8/201821. veljaèe 2018.

Biskup Mate Uziniæ dobio nagradu Hrvatskoga

helsinškog odbora za ljudska prava za 2017. godinu

Dubrovaèkom biskupu nagrada „Sulejman Mašoviæ -

Luka Vincetiæ - Jovan Nikoliæ" dodijeljena je za

doprinos u meðureligijskom dijalogu, ekumenizmu i

vjerskoj toleranciji koji nadilazi profesionalne obveze i

uobièajene standarde

Meðureligijski susreti u Banjoj Luci

Prvi zajednièki projekt novoosnovanoga Odbora za

meðureligijsku suradnju je ciklus predavanja „Radost i

ljepota vjere" na kojima se subotama tijekom veljaèe

predstavlja svaka od vjerskih zajednica

Vatikan: Predstavljen predsinodalni susret mladih

Društvene mreže su naèin na koji Tajništvo sinode

biskupa želi èuti glas mladih. Više od 221 tisuæa

odgovora na on-line upitnik Svete Stolice veæ je stiglo,

a svi mladi, ne samo katolici, pozvani su sada

sudjelovati u grupama na Facebooku, organiziranih na

šest jezika, i izraziti svoja razmišljanja, oèekivanja,

želje i teškoæe

„Istina æe vas osloboditi" (Iv 8, 32). Fake news i

novinarstvo mira

Donosimo cjeloviti tekst poruke pape Franje za 52.

svjetski dan sredstava društvene komunikacije

Domovinske vijesti

Dijecezanski susret mladih u Pazinu

25. obljetnica razaranja franjevaèkog samostana u Karinu

U Èabru blagoslovljena i otvorena Caritasova kuhinja „Kruh sv. Ante"

„Umjetnost i vjera"

U Muzeju Meðimurja otvorena izložba „Trag dobrote: 20 godina

Varaždinske biskupije"

Prva obljetnica smrti vlè. Tomislava Ivanèiæa u Davoru

Dan Društva bivših studenata KBF-a

Franjevaèke puèke misije u Karlovcu

Zapoèeo redoviti provincijski kapitul OFM Conv.

Pazin: Korizmeni susret sveæenika, redovnika i redovnica

Crkva u Hrvata

Kardinal Puljiæ o svome susretu s papom Franjom

Tribina Radio Marije u Subotici

Inozemne vijesti

Papa Franjo s rimskim župnicima

Posveæena Crkva koptskih muèenika

Apostolski nuncij u Damsku moli: „Ne zaboravite Siriju!"

Kršæanski poglavari protiv nametanja poreza Crkvama u Jeruzalemu

Papa imenovao nove èlanove Papinskoga povjerenstva za zaštitu

maloljetnika

Pavao VI. æe ove godine biti proglašen svetim

Kina: Prošle godine bilo je gotovo 50 tisuæa krštenja

Prilog dokumenti

Misa – ispovijest vjere i sveopæa molitva

Korizma je vrijeme pokore a ne žalosti

Domovinske vijesti

Dijecezanski susret mladih u PazinuPazin, 11.2.2018. (IKA) - U pazinskom samostanuPohoðenja Marijina održan je 11. veljaèe dijecezanski susretmladih u suorganizaciji Vijeæa za mlade Poreèke i Pulskebiskupije te pazinskih franjevaca.Tridesetak mladih iz raznih dijelova biskupije sudjelovalo jeu jednoj od samostanskih dvorana duhovnom programu kojisu vodili franjevci iz tog samostana: fra Josip Vlašiæ, fraDarko Tepert, fra Drago Vujeviæ i fra Marinko Klaiæ. Nakonuvodnog pozdrava duhovni nagovor održao je fra JosipVlašiæ. Izlaganje je poèeo spomenuvši Nikodema tepojasnivši kontekst njegove želje i okolnosti njegova susretas Isusom. Na njegovom je primjeru sistematski prikazao kojisu neophodni preduvjeti za naš susret s Isusom u ovojkorizmi: odluka, volja, realizacija konkretnih okolnosti kadai gdje te askeza, pokora, kojom se, umanjujuæi neku ugodukako bi èinili dobro bližnjemu, približavamo Bogu. Predavaèje nadalje pojasnio pojam tri vrste 'duhovne noæi': 'noæ duše'kada se Bog zaogrne mrakom kao koprenom kako ga èovjekne bi ljubio zbog darova, veæ zbog njega samoga, rekao jefra Josip, potom 'noæ grijeha' u koju se èovjek dovedeneurednim životom, te 'noæ srca', kada èovjek moli Boga daga prosvijetli o njegovu životu. Govoreæi nadalje oNikodemovu susretu s Isusom, fra Josip je pojasnio pojamnovog poèetka koji se ondje spominje, rijeè je o novomroðenju Duhom Svetim, o novom poèetku s novim srcemkoji osjete oni koji, susrevši Isusa, dožive iskreno obraæenje. Drugi dio, bdjenje pred Raspetim, vodio je fra MarinkoKlaiæ. On je na poèetku kratko pojasnio da je lik Raspetogana velikom platnu preko cijele dvorane replika Raspetoga skriža iz crkvice Sv. Damjana u Asizu gdje je sv. FranjoAsiški èuo poticaj da 'popravi crkvu'. Bdjenje i razmatranjeRijeèi Božje popraæeni su zvucima gitare te èitanjempsalama. Na poèetku su okupljenima podijeljene platnenetrake na koje su trebali zapisati ono što ih najviše prijeèi ususretu s Isusom, u življenju vjere, te su potom jednidrugima meðusobno tim trakama simbolièno svezali ruke.Zatim su okupljeni jedan po jedan prilazili liku Raspetoga naplatnu te stavljali svezane ruke u otvor na mjestu Isusoverane. S druge strane platna bio je fra Darko Tepert koji jeodvezao pružene ruke te u njih stavio svijeæu.Nakon toga maštovitog bdjenja prepunog simbolikeuslijedila je prigoda za ispovijed.Potom je misu predvodio dr. Tepert. U propovijedi jegovorio o Gospodinu koji nam kroz naše osobne povijesnetrenutke, krštenja, obraæenja, ispovijedi uvijek pruža svojuruku. Na misi su okupljeni obnovili krsna obeæanja uzsvijeæe koje su primili kroz Kristov otvoreni bok na platnu.

Održan sastanak Odbora HBK za mladeZagreb, 12.2.2018. (IKA) - Sastanak Odbora Hrvatskebiskupske konferencije za mlade održan je u ponedjeljak 12.veljaèe u Zagrebu. Sastankom je predsjedao predsjednikOdbora za mlade zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski, aprvi put sudjelovao je i novi povjerenik za mlade iz Zadarskenadbiskupije don Zvonimir Mikuliæ. Na sastanku se razgovaralo o Svjetskom danu mladih uPanami, programu Mladi za mlade, Taize susretu u Baselu,završnici katolièkih malonogometnih liga u Osijeku, te oBiskupskoj sinodi o mladima, izvijestio je Ured HBK zamlade.

25. obljetnica razaranja franjevaèkog samostana uKarinuNadbiskup Puljiæ, provincijal Kodžoman i gvardijan Klariæpozvali su odgovorne da uèine napor da se opljaèkanosakralno i kulturno blago vrati, jer još ništa nije vraæenoKarin, 13.2.2018. (IKA) – Jubilarna 25. obljetnica razaranjafranjevaèkog samostana Svete Marije Bezgrešne isamostanske crkve Bezgrešnog zaèeæa BDM uDomovinskom ratu obilježena je u utorak 13. veljaèe usamostanu u Karinu u zadarskom zaleðu. Tim povodommisno slavlje za domovinu u karinskoj franjevaèkoj crkvipredvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.Koncelebirali su fra Joško Kodžoman, provincijalFranjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, karinskigvardijan fra Petar Klariæ, franjevci i zadarski sveæenici.„Gradimo domovinu s Božjom pomoæu i da bude osjetljivana dimenziju transcendencije i Božje prisutnosti.Zahvaljujemo Bogu za dar mira i slobode. Molimo zanapredak u kojem æe biti pravda, poštovanje i u središtu Bogs kojim gradimo buduænost. Molimo za domovinu i njenežitelje, da budu trajno zahvalni za silna djela koja nam jeiskazao Gospodin. U slobodu koju nam je Bog dao ugraðenoje puno suza, žrtava i krvi. No, brojna stradanja, žrtve ipatnje imat æe puni smisao ako se povežu i umreže skalvarijskom žrtvom Sina Božjega. Prijateljstvo s Isusombilo nam je izvorom sigurnosti u teškim danima. Ono nekaostane i zalogom naše buduænosti", rekao je mons. Puljiæ upropovijedi. S ciljem èuvanja sjeæanja na žrtvu hrvatskog naroda ifranjevaca u tom kraju, ta se obljetnica, drugu godinu u nizu,obilježila u spomen na 13. veljaèe 1993. g., kad su pobunjeniSrbi uèinili veliki kulturocid rušenjem crkve i karinskogsamostana koji je hrvatski spomenik kulture nulte kategorije,kao osvetnièku odmazdu za poraz koji su doživjeli podjelovanju hrvatske vojno redarstvene oslobodilaèke akcije'Maslenica' u kojoj je poginulo 127 hrvatskih branitelja.Rušenjem samostana srpski pobunjenici htjeli su zatrtikatolièki i hrvatski identitet i trag u tom kraju. „Taj dogaðajnije važan samo za franjevce, nego za cijeli hrvatski narod,osobito za katolike Ravnih kotara, Bukovice i šire. Dogodilose zloèin, obilježavanjem èinimo znak sjeæanja u želji da setakvo zlo više ne ponovi. Želimo èuvati spomen uzahvalnosti Bogu, braniteljima i svima koji su namomoguæili da živimo u Hrvatskoj u miru. Zbog svogpovijesnog, ustrajnog duhovnog i domoljubnog svjedoèenja,samostan i njegovi franjevci kroz burnu i patnièku prošlostdoživljavali su teške križeve, razaranja, pljaèkanja,prognanstva, ali se samostan uvijek iznova dizao iz pepela iobnavljao, usprkos razaranjima neprijatelja i protivnimvjetrovima. U tome je uvijek imao snažnu zaštitu svojihduhovnih pastira franjevaca, provincijala, nadbiskupa ihrvatskog naroda", rekao je fra Petar Klariæ. Karinski samostan jedan je od 122 sakralna objekta usastavu Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja sasjedištem u Splitu koji je stradao u srbijanskoj agresiji naHrvatsku. To je bilo najveæe razaranje u njegovoj šeststoljeæa dugoj povijesti. Najstariji je samostan od njihpetnaest u sastavu te provincije. U taj samostan franjevci sudošli 1429. g. i uvijek je imao veliku duhovnu i nacionalnuulogu. Npr. uprava Provincije sa svog je zasjedanja u Karinu1797. g. poslala zahtjev caru u Beè da se Dalmacija sjedini sHrvatskom. Samostan je bio mjesto pohoda katolièkih i pravoslavnih

Domovinske vijesti ika

2 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

vjernika. Provincijal Kodžoman istaknuo je svjedoèanstvopravoslavnog paroha Vladimira Gariæa iz 1974. g., da je„kao nekadašnji sveæenik za pravoslavne vjernike u Karinu,više puta sprijeèio da samostan bude srušen i zapaljen.Nažalost, želja nekih u 1990-im godinama da uèine tajbarbarski èin se i ostvarila", rekao je provincijal Kodžoman.„Htjeli bismo pamtiti samo lijepe dogaðaje, ali život nasprisiljava da èuvamo uspomenu na ono što nas je iražalostilo, povrijedilo. Na ovom je svetom mjestu ljudskamržnja progovorila na najokrutniji naèin. Samostan koji jebio poznato i priznato mjesto mira, pomoæi i utjehe svakomputniku, pao je u osvetnièkom pohodu dezorijentiranogagresora. Dogaðaji kojima svjedoèimo posljednjih dana igodina, još nas više utvrðuju u vjeri i nastojanju da nikad nezaboravimo što se tu dogodilo. Ljudski se sjeæati, ljudski je ikršæanski moliti za sebe i za druge, kako se više ne bismomorali suoèavati sa sliènim iskušenjima", rekao jeprovincijal Kodžoman u pozdravnoj rijeèi, istaknuvši „dasmo kao narod i Crkva pretrpjeli velika zla, nepravde inevolje". Nakon mise, nadbiskup Puljiæ i provincijal Kodžoman otkrilisu prigodnu spomen-ploèu na zidu samostanskog dvorišta,na kojoj je uklesan tekst o stradanju i obnovi samostana. Utoj je prigodi Kodžoman podsjetio kako je 26. kolovoza1991. g. karinski gvardijan fra Albert Mariæ pješice svreæicom u ruci, prema Pridrazi, napustio karinski samostanu 18.30 sati. Njegov posljednji èin bio je ulazak usamostansku crkvu u pratnji dvojice naoružanih srpskihvojnika. Kleknuo je pred oltar, izmolio Zdravo Marijo,rekao: 'Gospe, èuvaj ovu našu crkvu i naš samostan' i pustiosuzu. „Bio bi grijeh i zloèin zaboraviti tu prošlost i te strašnedogaðaje, jer vidimo što se s tom poviješæu i našomprošlošæu dogaða. Kako je ljudi olako zaboravljaju. Ljudi stom prošlošæu manipuliraju. Tu ploèu otkrivamo da ostanetrajni znak i podsjetnik što se s crkvom i samostanomdogodilo. Neka taj èin bude pouka da budemo zahvalni svimljudima koji su nam omoguæili slobodu i život u našojslobodnoj Hrvatskoj. Pozivam sve da èuvaju uspomenu nasve naše poginule branitelje", rekao je provincijalKodžoman, poželjevši da se hrvatska povijest nikad nezaboravi, u osobitoj zahvalnosti Hrvatskoj vojsci i policiji. Nakon desetogodišnje ponovne gradnje, obnovljenisamostan i crkva u Karinu posveæeni su na Gospu odAnðela, 2. kolovoza 2006. g. Nekad je u njemu postojalabiblioteka od pet tisuæa primjeraka knjiga, tu je djelovaostudij filozofije i humanistièkih znanosti i svojevremenoživjelo osamnaest profesora. Sadržaj sve te bogate i vrijednebiblioteke, dragocjene inkunabule, knjige, umjetnièke slike,zavjetni darovi vjernika primani tijekom šest stoljeæanjegovog postojanja su opljaèkani. Arhiv više ne postoji.Nadbiskup Puljiæ, provincijal Kodžoman i gvardijan Klariæpozvali su odgovorne da uèine napor da se opljaèkanosakralno i kulturno blago vrati, jer još ništa nije vraæeno. Utom smislu, to je sad najsiromašniji samostan provincije. Srbijanski agresor najprije je samostan opljaèkao, devastirao,a onda ga razorio minama kojima se ruše avionske piste.Nekoliko neeksplodiranih mina kasnije su otkrivene naruševini samostana. Provincijal je najavio da æe odlikovatifrancuskog èasnika koji je, nakon dvije godine neizvjesnostifranjevaca koji nisu znali što se dogodilo sa samostanom,Provinciju izvijestio o devastaciji samostana uDomovinskom ratu. Taj otac osmero djece spasio je vrijednusliku Gospe od Anðela, èuvao je u svom francuskom domu inakon puno godina vratio je samostanu. „To je jedinisamostan izvan Zadra u Zadarskoj nadbiskupiji koji jeminiran, razoren, a bio je stjecište vjernika toga kraja.Planiramo urediti samostansku zbirku i biblioteku kako

bismo samostan više otvorili kulturnoj i svekolikoj javnosti.Jubilarna, 25. obljetnica poveznica je naše mukotrpneprošlosti, razaranja i obnavljanja naše domovine i duhovnesnage hrvatskog naroda u prošlosti i buduænosti. Zato hvalasvima koji sudjeluju u tom obilježavanju", rekao je gvardijanKlariæ. Provincijal Kodžoman zahvalio je ondašnjoj Vladi RH kojase zauzela da se samostan obnovi i provincijskoj upravi togavremena na èelu s tadašnjim provincijalom fra ŽeljkomToliæem, tadašnjem karinskom gvardijanu fra FraniSamodolu, Miljenku Domjanu koji je bio glavni konzervatori nadgledao proces restauracije, Ministarstvu kulture RH,Konzervatorskom zavodu Zadar, znanim i neznanimdobroèiniteljima koji su pomogli da samostan otvori novustranicu. Cijeli dogaðaj glazbeno je animirala klapa HRM-a 'SvetiJuraj'. Meðu uzvanicima su bili i general bojnik MladenFuzul, izaslanik Ministarstva obrane RH, gradski i opæinskièelnici te hrvatski branitelji. Za sve sudionike Hrvatskavojska je pokraj samostana podigla šator i skuhala grah.Obljetnica je poèela hodnjom sudionika sa stjegovimapostrojbi od raskrižja u Donjem Karinu do samostana.Potom su izaslanstva položila vijence i svijeæe nafranjevaèku grobnicu ispred samostana, a fra Petar jeizmolio molitvu odrješenja za sve pokojne i preminulefranjevce. Inaèe, iz Provincije Presvetog Otkupitelja sasjedištem u Splitu, izmeðu 1942. i 1948. godine ubijeno je44 braæe franjevaca, mnogi meðu njima u mladoj životnojdobi.

Biskup Križiæ slavio misu u gospiækoj bolniciU povodu Svjetskoga dana bolesnikaGospiæ, 13.2.2018. (IKA) - Opæu bolnicu u Gospiæupohodio je 13. veljaèe gospiæko-senjski biskup ZdenkoKrižiæ povodom Svjetskog dana bolesnika. Prije mise biskupse susreo s ravnateljicom Opæe bolnice mr. SandromÈubeliæ, dr. med., koja ga je upoznala s radom bolnice,dosadašnjim djelovanjem kao i s buduæim planovima iprojektima unapreðenja pružanja što kvalitetnije skrbibolesnicima. Zatim je biskup u pratnji ravnateljice imedicinskog osoblja obišao odjel interne medicine gdje sesusreo s bolesnicima kojima je dao rijeè ohrabrenja unošenju s tjelesnim patnjama.Nakon susreta s bolesnicima, biskup je u koncelebracijigospiækog župnika Marija Vazgeèa, ravnatelja Caritasa vlè.Luke Blaževiæa i biskupova tajnika vlè. Mišela Grguriæaslavio misu za bolesnike i sve osoblje bolnice. Okupljenimlijeènicima, medicinskim sestrama i bolesnicima biskup je upropovijedi predstavio je Bartimeja, slijepca od roðenja, kojinije bio razumljiv društvu u kojemu je živio. „On Isusa nijepoznavao, ali kada je èuo za njega htio je da ga Isus izlijeèi.Mnogi oko njega pokušali su ga ušutkati, ali njegov glasdošao je do Isusa. Tada su ga oni koji su ga ušutkivalisokolili i pozvali da doðe k Isusu. Kao da mnogi neprepoznaju patnje ljudi do sebe, ali kada nam je sve dobrooni nam nude svoju pomoæ. Bartimeja je spasila njegovavjera. U patnjama nam je Bog još bliži. Možemo slobodnoreæi da su bolnice sveta mjesta, jer tu ima mnogo patnje.Možemo imati zdrave tjelesne oèi, ali ako nemamo oèi srca iduše, onda neæemo uoèiti patnike koji se nalaze u našojblizini. Sv. Majka Terezija rekla je da u Indiji mnogi umiruzbog raznih bolesti, ali oni kojima se pruži ljubav uposljednjim trenucima njihova života umiru s osmijehom nalicu. Neka nam Bog udijeli tu milost da oèima srcaprepoznajemo bolesne i patnike da im u ljubavi možemopomagati", poruèio je biskup Križiæ.

Domovinske vijestiika

321. veljaèe 2018. broj 8/2018

Pepelnica u varaždinskoj katedraliVaraždin, 14.2.2018. (IKA) - Na Èistu srijedu – Pepelnicu,14. veljaèe, varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio jeeuharistijsko slavlje u varaždinskoj katedrali. Na poèetkukorizmenog vremena okupljene vjernike u homiliji jepodsjetio kako je to svojevrsna inventura kršæanskog života.Osvrnuvši se na ulomak iz Matejeva evanðelja koji Crkvapred vjernike stavlja na Pepelnicu, u kojem Isus poruèuje da'svoje pravednosti ne èinimo pred drugima', biskup Mrzljakupozorio je „da naša vjera i èinjenje dobrih djela treba imatidrugi izvor i neke druge razloge, a ne da nas drugi vide,pohvale ili nam daju priznanja". O molitvi u evanðelju stoji'uði u svoju sobu i zatvori vrata'. To znaèi da pokušamo jošviše 'uæi u svoju sobu' osobnog kršæanskog života, ali izajednièkog kršæanskog života. Što se pak tièe milostinje, okojoj takoðer govori ulomak evanðelja, biskup je spomenuoda nije rijeè samo o milostinji u novèanom odnosnomaterijalnom smislu veæ je potrebno imati i osjeæaj zadrugog èovjeka i „promisliti kakvi smo jedni prema drugima– u obitelji, u susjedstvu, prema našim najbližima". Ukorizmenom vremenu kršæanin je pozvan uèiniti vlastitiprogram svojega života, no ne smijemo zaboraviti da i Crkvakao zajednica vjernika ima svoje programe u koje bi setrebalo ukljuèiti, poput zajednièke pobožnosti Križnog puta,jer to je vrijeme kada se na poseban naèin promišlja o tomteškom dijelu Isusova života. Biskup Mrzljak poželio jesvima da korizma bude plodna, „da znamo uæi u svoju sobuodnosno svoje srce i zatvoriti vrata svemu onome što bi nasmoglo odvesti putevima koji nisu dobri". „Kod obredapepeljenja èujemo rijeèi 'Obrati se i vjeruj Evanðelju'. Toznaèi vratiti se s nekoga puta na koji smo nekada otišli ivjerovati da je Evanðelje doista živa Božja rijeè koja imamoæ spasiti èovjeka i to je najbolji put ovdje na zemlji kojimèovjek može iæi. Nema nekog drugog, sigurnijeg Božjegputa. Ponekad se èini da postoji neki lakši put, ali put kojimje išao Isus noseæi križ, sigurno vodi do života, odnosno douskrsnuæa. Tako vjerujmo da i naš život, kada idemoIsusovim putem, da je to siguran put i da vodi sigurnomecilju – u vjeènost", poruèio u homiliji biskup Mrzljak, nakonèega je uslijedio obred pepeljenja.

Èista srijeda u PoreèuPoreè, 14.2.2018. (IKA) - Na Pepelnicu, u srijedu 14.veljaèe, poreèki i pulski ordinarij Dražen Kutleša i ove jegodine tradicionalno, sveèano misno slavlje s obredompepeljenja predvodio i poreèkoj Eufrazijevoj bazilici.U homiliji biskup je naglasio kako je korizma vrijemeputovanja u vlastitu nutrinu i susreta s Bogom, bez maski ihinjenja, jer Bog vidi preko svake prijetvornosti, stoga jebitno da i èovjek sam sebi, u potpunoj iskrenosti prizna štoje, tko je i kakav je. Upravo je shvaæanje i prihvaæanje togapoèetak obraæenja, rekao je biskup, a danas, kada se sustavvrijednosti u društvu izokrenuo, napose je važno imatiosjeæaj za grijeh, i znati ga prepoznati. Govoreæi o obredupepeljenja, propovjednik je pojasnio simboliku pepela,„Èovjeèe sjeti se da si prah i da æeš se u prah vratiti", rijeèisu koje nas trebaju podsjetiti na prolaznost ovozemaljskogživota i svega materijalnog. Bog nas poziva da shvatimo dagrijehom èinimo štetu bližnjemu, no Bog, upravo kao iroditelji djeci, uvijek prašta, i u tome je naša nada. Da bi štodostojnije i plodonosnije proživjeli korizmu i da bi zaista bilimisionari Božje ljubavi u ovome svijetu Bog nas poziva mamolitvu koja je naš odnos prema Bogu, putem molitveulazimo u dubinu srca, poziva nas na prepoznavanje potrebabližnjih i èinjenje dobrih djela u skrovitosti, to definira našodnos prema drugome; i treæe, poziva nas na djela pokore

što upuæuje na odnos prema sebi, pokora uèvršæujesamokontrolu i uzdržavanje što nas èuva od neurednogživota. Kako bi u ovih 40 dana pokore doista živjeliobraæenje važno je izvanjsko, ali još je važnije unutarnjeposipanje pepelom, èvrsta želja i odluka u nastojanju dapostanemo bolji ljudi, zakljuèio je mons. Kutleša.Misno slavlje glazbeno je uzvelièao je katedralni župni zboruz orguljsku pratnju Marija Eteroviæa.

