Upload
ana-roknic
View
166
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
fasper2014
Citation preview
Psihologija & ometenostPsihološka procena
Procenjivački tim
■ Čine psiholog, roditelj, učitelj.■ Da proceni u kojoj meri je mogućnost deteta
za rast i razvoj pod uticajem osnovne teškoće a u kojoj meri na razvojni status utiču socijalni faktori (porodica, škola, vršnjaci)
■ Da proceni koje su sposobnosti kod deteta očuvane i razvijene (ili ih je moguće razviti određenim programom).
...
■ Svi bitni momenti u istoriji dečjeg razvoja, ■ nalazi na mernim instrumentima dobijeni
procenom psihologa, ■ opservacije dečjeg ponašanja, ■ opažanje učitelja o ponašanju deteta su
okosnice procene.
...
■ Brojna testiranja kojima je dete bilo izloženo čine ga osetljivim i dete pruža otpor testiranju
■ Dete reaguje zato što ponovnim testiranjem biva podsećano da nešto ne zna, da je sporije od drugih...
■ Važno je ne ponavljati iste testove, preuzeti nalaze drugih ustanova
■ Mnoge podatke je moguće dobiti od roditelja
Razvojni pristup
Prvi doprinos Ziglera je fokusiranje na motivacione i faktore ličnosti kod osoba sa IO:
■ Tendencija pozitivne reakcije – tendencija osoba sa IO da postanu prekomerno zavisni od odraslih, ova tendencija je jača kod institucionalizovane dece ili one dece koja imaju najveći stepen preinstitucionalne socijalne deprivacije.
…■ Tendencija negativne reakcije – IO osobe se u
inicijalnom kontaktu plaše socijalnih interakcija što smanjuje njihovu efikasnost i pospešuje ponašanje povlačenja koje umanjuje uspeh na zadacima.
■ Smanjeno očekivanje uspeha – zbog prethodnih iskustava neuspeha.
■ Spoljašnja usmerenost – tendencija osoba sa IO da traže rešenja problema od drugih. Ono što određuje spoljašnju usmerenost su opšti kognitivni nivo i iskustvo neuspeha.
…■ Motivacija efikasnošću – tendencija osoba sa IO da
imaju manje zadovoljstva u rešavanju teških problema.
■ Oslanjaju se više na dodirljive nagrade, manje su intrinzički motivisani. Zigler smatra da imaju drugačiju hijerarhiju potkrepljivača.
■ Neometene osobe koriste kognitivne kapacitete, postoji intrinzička motivacija za rešavanje teških zadataka.
■ Za IO osobe, usled socijalne deprivacije i iskustava neuspeha dobijanje dodirljivih nagrada i podrška odraslih su najvažniji.
Procena saznajnih funkcija
■ Testovi inteligencije su doprineli razumevanju intelektualnih funkcija dece sa razvojnim teškoćama
■ Ometena deca postižu neujednačene rezultate verbalnog i neverbalnog dela skale kao što se i unutar subtestova pojavljuju razlike.
…
■ Zbirni rezultat najčešće ne odražava stvarne mogućnosti deteta i najčešće je dečja inteligencija potcenjena zbog teškoća komunikacije i anksioznosti deteta usled zahteva koje nedovoljno razume.
...
■ Neki autori su predlagali da dečja sposobnost bude procenjena prema subtestu na kome je dete najuspešnije.
■ Predlog je sporan, ali nije sporno da rezultati na subtestovima na kojima je dete najuspešnije posluže kao orijentacija za izradu IOP, kao predstavnici očuvanih sposobnosti.
Teškoće prilikom upotrebe testova sposobnosti
■ Nespremnost deteta za saradnju■ Neka deca prihvataju zahteve ispitivača, ali ne
razumeju šta se od njih traži■ Neka deca na početku testiranja uspešno
sarađuju, posle izvesnog vremena prestaje motivacija za rad.
…
■ Teškoće sa trajanjem i organizacijom pažnje su uočljive kod dece sa hiperkinetskim sindromom.
■ Što su zadaci teži i što je dete na njima neuspešnije verovatnija je pojava odbijanja rada
...
■ Testiranje dece sa autizmom je posebno teško.■ Deca ometena u razvoju se brzo zamaraju,
poželjno je prekinuti testiranje i nastaviti ga u sledećoj seansi.
■ Neka deca pokazuju probleme u crtanju dvodimenzionalnih ili trodimenzionalnih figura
■ Jedan broj dece ima teškoće u ekspresivnom govoru, rešenje nisu u stanju da iskažu rečima.
