskim vlakom. Svi prilazni pravci i sami objekti oznaeni su turistikom signalizacijom. Kvaliteta vina i ureenost

9 Preuzeto sa www.croatia-tourism.eukuaonica ovu vinsku cestu svrstavaju u sam vrh hrvatske enoloke ponude te je ona 2007. proglaena najboljim originalnim turistikim proizvodom kontinentalne Hrvatske.

Moslavake vinske ceste Na pitomim breuljcima iznad Kutine, Volodera i Popovae domovina je autohtonih vina moslavac i krlet, sorti koje uspijevaju samo u Moslavini te vina bijeli pinot, rizling (graevina) i od crnih frankovka. Moslavake vinske ceste izmeu Popovae i Kutine nude u brojnim klijetima degustaciju i prodaju vina te zakuske od domaih specijaliteta. Posjet vinskim cestama Moslavine uskoro e nuditi poseban doivljaj - obilazak u sedlu. Bit e to nova atrakcija ovog vinorodnog kraja u zagrljaju Lonj-skog polja i trsnog gorja.

Daruvarske vinske ceste Na vinogradarskim lokalitetima ulovca i Donjeg Daruvara mogu se kuati vina (graevina, sauvignon, rajnski rizling, chardonnay, predikatna vina) na otvorenom u samoj blizini vinograda, ali i doivjeti radost i veselje berbe.Mnoga priznanja i medalje koje su osvojila vina Vinarije Daruvar na prestinim svjetskim cjenjivanjima vina posljednjih godina, svrstavaju ovu vinariju u "zlatnu vinariju". U ovim baroknim prostorima moete kuati vina grofovskog podrijetla (graevina, sauvignon, rajnski rizling, chardonnav, predikatna vina) uz struno vodstvo enologa. Obrt Lotada posluje od 1996. godine kao obiteljski obrt, iji su vlasnici Adela i Oto Lneniek diplomirani agronomi voarsko-vinogradar-sko-vinarskog usmjerenja. Vinogradi, podrum i kuaonica (graevina, chardonnav, pinot sivi, pinot crni, traminac) smjeteni su u poznatom vinogradarskom kraju, gdje su plemenitu lozu sadili jo u rimsko doba. Na poljoprivrednom gospodarstvu Konjovoda vinogradarstvo je tradicija dok su se vinarstvom poeli baviti polovicom 80-ih godina. Za toplijih mjeseci i ljepeg vremena u godini, ljubiteljima vinske kapljice na raspolaganju je kuaonica u ugodnom dvorinom okruenju s pogledom na breuljkasti krajolik zasaen vinovom lozom.

Najdinaminije je, dakako, ujesen u vrijeme berbe ali i 11. studenoga - za Martinje, posljednji i najznaajniji blagdan vinogradara u godini kada se obiljeava krtenje mladog mota te njegovo pretvaranje u vino. Uz Martinje se veu mnogi lokalni obiaji pa e i nove godine uvijek vesele fete vinoljubaca biti povod za dolazak brojnih turista kojima e domaini prirediti ugodno i, dakako, ukusno druenje.ZAKLJUAK

Hrvatska je od davnina bila proarana vinogradima i nekadanja proizvodnja u skoroj budunosti nee biti dostignuta. Razlog smanjenja povrine zasaenih vinovom lozom je bila najezda filoksere krajem 19. stoljea i nepovratno je unitila velika vinogradarska podruja. Danas se poveava broj nasada i broj registriranih proizvoaa, i to obnavljaju velike zadruge ili male obiteljske vinarije. Ali usprkos svemu tome, na trite se plasiraju kvalitetna i vrhunska vina koja se sve vie prepoznaju i na inozemnim tritima.

Podruje Republike Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj podruja se dijele na: sjeverozapadni dio : Pljeivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Meimurje, Pokuplje i Moslavina, te sjeveroistoni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaa Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i junu Dalmaciju. Svih 12 podregija ukupno obuhvaa 66 vinogorja.

Svaka podregija ima svoje specifinosti i sorte koje se uzgajaju. Ali gledajui sveukupno uzgoj kultivara vinove loze na podruju cijele Hrvatske susreu se sorte graevina bijela rajnski rizling, chardonmay, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, mukat uti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, mukat ottonel bijeli, kraljevina, portugizac, vranac crni, plavina cena, blatina crna, cabernet sauvignon crni, merlot crni, lahtina, babi, cabernet sauvignon, merlot, syrah, granache, carignan, plavinu, lasinu, a od bijelih: martinu, debit, ugni, trbljan. Kao najpoznatije moramo izdvojiti graevinu, malvaziju, plavac mali, merlot i rajnski rizling.

Podruje Sredinje Hrvatske, tj. proizvodne zone B specifino je zbog slikovitih vinograda na padinama gorja i svim blagodatima koje nude kada se otvori butelja vina proizvedena iz groa uzgojenog na ovom podruju. Posebno su zanimljive vinske ceste Sredinje Hrvatske: zagorske, meimurske, daruvarske i moslavake.

Hrvatska ima dobre konkurentske prednosti za vinogradarsku proizvodnju ali je treba iskoristiiti da bi se vinula na ljestvicu poznatih vinogradarskih zemalja svijeta i da njena vina osvoje osjetila mnogih konzumenata diljem svijeta i tako promovirala nae malo blago.POPIS LITERATURE

1. Gaparec-Skoi, Lj., Boli, J.; Hrvatska vina i vinske ceste, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb 2006.

2. Ljubljanovi, S.; Hrvatski vinski vodi 1995/1996., Vlastita naknada, Zagreb 1995.

3. Skupina autora; Hrvatska vina i vinari, AGMAR, Zagreb, 2002.

4. Vinogradarski&vinski atlas hrvatske; Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb, 2009.

5. www.vinopedia.hr

6. www.vinogradarstvo.com

7. www.hrvatska-vina.com

8. www.vino.hr