U Èabru blagoslovljena i otvorena Caritasova kuhinja„Kruh sv. Ante"Èabar, 14.2.2018. (IKA) - Samo ako smo složni i akogledamo pozitivno, možemo zajedno èiniti lijepe stvari,rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ u Èabru u župi sv.Antuna Padovanskog u srijedu 14. veljaèe na blagoslovuCaritasove kuhinje „Sv. Ante". Taj karitativni projekt nastaoje na inicijativu župnika Mate Berišiæa i realiziran uz pomoæžupljana, Primorsko-goranske županije, Ministarstvasocijalne politike i mladih, Grada Èabra te Crvenog križaGD Èabar. Rijeèki nadbiskup izrazio je zahvalnost svima koji supridonijeli da se u župnim prostorima jedne garaže napraviobjekt zahvaljujuæi kojemu æe mnogi imati topli obrok. Jednidrugima trebamo i nitko ne treba živjeti sam, osobito stari inemoæni. Otvaranje Caritasove kuhinje dogaðaj je na koji jevrijedno doæi, poslati poruku i posvjedoèiti o sredinamakojima treba pomoæi, kazao je mons. Devèiæ, dodajuæi da jenajljepše kada èovjek pomaže èovjeku, osobito onom upotrebi. Istaknuo je da živimo u društvu koje doista vapi zasolidarnošæu i zadaæa svih jest pomoæi onima u potrebi. Uovim goranskim krajevima sve je više onih koji su doistaupuæeni na pomoæ drugih, na velikodušnost i solidarnost.Drago mi je da imamo sveæenike koji su osjetljivi na potrebesvojih župljana i prepoznaju njihove potrebe. Bila je ovoprilika i da se upozori na demografsku sliku koja ne ide uprilog nekad bogatom goranskom kraju u kojemu danas živisve manje ljudi, mahom treæe životne dobi. Mladi odlaze jerposla nema, ako su zaposleni tada su ugovori na odreðeno ilije njihov rad nedovoljno vrednovan. Sve to potièe nas naveæi angažman za boljitak ovoga kraja, kazao je nadbiskup.Na sreæu, postoje oni koji misle na svoje Gorane u potrebi.Zajednièki projekt župnika, župljana i institucija poticaj je idrugima da prepoznaju potrebe svojih bližnjih. Župnik Berišiæ na ideju za otvaranjem Caritasove kuhinjedošao je tijekom blagoslova obitelji na podruèju župa Tršæe,Èabar, Prezid, Gerovo i Plešce. „Kada sam vidio na kojinaèin moji župljani žive, osobito u zimskom razdoblju,došao sam na ideju da bi bilo najbolje pomoæi im tako da seotvori Caritasova kuhinja 'Kruh sv. Ante' koja æe im odponedjeljka do petka dostavljati topli obrok. Premapodacima Centra za socijalnu skrb, na podruèju tih župa živi40 socijalno ugroženih osoba, no moja nakana je tu pomoædobiju ne samo socijalno ugroženi, nego i stari i osamljeniljudi koji su nerijetko u nemoguænosti sami kuhati. Prviobrok danas æe doæi do 26 adresa i dostavit æe ih 'geront'domaæice i domaæini, zaposlenici Crvenog križa GD Èabarkoji æe te obroke i ubuduæe dostavljati." Na ideju je vlè. Berišiæ došao prošle godine tijekomblagoslova obitelji, a u realizaciju se krenulo vrlo brzo - 23.veljaèe 2017. Sa željom da se župni prostor koji je služio kaogaraža prenamijeni u kuhinju, trebalo je prikupiti financijskasredstva. Kucalo se na vrata institucija, ali i animiraložupljane koji su se svesrdno odazvali pozivu i zahvaljujuæikojima su na Pepelnicu, 14. veljaèe, 2018. prvi obrociodneseni korisnicima. Nadbiskup i župnik izrazili suzahvalnost svima koji su pritekli u pomoæ i omoguæili

Domovinske vijesti ika

4 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

otvaranje kuhinje. Vlè. Berišiæ ovom prigodom podijelio je zahvalnicedobrotvorima, od koji su veæina župljani, za njihovu velikupomoæ u realizaciji toga vrijednog projekta za koji ovi dobriljudi nisu tražili nikakvu novèanu naknadu. Zahvalnice suuruèene: Antunu Šoštariæu, Branku Jotiæu, Zdenku Kovaèu,Vitomiru Zbašniku, Bori Ivankoviæu, Goranu Nagliæu,Valteru Turku, Željku Štimcu, Tomislavu Ivankoviæu,Branku Starèeviæu, Tomislavu Jelencu, Branku Kovaèu,Josipu Šoštariæu, Draganu Kataliniæu i Franji Turku.Dogaðaju su nazoèili i prigodnim rijeèima okupljenima seobratili zamjenica župana Primorsko-goranske županijeMarina Medariæ, proèelnica Upravnog odjela za socijalnupolitiku i mlade PGŽ Dragica Maraè, gradonaèelnik ÈabraKristijan Rajšel, zamjenica gradonaèelnika Ivana Lakota,proèelnica Jedinstvenog upravnog odjela Grada ÈabraMarija Janeš.

Pepelnica u gospiækoj katedraliGospiæ, 14.2.2018. (IKA) – Misu s obredom pepeljenjapredvodio je u gospiækoj katedrali biskup Zdenko Križiæ uzajedništvu sa svojim tajnikom i kancelarom biskupije preè.Mišelom Grguriæem i župnikom preè. Mariom Vazgeèem.Na misi je pjevao katedralni zbor pod ravnanjem FranjePuškariæa.Biskup Križiæ u propovijedi je pozvao vjernike da tijekomkorizme slušaju Božji zov upuæen im po proroku: Vratite sek meni svim srcem svojim te nastavio: „Iz ovog možemozakljuèiti da postoji i neko vraæanje k Bogu koje je površno,deklarativno, koje ne mijenja život. Isto tako postoji imolitva Bogu u nekim teškim životnim situacijama, ali to neznaèi da se osoba vratila molitvi. Kada proðu teške situacijeosoba zaboravlja na molitvu i svoj odnos s Bogom".Èuli smo i poziv u prvom èitanju: Razderite srca a ne haljesvoje, ali nije jasno što to zapravo znaèi. Treba znati da srcestarozavjetnog èovjeka ima daleko šire znaèenje od onogakoje mu daje naša kultura. Kod nas danas srce uglavnomsimbolizira organ ljubavi, dobrote, finoæe. Za biblijskogèovjeka srce je organ s kojim se razmišlja, s kojim se gleda,organ koji pomaže u razumijevanju mnogih stvarnosti, organu koji se pohranjuju sjeæanja èovjeka. Srce je takoðersredište inteligencije, volje i ljudske odluke. Zato, kadaBiblija govori o ljudskom tvrdom srcu, govori zapravo oljudima koji ne mogu razumjeti glas istine, o ljudima koji nevide stvarnost kakva je, ljudima koji su nesposobni èuti glasBožji, nesposobni èiniti dobro i biti vjerni dobru. I zlo jepredstavljeno kao stvarnost koja je uvijek usko vezana uzljudsko srce. Zlo pospješuje tvrdoæu ljudskog srca i njegovudeformiranost, upozorio je biskup Križiæ te dodao da Bognavješæuje velik dar Duha Svetoga koji æe èovjeku dati moæda usmjeri svoje srce prema dobru. Hoæe li se to dogoditi,odgovornost je na èovjeku. Mi ljudi, dok smo putnici na ovojzemlji, uvijek æemo ostati grešnici, uvijek æemo u sebi nositineke mane. Ali važno je da se mi protiv toga borimo. Dok seborimo protiv zla nije nas pobijedilo. Ono neæe ovladatinašim srcem, istaknuo je biskup Križiæ, dodajuæi da je i èinpepeljenja naše obeæanje Bogu da æemo se boriti protiv zla,bit æemo Bogu vjerni, slušati njegov glas i vršiti njegovuvolju. Bog ne oèekuje da budemo bez grijeha, ali oèekuje dase borimo protiv grijeha, da nam ne postane svejedno kada jeu pitanju grijeh. Najgore je kada osobu više grijeh neuznemiruje i ne žalosti, kada joj je svejedno. S takvimživotom osoba malo po malo i zavoli grijeh, upozorio jegospiæki biskup i pozvao vjernike: „Primimo k srcu taj Božjipoziv, dopustimo mu da oblikuje i usmjeri naše srce premadobru. Bit æe ljepše nama, a i svima koji s nama žive."

Pepelnica u šibenskoj katedraliSvim vjernicima Šibenske biskupije iskreno želimplodonosnu korizmu, radosno išèekivanje Uskrsa u èistoæisrca i obnovljena duha, poruèio biskup RogiæŠibenik, 14.2.2018. (IKA) - Misno slavlje s obredompepeljenja na Èistu srijedu ili Pepelnicu, 14. veljaèe, ukatedrali Svetog Jakova u Šibeniku predvodio je šibenskibiskup Tomislav Rogiæ. Uz biskupa koncelebrirali suumirovljeni biskup Ante Ivas te ekonom i biskupov tajnikdon Roko Glanoviæ. U homiliji biskup Rogiæ vjernicima je približio redak izPsalma 51 „Èisto srce stvori mi Bože i duh postojan obnoviu meni!" Naglasio je kako korizma „ima za cilj oèistiti našesrce, naše duhovne oèi, naš pogled na život i svijet oko nas,da ga gledamo više oèima volje Božje, da ga promatramokroz Božji plan spasenja èovjeka koji se dogaða Kristovimkrižem i slavnim uskrsnuæem". Uputio je na nužnost zahvalnosti Gospodinu koja, kako jekazao, èisti ljudsko srce. „Èisti ga na taj naèin što boljeuviðamo Božju blizinu u našem životu, blagoslove Božjekoje smo veæ primili, pomoæi i milosti kojima nas je Bog dosada vodio. Korizma nam nudi, kao spasonosno vrijeme odBoga dano, da sve svoje redovite aktivnosti, rijeèi i djela,poslove i meðusobne odnose, sav svoj život – pokušamo –vježbamo – živjeti na nov naèin. Promišljeniji, svjesniji inadasve bliži Bogu. Da svoj život više stavimo pred Boga, uruke Božje, pred Božje oèi, u njegovoj prisutnosti", pojasnioje. Za èisto srce i postojan duh još je jedan nezaobilazanpreduvjet: kajanje, kazao je biskup Rogiæ. „Za kajanje jevažna poniznost, priznanje vlastite grešnosti i traženjeoproštenja. A to nas nužno vraæa Bogu, milosrdnom Ocukoji nam šalje svoga Sina da nas spasi. On nam daje jasanpogled na grijeh – ono što ne valja i treba odbaciti, ali uvijekspašava èovjeka, k sebi dovodi grešnika da ga iscijeli i nanovi put usmjeri", istaknuo je. „U milosno vrijeme korizme, želju za èistim srcem ipostojanim duhom uvode nas Isusove rijeèi o skrovitojmolitvi, milostnji, o prikrivenom postu, o pravednosti kojune èinimo radi ljudi – nego radi Boga. Isus nam želi oèistitisrce na taj naèin, da što èinimo – èinimo zato da se Bogusvidimo, a ne ljudima. Da nas na naša djela obraæenja nepotièu ljudski obziri, što æe tko reæi i kako nas doživjeti,nego da se iz toga izdignemo na veæu razinu: èiniti ono štoznam da je Bogu milo. I kako kaže Isus: 'Otac tvoj, koji vidiu skrovitosti, uzvratit æe ti'. Èiniti djela iz ljubavi premaBogu, iz zahvalnosti za veæ primljene milosti i blagoslove.Takav pristup ozdravljat æe i naše meðusobne odnose ipostupke. Bog se u dobroti niti može, niti da natkriliti. Zar æenam milosrðe uskratiti ako se potrudimo oko èista srca kojese otvara njegovoj milosti i prepušta njegovu djelovanju?Bog uvijek dobrotu uzvraæa obilnom mjerom, božanskommjerom. Zato ove korizme ustrajmo u tom našem obraæanjuBogu koje u nama proizvodi obraæenje i težimo za èistimsrcem, ustrajna duha", poruèio je biskup Rogiæ. Vjernicima je zaželio neka im ovogodišnja korizma ujednobude dalja priprava za Nacionalni susret obitelji koji æe sedogoditi u rujnu u Solinu. Da naše kršæanske obitelji krozkorizmu naðu duh postojanosti u svjedoèenju vjere Kristove– kroz obiteljsku molitvu i nedjeljnu misu. U današnjemsvijetu poljuljanih vrijednosti i zamuæenih istina samo obiteljsvojom ljubavlju i povezanošæu bit æe ono plodno tlo zaÈisto srce i obnovljeni životni polet. Svim vjernicimaŠibenske biskupije iskreno želim plodonosnu korizmu,radosno išèekivanje Uskrsa u èistoæi srca i obnovljena duha,zakljuèio je biskup Rogiæ.

Domovinske vijestiika

521. veljaèe 2018. broj 8/2018

„Umjetnost i vjera"Pepelnica umjetnika u karlovaèkom svetištu sv. JosipaKarlovac, 14.2.2018. (IKA) - U Nacionalnom svetištusvetog Josipa u Karlovcu na poèetku korizmenog vremena,14. veljaèe, nastavljena je Velika pobožnost koja jeobjedinila umjetnike i sve štovatelje svetog Josipa. Treæugodinu u svetištu je održana Pepelnica umjetnika, a prijerasprave slavljena je misa s umjetnicima i za sve žive ipokojne umjetnike. Euharistijsko slavlje predvodio je dekanKarlovaèkoga vojnog dekanata preè. Vladislav Mandura ukoncelebraciji s rektorom svetišta mons. Antunom Senteom,ml. i župnikom župe svetog Antuna Padovanskog izGeneralskog Stola Ivicom Tollom. Misno slavlje animirao jezbor „Sveti Josip" predvoðen s. Blandinom Rakariæ.Preè. Mandura u propovijedi je potaknuo vjernike darazmisle žele li iskusiti milosrðe jer iskusiti ga znaèi i„priznati da smo potrebiti i ogranièeni, da nam treba pomoæ ibiti manji u odnosu prema onome od koga tražimo pomoæ,što je današnjem èovjeku teško". Istaknuo je sv. Josipa kaouzor u korizmenom vremenu jer je i on živio skrovitimživotom, nije se isticao i zapravo je sakrio cijeli svoj životèak i od pisaca Evanðelja, dajuæi prednosti Isusu i Mariji.Pojasnio je da je sv. Josip živio onako kako to Isus traži odpravog vjernika, „da djelujemo, svjedoèimo i molimo i da tobude naš osobni odnos s Bogom". Na kraju mise Marija Sekelez, hrvatska kazališna,televizijska i filmska glumica, svjedoèila je svoju vjeru.Istaknula je da je odgajana u katolièkoj obitelji koja je cijeliživot ustrajala u vjeri, te da je i sama nastojala svjedoèitivjeru i u glumaèkoj profesiji i donositi Boga drugim ljudima.Poruèila je da vjernici moraju ustrajati i nièega se ne bojati,da se moraju boriti i biti strpljivi te svoje darove i talentestaviti pred Boga da On njima upravlja. Nakon mise u pastoralnom centru Svetišta, u Galeriji„Martin Borkoviæ" održana je Pepelnica umjetnika u kojojsu temu „Umjetnost i vjera" obradili Sekelez, AleksandraGoreta, akademska slikarica i voditeljica Galerije„Vjekoslav Karas" u Gradskom muzeju Karlovac i mons.Sente, ml. U uvodnim rijeèima mons. Sente prisjetio sepovijesti Pepelnice umjetnika koja je pokrenuta u Francuskoji istaknuo da umjetnici, nadahnuti od Stvoritelja, stvarajuæiumjetnièka djela od praha, od materije, pomažu da pomoæunjih snažnije spoznamo Boga". Kazao je i da se Crkva, uzbrigu za ljudske duše, èesto „služila razlièitim umjetnièkimizrièajima i kroz njih nastojala odgajati ljude i prosvjeæivaticijele narode". Sekelez je rekla da su umjetnost i vjeraneodvojivi. Objasnila je da se bez Duha Svetoga ne moženišta dobro napraviti, pa tako ni stvarati prava umjetnièkadjela, te da je umjetnost dar i kada umjetnièka djela nemajupomazanje Duha Svetoga truju dušu i cijeli narod. Onaumjetnošæu želi prosvijetliti ljude koji su u tami i donijeti imBoga u život. Goreta se nadovezala na svoju sugovornicu,rekavši da umjetnost polazi od Boga jer je to osobina koja jepovezana s Božjom osobinom stvaranja, te da umjetnicimogu biti zahvalni Crkvi jer im je kroz povijest iznimnopomagala i najveæa umjetnièka djela najèešæe se nalaze ucrkvama. Istaknula je da sam talent bez rada ništa ne vrijedijer ako umjetnik ne stvara, talent ostaje neiskorišten.Uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali i karlovaèkiumjetnici Željko Marekoviæ, autor povijesnog bakropisa navratima karlovaèkog svetišta, i Lidija Maèek-Staniæ,karlovaèka umjetnica i autorica oltarne slike u Domu zaumirovljene sveæenike „Sveti Josip" u Zagrebu, tekarlovaèka restauratorica Iva Dizdareviæ. Program jeumjetnièkim izvedbama na klavijaturama obogatila ReginaHorvat, uèenica 3. razreda osnovne škole i 2. razredaGlazbene škole Karlovac.

Kardinal Bozaniæ primio predstavnike Hrvatskogakatolièkog sveuèilištaZagreb, 14.2.2018. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u srijedu 14. veljaèe uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu predstavnike Hrvatskogakatolièkog sveuèilišta i predstavnike društva Sollicitudod.o.o. Susretu su nazoèili zagrebaèki pomoæni biskupi IvanŠaško i Mijo Gorski. Rektor Hrvatskoga katolièkogsveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ i predstavnici HKS-a,izvijestili su kardinala o novostima i planovima radaSveuèilišta. Istaknuta je važnost daljnjeg razvoja nastavnihprograma, uloge i doprinosa hrvatskom društvu koji HKSostvaruje kroz suradnju s obrazovnim i odgojniminstitucijama kao i meðunarodna suradnja. Direktor društvaSollicitudo d.o.o. mons. Enco Rodinis i èlanovi nadzornogodbora preè. Tomislav Subotièanec i preè. Ivica Budinšæakizvijestili su o naèinu kojim društvo Sollicitudo d.o.o. pratiživot i djelovanje HKS-a te o novim pitanjima s kojima sesusreæe. Kardinal je zahvalio rektoru Tanjiæu ipredstavnicima Sveuèilišta te predstavnicima društvaSollicitudo d.o.o. na njihovom trudu, potièuæi ih da budu idalje zauzeti promicatelji evanðeoskih vrijednosti i glasCrkve u hrvatskom društvu u skladu sa svojim geslom – Luxvera, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Korizmena poruka biskupa ŠkvorèeviæaPožega, 15.2.2018. (IKA) - Zadivio me „korak mladogèovjeka i žrtva koju je spreman podnijeti za dobro svojihprijatelja i domovine. Sjetio sam se Isusove rijeèi: 'Veæeljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svojeprijatelje. Vi ste prijatelji moji ako èinite što vamzapovijedam'", piše požeški biskup Antun Škvorèeviæ ukorizmenoj poruci. Polazeæi od postupka mladiæa koji jedugo traženo radno mjesto prepustio kolegi koji je u težimmaterijalnim okolnostima od njega, a koji bi k tome zbognezaposlenosti mogao otiæi u inozemstvo, biskup istièe kakoje važno ne izgubiti vjeru i nadu i kako je bitno misliti nadruge i na njihovo dobro. „Radost i osobita snagazajedništva u vjeri koju su naši mladi oèitovali prošle jesenina otvorenju Treæega biskupijskog euharistijskog kongresa o20. obljetnici naše biskupije, uvjeravaju me da oni ovekorizme mogu biti nositelji posebnog obraæenièkogprograma u našim župama", piše biskup Škvorèeviæ,pozivajuæi mlade da svakog petka predvode križni put tesudjeluju u katehezi o temi „I poðoše za njim". Mlade pozivada sudjeluju i na ovogodišnjem 20. križnom putu mladih tebiskupije iduæega 10. i 11. ožujka pod geslom „I poðoše zaNjim", koji kreæe od Lipovljana a završava u Daruvaru.Biskup potièe i na molitvu „za svetost naših sveæenika i zanova duhovna zvanja". U tome osobitu ulogu imaju èlanoviDjela za duhovna zvanja, koji bi svojom molitvom i žrtvomtrebali pratiti mlade i pomagati im da „u svom srcu èujuIsusov glas koji ih zove na put sveæenièkog ili redovnièkogzvanja". „Pozivam mlade vjernike grada Požege i okolice da svakekorizmene subote u još veæem broju sudjeluju na veèernjemklanjanju u našoj katedrali s posebnom nakanom da njihovivršnjaci ostvare u svojim srcima prostor slobode, èuju unjem Isusov glas, prepoznaju istinu o svom pozivu te… poðuza njim." Molitvama „pridružimo i milostinju kao još jedno snažnosredstvo suprotstavljanja Zlome, te i ove godine napobožnosti križnog puta svakog korizmenog petkaprikupljajmo novèane priloge za najpotrebnije, napose zaprognanike u naselju Kovaèevac", zakljuèuje biskup.

Domovinske vijesti ika

6 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

Bolnièki kreveti za Caritas Rijeèke nadbiskupijeRijeka, 15.2.2018. (IKA) - Caritas Rijeèke nadbiskupije 15.veljaèe dobio je vrijednu donaciju bolnièkih kreveta, kolica,hodalica i drugih pomagala za bolesne i nemoæne osobe. Upošiljci koja je stigla kamionom iz Doma za starije osobe ugradu Kufsteinu u Austriji isporuèeno je devet bolnièkihkreveta, osam kolica za nepokretne, devet wc stolica, devethodalica s kotaèima i èetiri sobna lifta za podizanjebolesnika iz kreveta. Ovakva su pomagala veliko olakšanje obiteljima koje u kuæiimaju bolesnu, stariju ili nemoænu osobu. Svjesna je togabila i Gordana Toskiæ kada je prije nekoliko mjeseci došla uCaritas potražiti pomoæ, hodalicu i kolica za svojuonemoæalu majku koja živi u Rijeci. Caritas, koji ima 50bolnièkih kreveta i drugih pomagala koja su razmještenadiljem Rijeèke nadbiskupije, u obiteljima koje u kuæi imajubolesnu ili nemoænu osobu, izašao joj je u susret èim je tobilo moguæe. Igrom sluèaja Toskiæ radi u Austriji u Domu za starije osobegrada Kufsteina i dobro zna koliko su vrijedna ovakvapomagala kada je èovjek u potrebi. Stoga je Caritasuponudila posrednièku ulogu pri suradnji s Domom u Austrijiu kojem radi, kako bi kreveti i druga pomagala koja su tamovišak bili donirani rijeèkom Caritasu. Ova suradnja svoj je epilog dobila 15. veljaèe kada je predrijeèki Caritas stigao kamion s pošiljkom. Kreveti i drugapomagala istovareni su u skladište i uskoro æe biti posuðenionima kojima su najpotrebniji.

Dan bolesnika u Opæoj bolnici u SiskuRavnatelj bolnice dr. Tomislav Dujmenoviæ zahvalio biskupuKošiæu na dobroj suradnji te iznimno vrijednoj donaciji zakupnju aparata za magnetsku rezonancu koji æe uvelikeunaprijediti kvalitetu zdravstvenih usluga svih stanovnikakoji gravitiraju ovoj bolniciSisak, 15.2.2018. (IKA) – U povodu Dana bolesnika koji sena podruèju Sisaèke biskupije obilježava misnim slavljima umedicinskim ustanovama, sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je u èetvrtak 15. veljaèe misno slavlje u kapeli Sv.Vinka Paulskog u Opæoj bolnici „Dr. Ivo Pedišiæ" u Sisku. Ukoncelebraciji bili su generalni vikar mons. MarkoCvitkušiæ, katedralni župnik preè. Marko Karaèa ipovjerenik za pastoral bolesnih i starijih vlè. Saša Joziæ. Na poèetku biskupa je pozdravio ravnatelj bolnice dr.Tomislav Dujmenoviæ, zahvalivši mu na dobroj suradnji teiznimno vrijednoj donaciji za kupnju aparata za magnetskurezonancu koji æe uvelike unaprijediti kvalitetu zdravstvenihusluga svih stanovnika koji gravitiraju ovoj bolnici. U homiliji biskup je podsjetio kako je Svjetski dan bolesnikautemeljio papa Ivan Pavao II. godine 1992. da bi skrenuopozornost na bolesnike i njihove probleme. Govoreæi oporuci pape Franje za ovogodišnji 26. svjetski dan bolesnika,biskup je istaknuo kako ona nosi geslo iz Ivanova Evanðelja:'Evo ti sina!... Evo ti majke!' I od toga èasa uze je uèenik ksebi'. „Taj odnos Isusa na križu, Marije i uèenika Ivana,odnos je koji mi možemo pratiti u Crkvi i koji se nastavlja.Isus jest umro na križu i uskrsnuo, ali on i danas umire usvojim vjernicima, u svima nama kada trpimo. I zato je tu uzIsusa, a to znaèi uz svakoga tko trpi, Crkva koju predstavljaIvan apostol, te Marija, majka Isusova. Tako da možemo reæida se to otajstvo križa neprestano nastavlja", poruèio jebiskup. Podsjetio je i na Isusove rijeèi: 'Što ste uèinili jednomu odove moje najmanje braæe, to ste uèinili meni', istaknuvšivažnost djelovanja medicinskog osoblja u tjelesnom iduhovnom ozdravljenu.