Roditelji■ Roditelji su često nezadovoljni procenom
inteligencije deteta.■ kažu da dete određene zadatke zna da uradi u
kućnim uslovima■ Roditelji su u pravu, dete je opuštenije i
uspešnije u kućnim uslovima■ Nekada roditelj procenjuje dete iz ugla
roditeljske pristrasnosti (Skala procene ponašanja deteta tokom testiranja).
Pisanje psihološkog nalaza
■ Neophodno je navesti uz numerički rezultat utisak procenjivača da li su dečje sposobnosti razvijenije nego što sugeriše rezultat na testu.
■ Potrebno je navesti i meru socijalne prilagođenosti deteta
■ Opisati uslove u kojima dete živi, stav roditelja prema detetu
■ Nužno je analizirati sve subtestove.
...
■ Jedna od najvažnijih komponenti mentalnog statusa koju treba podsticati kod dece ometene u razvoju jeste motivacija za učenje.
■ Zapaženo je da je obrazovni uspeh neke dece ispod nivoa njihovih intelektualnih sposobnosti.
…
■ Roditelji najviše veruju medicinskoj pomoći i nemaju svest o značenju psihosocijalne podrške zasnovane na podsticanju očuvanih potencijala deteta koje je moguće organizovati samo u kolektivu vršnjaka i u školi.
Procena posmatranjem ponašanja i igre
Posmatranjem svakodnevnih aktivnosti deteta u školi, kod kuće i u igri sa vršnjacima predstavlja dopunu podataka dobijenih instrumentima.
Posmatranjem sadržaja i načina na koji se dete igra dobijaju se podaci o
■ interesovanjima dece, ■ trajanju i organizaciji pažnje, ■ emocionalnim karakteristikama i ■ ukupnoj socijalizovanosti.
…
■ Moguće je pripremiti razne aktivnosti po programu i sistematski posmatrati aktivnosti deteta, odnos prema vršnjacima, primerenost dečjih reakcija kada naiđe na prepreku.
Procena nivoa socijalnog postignuća
■ Socijalni razvoj ometenog deteta je usporen i ispod nivoa intelektualnog razvoja.
■ Najčešći uzrok zastoja je nedostatak socijalnog iskustva
■ Sposobnosti se mogu razviti samo kroz aktivnosti koja ih razvija, pod uslovom da postoji organska osnova za njihov razvoj.
■ Vineland Dolova skala socijalne zrelosti■ Problemi nastaju kada su socijalna iskustva dece
negativna pa pružaju otpor integraciji u vršnjačku grupu.
...
■ Uspešan razvoj deteta ne zavisi samo od razvijenosti saznajnih funkcija, emocionalna ravnoteža i socijalna integracija su nužni uslovi da bi se oslobodio i iskoristio raspoloživi intelektualni potencijal.
■ Tek tada je moguće razvijati kompenzatorne programe za aktivnosti koje podržavaju dečji razvoj u celini.
Psihološka procena ometenih osoba
■ Da se proceni u kojoj meri je mogućnost deteta za rast i razvoj pod uticajem hendikepa, a u kojoj sekundarnih smetnji
■ Stereotipi o ometenim osobama 1. Unutar svake grupe ometenih velike
varijacije usled razlika u etiologiji, vremenu nastanka oštećenja i uslova u kojima se dete razvija
..
■ Dečje socijalno iskustvo pre procene■ Da li je porodična sredina nepovoljna zbog
materijalnih teškoća, vaspitnih uticaja, dete uzrokuje stres u porodici.
Cilj psihološke procene
■ Procena trenutnog postignuća- putokaz za razvoj preostalih potencijala
■ Polazi se od stava da su mogućnosti deteta veće od onih koje trenutno pokazuje
■ Ponavljati procenu da bi se pratili efekti preduzetih mera
Procena IO deteta uključuje
■ Intervju sa porodicom ili članovima porodice■ Opservaciju deteta■ Ispitivanje deteta baterijom testova■ Intervju – saznajni i savetodavni, vodi se sa detetom i
roditeljem zajedno ili posebno.■ Intervju sa detetom – uspostavljanje kontakta i
stvaranje uslova za opservaciju, procenu kognitivnih sposobnosti, kvaliteta interpersonalnih odnosa, afekta kao i socijalne zrelosti, služi kao osnova, dopuna i provera opservacije i testovnih rezultata.
Intervju sa roditeljem
■ Podaci koji se traže od roditelja su – trudnoća, porođaj, rani razvoj, etiologija IO, udruženi poremećaji, odnos roditelja prema detetu, očekivanja, ranija ispitivanja.
■ Stiče se bolje razumevanje, obostrano poverenje, povećava se zainteresovanost.