„Kada gledamo bolesnika, kada pristupamo onome koji trpi,bilo da je kao Isus veæ na umoru, ili da nosi svoj križ, mislužimo samome Gospodinu, mi smo njemu blizu. Upravo jeta blizina važna kada je èovjeku teško i zapravo je najgorekada taj netko ostane sam. Puno znaèi to kada su okobolesnika ljudi koji ga razumiju, koji ga vole i koji supažljivi prema njemu. Zato je biti lijeènik, medicinska sestra,zdravstveni radnik, zapravo poziv, a ne samo zanimanje. Toje poziv koji Bog daje osobitim ljudima koji imaju u sebistrpljivosti, požrtvovnosti i radosti služiti drugima. To sukarizme i posebni darovi i zato moramo biti Bogu zahvalniza te ljude. Zbog toga, ja danas u ovu misu želim ukljuèitizahvalnost Bogu za sve one koji služe u ovoj bolnici",poruèio je biskup te dodao kako je ovdje „na djelu posebnabratska ljubav koje smo potrebni kada smo najslabiji, kadavidimo da se više ne možemo osloniti na sebe i kada smoprepušteni u Božje ruke. Onda su te ruke kao ruke anðela,ruke naših lijeènika i sestara i zato se molimo za njih". Na kraju biskup je pozvao na molitvu za Papu koji je uprosincu navršio 81 godinu, ali i za skoro proglašenje svetimbl. Alojzija Stepinca te je preporuèio u molitve inicijativu„40 dana za život" koja je upravo zapoèela korizmenu akcijupred sisaèkom bolnicom.

Korizmena akcija Zadarske nadbiskupije za pomoægradnji crkve misiji u TanzanijiZadar, 16.2.2018. (IKA) - Ovogodišnja korizmena akcijaZadarske nadbiskupije namijenjena je za pomoæ u izgradnjicrkve u Misiji svetoga Križa koju u Kisongu, u nadbiskupijiAruša u Tanzaniji, vode hrvatski misionari don VelimirTomiæ i don Bernard Marjanoviæ. Kamen temeljac za tucrkvu položen je u rujnu 2017. g. O požrtvovnosti hrvatskihmisionara u tamošnjem služenju i radu govori i èinjenica daje don Velimir boravio krajem 2017. g. u Hrvatskoj, zbogoperacije ruke koju je teško ozlijedio tijekom rada na krovute crkve. Operacija je uspješno obavljena i don Velimir se uprosincu vratio svojoj službi o kojoj je za svog zadnjegboravka u Hrvatskoj rekao: „Na odlazak u misiju Kisongo uTanzaniji potaknula su me pisma i iskazi naših misionara.Tanzanija je država na istoènoj obali Afrike. To je posvedrukèiji svijet od našeg. Najveæi dio zemlje je bez struje, adijelovi koji struju imaju, više vremena su bez nje. Nemaasfalta, nestašica je hrane, lijekova, svega. U poèetku mi sebilo teško priviknuti na takvu kulturu, prehranu, uvjeteživota. Meðutim, vidjeti pomake, uspjehe, promjene nabolje, motiviralo me i dalo snagu da ostanem. Brzo samnauèio i njihov jezik, svahili". Don Velimir istièe da se misionari trude pomoæi koliko godmogu. „Kada neki naš projekt uspije, nema sretnijega od nas.U tom dijelu Tanzanije èetiri su hrvatska misionara, dvojicaiz Mostarsko-duvanjske biskupije i dvojica iz Splitsko-makarske nadbiskupije. Svima je zajednièki cilj – pomoæikoliko možemo, pa kad dolazimo na godišnji odmor uHrvatsku, sa sobom nosimo projekte koje predstavljamonašim ljudima. Nikada se ne vratimo praznih ruku, uvijekima ljudi željnih pomoæi", rekao je vlè. Tomiæ za svogboravka u Hrvatskoj prije pola godine. Za tog je boravka upojedinim hrvatskim sredinama predstavio projekt izgradnjecrkve u Kisongu. Tu je potrebu odluèila podržati i Zadarska nadbiskupija. Timpovodom zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ poslao je dopissvim župnim uredima i upraviteljima crkava u Zadarskojnadbiskupiji, vjerouèiteljima koji æe akciju provoditi sdjecom u osnovnim i srednjim školama te gradovima iopæinama u Zadarskoj županiji, u kojem potièe na nesebiènodavanje za pomoæ misiji u Tanzaniji. Nadbiskup Puljiæ

Domovinske vijestiika

721. veljaèe 2018. broj 8/2018

poruèuje: „Naša materijalna pomoæ misijama znak jezajedništva i uzajamne skrbi meðu Crkvama, naroèito premamladim i siromašnim biskupijama u Africi, Aziji, LatinskojAmerici i Oceaniji. Župnicima stavljam na srce provoðenjete akcije tijekom korizme na naèin koji odgovara prilikama užupi. Ulazeæi u sveto korizmeno vrijeme, potaknuti željomda nam korizma bude u postu, molitvi i bratskoj ljubavi, iove godine nastavljamo s korizmenom akcijom koja se uZadarskoj nadbiskupiji uspješno provodi mnogo godina. Unjoj sudjeluju odrasli, djeca, mladi, župe, škole, ustanove iljudi dobre volje koji pomažu u raznim društvenimpotrebama, u domovini i misijama diljem svijeta".Nadbiskup podsjeæa kako su biskupi svijeta na Drugomvatikanskom saboru rekli da je Crkva misionarska te da susvi kršæani pozvani aktivno sudjelovati u njenom misijskomposlanju. Svi mogu molitvama i materijalnim prilozimapomagati njeno misijsko djelo. Don Velimir djeluje u misijama 29 godina. I za svog zadnjegboravka u domovini zahvalio je Nacionalnoj upravi PMD-aHrvatske, Bosne i Hercegovine i svim darovateljima kojiprilozima pomažu misije. Tanzanija ima 34 biskupije, a sveih vode domaæi biskupi. Ima više od 1600 domaæihsveæenika. Za velik broj domaæih sveæenika, redovnika iredovnica zaslužno je Djelo sv. Petra koje u sklopuPapinskih misijskih djela skrbi za materijalnu i duhovnupotporu sveæenika u misijama te nova sveæenièka zvanjakojima je potrebna pomoæ. Korizmena akcija Zadarskenadbiskupije dar je Tanzaniji i ususret proslavi 150.obljetnice katolièke nazoènosti u Tanzaniji koju æe proslavitiove, 2018. godine. Naime, prije sto godina, u kolovozu1917. g., u Tanzaniji su zareðena prva èetiri domaæasveæenika. Evangelizaciju Tanzanije provele su osobito trireligijske kongregacije u 19. st.: oci Svetoga Duha, bijeli ocii benediktinski redovnici. Bijeli oci otvorili su prvosjemenište 1904. g. u Rubya – Bukoba. Bukoba je 1952. g.dobila prvog domaæeg biskupa Laureana Rugambwu, kojegje papa Ivan XXIII. 1960. g. proglasio prvim afrièkimkardinalom. Crkva u Hrvata Tanzaniji dala je mnogo misionara. Bili su toDrago Bevanda, Ivan Štironja, Andrija Ilièiæ, Stipe Ivanèiæ,Sebastijan Lonèar, Boško Obradoviæ i Juro Tokaliæ.Trenutaèno u Tanzaniji djeluje sedmero misionara: AnteBatarelo, Nikola Sariæ, Dražen Klapež, Velimir Tomiæ,Bernard Marijanoviæ, Tomislav Mesiæ i s. Kaja Periæ. Uz niz potreba koje je proteklih trideset godina svogodržavanja Korizmena akcija pomogla u zdravstvenim isocijalnim ustanovama u Zadarskoj nadbiskupiji, akcija jepomogla i Vukovar i BiH. Više puta plodonosno supomognute misije u kojima djeluju hrvatski misionari.Godine 2008. pomognuta je izgradnja i opremanje škola uKongu, u pokrajini Luhvinja, gdje djeluju školske sestrefranjevke Provincije Presvetog Srca Isusova, djelatne i uZadarskoj nadbiskupiji. U Kongu je i misionarka rodom izPoljica s. Erika Dadiæ. Koliko ta akcija bude uèinkovita,potvrðuje da je za Kongo bilo prikupljeno èak 500.000 kn.Godine 2011. korizmena akcija pomogla je obnovu škole isportske dvorane u Maipu u Èileu, koju je godinu prije biorazorio potres. U toj školi rade misionarke kæeri milosrða,djelatne i u Zadarskoj nadbiskupiji, èija je utemeljiteljica bl.Marija Propetog Isusa Petkoviæ. Korizmena akcija 2013. g.organizirana je za pomoæ djece i mladih u Kampali, glavnomgradu Ugande, obnovom Centra za smještaj i školovanjesiromašne djece i mladih u Kampali koji vode misionarkekæeri Božje ljubavi. Meðu njima su i hrvatske redovnice.Akcija je 2015. g. pomogla djecu u sirotištu 'KardinalAlojzije Stepinac' u Bon Reposu u nadbiskupiji Port-au-Prince na otoèju Haiti, koje vode služavke Malog Isusa iz

Provincije Bezgrešnog zaèeæa BDM Sarajevo. Svi koji žele sudjelovati za pomoæ misije u Tanzaniji, prilogmogu dostaviti u župni ured ili uplatiti na žiro-raèunZadarske nadbiskupije, s naznakom 'Za izgradnju crkve uKisongu': Nadbiskupski ordinarijat Zadar.HR5324070001100041082 Poziv na broj: HR00 00755877 –536. O svim informacijama o djelovanju hrvatskih misionaramože se proèitati na stranici www.misije.hr

Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ dobio nagraduHrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava za 2017.godinuZagreb, 16.2.2018. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniædobio je nagradu Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudskaprava za 2017. godinu za doprinos u meðureligijskomdijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji koji nadilaziprofesionalne obveze i uobièajene standarde.Na sveèanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja HHO-aodržanoj u Nacionalnoj i sveuèilišnoj knjižnicu u Zagrebu upetak 16. veljaèe biskupu je uruèena nagrada „SulejmanMašoviæ - Luka Vincetiæ - Jovan Nikoliæ". U obrazlaganjunagrade proèitan je biskupov životopis te reèeno kako jenjegovo „nakupljeno iskustvo i znanje ali i njegovakršæanska širina" dolaze do izražaja nakon imenovanjadubrovaèkim biskupom 2011. godine.Prepoznata je biskupova angažiranost u meðureligijskomdijalogu na podruèju Dubrovaèke biskupije „koja se prostirena vruæem povijesnom tlu gdje se ukrštaju razlièite religije.To može biti optereæenje, ali i šansa." Navedeni su redovitiekumenski susreti s zahumsko-hercegovaèkim i primorskimepiskopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvokršæana, kao i ukljuèivanje pravoslavne zajednice u Danekršæanske kulture u Dubrovniku. Spomenuta je i suradnja naizdanju Djeèje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždinapovodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovoosuðivanje vandalskog èina šaranja po pravoslavnoj crkvi uDubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice.Spomenuti su njegovi posjeti dubrovaèkoj sinagogi iMedžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamijekao i susreti s predstavnicima tih religija.U obrazloženju je dodano da biskup Uziniæ pozornostposveæuje i ekološkim temama što je vidljivo krozorganizaciju dvodnevnoga znanstvenog skupa „Okoliš našsvagdašnji" te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb ostvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim isvjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom.Dubrovaèki biskup potièe kvalitetnije prikupljanje pomoæipotrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnikeu Ukrajini, kršæane u Siriji i Iraku, te višekratno kršæane uSvetoj Zemlji.Snažno se zauzima za prava manjina, ali i veæine, reèeno je.Osuðuje napade raznih skupina u svijetu poput pokolja BokoHarama u Nigeriji, ali javno osuðuje i napad na satirièkitjednik Charlie Hebdo u Francuskoj.Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihoveobitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srða i mise uzDan dubrovaèkih branitelja i druge obljetnice, kao i krozsusrete s udrugama iz Domovinskog rata.Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi uVukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u razlièitimprigodama.Navodeæi sve službe koje je kao biskup vršio u tijelimaHBK, reèeno je kako je on sada predsjednik Vijeæa HBK zaživot i obitelj. Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobuotvorenosti i dijaloga, zakljuèio je predstavljaè. Plaketubiskupu uruèio je Jadranko Èrnko.

Domovinske vijesti ika

8 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

U Muzeju Meðimurja otvorena izložba „Trag dobrote:20 godina Varaždinske biskupije"Izložba je otvorena do 18. ožujkaÈakovec, 16.2.2018. (IKA) - U èakoveèkom MuzejuMeðimurja u petak 16. veljaèe sveèano je otvorena izložba„Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije".Organizator izložbe je Varaždinska biskupija, radi se oizložbi osmišljenoj, pripremljenoj i postavljenoj uzprošlogodišnje slavlje 20. obljetnice Varaždinske biskupijekoja je tijekom listopada prošle godine bila postavljena upalaèi Herzer Gradskog muzeja u Varaždinu. U sklopu izložbe su u 313 kataloških jedinica prikazaninajvažniji dogaðaji iz povijesti, djelovanja i ustrojaVaraždinske biskupije. Predstavljena su i biskupijska blaga,liturgijsko ruho i posuðe, vrijedne knjige te biskupijskaizdanja. Izložba sadrži i multimedijske sadržaje, a samosveèano otvorenje popraæeno je glazbenom podlogom moAnðelka Igreca, varaždinskog dirigenta, skladatelja iorguljaša, ujedno voditelja Ureda za crkvenu glazbuVaraždinske biskupije. Na otvorenju izložbe bili su gosti izdruštvenoga, politièkog, vjerskog i kulturnog životaÈakovca, Meðimurja i èitave Varaždinske biskupije. Izložbuje otvorio varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je ukratkosumirao povijest i važnost Crkve u Hrvata te posebno napodruèju varaždinske regije. Podsjetio je kako jeVaraždinska biskupija na èetvrtom mjestu u Hrvatskoj pobroju stanovnika. „Na ovoj izložbi imamo prilike vidjetimnogo onoga što se dogodilo tijekom ovih 20 godina, ali jošviše onoga što se ne može vidjeti, duhovnu sferu èovjeka.Crkva želi djelovati upravo na taj duhovni život, koji bitrebao upravljati i našim ovozemaljskim tjelesnim životom.Duh bi trebao biti jakost koja èovjeka vodi, a to Crkva želièiniti. Dvadeset godina za jednu biskupiju vremenski jemalo, ali je s druge strane i puno. Svakako se uz to želimospomenuti našeg prvog biskupa mons. Marka Culeja, koji jeudario dobre temelje i zato ova izložba ima svrhu da nas svezajedno potièe na izgradnju Crkve, jer Crkva nisu samobiskupi i sveæenici, veæ svi mi koji smo kršteni i to bi trebalonaglašavati u društvu kada se pojam Crkve èesto svodi samona kler. Crkva smo svi mi, pa je tako i ova izložba plodzalaganja naših djelatnika u Biskupiji koji nisu klerici, veælaici. Zahvaljujem svima i želim da ova izložba budeplodonosna", poruèio je varaždinski biskup. Ravnateljica Muzeja Meðimurja Maša Hrustek Soboèanistaknula je da je dio meðimurske kulturne baštine i crkvenaumjetnost. „Unutar našeg muzeja imamo i sakralnu zbirku, ani ovo nije prva izložba sakralne tematike koju smopostavili. Uvijek su ovakve izložbe kod nas dobrodošle"kazala je ravnateljica Hrustek Soboèan.Meðimurski župan Matija Posavec pozdravio je okupljenegoste, podsjetivši na utjecaj i znaèenje biskupije za identitetjednog kraja, regije i naroda.Uime organizacijskog odbora izložbe govorila je IrenaGotal, voditeljica Biskupijske knjižnice. Spomenula jenekoliko povijesnih crtica o ustanovljenju i djelovanjuVaraždinske biskupije, te nekoliko tehnièkih podataka osvemu što se može vidjeti na izložbi. „Ovom izložbomželjeli smo zaokružiti 20-godišnji rad i djelovanje Biskupije,predstaviti sve èimbenike koji svojim radom i zalaganjemostvaruju poslanje povjereno im od Boga. Taj put podijeljenpo razlièitim djelatnostima koje su nastale i razvijale se kroz20 godina prikazan je fotografijama i tekstom koje možetevidjeti na izložbi. Izloženi su i originalni službenidokumenti, kao i predmeti nastali u povodu toga važnogdogaðaja za vjernike sjeverozapadne Hrvatske. Možetevidjeti i mali izvor blaga koji je u posjedu Varaždinskebiskupije, od starih knjiga sve do novih izdanja i liturgijskog

suða i ruha. Javnosti predstavljamo, izmeðu ostaloga, lik idjelo prvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, s kojimsmo krenuli u ovo 20-godišnje putovanje. Predstavljen je inaš sadašnji pastir mons. Josip Mrzljak, s kojim nastavljamotaj put. S njime se dalje okreæemo buduænosti te tražimopoticaj za još bolji i zauzetiji rad u vinogradu Gospodnjem",kazala je Gotal. Za glazbeno ozraèje na otvorenju izložbe pobrinuli su seuèenici Umjetnièke škole „Miroslav Magdaleniæ" Èakovec sdvije skladbe. Nastupili su Matej Lesar s tamburicom iMarija Magdalena Koèila (vokal) uz pratnju profesoriceZrinke Novak na klaviru. Nakon Èakovca, izložba „Trag dobrote - 20 godinaVaraždinske biskupije" ove æe godine gostovati još uLepoglavi i Koprivnici.

Misa zadušnica za mons. Matiju StepincaZagreb, 16.2.2018. (IKA) – O sedmoj obljetnici smrtikanonika Prvostolnog kaptola zagrebaèkog i dugogodišnjegžupnika župe sv. Petra, ap. u Zagrebu mons. Matije Stepinca,u petak 16. veljaèe euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Petra uZagrebu predvodio je preè. Josip Dumboviæ. I ove godineokupio se veliki broj vjernika, domaæih župljana, ali i onih izNovoga Zagreba gdje je dugi niz godina mons. Stepinacpastoralno djelovao, kao i drugih koji su s njim suraðivali iprijateljevali. Na poèetku homilije, preè. Dumboviæ osvrnuo se na misnaèitanja, te je naglasio kako se iz tih rijeèi oèituje što èovjektreba èiniti da bi postigao Kraljevstvo nebesko.Ovih dana su se neki izjašnjavali èega æe se odreæi, što æepokušati uèiniti drukèijim. No, nije rješenje odluèiti odreæise nekih poroka do Uskrsa, a onda ponovno nastaviti postarome. To nije smisao korizme i onoga èime smo juzapoèeli „obratite se i vjerujte evanðelju", naglasio jepropovjednik, te nastavio „kada tako razmišljamo, postavljase pitanje kome govoriti?" Podsjetio je, kako je mons.Stepinac došao u župu u Utrinu, gdje nije bilo ni crkve, nidvorane, ni pravog župnog stana. Ali on je došaopropovijedati, govoriti, poticati ljude da budu djeca Božja,da ostanu na pravoj, Kristovoj strani.Trebalo je okupiti ljude kojima æe propovijedati, da bi onda snjima zajedno mogao širiti Radosnu vijest drugima. Tako jeto trajalo Matijinih 18 godina. U tim vremenima trebalo jepoložiti sebe, biti pravi Kristov nasljednik koji æe znatipozivati ljude, koji æe znati pokazati svojim primjerom štotreba uèiniti da bi ostali Kristovi. Potrebni su vjernici,zajednica koja pripada Kristu. To je Matija uspio postiæi. Nesamo da je skupio ljude, vjernike koji su dolazili na misu,koji su se svaki dan nalazili zajedno, èesto je znao iæi i konima, a i k njemu su dolazili i oni koji su bili daleko odCrkve ili su možda imali drukèiji naèin razmišljanja. Matijaje imao karizmu, imao je osjeæaj znati približiti se èovjeku,ma tko on bio, rekao je preè. Dumboviæ. Podsjetio je da jemons. Stepinac okupljao i sveæenike Novoga Zagreba.„Znao je da sveæenici u Novom Zagrebu nemaju moguænostivoditi domaæinstvo, ali on je znao u jedinoj sobi koju je imaonapraviti blagovaonicu za sveæenike, znao je pripremiti i jeloza druge, biti èovjek za druge. Molimo Gospodina da i mibudemo ljudi koji æe biti spremni sve èiniti jedni za druge",rekao je propovjednik.Nakon poprièesne molitve, rijeè zahvale je uputio domaæižupnik preè. Josip Golubiæ koji je podsjetio i na drugesveæenike koji su djelovali u Novom Zagrebu u teškim, aliponosnim danima. „Ovaj susret je zahvala i njima za sve štosu dali i darovali tom dijelu grada na èelu sa svojim prvimdekanom, mons. Matijom", rekao je župnik.

Domovinske vijestiika

921. veljaèe 2018. broj 8/2018

Svjetski dan bolesnika u Neuropsihijatrijskoj bolnici„Dr. Ivan Barbot" u PopovaèiPopovaèa, 16.2.2018. (IKA) - U povodu 26. svjetskog danabolesnika u petak 16. veljaèe u kapeli Sv. obitelji uNeuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot" u Popovaèiproslavljena je misa za bolesnike i medicinsko osobljebolnice. Misu je predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ uzajedništvu s povjerenikom za pastoral starijih i bolesnih vlè.Sašom Joziæem, domaæim župnikom iz Popovaèe MatomDraganoviæem i o. Marianom Passerinijem iz kutinskeDružbe sinova Bezgrešne, a služio je ðakon Hrvoje Zovko. Na poèetku sve okupljene pozdravila je ravnateljica bolniceprim. dr. med. Marina Kovaè, posebno zahvalivši biskupu nadobroj suradnji te donacijama kojima biskupija pomaže tojustanovi. U homiliji govoreæi o proèitanom Evanðelju po Ivanu biskupje istaknuo kako je upravo te rijeèi papa Franjo izabrao zageslo ovogodišnjeg Svjetskog dana bolesnika. „Ove rijeèi,koje je zabilježio sv. Ivan evanðelista, Isus je rekao umiruæina križu. Vidio je da je uz križ bila njegova majka Marija,žene te apostol Ivan. Tada on govori majci: 'Evo ti sina!',pokazujuæi na Ivana, a njemu je rekao: 'Evo ti majke!' Terijeèi blizine Isusa s njegovom majkom i ljubljenimuèenikom tema su ovogodišnjega Svjetskoga dana bolesnika.Mi kada trpimo možemo reæi da smo zajedno s Isusom unjegovoj patnji, da smo suoblièeni njegovoj muci. O tomeèesto piše i Pavao kada govori da smo veæ krštenjem postalislièni Isusu koji je umro ali i uskrsnuo za nas. Tu njegovumuku, taj njegov križ mi èitav život nosimo i sudjelujemo uspasenju svijeta na taj naèin što nosimo svoje bolesti islabosti, što smo èesto ranjeni razlièitim problemima,nerazumijevanjem, što trpimo i fizièki i psihièki. Možemoreæi da je svaka fizièka bolest i psihièka jer duša uvijek trpi.Zapravo sve što proživljavamo kao teškoæu sudjelovanje jena Isusovu križu. Ali, tu nismo sami kao što ni Isus nije biosam na križu jer je njegova majka bila s njim. Ona jeustrajala i nije pokleknula, ona je stajala. Kako fizièki tako ipsihièki, vjerovala je da je on Sin Božji, premda ga jegledala u teškoj patnji kako umire. I mi kada imamo teškoæakada smo pred slomom znajmo da stoji uz nas Majka Marijai znajmo da se ne trebamo nikada slomiti jer po križu mi smopozvani na uskrs po patnjama, po bolesti i teškoæama",ohrabrio je okupljene biskup.Govoreæi o Ivanu apostolu biskup je podsjetio da nakon štoje Juda Isusa izdao, Petar ga zatajio, a drugi su pobjeglibojeæi se da ih Židovi ne uhvate, jedino je Ivan ostao.„Ustrajao je onaj kojeg je Isus najviše ljubio, a oèito i on jeposebno ljubio Isusa i bio mu je bliz. Nije ga htio ostaviti nipod cijenu da mu se nešto dogodi. Išao je s njim, Marijom iženama sve do križa te je baš zato dobio Mariju za majku…U Ivanu je èitava Crkva, svi mi koji Isusa slijedimo, kojismo njegovi uèenici, veæ bili prisutni pod križem. Kako kažei Papa tu se dogaða otajstvo Križa, a to se otajstvo najboljevidi upravo u bolnicama i drugim zdravstvenimustanovama", ustvrdio je biskup te na kraju govorio oZakladi „Ivanova kuæa" utemeljenoj u Kutini za skrboboljelih od Alzheimerove bolesti, a koja ime nosi po bratuIvanu Bonifaciju Pavletiæu koji se brinuæi se o bolesnimazarazio tuberkulozom i u dobi od 33 godine umro na glasusvetosti. Misu su animirali èlanovi župnog zbora iz Popovaèe, a nakraju rijeèi ohrabrenja osoblju i bolesnima uputio je i domaæižupnik Draganoviæ. Misno slavlje zakljuèeno je Molitvom zaproglašenjem svetim bl. Alojzija Stepinca.

Prva obljetnica smrti vlè. Tomislava Ivanèiæa u DavoruMisu zadušnicu predvodio je biskup ŠkvorèeviæDavor, 17.2.2018. (IKA) - Na prvu obljetnicu smrtisveæenika Tomislava Ivanèiæa, 17. veljaèe, misno slavlje užupnoj crkvi njegova rodnog Davora predvodio je požeškibiskup Antun Škvorèeviæ. S njim su koncelebrirali MarioCimbal, davoraèki župnik, Ivica Žuljeviæ, moderatorBiskupskog ordinarijata i župnik katedralne župe sv.Terezije u Požegi, Ivan Popiæ, kancelar Biskupskogordinarijata, te sveæenici Novogradiškoga dekanata na èelu sdekanom Željkom Volariæem. U homiliji biskup je istaknuo da je iskustvo o dubinamaljudskog postojanja sveæenik Tomislav Ivanèiæ stjecao uzajedništvu s Bogom. Uèio je o životu u obitelji gdje semolilo i u crkvi gdje se Boga slavilo. On se cijeloga svogživota propinjao pronaæi izvore i dubine ljudskog postojanja,i od njih živjeti. Od mnogih knjiga koje je napisao, biskup jeposvjedoèio da mu je najdraža ona koja nosi naslov „Susretsa živim Bogom", jer susresti se sa živim Bogom znaèisusresti se s istinom o sebi. Biskup je naglasio da dr. Ivanèiænije drugima prenosio ono što je nauèio, nego ono što jeiskusio, i nije nastojao biti tek uèiteljem, nego svjedokom. Govoreæi o evanðeoskom ulomku o pozivu Mateja carinika,biskup je ustvrdio da je carinik Matej imao iskustvo dobrogživota u materijalnom smislu, jer je bio bogat, ali je takoðeriskusio da materijalna dobra koja je posjedovao ne moguispuniti njegovo srce. Kad je susreo Isusa, i èuo njegovpoziv: „Poði za mnom", odmah je ustao, ostavio sve i krenuoza njim. Biskup je podsjetio kako evanðelisti za ljude koji sususreli Isusa redovito kažu da su ustali. Tako primjerice kažuda je ustao bolesnik, mrtvac, a ovdje carinik grešnik. Timglagolom „ustati" - grèki anastasein, opisuje se Isusovouskrsnuæe od mrtvih. Kad god èovjek bude iznutra pokrenutBožjom Rijeèju, i poène od nje živjeti, on ustaje na život, unjemu pobjeðuje život. Ustvrdio je da je sveæenik Ivanèiæbio takav èovjek u kojem je snagom Božje Rijeèi pobjeðivaoživot. Izazov je suvremenog svijeta u tome što se ljudi na svemoguæe naèine trude živjeti što punije i bolje. To „bolje" uživotu za èim težimo je osoba, Isus Krist. „Prepoznati sebe uIsusu Kristu, i organizirati svoj život u skladu s njegovomrijeèju, to je nabolje što se èovjeku na ovoj zemlji možedogoditi", ustvrdio je biskup. Pripomenuo je kako u prvomèitanju Izaija prorok tvrdi da æe Židovi primiti od Boga boljiživot ako ispune odreðene uvjete, odnosno ako èinebližnjima dobra djela. Premda se u prvi mah može uèiniti daBog na neki naèin uvjetuje èovjeka, i ponaša se po naèeluuzajamnosti, biskup je naglasio da je to izraz koliko Bogpoštuje ljudsku slobodu, i nikada ga ne prisiljava da moranešto uèiniti, nego mu ostavlja slobodu izbora, èak i podcijenu da slobodno izabere ono što nije život, što je protivživota. Svoju tvrdnju biskup je potkrijepio brojnimsluèajevima u kojima su ljudi krivo izabrali. Pozvao jenazoène da imaju pouzdanja u Bogu i dopuste mu da ihzagrli Isusovom ljubavlju s križa, išèupa ih iz smrti i posadisebi zdesna za svu vjeènost. Završavajuæi homiliju izrekao jezahvalnost Bogu što nam je darovao sveæenika TomislavaIvanèiæa koji je nastojao živjeti iz pokretaèke snage Božjerijeèi, a preminulom sveæeniku zahvalio je što nije dopustioda ga zavedu neki ljudski putovi i interesi, nego je nastojaotrajno ostati na Božjem putu. Na kraju mise biskup Škvorèeviæ zahvalio je Bogu za darsvih onih davoraèkih ljudi koji su bili vjerni Bogu, i nastojaliživjeti po Isusovoj rijeèi, meðu kojima je i Tomislav Ivanèiæ.U toj zahvalnosti pozvao je nazoène da ove korizme moleBoga za nove darove njegove dobrote, napose za novaduhovna zvanja u župi Davor i u svim drugim župamaPožeške biskupije.

Domovinske vijesti ika

10 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

Dubrovnik: Vjerouèitelji na struènom skupu izabralipredstavnike za Povjerenstvo za mandateTema skupa bila je „Brak i obitelj u društvu i Crkvi danas"Dubrovnik, 17.2.2018. (IKA) - Struèni skup za vjerouèiteljeDubrovaèke biskupije o temi „Brak i obitelj u društvu iCrkvi danas" održan je u subotu 17. veljaèe, u bivšemsamostanu sv. Klare u Dubrovniku.Specifiènost ovog struènog skupa je što je na njemu održanoi glasovanje na kojem su vjerouèitelji izabrali dvojevjerouèitelja koji æe biti èlanovi biskupijskog Povjerenstvaza dodjelu mandata i premještaje, po prvi puta osnovanog uDubrovaèkoj biskupije, a koje æe se baviti pitanjem dodjelekanonskih mandata vjerouèiteljima za predavanje katolièkogvjeronauka, kao i pitanjima premještaja vjerouèitelja.Vjerouèitelji su izabrali Željanu Luèiæ i Iva Kralja.Naknadno æe biskup izabrati i drugih dvoje èlanovaPovjerenstva, takoðer izmeðu vjerouèitelja Dubrovaèkebiskupije. Predavanje na temu „Brak i obitelj pred suvremenimdruštvenim mijenama" održao je socijalni pedagog dr. ToniMaglica koji je kazao da društvo mijenja obitelj, ali i daobitelj može mijenjati društvo. Istaknuo je da uslijedrazlièitih èimbenika danas više ne postoji samo tradicionalnaobitelj, no donio je i rezultate istraživanja koji pokazuju daviše razlaza ima kod konkubinata, nego kod tradicionalnihobitelji. Govoreæi o važnosti definiranja odreðenih pojmova,kazao je da ako je sve brak i obitelj, onda brak i obiteljpostaju ništa. Siromaštvo je istaknuo kao jedan od znaèajnihproblema kod obitelji u Hrvatskoj, a za razvod je kazao da jestresan, posebno za djecu. Govoreæi o medijima itehnologiji, kazao je da oni sami po sebi nisu problematièni,veæ da je to njihova upotreba. Donio je i zanimljivuusporedbu: kao što se dijete uèi kako prelaziti cestu na putudo škole, a nakon nekog vremena djetetu se da sloboda dasamo ode u školu, tako je i s medijima, djetetu treba pokazatikako se služiti medijima, poduèiti ga, a nakon toga dati muslobodu, ali ipak uz odreðeni nadzor i kontrolu. Kazao je da bi djetinjstvo djece mlaðe od 5 godina trebalobiti ispunjeno aktivnom igrom i kvalitetnim obiteljskomživotom kako bi se ona pravilno razvijala, odnosno kako nebi zaostajala u razvoju vještina poput govora i kreativnograzmišljanja, ali je primijetio da ovisnost o tehnologiji možezahvatiti i roditelje, tj. da se ne bi smjelo dogaðati da sedjeca natjeèu s pametnim telefonima za roditeljsku pažnju.Na kraju je istaknuo važnost autentiènog kršæanstva i ukontekstu braka, kazavši da nitko nije imun na ljubav,prihvaæanje i zagrljaj. Predavanje „Brak i obitelj u svjetlu Apostolske pobudniceAmoris laetitia" održala je dr. Jadranka Garmaz, koja jekazala da je taj dokument specifièan po tome - buduæi da sucrkveni dokumenti najèešæe manifesti - što želi bitikonkretna pomoæ, te u tome uspijeva jer je veomajednostavan i pitak, poput romana. Kazala da se iz togadokumenta zakljuèuje da je dobrobit obitelji presudna zabuduænost Crkve. Istaknula je da dokument stavlja naglasakna roditelje kao prve vjerovjesnike vlastitoj djeci, što jesuprotno danas prevladavajuæem mentalitetu delegiranjaodgoja, mentalitetu u kojem roditelji tu svoju obvezu odgojadelegiraju na školu, Crkvu i ostale institucije. Predavanje „Odgojno-katehetska zadaæa obitelji u svjetluAmoris laetitia" održao je dr. don Mihael Proviæ. Istaknuo jeda je rijeè o kompromisnom dokumentu izmeðu progresivnei konzervativne krajnosti, te da je to dokument koji jepotaknuo da se neka pitanja jave i da se o njima ozbiljnoraspravlja. Takoðer, kazao da taj dokument ne nudi konaènarješenja, veæ poruèuje upravo to da se ne èekaju takvarješenja, veæ da se i sami ukljuèimo u proces pronalaženja

rješenja. Kazao je da je u svjetlu Božje rijeèi potrebnotumaèiti i težiti dijalogu i jedinstvu, težiti nježnosti u obitelji,te se suoèiti s razlièitim problemima. Meðu problemimasuvremene (katolièke) obitelji posebno je istaknuoindividualizam.Vjerouèiteljima se obratio i zahvalio im don Hrvoje Katušiæ,proèelnik Katehetskog ureda i generalni vikar Dubrovaèkebiskupije. Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ kazao je dadokument Amoris laetitia istièe da je je potrebno pratiti,razluèivati i integrirati, no da to nije zadaæa samo biskupa,veæ svih vjernika. Kazao je takoðer da Crkva nije ta koja biiskljuèivala, veæ upravo suprotno, ona koja bi ukljuèivala. Viša savjetnica za Vjeronauk splitske podružnice Agencijeza odgoj i obrazovanje prof. Sabina Marunèiæ potaknula jeokupljene vjerouèitelje da se ukljuèe u raspravu o kurikulukatolièkog Vjeronauka, upoznala ih je s provedbom ankete ostruènom skupu koju su vjerouèitelji na kraju ispunjavali, apotaknula ih je i na organizaciju projektnog dana o temiobitelji u njihovim školama.Pedagošku radionicu „Obitelj kao sveprožimajuæi sadržajvjeronauène nastave" održao je braèni par vjerouèiteljiTonèica i Ivo Govorko, koji su kroz zanimljive primjere iprobleme vjerouèitelje potaknuli na traženje razlièitihrješenja. Struèni skup organizirali su Katehetski ured Dubrovaèkebiskupije i splitska podružnica Agencije za odgoj iobrazovanje.

Dan Društva bivših studenata KBF-aZagreb, 17.2.2018. (IKA) – Društvo bivših studenataKatolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu17. veljaèe u prostorima KBF-a proslavilo je svoj Dan koji jevezan uz blagdan bl. Alojzija Stepinca koji je izabran kaonebeski zaštitnik.Proslava je poèela molitvom koju je predvodio duhovnivoditelj Društva vlè. Vlado Razum. Prisutni su se spomenulipreminulih profesora i bivših studenata, te molili za sadašnjeprofesore i studente Fakulteta. Molitva je upuæena i zaDruštvo, da bude otvoreno darovima Duha Svetoga koji æeutirati put bratskom zajedništvu i plodnosti u djelovanju kojaprivlaèi nove èlanove.Pozdravljajuæi okupljene, meðu kojima je bio i èlanumirovljeni osjeèko-ðakovaèki nadbiskup Marin Srakiæ,potpredsjednik Društva doc. dr. Denis Bariæ rekao je:„Okupili smo se, da bismo zajedno pogledali unazad sobzirom na osnivanje našega Društva, ali s pogledom ubuduænost s obzirom na traženje prepoznatljive djelatnostiDruštva kako na crkvenom, tako i na graðanskom podruèju". Pozdravnu rijeè uputio je i dekan KBF-a prof. dr. MarioCifrak, te predsjednik Saveza društva bivših studenataZagrebaèkoga sveuèilišta prof. dr. Marijan Šafran. Cifrak jeukazao na važnost postojanja društva, tj. da teolozi ne budusamo okupljeni u neko društvo, nego da time pridonesu inašem sveuèilištu, da teologija kao najstarija sastavnicaovoga sveuèilišta bude i na taj naèin prisutna i prepoznatljivau akademskom miljeu. Istaknuo je važnim povezanost sfakultetom koji su neki možda i davno završili, da vide što sena njemu dogaða, da dobiju uvid u nove sadržaje osobito onekoji se tièu cjeloživotnog obrazovanja, „da bismo na tajnaèin iz dana u dan rasli i da bi u nama rasla ona nada koju unas polaže Gospodin Bog i u koju i na koju se naslanjali našipredèasnici".Šafran je kratko predstavio Savez koji okuplja 27 društva, odkojih je 20 u zemlji, te 7 u inozemstvu. Važnim je istaknuopovezivanje bivših studenata fakulteta sa samim fakultetom,jer kao takav može mnogo pridonijeti i biti potpora

Domovinske vijestiika

1121. veljaèe 2018. broj 8/2018

sadašnjim studentima. „Kroz alumni pristup željeli bismostvoriti okvir za jedan oblik društveno-odgovornogponašanja".Aktivnosti Društva od pokretanja inicijative, preko samogaosnivanja do danas predstavila je tajnica Društva doc. dr.Vanda Kraft Soiæ. Poèeci sežu u 2013. godinu kada je 20. prosinca Fakultetskovijeæe KBF-a donijelo odluku o pokretanju postupkaosnivanja Društva bivših studenata KBF-a. Slijedom teodluke formiran je inicijativni odbor za osnivanje društva11. rujna 2015., a osnivaèka skupština na kojoj jesudjelovalo 20 osnivaèa nastavnika i bivših studenata KBF-aodržana je 9. lipnja 2016. Na crkvenom podruèju Društvo jebiskupijsko, mješovito, privatno vjernièko društvo spravnom osobnošæu, a na graðanskom podruèju neprofitnaudruga. Svrha Društva je unapreðivanje i pomaganjeznanstvenog, nastavnog, istraživaèkog i struènog radafakulteta, te njegove afirmacije u zemlji i inozemstvu.Poèetkom 2017. intenzivno se radilo na informiranju Društvu, te je u travnju u Društvo primljeno prvih 25èlanova koji nisu osnivaèi, od kojih je jedan podupiruæi.Društva okuplja teologe, katehete, diplomirane crkveneglazbenike, te teologe struènog studija fakulteta, a danas ima53 èlana, od toga 50 redovitih, dva poèasna èlana, te jednogpodupiratelja.Èlanica Društva Željka Vakula, dipl. theol., dala je pregledstudenata KBF-a kroz povijest. Statistiku je predstavila zarazdoblje od 1930./31. do danas za filozofsko-teološki studij,odnosno za institute od njihova osnivanja do danas na KBF-u u Zagrebu. Ukupno je diplomiralo 5737 studenata.Takoðer valja napomenuti da je dugo godina KBF u Zagrebubio jedino visoko teološko uèilište u Hrvatskoj i BiH, a svateološka uèilišta bila su povezana afilacijom s KBF-om dosvoga osamostaljivanja, a danas su još Teologija u Rijeci iFranjevaèka teologija u Sarajevu. Na svim tim uèilištimaizvan Zagreba u razdoblju od 1930./31. do osamostaljivanja,te na Teologiji u Rijeci i Franjevaèkoj teologiji u Sarajevudo danas diplomiralo je 1093 studenata. K tomu na Institutuza crkvenu glazbu je završilo oko 170 polaznika subotnjuškolu (1974.-2004.), te oko 200 odgojiteljica i odgojitelja uvjeri koji rade u djeèjim vrtiæima završilo je doškolovanje(2001./02. do danas). Ne smije se zaboraviti iposlijediplomski studij na KBF-u na kojem je magistriralo,odnosno licenciralo i doktoriralo 165, te poslijediplomskispecijalistièki studij Management neprofitnih organizacija isocijalno zagovaranje na kojem je bila upisana jednageneracija od koje je 17 uspješno završilo. Vakula jepredstavila i statistièke podatke za pojedine studije gdje do1990. godine prevladavanju sveæenièki i redovnièkikandidati, redovnice i redovnièke kandidatice i pokoji laik, anakon te godine primjetan je porast žena, te uopæe laika ilaikinja. Izlaganje „Bivši studenti za sadašnje vrijeme. Zašto je važnobiti èlan društva?" održao je prof. dr. Stjepan Baloban.Ukazujuæi na dvije rijeèi iz naslova „bivši studenti – prošlosti za sadašnje vrijeme – sadašnjost", upitao je „jesmo lipritom zaboravili buduænosti!", te dao odgovor: „Ne, nikako!Buduænost se nalazi u drugom dijelu naslova: Zašto je važnobiti èlan društva? Zbog buduænosti!" Naglasio je kako subivši studenti KBF-a „studenti Crkve koje je iznjedrilacrkvena visokoškolska institucija za hrvatsko društvo ihrvatski narod. KBF je najèasnija crkvena visokoškolskainstitucija u Hrvatskoj koja se ponosi time da je u temeljimaosnivanja Sveuèilišta u Zagrebu, tom je Sveuèilištu podarila18 rektora, a izmeðu njih i prvoga rektora Sveuèilišta MatijuMesiæa. Brojni bivši studenti su kao poznati i priznatiintelektualci obilježili povijest hrvatskoga naroda. Koliko

god èesto teolozi bili osporavani, oni imaju svoje specijalnoposlanje na osobnom, obiteljskom, crkvenom i društvenompodruèju".Nekada su teologiju studirali iskljuèivo ili uglavnomsveæenièki i redovnièki kandidati. Ta se situacija uhrvatskom društvu uvelike promijenila nakon Drugogavatikanskog koncila, a posebno nakon demokratskihpromjena u Hrvatskoj 1990. Od tada teologiju studiraju ivjernici laici, žene i muškarci, rekao je, te ustvrdio „zabrojem razmjerno mali hrvatski narod, broj bivših studenataKBF-a u Zagrebu je impozantan, posebno vjernika laika kojise i danas kao završeni studenti nekog od studija našegaFakulteta nalaze u razlièitim crkvenim, ali i civilnimslužbama".Vraæajuæi se na pitanje „zašto je važno biti èlan Društva",Baloban je rekao: „Bivši i sadašnji studenti našega Fakultetaposjeduju moguænost da svojim znanjem i iskustvom bududrukèiji i tom i takvom svijetu putem dijaloga i zdravekritike ponude sadržaje koji æe otvarati i povezivati razlièiteu traženju zajednièkoga puta prema opæem dobru. S jednestrane, oni posjeduju 'odreðeno bogatstvo' koje proizlazi iznjihova obrazovanja". No, u tom je kontekstu upitao „kolikosu stvarno svjesni toga „bogatstva", na što se nadovezuje idrugo pitanje „kako to unutarnje 'bogatstvo' pretvoriti ukonkretni život, na poslu, u susretima, inaèe u javnomživotu". Stoga prema njegovu mišljenju, jedna od temeljnihsvrha koju vidi u ovom Društvu je „što ono može postatiprostorom unutar kojega æe znanja, iskustva, posebnosti ibogatstva kojim bivši studenti KBF-a ispunjaju crkveni idruštveni život snažnije doæi do izražaja i postatipokretaèkom snagom još veæe zauzetosti". U izlaganju se dotaknuo i vidljivosti bivših studenata KBF-au javnom prostoru, jer kako je ustvrdio „ima ih u svimsegmentima društva: meðu saborskim zastupnicima, uministarstvima, uredima, jasno na osobit naèin su prisutnikao vjerouèitelji u školama, ima ih u medijima i na raznimdrugim podruèjima crkvenoga i društvenoga života. Oninajèešæe djeluju kao pojedinci ili pak u svojim strukovnimorganizacijama jer to od njih traže institucije u kojima rade.Nakon što diplomiraju i završe studij udaljuju se od svojegaFakulteta i, najèešæe, se gubi svaka veza ne samo snastavnim osobljem i djelatnicima fakulteta nego i skolegicama i kolegama s kojima su zajedno studirali". U nastavku je dao neke prijedloge koji bi možda mogli bitiprivlaèni bivšim studentima KBF-a da se ukljuèe u Društvo,te osobito ukazao na možebitne putove kako doæi do tihbivših studenata. U tom je vidu važnim naglasio i medije.U ovoj prigodi premijerno je predstavljena himna Društva zakoju je tekst „Slava Ti, predobri Bože" napisao èlan DruštvaNikola Kuzmièiæ, prof., a uglazbio mo Miroslav Martinjak.Himnu je izveo zbor studenata KBF-a pod vodstvom IvanaŠèepanoviæa, studenta Instituta za crkvenu glazbu „AlbeVidakoviæ" KBF-a.Na kraju sveèanosti okupljenima se obratio i bivši studentKBF-a, te poèasni èlan Društva prof. emeritus Ivan Golubkoji se posebno osvrnuo na godinu Jurja Križaniæa koja seove godine obilježava o 400. obljetnici njegova roðenja.Nadalje je rekao kako se pitao „što je to Društvo bivšihstudenata KBF-a", a odgovor je dobio „dokumentiranimjezikom s pogledom u prošlost". Lijepo je reèeno da trebagledati prošlost i buduænost. To je važno, rekao je, tepodsjetio na rijeèi Križaniæa: „Ne može se dobro starosaèuvati bez dobroga novoga. Treba novo, treba staro, jednoi drugo", jer dodao je Golub „prošlost, sadašnjost, buduænostto je jedno tkivo".