…
■ Važno je da roditelj definiše šta ga najviše zabrinjava kod deteta i šta očekuje od terapeuta.
■ Saopštavaju se rezultati ispitivanja i sagledavaju se mogućnosti za dete.
Uspostavljanje kontakta
■ Najbolje je ispitivati decu sa IO u prisustvu roditelja jer se dete oseća sigurnije, ponašanje je prirodnije
■ Kada dete ima neki govorni poremećaj roditelj pomaže u sporazumevanju sa detetom
■ Kada se dete ne može direktno testirati, ispitivanje se odvija posredstvom roditelja
…
■ Omogućuje ispitivaču uvid u interakciju sa detetom
■ Većina roditelja je subjektivna kada su u pitanju detetove sposobnosti, kada prisustvuje ispitivanju ima mogućnost da stekne uvid u prave sposobnosti deteta.
Preporuke za izbor testova
■ Treba birati testove koji se koriste za tipičnu populaciju
■ koji pokrivaju odgovarajući MU■ Koji omogućavaju dvosmernu komunikaciju
(za slepu decu nisu primenljivi manipulativni testovi)
■ Koji će podstaći intelektualne procese relevantne za procenu.
Metode i tehnike za procenu ometenih osoba
- Procena kognitivnih funkcija – Brunet-Lezinova skala psihičkog razvoja, Bayley – skala za procenu motornog i mentalnog razvoja, Bine Simonova skala, WISC, zadaci pijažeovskog tipa kod osoba sa problemom komunikacije
- Procena motorike – Ozeretski test motorne spretnosti
…- Procena nivoa socijalnog razvoja- da li je
usklađeno sa IQ-om i uzrastom, raskorak korigovati rehabilitacionim radom,obuka može biti uspešna i tada SQ može biti veći od IQ-a,Vineland Dolova skala soc.zrelosti.
- Procena ličnosti- crtež ljudske figure, crtež porodice, inventari ličnosti, projektivni testovi.
...■ Obrazovno postignuće i sposobnosti učenja – veliki
razlika između znanja i ocena kod učenika u s.š. Najčešće se procenjuje pismenost – razumevanje pročitanog u korelaciji sa socijalnim prilagođavanjem, skale razumevanja govora i sposobnosti artikulacije
■ Procena na osnovu posmatranja igre i ponašanja – uz primenu skala razvoja, dobijaju se podaci o SM razvoju, komunikaciji, socijalizaciji, složenost igre ukazuje na IQ, standardizovanost posmatranja.
■ Procena na osnovu intervjua sa osobama koje poznaju dete, kada dete nije spremno za saradnju ili nema uslova za posmatranje.
Problemi psihološke procene■ Dete se nalazi u nepoznatoj situaciji sa nepoznatom
osobom■ Iskustvo deteta pre procene■ Neujednačeni profil, ■ Testovi nisu apsolutno pouzdani, treba dati veći broj
testova■ Deca iz nepovoljnih sredina – sposobnosti se mogu
povećati, socijalni kontakti su bolji■ Specifične okolnosti ispitivanja (smetnje u telesnom
funkcionisanju, govoru, senzornim funkcijama).
Teškoće procene ometenih osoba■ Nespremnost deteta za saradnju■ Distraktibilnost pažnje■ Kako ispitivač komunicira sa detetom,
odgovarajući oblici se uspostavljaju na osnovu iskustva, razgovora sa roditeljima, opservacije
■ Izgled sobe za testiranje, bez objekata koji skreću pažnju, brza promena materijala da bi se zadržao interes dece, kada se primeti zamor test se odlaže
…
■ Prevođenje vizuelnog inputa u motorni odgovor ili teškoće saopštavanja misli i ideja
■ Nezadovoljstvo roditelja rezultatom testiranja■ Potrebno je imati dovoljno vremena za
testiranje
Teškoće u ispitivanju IO deteta
■ Dete ne razume ispitivača■ Ispitivač ne razume dete■ Dete je usporeno■ Dete je hiperaktivno■ Dete stereotipno koristi materijal za testiranje■ Dete pruža otpor■ Dete je uzdržano
Psihološki nalaz - pisanje■ Opis dečje saradnje■ Lista primenjenih testova■ IQ i procena adaptivnog ponašanja■ Opis porodičnih i širih uslova za razvoj deteta■ Rezultati za svaki subtest■ Emocionalna i socijalna strana ličnosti, odnos sa
vršnjacima (posebno neometenim) i odraslima■ Situacije u kojima se pokazala smanjena tolerancije
na frustraciju.■ Psihološki nalaz je samo deo timske procene.