Domovinske vijesti ika

12 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

Struèni susret animatora liturgijskih slavlja ŠibenskebiskupijeŠibenik, 17.2.2018. (IKA) - Struèni susret animatoraliturgijskih slavlja Šibenske biskupije održan je 17. veljaèe.Zamišljen ponajprije kao susret voditelja crkvenih zborovaŠibenske biskupije, susret je okupio sve one koji aktivnosudjeluju u glazbenom animiranju liturgijskih slavlja iobreda u župama i samostanima šibenske biskupije: odorguljaša, voditelja zborova, dirigenata do pjevaèa i voditeljavokalno-instruentalnih sastava. Susret je poèeo misnimslavljem koje je u katedrali Sv. Jakova predvodio biskupTomislav Rogiæ u koncelebraciji s dvojicom sveæenika, apropovijedao je predavaè i voditelj susreta fra Stipica Grgat,istaknuti glazbeni pedagog, sakupljaè glazbenog blaga,skladatelj te zborovoða zbora Gospe od Zdravlja iz Splita.Naglasio je kako Crkva u evanðeoskom odlomku Lukinaevanðelja stavlja u središte poziv carinika u koji i mimožemo uklopiti svoje korizmene odluke. Fascinira kako jeIsus pozivao ljude i kako su se oni odazivali pozivu. Pitamose što Isus vidio u oèima tih ljudi? Odgovor je da Isus nijedošao zvati pravednike, nego grešnike. U svetomkorizmenom vremenu i mi smo pozvani iæi za Isusom, kakobi nam sve u životu bilo smislenije.U struènom dijelu susreta, koji se nastavio u prostorijamakatedralne kuæe, fra Stipica je obradio aktualno stanje uliturgijskoj glazbi danas, problemima s kojima se susreæuorguljaši i voditelji zborova te pravilima o kojima trebajuvoditi raèuna svi animatori liturgijskih slavlja, posebicevezano za smjernice apostolske instrukcije MusicamSacram, èija se 50. obljetnica objavljivanja proslavlja ovihdana. Predavanje je obuhvatilo i diskusiju o aktualnimproblemima, naèinu izvoðenja i repertoaru pjevanja tijekomliturgijskih slavlja i obreda, a održana je i kraæa radionicaobrade i izvoðenja pojedinih glazbenih uradaka.Susret koji je organizirala prof. Jelena Mikulandra,voditeljica mješovitog katedralnog zbora u Šibeniku, završioje zajednièkim ruèkom svih sudionika. Dogovoreno je da jetema sljedeæeg susreta duhovna obnova i vjernièka izgradnjapjevaèa èlanova župnih zborova.

Korizmena duhovna obnova za vjerouèitelje iodgojiteljice u vjeri Požeške biskupijePožega, 17.2.2018. (IKA) - U Dvorani sv. Terezije Avilskeu Požegi 17. veljaèe održana je korizmena duhovna obnovaza vjerouèitelje i odgojiteljice u vjeri Požeške biskupije.Voditelj duhovne obnove pod naslovom „Put do vjere.Biblijski uzori odgoja u vjeri" bio je o. Niko Biliæ, isusovac,profesor Svetog pisma Starog zavjeta na Filozofsko-teološkom studiju Družbe Isusove u Zagrebu. U nagovoruBiliæ je na temelju tri biblijska primjera: sklapanje saveza sAbrahamom, prijelaz preko Crvenog mora pod Mojsijevimvodstvom i evanðeoskom prispodobom o milosrdnom Ocu,govorio o pedagogiji iskusnog voðe i odgojitelja. Nakonnagovora uslijedilo je pokornièko bogoslužje i prigoda zaispovijed u crkvi Sv. Lovre, te misno slavlje koje jepredvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ.U homiliji biskup je podsjetio na obljetnicu smrti dr.Tomislava Ivanèiæa, te je parafrazirao pitanje koje je onèesto postavljao: „Kako je vjerouèiteljska duša?" Izrazio jeuvjerenje da æe im ova duhovna obnova pomoæi da obnovesvijest o tome tko su oni kao vjerouèitelji u Požeškojbiskupiji, da su biskupovi suradnici u njegovu poslanjunauèavanja, ovjerovljeni kanonskim mandatom za toposlanje. Podsjetio ih je da je Isus imao velikih poteškoæa suèiteljima, pismoznancima i farizejima, kako svjedoèi i

naviješteni evanðeoski ulomak. Zabilježio je evanðelist da suoni redovito negodovali, prigovarali i mrmljali na sve što jeIsus govorio i èinio. Ustvrdio je kako je Isus upozoravao nanesklad kod tih uèitelja koji je postojao izmeðu onoga što sudrugima govorili i onoga što su sami živjeli, odnosno naprijetvornost kojom su izvana oèitovali ono što nije imalopokriæa u njihovoj nutrini. Napomenuo je kako Isusu nijestvarao poteškoæe njihov nauk koji je bio pravovjeran – samje jednom zgodom ljudima izrièito rekao neka èine ono štoim pismoznanci i farizeji govore – nego njihov praktièniživot, i zato je ljude poticao da ne èine ono što èine farizeji ipismoznanci. U tim smislu biskup je poruèio vjerouèiteljimada je korizma prikladno vrijeme u kojem ih Crkva poziva daprovjere u kakvom je odnosu njihova nutrina i vanjština, je liih ono što izlazi iz njihove nutrine oneèišæuje ili èini èistima.Duhovno se obnavljati znaèi zaustaviti se pred svojimduhom, koji je ranjen i oneèišæen zlom, i nastojati okonjegova ozdravljenja i oèišæenja koristeæi se jedinimuèinkovitim lijekom – bezgraniènom i milosrdnom Božjomljubavlju.Na temelju prvog dnevnog èitanja iz Knjige proroka Izaijebiskup je upozorio kako Bog Židovima obeæava svoja dobraako oni prije toga budu uèinili ono što on od njih zahtijevana socijalnoj razini. Pojasnio je da to ne znaèi kako je Bogucjenjivaèko biæe koje svoju naklonost i pomoæ ljudimauvjetuje njihovim prethodnim dobrim djelima, veæ da Bogpoštuje èovjekovu slobodu, koja u sebi ukljuèuje i potresnumoguænost da on odbije Boga, i ostane zarobljen svojimnemoæima i svojom zloæom. Kad bi Bog otvoreno nastupiosvojom božanskom moæu i snagom, primjerice kad pozivanekoga u duhovno zvanje, da postane sveæenik, redovnik iliredovnica, on bi na neki naèin prisilio tu osobu da mu seodazove i poðe za njim. Na primjeru poziva carinika Mateja, koji je iznutra bioporobljen strašæu za posjedovanjem materijalnih dobara, alije odgovorio na Isusov poziv i pošao za njim, biskup jeustvrdio da se Matejeva sloboda uvjerila u istinitost i snaguBožjega Duha i dala se od njega pokrenuti. Naglasio je daHrvatskoj danas nisu potrebni uèitelji farizeji koji mrmljaju,nego uèitelji svjedoci, èije je izvanjsko ponašanje pokrenutoBožjim Duhom u njihovoj nutrini. Pozvao je nazoène da ovekorizme dopuste Bogu da svojim glasom i prisutnošæuprodre u dubinu njihova srca, da ih iznutra pokrene nadjelotvornu ljubav prema Bogu i bližnjemu, te buduosjetljivi jedni za druge puni onog suosjeæanja i milosrðakoje je sadržano u latinskoj rijeèi „caritas" (charis). Poželioje da im ova korizma bude uspješna, ne po onome što æe oniuèiniti, nego po onome što æe omoguæiti Bogu da on uèini ponjihovim djelima.Na kraju misnog slavlja biskup je vjerouèitelje i odgojiteljiceu vjeri pozvao da u svojim župama sudjeluju na ostvarivanjuprograma korizmenih kateheza petkom za mlade, povezanihs pobožnošæu križnog puta. Pozvao je vjerouèitelje usrednjim školama da osobitu pozornost posvete mladiæima idjevojkama koji pokazuju odreðenu sklonost premaduhovnom zvanju, pomognu im da u sebi otkriju trag Božjegpoziva, prepoznaju da ih Bog zove, i da mu se spremnoodazovu. Takoðer ih je pozvao da potaknu mlade nasudjelovanje na 20. biskupijskom križnom putu mladih, kojiæe se održati 10. i 11. ožujka, a ovogodišnje krizmanike izžupa Katedralnog arhiðakonata da organizirano dovedu uKatedralu na misu posvete ulju na Veliki èetvrtak. Zahvalioje o. Niki Biliæu za spremnost kojom je prihvatiopredvoðenje duhovne obnove, a djelatnicima Katehetskogureda za njezinu organizaciju.

Domovinske vijestiika

1321. veljaèe 2018. broj 8/2018

Posljednjega dana Tjedna braka u Splitu don Ante Rakoo pobudnici „Amoris Laetitia"Split, 17.2.2018. (IKA) - Posljednjeg dana Tjedna braka uSplitu, u subotu 17. veljaèe, u crkvi Presvetoga Srca Isusovana Visokoj don Ante Rako, sudac interdijecezanskogcrkvenog suda i profesor na KBF-u u Splitu, govorio je opobudnici pape Franje Amoris Laetitia - Radost Ljubavi kaojedinstvenom daru cijeloj Crkvi i pozivu na ispit savjestisvih nas glede braènog i obiteljskog poziva i poslanja. Èini se kako se suvremeni brak „ispraznio" od radosti, odljubavi. Sveti Otac istièe kako je ono što najviše uništavabrak i obitelj, osim vanjskih èimbenika, laž u kojoj živimostoljeæima a to je da je brak idealan sustav. Tako misli iveæina mladih i na taj naèin sebi nameæu ogroman teret predkojim vrlo brzo popuštaju.Najznaèajnija misao koja se kao nit provlaèi kroz cijelupobudnicu je da se ljubav nadopunjuje i pronalazi svojsmisao u patnji - istina je da postoji patnja u braku. Mnogi suPapu prozivali zbog te reèenice i pitali zbog èega se ondamlade poziva u kršæanski brak ako je on patnja. OdgovorPapa pokušava dati kroz hvalospjev ljubavi: ljubav je onakoja sebe daje, koja se ne nadima, koja je dobrostiva, ne tražisvoje, ne bojeæi se patnje. U toj slici ljubavi nemamoprostora za sebe same i zato brak nije samoostvarenje, nijemjesto gdje se pojedinac ostvaruje - zaboravili smo da se ljubav ostvaruje u patnji. To širenje srca koja je radost iljubav ostvaruje se iskljuèivo u sakramentu, u jedinstvu sIsusom Kristom i njegovom Crkvom. Upravo je tu našproblem jer ne živimo autentièno jedinstvo s Njim.Papa navodi molitvu kao jedini naèin na koji se možeoèuvati braèno jedinstvo. Iz svog iskustva rada nazaruènièkim teèajevima i crkvenom sudu don Ante jezakljuèio kako danas mladi rijetko zajedno molepripremajuæi se za brak a gotovo svi koji se rastavljajunikada nisu molili zajedno ni polagali važnost na liturgijskoslavlje vjenèanja, na ispovijed i duhovnu pripravu za brak.Cilj ove pobudnice je da nauèimo ljubav kroz patnju - zadrugoga. U tom smislu važno je znati se odricati i odricanje namijeniti za braènog druga, tako se postaje maliminstrumentom Božje milosti.U drugom dijelu pobudnice papa kaže da se u brakuzanemarilo otkrivanje sebe drugome, supružnici èestoprièaju o svemu i svaèemu ali ne i o sebi, jedva èekaju dadjeca doðu iz škole i prekinu tišinu izmeðu njih. Zanemarujese braèna komunikacija, emocije u braku, razgovor sBogom, osobni i zajednièki. Da bi brak uspio, potrebna je žrtva, molitva, otvaranje, pokazivanje emocija, svakodnevna iskrenost...Upozorio je da se nakon ženidbe malo pozornosti posveæujevjenèanima. Potrebno je uprilièiti za njih susrete obitelji užupi ili na drugim razinama najmanje jednom godišnje,sustavnije ih pratiti da bismo ih ohrabrili i potaknuli na rast uljubavi. Nažalost, èesto su roditelji prvi koji stvarajuprobleme mladom paru i nameæu svoje potrebe, postavljajuse kao suci a ne nude rješenja. Posebno poglavlje jeposveæeno duhovnoj pripravi za vjenèanje kroz molitvu isusrete sa župnikom, roditeljima, što je preèestozanemareno. Pobudnica je plod rada cijele Crkve, prvi put se donosestavovi biskupa sa svih strana svijeta, puna je konkretnihuputa te je stoga vrijedna da ju proèita svaki vjernik,preporuèio je don Ante. Ono što je Papa na poseban naèinnaglasio (a mi odavno zaboravili) je èetvrto dobro braka -jedinstvo muža i žene s Bogom. Upravo to jedinstvo je onošto èuva brak, ne samo jedinstvo muža i žene, nego jedinstvos Bogom - kad se ono iskljuèi, brak propada.Na kraju je poruèio nazoènima da obnove svoj braèni savez i

kao plod Tjedna braka „prošire" svoja srca, dajuæi jednidrugima više mjesta u njemu, ne zaboravivši da je ljubav onakoja svoje ispunjenje ima u patnji i trpljenju za druge, štomožemo na poseban naèin ostvariti u ovoj korizmi i zajednouæi u radost Uskrsa.Potom je župnik don Božo Plazibat izrazio zadovoljstvo iradost što se Tjedan braka Splitsko-makarske nadbiskupijeodržao u župi Presvetoga Srca Isusova na Visokoj kao dioproslave 50 godina župe. Zahvalio je svim predavaèima, kaoi organizatorima, djelatnicima Ureda za obitelj i Braènog iobiteljskog savjetovališta, naglasivši kako su se njegovižupljani i ostali posjetitelji obogatili izlaganjima s proteklogtjedna. Don Božo rekao je da smo „kroz život pozvaniprepoznavati znakove izražavanja ljubljene osobe što nijeuvijek jednostavno. Ponekad se ljubav ima potrebu izraziti ina negativan naèin i zahtijevati od ljubljene osobe daprepozna te znakove." „Brak nije savez samo dvoje ljudi,jednog muškarca i žene, nego je brak savez s Bogom. NekaGospodin bude jedan nevidljivo vidljivi èlan vaše obitelji.Nevidljiv oèima, a vidljiv po duhu i molitvi. Razgovarajte osvemu sa supružnikom. Nemojte nikada zašutjeti jednoispred drugoga". Don Tomislav Æubeliæ, predstojnik Uredaza pastoral obitelji, zahvalio je župniku Plazibatu i vikarudon Luki Stipinoviæu. Upozorio je kako se vjera mjeriživotom, te pozvao okupljene na prijateljstvo s Bogom.Župni zbor mladih izveo je nekoliko pjesama.

IX. nacionalni seminar za formaciju u OFS-uZagreb, 18.2.2018. (IKA) - U Duhovnom centru sestarakæeri Božje ljubavi u Granešini u Zagrebu održan je od 16.do 18. veljaèe IX. nacionalni seminar za formacijuFranjevaèkoga svjetovnog reda. Na seminaru su se okupiliodgovorni èlanovi vijeæa s nacionalne i podruène razine,èlanovi nacionalnoga povjerenstva za formaciju, èlanovikonferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a, teèlanovi nacionalnog vijeæa Franjevaèke mladeži. Susret jepoèeo misom koju je predslavio fra Zvonimir Brusaè, TOR. Na poèetku seminara okupljene su pozdravili s. BrankaÈernugelj, nacionalna ministra OFS-a, i fra VladimirVidoviæ, OFMConv, predsjednik Konferencije nacionalnihduhovnih asistenata, izrazivši radost zbog permanentnogusavršavanja takvoga oblika. S. Danijela Rebac, nacionalnapovjerenica za formaciju OFS i voditeljica nacionalnogPovjerenstva za formaciju, upoznala je okupljene s temomseminara posveæenog OFS-u kroz zakonodavstvo opæeCrkve i vlastito zakonodavstvo OFS-a.U subotu, drugog dana seminara, predavanje „OFS kao red ikao javno vjernièko društvo u Crkvi" održao je fra RatkoRadišiæ, OFM. Poslije podne predavanje „Dokumenti OFS-ao OFS-u" održao je fra Zvonimir Brusaè. Nakon svakogpredavanja bila je prilika za razmjenu iskustva i razgovor spredavaèima u kojem su se razjasnila i produbila pitanjavezana uz temu. Toga dana radni dio seminara završen je ubratskom zajedništvu, a program je animirala s. AntonijaMeštroviæ, OFS.U nedjelju br. Vladimir Rosanèiæ, OFS, meðunarodnivijeænik OFS-a, predstavio je zakljuèke i završnu porukuXV. generalnoga kapitula OFS-a, kao i pristigle dokumente.S. Samanta Jadreško, OFS, prenijela je svoja iskustvasudjelujuæi na Generalnom kapitulu kao zamjenicameðunarodnog vijeænika. Rad je nastavljen razgovorom oiznesenim temama te osvrtom na održani seminar, kako onihkoji su prvi put bili na seminaru, tako i onih koji su više putasudjelovali. Završnu euharistiju predslavio je fra VladimirVidoviæ, OFMConv, predsjednik Konferencije nacionalnihduhovnih asistenata.

Domovinske vijesti ika

14 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

Biskup Mrzljak tradicionalno pohodio Bolnicu za pluænebolesti u KlenovnikuKlenovnik, 18.2.2018. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u nedjelju 18. veljaèe misno slavlje ukapeli Specijalne bolnice za pluæne bolesti i tuberkulozu uKlenovniku. Tradicionalni je to pohod biskupa bolnici uKlenovniku u povodu Svjetskog dana bolesnika koji jeKatolièka Crkva obilježila 11. veljaèe. Uz mons. Mrzljakaeuharistiju su slavili domaæi župnik župe Presvetog Trojstva,ujedno bolnièki dušobrižnik, vlè. Josip Jagarèec te vlè.Nikola Tomaševiæ. Prije misnog slavlja Mirjana Geci, glavna sestra bolnièkeslužbe u Klenovniku, uime djelatnika bolnice, bolesnika injihovih obitelji zaželjela je svima dobrodošlicu i zahvalilabiskupu Mrzljaku na dolasku. Pritom je izvijestila oaktualnim podacima u bolnici, rekavši kako je trenutaèno unjoj smješteno oko 180 bolesnika, od èega je nažalost velikibroj na samrtnoj postelji. „Hrvatska populacija je nažalost jedna od najstarijih uEuropi. Mnogi trpe velike boli i patnje, a s njima pate ièlanovi njihovih obitelji. Nažalost, ima i onih koji trpe sami inemaju nikoga da brine o njima. Izdvojila bih stogamedicinske sestre i tehnièare koji su 24 sata uz bolesnike.Njima posebno zahvaljujem na velikoj brizi i požrtvovnosti.Biti sestra ili medicinski tehnièar i brinuti o teško bolesnimljudima izuzetno je teško. To je poziv koji osjetite u srcu, a sdruge strane treba biti profesionalac i pratiti nova znanja.Takav posao iziskuje fizièko i emocionalno izgaranje.Zahvaljujem našem dušobrižniku vlè. Jagarèecu kojisvakodnevno dijeli bol i patnju s našim pacijentima i pružaim rijeè utjehe", kazala je Geci. U homiliji biskup Mrzljak nadovezao se na poèetak korizme,kazavši da je pred vjernicima 40 posebnih dana ukršæanskom životu. „Pitamo se što æemo èiniti u korizmi?Ponekad èujemo èesto ono pitanje 'èega æemo se odreæi'? Tonije glavno pitanje, premda ako se trebamo neèega odreæionda su to zlo, grijeh, klevete, laži, vrijeðanja, itd. Više setrebamo prikloniti onome dobrom, odnosno razmišljati otome što æemo dobro uèiniti", rekao je. Tumaèeæi da put za Isusom nije lak, ali je pravi, biskup jeistaknuo da kada je pozivao ljude da idu za njim, Isus ih nijemamio lijepim obeæanjima, veæ je ponudio križ i teškoæe.Nimalo privlaèno, ali to je put koji vodi pravome cilju, rekaoje. „Kada razmišljamo o bolesnima i onima koji im pomažu,zar nije i to križ? Želimo u drugome èovjeku prepoznatiIsusa koji i danas živi. Kada govorimo o tome da moramoupoznati Isusa, to nije samo sjeæanje na Njegov život, veæGa želimo vidjeti u današnjem vremenu. Kada je sveti IvanPavao II. prije 26 godina proglasio Svjetski dan bolesnika,želio nam je naglasiti upravo da u bolesnicima vidimosamog Krista koji je potreban naše pomoæi", poruèio jebiskup. Biskup je u sklopu svoje propovijedi proèitao nekoliko misliiz pisma pape Franje upuæenog vjernicima uz Svjetski danbolesnika.Vlè. Jagarèec je na kraju misnog slavlja zahvalio biskupuMrzljaku na tradicionalnom pohodu. Zahvalio jebolesnicima, župljanima te vjernicima iz drugih župa.Zahvalio je i onima koji skrbe za bolesnike; dr. AndrijiGolubu, proèelniku bolnièke službe u Klenovniku,spomenutoj medicinskoj sestri Mirjani Geci, AniciSekovaniæ, pomoænici za sestrinstvo u Opæoj bolniciVaraždin, te Damiru Poljaku, pomoæniku proèelnika uKlenovniku. I ove godine èlanice udruge „Kap dobrote" izSraèinca posjetile su i darivale pacijente bez obitelji.

Franjevaèke puèke misije u KarlovcuKarlovac, 18.2.2018. (IKA) - Franjevaèke puèke misijezapoèele su u nedjelju 18. veljaèe u župi Presvetoga Trojstvau Karlovcu, kojom upravljaju franjevci. Sveèanu misupredvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško koji jeuime zagrebaèkog nadbiskupa pristiglim misionarimapodijelio „poslanje" za ove misije. Na kraju euharistijskogslavlja vjernicima se obratio koordinator Franjevaèkihpuèkih misija fra Ivan Matiæ koji je najavio program koji ihoèekuje, a zatim se svaki od petnaest misionarki i misionaraukratko predstavio vjernicima. Uz franjevce Hrvatskefranjevaèke provincije svetih Æirila i Metoda u ovimmisijama sudjeluju i franjevke od Bezgrešne iz Šibenika tesestre svetoga Križa sa sjedištem u Ðakovu.

Obljetnica stradanja Sibinjskih žrtavaSibinj, 19.2.2018. (IKA) - Prigodnim programom uponedjeljak 19. veljaèe mještani Sibinja, Odvoraca i okolnihsela Slavonskog Broda i ove su se godine prisjetili svojihhrabrih sumještana, osmorice seljaka iz odvoraèkih sela:Stjepana Gunèeviæa, Antuna Ercegoviæa, Mate Pejiæa, ÐukeŠtimca, Petra Topaloviæa, Ivana Jankoviæa, Ivana Kataliniæai Antuna Perkoviæa, koje su 19. veljaèe 1935. u Sibinju ubilijugoslavesnki žandari, jer su krenuli u prosvjede protivrepresije velikosrpskog režima. Bila je to 83. obljetnicastradanja Sibinjskih žrtava, koje veæ godinama predstavljajusimbol domoljubne svijesti i pravedne borbe hrvatskognaroda za slobodu i samostalnost, te upravo iz tog razlogaOpæina Sibinj 19. veljaèe obilježava i svoj dan. Program jetoga dana zapoèeo sveèanom sjednicom opæinskog vijeæanakon koje su kulturno-umjetnièki program priredili uèeniciOsnovne škole „Ivan Mažuraniæ". Uslijedilo je polaganjevijenaca kod spomen obilježja Sibinjskim žrtvama ipoginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.Potom je misno slavlje u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Sibinjupredvodio odvoraèki župnik Željko Grigiæ. Domaæi župnikTomislav Vlaoviæ na poèetku mise i ove godine proèitao jeimena svih sibinjskih žrtava iz 1935. godine, ali i poginulihhrvatskih branitelja u Domovinskom ratu s podruèja opæineSibinj. U homiliji župnik Grigiæ govorio je o fobiènosti današnjegdruštva, koje su stvorili mediji. Podsjetivši na hrabrostpoginulih odvoraèkih seljaka koji se nisu bojali ustati, nesamo podiæi svoj glas, nego staviti na raspolaganje svojvlastiti život, zapitao se imamo li mi danas kvalitetnihpitanja i odgovora u svojim životnim situacijama te poruèio:„Zašto govorim o fobiènom društvu? Društvu u kojem višenema prosvjeda, pravih, iskrenih, nema više studenata kojipodižu svoj glas jer su ušutkani. A èovjeka, seljaka, èovjekakoji æe živjeti od rada svojih ruku, koje æe èesto bitiizranjane, na kojima æe se vidjeti duboki utori, sve je manje.To je evidentno. Utišali su se svi oni koji danas još mogugovoriti. Mnogo je dvoliènjaka u tom istom fobiènomdruštvu koji ga sve više nagrðuju. Malo je onih èasnih,plemenitih i poštenih koji se stavljaju na raspolaganjezajednici. Mnogi danas trèe za raznim foteljama, zaprestižnim mjestima, a da svojoj zemlji i svome svetom,plemenitom narodu nisu uèinili ništa i nisu na ponos, negona sramotu. Ljudi koji su svoje živote ugradili u našuslobodu nisu se nikoga nikada bojali i uèinili su mnogo.Danas ih se s ljubavlju spominjemo. No, ako ostane sve naspominjanju a da se nitko ne sjeti u visokim sferama našegadruštva te iste Slavonije koja je na izdisaju, da se nitko nesjeti tolikih ljudi koji su živjeli od rada svojih ruku napredivnoj zemlji, na ovim brežuljcima ili u ravnicama. Štoreæi?! Reæi da je žalosno, sramota i da se imaju stidjeti naši

Domovinske vijestiika

1521. veljaèe 2018. broj 8/2018

visokopozicionirani mnogi politièari. Nije im na èast daSlavonija izdiše. Nije im na èast da naši mladi odlaze, alinije ni nama na èast ako ih kritiziramo, a živimo nepošteno igledamo kako æemo veæ ono stoljetno ponavljanje papagaja,tako ružno i èemerno, reæi, kako su i naši stari èesto znali:Uèi sinko da odeš i da ti dobro bude." Nadalje je ustvrdiokako je krajnje vrijeme da poènemo razmišljati o dobrobiti iboljitku našeg naroda, onom svetom ostatku koji je ostao tena kraju zazvao zagovor svih svetaca na naš ispaæenihrvatski narod. Na sveèanoj sjednici i misi nazoèni su bili ipredstavnici udruga, gospodarskog, kulturnog politièkog idruštvenog života.Program 83. obljetnice stradanja Sibinjskih žrtava i Danopæine zapoèeo je u subotu 17. veljaèe humanitarnimkoncertom u dvorani Osnovne škole Ivana Mažuraniæa gdjeje nastupilo nekoliko KUD-ova. U nedjelju 18. veljaèeodržan je memorijalni polumaraton pod geslom „PutevimaSibinjskih žrtava" koji su u spomen na svoje poginulesumještane, po nimalo lakom terenu, i osamnaest kilometaraistrèali mnogobrojni sudionici. Start je bio u Jakaèini Maloj,gdje su uz spomenik položili cvijeæe i zapalili svijeæe, apotom stazom koja je vodila preko Grgureviæa, Bilica,Grižiæa, Krajaèiæa, Starog Slatinika i Gornjih Andrijevacasve do središta Sibinja, uz odavanje poèasti Sibinjskimžrtvama i stradalima u Domovinskom ratu.

Zapoèeo redoviti provincijski kapitul OFM Conv.Zagreb, 19.2.2018. (IKA) - Redoviti provincijski kapitulHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacakojemu predsjeda fra Marco Tasca, generalni ministar Reda,zapoèeo je u ponedjeljak 19. veljaèe u Zagrebu.Euharistijsko slavlje predvodio je provincijalni ministarJosip Blaževiæ, koji je u homiliji istaknuo da slavljenjekapitula nije tek pravni dogaðaj, nego prvenstveno duhovno-karizmatski susret, mjesto evanðeoskoga raspoznavanja isusretište autentiènosti bratstva.Nakon zaziva Duha Svetoga i provjere prisutnosti braæekapitularaca Kapitul je izglasao predloženog tajnika fraZlatka Vlaheka. Potom je generalni ministar otvorioRedoviti provincijski kapitul koji je zapoèeo sa svojomPrvom sjednicom. U nastavku su, kako je predviðenoPravilnikom za slavljenje redovitoga provincijskog kapitula,izabrana radna tijela kapitula (predsjednièko vijeæe, komisijaza razna pitanja, komisija za pregledavanje raèuna imoderator) te su fra Milan Holc, generalni vizitator, iprovincijal Blaževiæ izvijestili o generalnoj i provincijskojvizitaciji obavljenoj u 2017. godini.

Pazin: Korizmeni susret sveæenika, redovnika i redovnicaPazin, 19.2.2018. (IKA) - Korizmena duhovna obnova zasveæenike, redovnike, redovnice Poreèke i pulske biskupijeodržana je 19. veljaèe u Pazinskom kolegiju. Nakon molitveTreæeg èasa, razmatranje je održao o. Gaudencije VitoSpetiæ, pavlin iz Svetog Petra u Šumi o temi „Shvaæanjeposta u vidu priprave za Uskrs". Voditelj se najprije osvrnuona biblijsko shvaæanje posta, kako u Starom tako i Novomzavjetu. Potom je govorio o postu u nauku papa Pavla VI.,Ivana Pavla II., te Benedikta XVI. Kako postiti vjeèno jepitanje, ne samo nas katolika danas, nego i svih religija.Ostaje pitanje èemu dati prednost: postu od hrane –suzdržavati se od neèega ili paziti na svoje rijeèi, djela,ponašanje… Post je ispravan ako je usklaðen, ako postimo sispravnom nakanom, naglasio je o. Gaudencije. Nakon razmatranja bila je prigoda za pojedinaènu ispovijedte je potom u kapeli Pazinskog kolegija biskup Dražen

Kutleša u zajedništvu s 30 sveæenika služio misu, kako jeveæ nekoliko godina obièaj u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji, zasve žrtve II. svjetskog rata i poraæa. Biskup je u propovijedinaglasio da je misija sveæenika trostruka. U prvom reduèiniti dobra djela. Na to smo pozvani napose kroz ovukorizmu. Drugo trebamo se moliti – to je naš odnos premaBogu. Trebamo crpiti našu snagu iz molitve ako želimodjelovati i raditi s ljudima. Iz te molitve proizlazi naš odnosprema drugim ljudima. Treæe, naš post; to je kontrola nassamih nad nama. Ako uskladimo ove tri stvari naša korizmai naš život æe biti usklaðen sa svime onim što trebamo biti,rekao je biskup.Mi se danas želimo sjeæati onih osoba, poèevši od bl.Miroslava Bulešiæa i drugih koji su u Poreèkoj i Pulskojbiskupiji, u našem narodu i drugim narodima podnijeli žrtvuzato što je netko smatrao da ima vlast i da može èiniti štoželi. Mi ne želimo nikoga osuðivati. Biskup je istaknuo dakada govorimo o žrtvama potrebno je govoriti o ranama.Kad pogledamo povijest Grèke i Rima na cijeni su bili oniratnici koji su imali puno ožiljaka na svom tijelu. Oni sužrtvovali svoje živote, branili svoje bližnje i zato su zadobilimnoge rane. Za nas kršæane, ljudske rane imaju puno veæusimboliku. Ako mi pogledamo uskrslog Krista, prvo štozapažamo su rane. Isus je svojim ranama, spasio, otkupio svenas od grijeha. Rane u kršæanstvu imaju simboliku kojaukljuèuje ljubav prema drugima; ukljuèuje žrtvu premadrugima, ukljuèuje znoj. Ako želim dobro nekome, trebamuložiti veliki znoj, uložiti patnju pa i muku da bi nekom bilodobro, rekao je biskup Kutleša.I mi nastojimo ovu korizmu u tom smislu živjeti. Sjeæajuæise sveæenika, redovnika i redovnica i nebrojenog mnoštvavjernika koji su svoj život dali za ideale, biskup se zapitao:Bismo li mi danas bili spremani dati svoje živote za ono štosu oni svjedoèili? Ili smo spremni na kompromise da bude„lažni" mir? Zar u istini postoji kompromis? Neka Bog budenajveæa nagrada svim žrtvama, a oni mogu Bogu prikazatisvoje rane koje su zadobili na zemlji, zakljuèio je biskupKutleša.

Ðakovo: Korizmena duhovna obnova sveæenika i ðakonaÐakovo, 19.2.2018. (IKA/TU) - Korizmena duhovnaobnova za sveæenike i ðakone Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije pod geslom „Hoæe li tko za mnom, neka seodrekne samoga sebe" (Mt 16, 24) održana je 19. veljaèe uÐakovu. Obnovu je predvodio vlè. dr. Ivica Raguž, dekanKatolièko-bogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Nakon molitvesrednjega èasa uslijedilo je razmatranje dr. Raguža u kojemje istaknuo tri bitne misli a to su: odreknuæe od grijeha,odreknuæe od dopuštenog i odreknuæe od samoga sebe.Razlažuæi ih, napomenuo je da je èovjek grešan i da se tegrešnosti mora odreæi, napraviti jedan lom u svojemu život iživjeti u Istini. „Grijeh je ozbiljna stvarnost te nam topotvrðuje i Sveto pismo u kojemu možemo èitati i ogrijesima Mojsija, Davida i Salomona, Šaula, Ezava, kojinam na izvanredan naèin pružaju primjer što èovjek možepostiæi ako živi s Bogom, ali isto tako u što se možepretvoriti i koliko duboko može pasti ako se od Bogaodmetne svojom preuzetnošæu, bludnièenjem, pohlepom,nezahvalnošæu."Govoreæi o „odreknuæu od dopuštenoga" naglasio je dapotrebno odricati se onih stvari, iako dobrih, kako bi sve višei više prianjali uz Krista i njegovo Evanðelje. „Zbog našesklonosti griješenju stvari koje nam èine ugodu u životu,poput hrane, piæa, lijepog života, komotnosti, mogu nas lakoodvojiti od našega poslanja, mogu nas lako okrenuti namasamima i tako nas otuðiti od Boga i zajednice koja nam je

Domovinske vijesti ika

16 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

povjerena", rekao je predavaè te zakljuèio da je nužno odreæisamoga sebe kako bi postali sve više Kristovi.„Iako je teško odreæi se sebe, mi to moramo èinitisvakodnevno da se ispune rijeèi svetoga Pavla: 'Ne živimviše ja nego u meni živi Krist'. Samo tada æemo se moæipotpuno posvetiti Bogu i ljudima kao što je to èinio i našblaženi Alojzije Stepinac, koji je jedva doèekao da pokažeKrista koji živi u njemu. Unatoè nepravdi koja mu jenanesena, Krist je svjedoèio do posljednjeg atoma snage.Samo ako se èovjek želi istinski posvetiti Bogu i Božjemuzakonu mora djelovati u smjeru ta tri odreknuæa, da u svemuugodi Bogu i samo tako æe moæi ispuniti ono što se od njegatraži", rekao je dr. Raguž.Uslijedilo je pokornièko bogoslužje u kapelici Bogoslovnogsjemeništa te prilika za ispovijed. Pobožnost križnog putaprema mislima bl. Alojzija Stepinca zatim su predvodili vlè.Tomislav Benakoviæ i vlè. Matej Glavica, a okupljeni sutakoðer molili molitvu za Stepinèevo proglašenje svetim. Nakorizmenoj duhovnoj obnovi bili su i nadbiskupi ÐuroHraniæ i umirovljeni Marin Srakiæ.

Korizmeni susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 19.2.2018. (IKA) - U skladu s programomgodišnjega biskupijskoga Pastoralnog plana u Gospiæu je uponedjeljak 19. veljaèe održan redoviti korizmeni susretsveæenika Gospiæko-senjske biskupije. Prvi dio susreta, nakojem se unatoè ružnom vrjemenu okupio velik brojsveæenika i obojica biskupa, održan je u katedrali. Nakonmolitve Treæega èasa slijedilo je pokornièko bogoslužje,koje je vodio vlè. mr. Jakov Raða, povjerenik za pastoralduhovnih zvanja i promotor kršæanskih poziva uZagrebaèkoj nadbiskupiji, održavši homiliju i ispit savjestina temelju Osam blaženstava. Drugi dio susreta bio je u biskupskom ordinarijatu. Nakonšto je generalni vikar Marinko Milièeviæ sve pozdravio ipredstavio gosta, mr. Raða održao je predavanje, na temeljuodlomka iz Evanðelja po Luki, o temi „Sveæenik kaoduhovni otac i pastir". Naime, sveæenik se nalazi na sasvimposebnom mjestu u kršæanskoj zajednici – pozvan je bitipastir stada koje mu je Bog povjerio. Kako je velika tazadaæa pokazuje misao sv. Katarine Sijenske, koju jeponavljao i sv. Ivan Pavao II., da æe sveæenici, ako budu onošto trebaju biti - zapaliti svijet! „Svatko od nas ima razlièituslužbu, jedan dio Božjega naroda koji mu povjeren, svatkoima razlièite darove, ali postoji i nešto što nam je zajednièko.Osnovna karakteristika predvodnika stada, pastira, sveæenikajest duhovno oèinstvo", naglasio je mr. Raða te nastavio daje, kako istièe Stari zavjet, glavna karakteristika oca i njegovglavni èin – blagoslov! „Otac svoj identitet pronalazi u èinublagoslova. U trenutku kada blagoslivlja, polažuæi svoje rukena glavu sina – a ruke su slika djela – otac prenosi sve štojest i sve što posjeduje na svoju djecu."Tako je i sa sveæenicima: ljudi su im zahvalni i s njima susretni kada èine upravo to što im je svojstveno – kadaljudima predaju svoja dobra, kad im daju iz svoje riznice,rekao je predavaè, naglasivši da upravo o tome govori Isus uodlomku o Budnim slugama (Lk 12,35-48). Isus tu rijeèupravlja svim kršæanima, ali se taj odlomak na posebannaèin tièe sveæenika, jer upravo je sveæenik „onaj koji u kuæiBožjoj daje zakon, tj. rijeèi, Božju rijeè", naglasio je mr.Raða, i zato Isus o njemu govori kao o upravitelju. „On æebiti postavljen od gospodara nad poslugom da im u pravovrijeme daje obrok! Dakle, nitko od sveæenika nije tamo gdjese nalazi zato jer se sam postavio! Stoga je, takoðer, lijeposjetiti se Božjeg poziva, Božjeg izabranja… Nismoupravitelji zato jer to zaslužujemo, zato jer posjedujemo

toèno odreðene ljudske ili moralne kvalitete, nego zato jer jeto Božje djelo, Božji dar", posvijestio je predavaè te nastaviokako je zanimljivo ono što dalje Isus govori o tomeupravitelju, doslovce o ekonomu, tj. o onome tko daje zakon(rijeè) u kuæi, pa kaže: „Tko li je onaj vjerni i razumniupravitelj što æe ga gospodar postaviti nad svojom poslugomda im u pravo vrijeme daje obrok?"Posebno je zanimljivo kako se zovu ti sluge nad kojima je onpostavljen – na grèkom jeziku: therapeias, doslovce znaèioni koji bivaju lijeèeni! „Zapravo se ne radi o slugama negoo onima koji su podvrgnuti terapiji! Postoji dakle terapijakoju su sveæenici kao upravitelji pozvani provoditi. A taterapija slugu koji su im povjereni vrši se, kako je Sv. Lukazapisao, tako što æe im upravitelji u pravo vrijeme davatiobrok! U pravo, prikladno vrijeme davat æe im pravu mjerudobara, hrane. Dakle, stado koje je gospodaru odnosnopastiru pri srcu treba primiti od njega mjeru hrane, dobara upravo vrijeme, a ta dobra i ta hrana jest Božja Rijeè",naglasio je predavaè te na kraju protumaèio da ta „mjera"znaèi dijeljenje hrane razumno, uredno, prema potrebi, upravo vrijeme… „Posredovati dobra kroz èin blagoslova iposredovati pravu mjeru hrane u pravo vrijeme dva su èinakoja su karakteristièna za ulogu oca. Otac blagoslivlja, tj.predaje sve što ima, sve što jest, i otac hrani! To su dvanaèina kako otac ljubi!"No, da bi taj upravitelj znao dati pravu mjeru hrane u pravovrijeme, potrebno je da bude vjeran i razuman odnosnorazborit. „Dati pravu mjeru hrane u pravo vrijeme naše jesveæenièko poslanje. Ne možemo dati ono što nemamo, onošto ne posjedujemo. Mi moramo imati, tek tada moæi æemorazborito upravljati. Najbolja škola u kojoj æemo nauèitikako se predaje vjera jest osobni rast u vjeri. Eto zašto jevažno za nas biti u odnosu s Bogom, napajati se na izvoru,biti pred Njim, biti s Njim, biti u Njemu. To je jedini okvirza naše djelovanje", zakljuèio je predavaè, izrazivšiuvjerenje kako je i „ova korizma još jedna prigoda koju namOtac daje da obnovimo svoj odnos s njim, svoju povezanosts izvorom našeg života i naše službe." Slijedila je kraæa rasprava u kojoj su dotaknute još nekeaktualne teme, poglavito hrvatski demografski problem kojije posebno dramatièno izražen u Lici odnosno u Gospiæko-senjskoj biskupiji. Potom su vikar Milièeviæ, kancelar MišelGrguriæ i ekonom Nikola Turkalj dali nekoliko obavijesti, paje biskupijski povjerenik za pastoral obitelji mons. TomislavŠporèiæ najavio na Udbini zajednièki susret èlanova župnihpastoralnih vijeæa i onih koji su u Otoècu sudjelovali naTeèaju vjere, a sve pod vidom priprave za Nacionalni susrethrvatskih katolièkih obitelji u rujnu u Solinu. Na kraju sesveæenicima pozdravom, èestitkom i kraæim poticajnimduhovnim nagovorom o korizmi obratio i ordinarij ZdenkoKrižiæ.

Kardinal Bozaniæ primio generalnog ministra Redafranjevaca konventualacaZagreb, 20.2.2018. (IKA) - Zzagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u utorak 20. veljaèe uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu fra Marca Tascu,generalnog ministra Reda franjevaca konventualaca, koji od19. do 23. veljaèe predsjeda Redovitom provincijskomkapitulu u Zagrebu.U pratnji Generalnog ministra bili su fra Josip Blaževiæ,provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevacakonventualaca te fra Miljenko Hontiæ, generalni asistentReda, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijestiika

1721. veljaèe 2018. broj 8/2018

Crkva u Hrvata

Meðureligijski susreti u Banjoj LuciBanja Luka, 17.2.2018. (IKA/TABB) - Na poticajMeðureligijskog vijeæa u Bosni i Hercegovini krajem prošlegodine u Banjoj Luci osnovan je Odbor za meðureligijskusuradnju koji saèinjavaju èlanovi iz èetiri tradicionalnevjerske zajednice koje djeluju u ovom gradu – Srpskepravoslavne Crkve, Islamske zajednice, Katolièke Crkve iŽidovske (Jevrejske) zajednice.Kao prvi zajednièki projekt dogovoreno je da se svakesubote tijekom veljaèe u svakoj od vjerskih zajednica održiciklus predavanja nazvan „Radost i ljepota vjere" naodreðenu vjersku temu kojom æe se predstaviti svaka odvjerskih zajednica.Prvu subotu domaæin je bila Židovska zajednica koja je uprostorijama Jevrejskog kulturnog centra uprilièilapredavanje „Život jevrejske žene u Bosni i Hercegovini". Drugu subotu u znamenitoj džamiji Ferhadiji domaæin je bilaIslamska zajednica koja se predstavila temom „LiènostIbrahima kroz prizmu Kurana", a nakon predavanjadomaæini su sve nazoène upoznali s tijekom obnove džamijeFerhadije i detaljno pokazali taj biser islamske arhitekture uBiH.Katolièka Crkva bila je domaæinom u treæu subotu 17.veljaèe, kada je u dvorani Biskupskog ordinarijata prireðenopredavanje „Promišljanje o oprostu" koji je održalaproèelnica katedre moralne teologije na Katolièkombogoslovnom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Zorica Maros.Na predavanju je bio nazoèan i banjoluèki pomoæni biskupMarko Semren, a nakon predavanja svi su nazoèni posjetilikatedralu Sv. Bonaventure. U subotu 24. veljaèe uprostorijama Svetosavske omladinske zajednice pravoslavnisveæenik o. Dragan Grujiæ održat æe predavanje „MolitvaGospodnja".Kruna toga zajednièkog projekta vjerskih zajednica u BanjojLuci bit æe u subotu 3. ožujka kada æe u Maloj vijeæniciKulturnog centra „Banski dvor" biti održan zajednièkikoncert èetiriju glazbenih skupina iz èetiri vjerske zajednicekoje æe se predstaviti izvedbom tardicionalnih duhovnihnapjeva.Koncert æe biti otvoren za javnost i kao svojevrsni dar svimgraðanima Banje Luke, ali i kao pokazatelj kako vjerskezajednice mogu uspješno suraðivati u polju kulture.

Kardinal Puljiæ o svome susretu s papom FranjomVatikan, 17.2.2018. (IKA) - Papa Franjo 16. veljaèe primioje u audijenciju vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala VinkaPuljiæa koji ga je tom prigodom, meðu ostalim, izvijestio ostanju Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini. U razgovoruza Hrvatski program Radio Vatikana kardinal Puljiæ izjavioje: Ugodno sam doživio susrest s Papom. Papa je bio vrloraspoložen èuti i s velikim zanimanjem je pratio sav mojizvještaj koji sam mu prenio o stanju Katolièke Crkve, osituaciji koju mi sada proživljavamo. I zato sam muzahvalan, posebno sam spomenuo naše razne potrebe te našaoèekivanja, posebno oèekujemo nekoliko programa;proglašenje blaženim sluge Božjega Petra Barbariæa i svetimblaženoga Alojzija Stepinca. Mislim da je Sveti Otac s jednim vrlo lijepim oèinskimsluhom pratio sve što sam mu kazao, jasno da ostaje nanjemu i na njegovim suradnicima da na tome rade. A ondasam ga posebno upoznao i sa stanjem Katolièke Crkve uBosni i Hercegovini, s naglaskom, razumljivo, na Sarajevo,

Vrhbosnu koju vodim kao nadbiskupiju veæ 27 godina. I onje itekako pratio tu moju problematiku koju sam muprikazao, jer sam prije rata imao 528 tisuæa katolika, a sadaotprilike ta brojka je spala ispod 200 tisuæa, a posebnozabrinjava novi val odlaska jer ostaje onda upitno, hoæe li seKatolièka Crkva uspjeti oduprijeti tim izazovima i opstati natim podruèjima. Papa je posebno ohrabrio i mene kaopastira, i nas biskupe i sveæenike na tom podruèju da snadom i pouzdanjem se nosimo sa svim tim izazovima kojeproživljavamo."

Tribina Radio Marije u SuboticiZdrava vjera i njezine devijacijeSubotica, 18.2.2018. (IKA) - U organizaciji hrvatskeredakcije Radio Marije Srbije u nedjelju 18. veljaèe uPastoralnom centru „Augustinianum" u Subotici održana jekorizmena tribina. Predavanje „Zdrava vjera i njezinedevijacije" održao je prof. dr. Josip Bošnjakoviæ, sveæenikÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije, psiholog i psihoterapeut.U svom predavanju on je, tumaèeæi parabolu o ozdravljenjuslijepca od roðenja, ukazao na razlièite devijacije uvjernièkom ponašanju te je naglasio kako je teško ustvrditikoje su sve i koliko ima devijacija u vjeri, ali bi se mogloreæi da ih ima onoliko koliko i vjernika, jer svaki vjernikmože svojim ponašanjem i životom iskriviti pravu vjeru ivjernièku praksu.Zatim je svim sudionicima tribine podijelio „Dijagnostièkutablicu zapovijedi s obzirom na identitet" kojom je želiopokazati proces kako se od negativne zapovjedne odlukedolazi do roditeljskog odgojnog stava koji lijeèi. U nastavkupredavanja posebno je obradio problematiku „srama" i„krivnje". Ukazao je na poruke koje potièu èovjeka na sram ikrivnju u negativnom smislu. Zatim je istaknuo koje surazlike izmeðu ta dva osjeæaja te je pouèio prisutne koji sudevijantni a koji ispravni naèini oslobaðanja od tih osjeæaja.Dok nas Sotona optužuje i želi muèiti tim osjeæajima, Bognas želi istih osloboditi svojim praštanjem i milosrðem, štose najbolje vidi u prispodobi o izgubljenom sinu imilosrdnom Ocu, zakljuèio je prof. Bošnjakoviæ. U tomsmislu prikazao je okupljenima i zanimljivu suvremenuvideo-obradu te prispodobe.U nastavku predavanja, meðu ostalim, govorio je o znaèenjuigre djece i odraslih jer je igra znak duhovnog i psihièkogzdravlja. Naglasio je da je u odgoju djece važan i roditeljskiblagoslov djece opæenito a napose u susretu s djetetom koje,zbog svojih pogrešaka, dolazi pred roditelje posramljen i sosjeæajem krivnje, jer je upravo blagoslov koji æe roditeljitakvom djetetu podijeliti najbolji naèin da mu pomognuosloboditi se od negativnog osjeæaja srama i krivnje i da mupomognu shvatiti zašto je to što je uèinilo bilo loše i zašto toviše ne treba èiniti. U razgovoru nakon predavanja sudionici tribine postavili supredavaèu pitanja o problematici „bavljenja sobom", zatimkoliko mu u sveæenièkom djelovanju pomažu psihologija ipsihoterapija te o važnosti i povezanosti ljubavi prema Bogui prema bližnjemu.Nakon razgovora prisutnima se obratio direktor hrvatskeredakcije Radio Marije Srbije mons. Andrija Anišiæ koji jesudionike tribine, odnosno prijatelje Radio Marije, kratkoizvijestio o Europskom susretu Radio Marije koji je nedavnoodržan u Belgiji na kojem je sudjelovao i on i koordinator teredakcije Radio Marije Nikola Jaramazoviæ. On je,

Crkva u Hrvata ika

18 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

aludirajuæi na Joninu propovijed Ninivljanima, rekao: „Jošèetrdeset dana i naš program æemo prestati emitirati…".Naime, Svjetska obitelj je u razgovoru s vodstvom hrvatskeredakcije Radio Marije Srbije upozorila da više nije umoguænosti financijski pomagati tu redakciju. A to praktièkiznaèi da postoji opasnost da æe prestati s radom. Zato jepozvao prisutne u korizmenu akciju „spašavanja" RadioMarije molitvom, upisom novih slušatelja te poveæanjemdonacija. On je takoðer upoznao prisutne da je novinarhrvatske redakcije Radio Marije Dario Marton dobio „oskarpopularnosti" kao jedan od petero nagraðenih novinara gradaSubotice za 2017. godinu.Nakon njega je Darko Temunoviæ, voditelj emisije „Kutakljubavi", pozvao sudionike tribine da se ukljuèe u još jednukorizmenu akciju toga radija darujuæi hranu i odjeæu kojomudruga „Betlehem-Subotica" s Inicijativom 40 dana za životu Subotici, želi pomoæi siromašnima a napose brojnimobiteljima.Susret je završio voditelj tribine Dario Marton koji jezahvalio predavaèu i sudionicima što su došli na tribinu itako dali svoju podršku Radio Mariji i ukljuèili se i na tajnaèin u intenzivnije proživljavanje milosnoga korizmenogvremena.

Proslavljeno Stepinèevo u AalenuSveèano misno slavlje u kapeli Sv. Mihaela predvodiobjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav HuzjakAalen, 18.2.2018. (IKA) - Hrvatska katolièka zajednica(HKZ) bl. Alojzija Stepinca u Aalenu sveèano je u nedjelju18. veljaèe proslavila svoga zaštitnika – bl. AlojzijaStepinca. Sveèano misno slavlje u kapeli Sv. Mihaela uAalenu predvodio je bjelovarsko-križevaèki biskupVjekoslav Huzjak u koncelebraciji s domaæinom –voditeljem HKZ bl. Alojzija Stepinca u Aalenu i HKZPresvetoga Srca Isusova u Heidenheim a.d. Brenz vlè.Vilimom Koretiæem – sveæenikom Bjelovarsko-križevaèkebiskupije, domaæim njemaèkim župnikom WolfgangomSedelmeierom, župnikom njemaèke župe sv. Josipa uHamburgu i profesorom liturgike na Papinskom sveuèilištusv. Anselma u Rimu dr. Markusom Tymisterom, osobnimtajnikom mons. Huzjaka vlè. Deanom Totom te uzasistenciju umirovljenoga njemaèkog ðakona OtmaraAckermanna. Biskupa i okupljene vjernike, meðu kojima su uz Hrvate umisnom slavlju sudjelovali i Nijemci, na poèetku jepozdravio vlè. Koretiæ. Zahvalivši mons. Huzjaku na pohodutoj Hrvatskoj katolièkoj zajednici, izrazio je radostbiskupovim pohodom uime hrvatskih zajednica Aalen iHeidenheim i u svoje ime. Potom je pozdravnu rijeè uputiladrugopredsjedavajuæa pastoralnog vijeæa zajednice u AalenuPaula Matiæ, a na slavlju je bila i drugopredsjedavajuæapastoralnog vijeæa zajednice u Heidenheim a.d. Brenz DijanaMatiæ. Djevojèica Jana Karaliæ recitacijom je pozdravilamons. Huzjaka i predala mu cvijeæe, a vjernici tih dvijuzajednica darovali su mons. Huzjaku sliku s motivomŠimuna Cirenca sa signaturom pokojnog aalenskogumjetnika sveæenika Siegera Ködera. U uvodnoj rijeèi mons. Huzjak prenio je pozdrave Crkvebjelovarsko-križevaèke, a i domovinske Crkve, „koja svepovezuje u jedno, kao što Krist Gospodin povezuje u jednotijelo, bez obzira gdje se nalazimo". „Mi smo Kristovi,Kristova nacija. To je temelj našeg postojanja, našega životai našeg hoda prema Kristu, a na tom putu nam je dragi Bogdao hrvatski narod da ga vodimo i živimo u prekrasnomkutku naše domovine, koju ovdje predstavljaju i ove našehrvatske narodne nošnje", rekao je. Potom je mons. Huzjak

blagoslovio pepeo, a obred pepeljenja bio je nakonpropovijedi. Biskup Huzjak u propovijedi je istaknuo kako ono što je Bogstvorio nije ðavolsko veæ Božje. „Napasti ðavolske sunapasti naše i mi smo izloženi svim napastima kojima je bioizložen i Isus. U opasnosti smo dati se zavesti, dati sepovesti za onim što nudi ðavao. Izloženi smo napastimasamo imati, nauštrb onoga što jesmo. Nama je poziv da seispunilo vrijeme i da vjerujemo evanðelju. Ako podliježemonapastima koje se nude, onda æe to naše vrijeme bitipromašeno. Kardinal Stepinac shvatio je svoje vrijeme. Oddjetinjstva je nauèio teško raditi u poljoprivredi. Nauèio jepoštovati ono što ima. Nauèio je moliti od svoje majkeBarbare, koja je svakodnevno molila krunicu. Nauèio jetemeljne vrijednosti ljudskoga i kršæanskog života u svojojobitelji, jer je gledao oca i majku kako žive, mole i rade",kazao je mons. Huzjak, upitavši okupljene imaju li onivremena za raditi, moliti i nauèiti svoju djecu ovrijednostima koje æe ih voditi kroz život. „Mladi AlojzijeViktor borio se da nešto u svom životu ostvari. Postao jesveæenik, biskup, onaj koji je napasti ðavolskoj jasnoodgovorio 'Ne!' Kad je kao nadbiskup zagrebaèki za vrijemeII. svjetskog rata susretao ljude u potrebi, muci i tjeskobi bezobzira jesu li bili Hrvati, Srbi, Židovi ili drugi, svakome jenastojao pomoæi koliko je god mogao. Volio je Crkvu i svojnarod i za njih je nastojao èiniti sve što je moguæe, alipoštujuæi sve druge. Njegova je osnovna teza bila da smo svijedna, Kristova nacija, jer je Krist za nas umro na križu. Toje temelj naše povezanosti i jedinstva. Došli ste ovdje jer seborite za nešto steæi, imati, a meni æe biti jako drago davidim da jeste. Da ste saèuvali svoju vjeru, da ste saèuvalisvoj identitet, kulturu i da znate poštovati i voljeti sebe isvoje jer æete onda znati i moæi poštovati i voljeti i sve onošto je oko vas. Kao vjernici kršæani svijet doživljavamo kaosvoj, ne kao tuði, jer nam ga je Bog dao na raspolaganje.Hrvata ima gdje god doðemo, od Australije, Novog Zelanda,Kanade i drugdje. Pitanje je za što se borimo. Èovjek uvijektreba znati vrednovati. Mi se borimo za ljepotu života, zasklad. Kardinal Stepinac nas uèi i njegovo je životno geslo'U Tebe se, Gospodine, uzdam!' Ako se u Gospodinauzdamo, onda æemo zvoniti skladnim zvonom na dobrobitsvoju i svojih bližnjih. To je poziv svima. Kad sukomunistièke vlasti nakon rata htjele odvojiti Crkvu odRima, on je vrlo jasno rekao Titu 'Ne može!' Crkva je jednaKristova, a sv. Petar je znak tog Kristova jedinstva na zemljii pod nikakvu cijenu nije htio Crkvu u Hrvatskoj odijeliti odjedinstva s Kristom i Petrom. I zato je stradao. Zato je daosvoj život. I dan danas svima nama pokazuje put kako živjetigdje god jesmo i što god èinili, da èinimo Bogu na slavu i nadobrobit braæi ljudima. Nemojmo to nikada zaboraviti",kazao je u propovijedi mons. Huzjak, potaknuvši okupljeneneka mole za proglašenje svetim bl. kardinala AlojzijaStepinca, èija je svetost neosporna. Uime zajednica vlè. Koretiæ je mons. Huzjaku predaonovèani dar za potrebe biskupije. Zahvalnu rijeè svima je nakraju uputio mons. Huzjak, koji je sve potaknuo neka nastojeu sredini u kojoj jesu nešto lijepo èiniti za svoju domovinu ito poglavito dobrim odgojem svoje djece. Pjevanje je na misi pratila na orguljama Vanesse Adelfio.Nakon mise, slavlje je nastavljeno u dvorani kapele Sv.Mihaela zajednièkim ruèkom i druženjem.

Crkva u Hrvataika

1921. veljaèe 2018. broj 8/2018

Inozemne vijesti

Izjava ravnatelja Tiskovnog ureda Svete StoliceVatikan, 15.2.2018. (IKA) – Ravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice Greg Burke objavio je 15. veljaèe izjavu osusretima pape Franje sa žrtvama seksualnog zlostavljanja.Kao odgovor na pitanja novinara mogu potvrditi da SvetiOtac, nekoliko puta mjeseèno, ima susrete sa žrtvamaseksualnog zlostavljanja kako pojedinaèno tako i uskupinama. Papa Franjo sluša žrtve i pokušava im pomoæi daizlijeèe teške rane prouzroèene pretrpljenim zlostavljanjima.Susreti se održavaju u najstrožoj tajnosti, poštujuæi žrtve injihova trpljenja, navodi se u izjavi koju je objavio Tiskovniured Svete Stolice.

Papa Franjo s rimskim župnicimaSveæeništvo je naèin života, zvanje, u odreðenom je smisluoponašanje Isusa Krista; ali tvoje je sveæeništvo jedinstveno,drukèije je od drugih, istaknuo PapaVatikan, 15.2.2018. (IKA) - Gledati stvarnost bez strahakako bismo otkrili sve dobro koje postoji – poziv je kojim jepapa Franjo završio svoj govor na tradicionalnom susretu srimskim župnicima, održanom 15. veljaèe u bazilici SvetogaIvana Lateranskoga u Rimu. Bio je to razgovor tijekomkojega je Sveti Otac odgovarao na njihova pitanja,obraæajuæi se najprije mladima, potom onima srednje dobi, ina kraju najzrelijima. Bila je to ujedno važna prigoda zapapu Franju da izrazi svoje mišljenje o sveæenièkom životu,kao i o tomu kako se suoèiti s izazovima koje nam nameæedanašnji svijet, izvijestio je Radio Vatikan.Pitanje najmlaðih sveæenika bilo je slojevito. Pitali su,naime, kako u punini živjeti vlastiti poziv usred mnoštvarazlièitih prilika koje nisu uvijek naklonjene. Kako biispravno živjeli vlastite obveze, rekao im je Papa, potrebanje sveæenièki „stil" koji treba biti osoban. Svatko ima svojstil. Sveæeništvo je naèin života, zvanje, u odreðenom jesmislu oponašanje Isusa Krista; ali tvoje je sveæeništvojedinstveno, drukèije je od drugih.Papa ih je stoga pozvao da traže vlastiti stil te da licem u licerazgovaraju s Gospodinom, a potom razmatraju o svojimgrijesima, o ogranièenjima koje nameæu prilike, ali i oosobnim i kulturalnim ogranièenjima. S njima trebadijalogizirati. Potrebno je dijalogizirati s ogranièenjem kojenosim u sebi, i rasuðivati. A taj dijalog valja voditi prednekim tko æe mi pomoæi u rasuðivanju. Vrlo je važnousporediti ono što se dogaða meni, s onim što se dogaðadrugima, napomenuo je papa Franjo te dodao da u tomumnogo pomaže sveæenièko bratstvo, male skupine sveæenikakoji se uzajamno prate, jer samoæa nije dobra.Drugi je odgovor bio upravljen ponajviše sveæenicima kojiimaju izmeðu 40 i 50 godina. Rijeè je o dobi u kojoj semnogi apostolski ideali reorganiziraju, potpora obitelji izkoje se dolazi slabi, a i zdravlje poèinje pomalo stvaratiprobleme. Tu je, osim toga, super-posao koji je odviknuosveæenike da se brinu o sebi u toj dobi kada im je topotrebno. Trenutak je to brojnih iskušenja, primijetio je Papate dodao da je stoga potreban preobražaj. Ne može se iæidalje bez tog prijeko potrebnog preobražaja, jer ako takonastaviš, ne dozrijevajuæi, popuštajuæi toj krizi, mogao bizavršiti u dvostrukom životu, ili ostavljajuæi sve, napomenuoje papa Franjo. U tom razdoblju života nema više onih prvihosjeæaja, te se dogaða kao u braku: prošla je zaljubljenost(…) Sve se smirilo i ide na drukèiji naèin. Ostaje nešto štotrebamo tražiti u nutrini, a to je želja za pripadanjem,

napomenuo je Papa. Pripadanje tijelu, želja za dijeljenjem sdrugima, za zajednièkim hodom. Pripadanje biskupiji,prezbiteriju, objasnio je Sveti Otac te i u tom smislupreporuèio da se odmah potraži pomoæ, jer opasno je iæi samu toj dobi. To je dob u kojoj molitva postaje darivanjeGospodinu, i darivanje drugima koji bi trebali rasti dok se tiumanjuješ, rekao je Papa.Treæi je odgovor bio upravljen posebice sveæenicima s 35 iviše godina sveæenièke službe, koji su, kako su rekli papiFranji, prošli razdoblja brzih promjena, te nerijetko osjeæajunapor i neprimjerenost. Osim toga, èesto ne mogu posegnutiza iskustvom kako bi odgovorili na nova pitanja i potrebeslužbe. Prava je teškoæa ne uspijevati pronaæi današnji naèingovora, primjerice novih tehnologija, potvrdio je Papa tedodao: Ali, najvažnije je u toj dobi ono što se može uèiniti,ono što je ljudima danas potrebno. To je dob za osmijeh,kada možemo darovati nježan pogled. To je vrijeme zadavanje bezuvjetnoga oprosta u sakramentu pomirenja, i nesamo to, može se imati nova raspoloživost; oèinska blizina isamilost. Stariji oèevi, koji poznaju život, blizu su ljudskojbijedi i bolima. Ne govore mnogo, nego možda pogledom,osmijehom, i samo jednom rijeèju, èine mnogo dobra,istaknuo je papa Franjo.

Papin brzojav suæuti povodom pokolja u srednjoj školina FloridiVatikan, 15.2.2018. (IKA) – Papa Franjo uputio je brzojavsuæuti povodom pokolja koji se 14. veljaèe popodne dogodiona Floridi. Izražavajuæi duboku žalost zbog tragiènogdogaðaja Papa jamèi svoju duhovnu blizinu svima koji supogoðeni tim napadom te upuæuje molitvu Bogu da primipokojne u svoju vjeènu radost a ranjenima i ožalošæenimaudijeli zdravlje i utjehu. „U nadi da æe takvi besmisleni èininasilja prestati, papa Franjo zaziva na sve Božji blagoslovmira i snage", kaže se na kraju brzojava koji je u Papino imenadbiskupu Miamija Thomasu Gerardu Wenskom uputiokardinal državni tajnik Pietro Parolin.Najmanje 17 osoba je ubijeno, a više ih je ozlijeðeno unapadu 19-godišnjaka s poluautomatskom puškom u srijeduposlijepodne u srednjoj školi Marjory Stoneman Douglas ugradu Parklandu u amerièkoj saveznoj državi Floridi.

Posveæena Crkva koptskih muèenikaKairo, 15.2.2018. (IKA) - U èetvrtak 15. veljaèe u pokrajiniMinya u Egiptu inaugurirana je Crkva „koptskih muèenika uLibiji", posveæena 21 Egipæaninu koje su teroristi povezanisa samozvanom Islamskom državom ubili u Libiji 2015.godine. Posveæivanje bogoštovnoga mjesta koptskim muèenicima,izgraðenoga u selu Al Our nedaleko od Samaluta, iz kojegaje bio veæi dio tih ubijenih osoba, vrlo je pozitivan znak, jerèini vjeènim njihovo ime i njihovo svjedoèanstvo evanðelja,rekao je mons. Botros Fahim Awad Hanna, biskup zakoptske katolike u Minyji. Taj dogaðaj, dodao je, ohrabrujesve egipatske kršæane da budu postojani u svojoj vjeri,unatoè nevoljama.

.

Inozemne vijesti ika

20 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

Apostolski nuncij u Damsku moli: „Ne zaboraviteSiriju!"„U Siriji je patnja sveopæa. Žrtava ima na stotine tisuæa. Svioplakuju svoje mrtve, svoja mjesta bogoštovlja vidjeli suuništena, doživjeli su strahote", istaknuo je kardinal ZenariDamask, 16.2.2018. (IKA) - „Ne zaboravite Siriju!" pozvaoje apostolski nuncij u Damasku kardinal Mario Zenari.Zabrinutost je zbog tišine koja je zavladala meðunarodnimizvještavanjem o stanju u Siriji, prema kardinalovimrijeèima, velika. Naime, ta je država još uvijek bojno polje,na nekim njezinim podruèjima odvijaju se stalni oružanisukobi, a veliki dio stanovništva je na rubu snaga.Humanitarna pomoæ na neka podruèja dolazi u vrlo malimkolièinama, a zdravstveni i prehrambeni uvjeti sve su teži,izjavio je kardinal Zenari za Radio Vatikan. Rekao je daposljednjih nekoliko dana ondje mora biti oprezan svatko tkoželi izaæi iz kuæe. Pucnjava uglavnom poèinje veæ u prvimposlijepodnevnim satima, a to je vrijeme kada djecazavršavaju s nastavom. Zato ih mnogi roditelji ne puštaju izkuæe. Neke kršæanske škole veæ su zatvorile svoja vrata.„Opasnost je prevelika. Na nedavni blagdan sv. Marona, 9.veljaèe, na sveèanosti je došao vrlo mali broj vjernika. Ljudisu u velikom strahu", istièe kardinal.Napomenuo je da kršæani proživljavaju posebno tešketrenutke. „Ali u Siriji je patnja sveopæa. Žrtava ima nastotine tisuæa. Svi oplakuju svoje mrtve, svoja mjestabogoštovlja vidjeli su uništena, doživjeli su strahote."Kardinal Zenari napominje da u pitanju nisu samo kršæani.Istina je da se zbog odreðenih pogoðenih predjela mnogikršæani osjeæaju kao da su baš oni mete. Ako sagledamosituaciju i pokušamo zamisliti buduænost, jasno je da sunajugroženije manjine, a meðu njima su i kršæani. Neki senaime organiziraju i brane, ali kršæani su èvrsto odluèili daneæe uzimati oružje u ruke. „Ali muka je sveopæa. To jemuka ljudi, svih ljudi", napominje kardinal.O humanitarnim uvjetima rekao je da u istoènom dijeluDamaska oko 400.000 ljudi veæ èetiri godine živi u podruèjupod opsadom. U posljednje vrijeme žive pod stalnimbombardiranjem i granatiranjem. Humanitarna pomoæ dolaziu jako malim kolièinama, o èemu svjedoèe i stalni pozivi odstrane UNICEF-a. Na stotine djece je pothranjeno. Ljudikuhaju juhe od lišæa i trave kako bi preživjeli. Nemaju štojesti, to su potresni prizori, napominje kardinal. Tvrdi da je icijeli zdravstveni sustav na rubu sloma. Stotinu i jedanaestjavnih bolnica i oko 1800 zdravstvenih centara ne radi. Dvijetreæine zdravstvenog osoblja napustilo je državu. Uvjeti ukojima ljudi žive su katastrofalni, svjedoèi kardinal Zenari.Provjereni podaci pokazuju da više ljudi, uglavnom staraca idjece, umire zbog manjka zdravstvene njege i medicinskepomoæi, nego od bombi i metaka.Crkva se trudi koliko može. Dijeli pomoæ koja dolazi izmnogih katolièkih i drugih kršæanskih organizacija. Odprošloga studenoga aktivan je projekt pomoæu kojeg suponovno otvorene tri katolièke bolnice, jedna u Damasku idvije u Alepu. „Uz pomoæ i blagoslov pape Franje isudjelovanje mnogih zaklada i biskupskih konferencijaposegnuli smo u sve moguæe izvore te veæ tri mjeseca svimaomoguæavamo slobodan pristup bolnicama", kaže kardinal.„Jedina potrebna osobna iskaznica je siromaštvo",napominje. Ne pravimo etnièke ili vjerske razlike, u našimsocijalnim uredima dobrodošli su svi ljudi u nevolji.Raèunamo da veæ 69 posto ljudi u Siriji živi u krajnjemsiromaštvu, kaže nuncij.Nuncij se ponovno obraæa medijima: „Veæ sam na poèetkugodine pozivao, ali ovo je važno ponoviti, jer se obraæa svemanje pozornosti na ovo podruèje." Mislimo da se porazomISIS-a, kojeg više nema na 90 posto teritorija, uvjeti u Siriji

normaliziraju. Ali ISIS je bio samo dio sirijskog problema,glede kojeg smo mogli razaznati neki dogovor meðurazlièitim stranama. „Glavni problem ostaje", tvrdi kardinal.Svi oni koji ostaju u Siriji sa svojim zastavama, ljudima ioružjem nemaju nikakav meðusobni dogovor. Na neki naèinsu svi protiv sviju, dva protiv tri, èetvero protiv petero. „Nezaboravite Siriju! Prolazimo kroz jako teške trenutke",napominje Zenari. Ujedinjene narode moramo poduprijeti udiplomatskim naporima i traženju sporazuma. Mnogo je bilopokušaja da se utiša oružje, ali sukobi se nastavljaju. „Svijetne smije zaboraviti patnju kroz koju prolaze uglavnom civili,a posebno djeca", kaže kardinal Zenari i moli da se 23.veljaèe, kada æemo na nagovor pape Franje moliti za DRKongo, za Južni Sudan i sve države koje trpe zbog rata, molii za Siriju i sve Sirijce.

Motu proprio pape Franje o odreknuæu od službeVatikan, 16.2.2018. (IKA) - „Nauèiti napustiti službu"naslov je motu proprija pape Franje, datiranoga 12. veljaèe,kojim se ureðuje odricanje, s navršenih 75 godina života, odneke crkvene službe koju – kako je istaknuo Papa aizvještava Radio Vatikan – treba smatrati sastavnim dijelomsamoga služenja, buduæi da zahtijeva novi oblikraspoloživosti.Papa u dokumentu istièe važnost pripreme za napuštanjeslužbe, lišavajuæi se želje za vlašæu i uvjerenja da smoprijeko potrebni, te suoèavajuæi se s tim trenutkom mirno i spouzdanjem, jer bi inaèe mogao biti bolan i sa sukobima.Molitva je ta u kojoj zapoèinje raspoznavanje novogarazdoblja života, koji trebaju, prema Papinim rijeèima, što jeviše moguæe obilježavati skromnost, poniznost, zagovornamolitva, vrijeme posveæeno èitanju i raspoloživosti zaobavljanje jednostavnih pastoralnih službi.Nastavak obavljanja vlastite dužnosti valja shvaæati u okviruopæega crkvenog dobra, i ne treba ga smatrati povlasticom,osobnom pobjedom, ili uslugom zbog eventualnih obvezaproizišlih iz prijateljstva ili bliskosti, a ni kao zahvalnost zauèinkovitost u pruženim uslugama. Ta papinska odluka nijeautomatski èin, nego èin upravljanja; stoga ukljuèuje vrlinurazboritosti koja æe, kroz odgovarajuæe rasuðivanje, pomoæidonijeti primjerenu odluku.Motu proprio upotpunjuje 2. èlanak dokumenta „Rescriptumex audentia" o odricanju biskupa i voditelja uredapapinskoga imenovanja, od 3. studenoga 2014. godine, kojikaže da odricanje od navedenih pastoralnih dužnosti postajevažeæe tek od trenutka kada je ga je prihvatila legitimnavlast, a papa Franjo njime odreðuje da su, kada navrše 75godina, dijecezanski i eparhijski biskupi, kao i koadjutori ipomoæni biskupi, te oni naslovni s posebnim pastoralnimzaduženjima, pozvani podnijeti ostavku svojemupastoralnom uredu. Isto vrijedi i za voditelje dikasterijaRimske kurije koji nisu kardinali, za više prelate Rimskekurije i biskupe koji obavljaju druge dužnosti u službi SveteStolice, te za papinske predstavnike. Oni, meðutim, nezavršavaju svoju službu ipso facto, odnosno samim timèinom.Papa Franjo odreðuje da ostavku valja prihvatiti i da sedužnost smatra produženom sve dok se odricatelja neobavijesti o prihvaæanju ostavke, ili o produženju dužnostina odreðeno ili neodreðeno vrijeme. Na taj se naèin mijenjakanon 189, paragraf 3 Zakonika kanonskoga prava, i kanon970, paragraf 1 Zakonika kanona Istoènih Crkvi, koji suodreðivali sljedeæe: „Odreknuæe koje traži prihvaæanje ostajebez ikakve snage, osim ako se prihvati u roku od tri mjeseca;ono pak koje ne traži prihvaæanje postiže uèinak kad gaprema pravnoj odredbi priopæi odricatelj".

Inozemne vijestiika

2121. veljaèe 2018. broj 8/2018

Kršæanski poglavari protiv nametanja poreza Crkvamau JeruzalemuJeruzalem, 16.2.2018. (IKA) – Kršæanski patrijarsi ipoglavari iz Jeruzalema objavili su 14. veljaèe izjavu u kojojistièu da je nametanje poreza Crkvama u suprotnosti spovijesnim stoljetnim odnosom Crkava i civilnih vlasti utome gradu. Civilne su vlasti uvijek priznavale i poštovaleveliki prinos kršæanskih Crkava koje ulažu milijune ugradnju škola, bolnica, domova za stare i nemoæne i drugihustanova u Svetoj zemlji. Uvoðenje poreza ugrozilo bi svetoznaèenje Jeruzalema i moguænost Crkava da provode svojeposlanje u Svetoj zemlji uime svojih zajednica i Crkve usvijetu, stoji u izjavi koju prenosi portal vaticannews.va a ukojoj se poziva gradske vlasti da osiguraju status quo kojimse ne ugrožava znaèaj Svetoga grada. Izjavu je potpisalo 13poglavara kršæanskih Crkava i zajednica koje su prisutne uJeruzalemu.

Vatikan: Predstavljen predsinodalni susret mladihSvi mladi pozvani su sudjelovati u Facebook grupi i izrazitisvoja razmišljanja, oèekivanja, želje i teškoæeVatikan, 16.2.2018. (IKA) - Tri stotine mladih iz cijelogasvijeta izabrano je za sudjelovanje u predsinodalnom susretuza XV. sinodu biskupa koja æe se održati u listopadu ovegodine, najavio je portal vaticannews. Mlade su, kako je nakonferenciji za medije 16. veljaèe objasnio generalni tajnikTajništva sinode kardinal Lorenzo Baldisseri, izabralebiskupske konferencije, redovnièke kongregacije i razlièitidikasteriji. Oni predstavljaju mlade iz razlièitih etnièkih skupina,vjerskih i životnih iskustava, meðu njima su i mladi koji subili žrtve trgovine ljudima. Susret koji æe se od 19. do 24.ožujka održati u Vatikanu ima za cilj izravno èuti one kojimaæe se Sinoda obraæati. Mišljenja mladih æe se predstaviti papiFranji 25. ožujka, a bit æe i ukljuèena u Intstrumentumlaboris koji æe koristiti sinodski oci. Radi se o susretu na kojemu æe mladi biti glavni akteri, rekaoje kardinal Baldisseri. Neæe se samo „govoriti o mladima",nego æe mladi biti ti koji æe „govoriti o sebi": svojimrjeènikom, svojim entuzijazmom i svojom osjetljivošæu.Sinoda nije samo „o mladima", nego „za mlade", pojasnio jekardinal. Društvene mreže su naèin na koji Tajništvo sinode biskupaželi èuti glas mladih. Više od 221 tisuæa odgovora mladih naon-line upitnik Svete Stolice veæ je stiglo. Svi mladi, nesamo katolici, pozvani su sada sudjelovati u grupama naFacebooku i izraziti, kako je to istaknuo papa Franjo, svojarazmišljanja, oèekivanja, želje i teškoæe. Grupa na Faceboku(www.facebook.com/synod2018) organizirana je na šestjezika (engleskom, španjolskom, francuskom, portugalskom,talijanskom i njemaèkom). Na konferenciji za medije sudjelovalo je i dvoje mladih.Filippo Passantino se osvrnuo na profile Sinode naFacebooku, Twitteru i Instagramu, rekavši da tim putemmladi nude svoje viðenje te im je omoguæena razmjenamišljenja s vršnjacima diljem svijeta. Stella MarilleneNishimwe, govoreæi na francuskome, pozvala je sve mladeda sudjeluju „u tome dragocjenom trenutku koji nam Crkvanudi kako bi se naš glas što dalje èuo".

.

Papa imenovao nove èlanove Papinskoga povjerenstva zazaštitu maloljetnikaVatikan, 17.2.2018. (IKA) - Papa Franjo imenovao je 9novih èlanova Papinskoga povjerenstva za zaštitumaloljetnika, meðu kojima je pet žena i èetiri muškarca:prof. Benyam Dawit Mezmur (Etiopija); sestra ArinaGonsalves, RJM (Indija); Neville Owen (Australija);Sinalelea Fe'ao (Kraljevina Tonga); prof. Myriam Wijlens(Nizozemska); prof. Ernesto Caffo (Italija); sestra JaneBertelsen, FMDM (UK); Teresa Kettelkamp (USA); NelsonGiovanelli Rosendo Dos Santos (Brazil), izvijestio je RadioVatikan.Zadaæa je povjerenstva, ustanovljenoga 22. ožujka 2014.godine, vlastoruènim dokumentom pape Franje, predlagatiPapi odgovarajuæe inicijative u svrhu zaštite maloljetnika iranjivih odraslih ljudi, kako bi se uèinilo sve moguæe da sezloèini koji su se dogodili, u Crkvi ne bi više nikadaponovili. Povjerenstvo ima savjetodavnu ulogu, u službi jeSvetoga Oca i sastavljena je od najviše 18 èlanova kojeimenuje Papa, i to na razdoblje od tri godine, koje je moguæeobnoviti.To je povjerenstvo znak Papine brige za žrtve zlostavljanja,a potvrda je te njegove brige stigla prošlih dana i izTiskovnoga ureda Svete Stolice, kada je njegov ravnatelj,odgovarajuæi na pitanja novinara kazao da se Sveti Otac višeputa mjeseèno susreæe sa žrtvama seksualnoga zlostavljanja.Sluša ih i nastoji im pomoæi u iscjeljivanju dubokih ranakoje je prouzroèilo podneseno zlostavljanje, objasnio jeravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice.To je èin ljubavi i blizine koji bismo svi trebali uèiniti,komentirao je don Fortunato Di Noto, utemeljitelj udruge'Meter', koja se oduvijek zauzima u borbi protiv pedofilije.Rane nad koje se Papa saginje dugo traju i teško zacjeljuju,napomenuo je don Fortunato. Papa Franjo èini proroèki èin,kao pastir. I svaki bi ga biskup trebao oponašati, pokazujuæitako da postoji Crkva-majka koja je sposobna dati znak kojinadilazi licemjerje koje okružuje tu sramotnu pojavu, rekaoje don Fortunato.Papin bi zagrljaj sa žrtvama trebao biti poticaj svakomèovjeku da se zauzme u suzbijanju tog zla ovoga stoljeæa. Nesamo molitvom i prihvatom, nego se valja zauzeti iupozoravanjem na to, mišljenje je don Fortunata koji jepritom pozvao na okupljanje 6. svibnja na Trgu SvetogaPetra, povodom 22. dana djece žrtava nasilja i iskorištavanja.Prema najnovijim statistièkim podacima, najviše sezlostavljanja djece dogaða u obitelji. Don Di Noto ne istièetu èinjenicu kako bi odvratio pozornost s odgovornostiCrkve u više sluèajeva u svijetu, nego kako bi potvrdioapsolutno naèelo. Odmah moramo reæi, kazao je, da jenepodnošljivo da neki sveæenik zlostavlja dijete, tu nemanikakve dvojbe. Ali bilo koji èovjek ne bi si smio dopustitida naškodi djetetu. Nije samo obitelj u središtu tihdramatiènih dogaðaja, nego cijeli problem komplicira ipedofilski kriminal, organizacije koje su u tim malim,krhkim i nedužnim djeèjim tijelima nanjušile milijardskibiznis, plodonosniji od droge. Milijuni su djece tuobuhvaæeni, upozorio je don Fortunato.Imamo stoga biti pozorni i ne pasti u pogrešno shvaæanje, teCrkvu smatrati multinacionalnom kompanijom sveæenikapedofila. Problem je opæi i valja se s njim suoèiti konkretnimakcijama koje ukljuèuju države koje još nisu daleodgovarajuæe odgovore. Crkva je jedna od rijetkih subjekatakoja je primijenila djelotvorna sredstva. Premda, još uvijekima i sjena, kao što uvijek govori papa Franjo, napomenuo jedon Fortunato Di Noto u razgovoru za Radio Vatikan.

Inozemne vijesti ika

22 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

Pavao VI. æe ove godine biti proglašen svetimVatikan, 17.2.2018. (IKA) - Pavao VI. æe do kraja ovegodine biti proglašen svetim, rekao je papa Franjo rimskimžupnicima s kojima se susreo 15. veljaèe, u govoru koji je17. veljaèe objavio Tiskovni ured Svete Stolice. Meðuzanimljivim Papinim odgovorima poseban su dojam ostavilenjegove rijeèi o kanonizaciji Pavla VI., istièe Radio Vatikan.Dva su rimska biskupa - iz nedavne prošlosti - veæ sveti –rekao je Papa govoreæi o sv. Ivanu XXIII. i sv. Ivanu PavluII. te dodao – Pavao VI. æe biti svet ove godine. Postupak zabeatifikaciju Ivana Pavla I. je u tijeku, otvoren je,napomenuo je papa Franjo, a onda se našalio te kazao: ABenedikt i ja smo na listi èekanja; molite za nas!U propovijedi na beatifikaciji Pavla VI., 19. listopada 2014.godine, papa Franjo ga je nazvao 'velikim papom' i'neumornim apostolom', hrabrim u svojemu poniznom iproroèkom svjedoèanstvu ljubavi prema Kristu i njegovojCrkvi. Dok se ocrtavalo sekularizirano i nesklono društvo,kazao je, znao je dalekovidnom mudrošæu, katkada potpunosam, držati kormilo Petrove laðe ne gubeæi nikada radost ipouzdanje u Gospodina. Pavao VI. doista je znao dati Boguono što je Božje, posveæujuæi cijeli svoj život svetoj,sveèanoj i vrlo teškoj obvezi: da nastavi u vremenu i nazemlji Kristovo poslanje, voleæi Crkvu i vodeæi ju kako bibila istodobno nježna majka svih ljudi i djeliteljica spasenja,istaknuo je papa Franjo.

Crkva u Togu poziva na molitvu i zauzima se za politièkidijalogVatikan, 19.2.2018. (IKA) - Nakon šest mjeseci politièkekrize u zapadnoafrièkoj državi Togo 19. veljaèe ponovno jeotvoren dijalog izmeðu predstavnika vlasti i 14 oporbenihstranaka. Glavni zahtjev oporbe je vraæanje na snagu Ustavaiz 1992. prema kojemu jedna osoba može obnašati dužnostpredsjednika države samo u dva mandata. Na taj naèinoporba želi svrgnuti s vlasti predsjednika FaureaGnassingbea koji je ovu dužnost preuzeo uz pomoæ vojske2005. godine, nakon smrti njegova oca koji je prije togavladao punih 37 godina. Uslijedili su prosvjedi protivGnassingbea koji su ugušeni silom pri èemu je ubijeno višestotina ljudi, a bez obzira na sve potrese u togoanskomdruštvu, Gnassingbe se održao na vlasti i trenutaèno obnašatreæi predsjednièki mandat. Meðutim, u posljednje vrijemeoporba je znatno ojaèala i organizirala mirne prosvjedediljem zemlje pa i u inozemstvu u kojima je glavni zahtjevuvijek bio povratak na Ustav iz 1992. Ni ti prosvjedi nisuprošli bez žrtava, no vlast je ipak pristala na dijalog,izvijestio je Radio Vatikan. Zahtjevima za povratkom Ustavu iz 1992. pridružila se iKatolièka Crkva u Togu. Mons. Philippe Fanoko Kpodzro,umirovljeni nadbiskup Lomea, odluèno je zatražio „potpunovraæanje na snagu Ustava iz 1992. sa svim njegovimpravnim implikacijama i dopunama koje su nužne. A toznaèi da naš predsjednik mora odraditi svoj trenutaènimandat dostojanstveno do kraja te prihvatiti da se više neæekandidirati na izborima 2020., što æe mu svakako služiti naèast", izjavio je novinarima mons. Kpodzro. Togoanskabiskupska konferencija takoðer je dala svoj doprinosotvaranju dijaloga izjavom koju je potpisao njezinpredsjednik mons. Benoit Alowonu. Na Pepelnicu mons.Alowonu Togoance je pozvao na tjedan „snažne molitve zazemlju koja, veæ nekoliko mjeseci, prolazi kroz dubokudruštveno-politièku krizu". Biskup Kpalimea zatražio je odvjernika da se okrenu Bogu i usrdno mole od njega „dasudionike najavljenog dijaloga prosvijetli i obasja mudrošæukako bi se došlo do stvarnog razrješenja krize".

Kina: Prošle godine bilo je gotovo 50 tisuæa krštenjaVatikan, 20.2.2018. (IKA) - U Kini je prošle godine kršteno48.556 osoba, objavilo je uoèi kineske nove godine „Vjerskokulturno društvo" koje navodi da podaci nisu potpuni zbognedostatka informacija o katolièkim zajednicama koje žive uudaljenim ruralnim podruèjima. Prema podacima koje prenosi agencija Fides, pokrajina HeBei, tradicionalno uporište kineskih katolika, ponovno je naprvom mjestu s 11.899 krštenih. Unutar nje župa Xing Taiimala je 3645 krštenih, a biskupija Han Dan više od 3 tisuæe.U dalekoj kineskoj provinciji Hai Nan bilo je 38novokrštenika.Na podruèju na kojem živi veliki broj muslimanskogstanovništva, kao što je pokrajina s neovisnom upravom XinJiang u zapadnoj Kini, bilo je 66 krštenja, dok je 128krštenih iz pokrajine Ning Xia i 54 u Qing Hai. I malakatolièka zajednica na Tibetu imala je 11 krštenja. UPekinškoj biskupiji kršteno je 1099 osoba.Evangelizacija je u Kini dug i težak put kojim treba iæi.Istodobno, objavljene statistike predstavljaju poziv i poticaj,jer zajednice moraju ojaèati svoju vjeru i uvijek iæi naprijedsvojim putom prema Kristu, istièe se u izvještaju „Vjerskogakulturnoga društva" koje poziva da se èuvaju župne statistikejer se tako svjedoèi o živosti Crkve u Kini.

Francuska: Crkva se ukljuèuje u raspravu o bioeticiPariz, 20.2.2018. (IKA) - U Francuskoj je sredinom sijeènjazapoèela široka javna rasprava o bioetièkim pitanjima kojaæe trajati do 7. srpnja. U tom razdoblju diljem zemlje održatæe se šezdesetak javnih tribina s ciljem da se Vladi pomogneu donošenju odluka o etièkim pitanjima i reviziji važeæegzakona o bioetici. U raspravu se ukljuèila i Katolièka Crkva,a biskupi su 16. veljaèe objavili upute za promišljanje odesetak tema koje smatraju presudnim za buduænostèovjeèanstva: od genske terapije do umjetne inteligencije,darivanja organa, prenatalne dijagnostike i eutanazije. Meðuautorima tih uputa je i o. Brice de Malherb, jedan odravnatelja odjela biomedicinske etike na College Saint-Bernard u Parizu koji je u razgovoru za Radio Vatikanistaknuo da zadiranje tehnologije u èovjekovu prirodu nosiveliki rizik od komercijalizacije ljudskoga tijela.

Veliki uspjeh austrijske humanitarne udrugeMIVA Austrija ostvarila je 342 projekta s 1728 prijevoznihsredstavaLinz, 20.2.2018. (IKA) – Prošla, 2017. godina bila jenajuspješnija u 68-godišnjoj povijesti katolièke humanitarneudruge MIVA Austrija. Prema podacima te udruge zanabavu prijevoznih sredstava crkvenim službenicima usiromašnim zemljama, protekle je godine prikupljeno 5,3milijuna eura. Od toga je dvije treæine sredstava uplaæenoizravno MIVI a 1,7 milijuna eura prikupljeno je akcijiPjevaèa Betlehemske zvijezde. Projekti koje podupire MIVA vezani su uz financiranje inabavu prijevoznih sredstava sveæenicima i misionarima kaoi za prijevoz medicinske pomoæi u misijskim i nerazvijenimzemljama svijeta. Prošle godine ostvareno je, kako jeizvijestio Kathpress, 342 projekta s 1728 prijevoznihsredstava. Radilo se o tisuæu bicikala, 260 osobnihautomobila, stotinu motora i mopeda, 251 muli, èetiritraktora, tri èamca i 24 invalidska kolica.

Inozemne vijestiika

2321. veljaèe 2018. broj 8/2018

Prilog dokumenti

„Istina æe vas osloboditi" (Iv 8, 32). Fake news inovinarstvo miraPoruka pape Franje za 52. svjetski dan sredstava društvenekomunikacijeDraga braæo i sestre, komunikacija je dio Božjeg nauma sèovjekom i osnovni naèin na koji doživljavamo zajedništvo.Èovjek, stvoren na sliku i priliku svoga Stvoritelja, možeizraziti i dijeliti sve što je istinito, dobro i lijepo. Kadar jeopisati svoja iskustva i svijet koji ga okružuje, i tako stvaratipovijesno sjeæanje i razumjeti zbivanja. Ali ako èovjekslijedi vlastitu oholost i sebiènost, tada može i svojusposobnost komunikacije koristiti na krivi naèin kao što sevidi od samih poèetaka iz biblijskih izvješæa o Kajinu iAbelu i Babilonskoj kuli (usp. Post 4, 4-16; 11, 1-9).Iskrivljivanje istine tipièni je znak toga izoblièavanja, kakona pojedinaènoj razini tako i na razini zajednice. Naprotiv,kad smo vjerni Božjem planu, komunikacija postajedjelotvoran izraz našeg odgovornog traganja za istinom inašeg stremljenja dobru.

U današnjem svijetu sve brže komunikacije i digitalnihsustava, svjedoci smo širenja onoga što se naziva „lažnevijesti", takozvane fake news. To nas poziva na razmišljanjei zato sam odluèio u ovoj poruci vratiti se temi istine o èemusu veæ više puta govorili moji predšasnici poèevši od papePavla VI. (usp. Poruka iz 1972. godine: „Društvenekomunikacije u službi istine"). Na taj naèin želim datidoprinos zajednièkom nastojanju oko sprjeèavanja širenjalažnih vijesti i ponovnom otkrivanju dostojanstvanovinarskog zanimanja i osobne odgovornosti novinara upriopæivanju istine.

1. Što je to lažno u „lažnim vijestima"

Fake news je izraz o kojem se mnogo raspravlja i govori.Opæenito se odnosi na širenje dezinformacija puteminterneta ili tradicionalnih medija. Pod tim se izrazom daklemisli na lažne informacije, utemeljene na nepostojeæim iliiskrivljenim èinjenicama a koje imaju za cilj zavaravanje ièak manipuliranje èitateljima. Širenjem lažnih vijesti možese težiti postizanju odreðenih ciljeva, vršenju utjecaja napolitièke odluke i pogodovanju gospodarskim interesima.

Uèinkovitost lažnih vijesti prvenstveno se ogleda u njihovojsposobnosti oponašanja stvarnih vijesti, to jest njihovojsposobnosti da izgledaju uvjerljive. Kao drugo, ove lažne, aliuvjerljive vijesti su zavodljive, u smislu da su kadre privuæipažnju onih kojima su namijenjene, pribjegavajuæistereotipima i predrasudama raširenim u društvu iiskorištavajuæi emocije koje se mogu lako i brzo pobuditipoput tjeskobe, prezira, ljutnje i frustracije. U širenju takvihlažnih vijesti èesto se pribjegava manipulativnom korištenjudruštvenih mreža i naèina na koji one funkcioniraju. Tako sesadržaji, iako neutemeljeni, mogu brzo proširiti da se injihovim službenim opovrgavanjem teško više uspijevapopraviti nanesenu štetu.

Fake news je teško razotkriti i iskorijeniti meðu ostalim izato što se interakcija meðu mnoštvom osoba odvija uhomogenim digitalnim okruženjima u koja ne prodirurazlièiti pogledi i mišljenja. Plod te logike dezinformacija jeizostanak zdrave poredbe s drugim izvorima informacija štobi moglo dovesti do pozitivnog sraza s predrasudama i

otvoriti konstruktivan dijalog; namjesto toga javlja seopasnost da se osobe pretvori u nenamjerne sudionike uširenju pristranih i neutemeljenih ideja. Tragedijadezinformiranja je u tome da se diskreditira drugoga kojegase predstavlja kao neprijatelja do te mjere da ga sedemonizira što može imati za posljedicu raspirivanje sukoba.Lažne vijesti ukazuju tako na prisutnost nesnošljivih i odvišeosjetljivih stavova i vode jedino prema širenju arogancije imržnje. To je konaèni ishod neistine.

2. Kako ih prepoznati?

Nitko se od nas ne može smatrati osloboðenim dužnostisuprotstavljanja tim lažima. To nije lak zadatak, jer se uširenju dezinformacija èesto namjerno pribjegava uvijenomgovoru i retorici koja suptilno dovodi u zabludu, a katkad sekoriste i sofisticirani psihološki mehanizmi. Hvalevrijednesu stoga odgojne inicijative i obrazovni programi koji imajuza cilj pomoæi osobama da tumaèe i vrednuju informacijekoje pružaju mediji i pouèavaju ih da ne budu nesvjesniširitelji dezinformacija, nego protagonisti razotkrivanja laži.Hvalevrijedne su takoðer one institucionalne i zakonskeinicijative koje su usmjerene na razvijanje propisa zasuzbijanje tog fenomena, kao i inicijative koje poduzimajutehnološke i medijske tvrtke s ciljem definiranja novihkriterija za provjeru osobnih identiteta koji se skrivaju izamilijuna digitalnih profila.

No, sprjeèavanje i prepoznavanje mehanizamadezinformacije zahtijeva takoðer duboki i pažljivi procesrazluèivanja. Moramo razotkriti ono što bi se moglo nazvati„zmijskim taktikama" koje koriste oni koji se prerušavajukako bi mogli udariti u bilo koje vrijeme i na bilo kojemumjestu. To je bila strategija kojoj je pribjegla „lukava zmija"o kojoj se govori u Knjizi Postanka, koja je, u poèecimaèovjeèanstva, bila tvorcem prve „fake news" (usp. Post 3, 1-15), a što je dovelo do tragiènih posljedica grijeha, poèevšiod prvoga bratoubojstva (usp. Post 4) i bezbrojnih drugihvrsta zala poèinjenih protiv Boga, bližnjega, društva istvorova. Strategija ovog vještog „oca laži" (Iv 8, 44) upravoje prikrivanje, podli i opasni oblik zavoðenja koji probija putdo èovjekova srca lažnim i privlaènim argumentima.

U izvješæu o istoènome grijehu napasnik se približava ženipretvarajuæi se da joj je prijatelj, da se zanima za njezinodobro i poèinje svoj govor tvrdnjom koja je samo djelomiceistinita: „Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednogdrveta u vrtu?" (Post 3, 1). Bog, zapravo, nikada nije rekaoAdamu da ne jede ni s jednog drveta, veæ samo s jednogstabla: „sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo!" (Post 2,17). Žena je, istina, u svome odgovoru ispravila zmiju, ali je„zagrizla" na njezinu provokaciju: „Samo za plod stabla štoje nasred vrta rekao je Bog: 'Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj,da ne umrete!'" (Post 3, 3). Njezin je odgovor formuliran ulegalistièkom i negativnom smislu: nakon što je povjerovalavaralici i dopustila da bude uvedena u njezinu verzijuèinjenica, žena podliježe zavoðenju. Tako najprije posveæujepažnju njezinu uvjeravanju: „Ne, neæete umrijeti!" (r. 4).

Napasnikova „dekonstrukcija", zatim, poprima privid istine:„Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvoritæe vam se oèi, i vi æete biti kao bogovi koji razluèuju dobro izlo" (r. 5). Božja oèinska preporuka, koja je bila za njihovo

Prilog dokumenti ika

24 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

dobro, osporavana je privlaènim zavoðenjem neprijatelja:„Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oèi zamamljivo, aza mudrost poželjno" (r. 6). Taj nam biblijski prikaz otkrivadakle bitnu èinjenicu za naše razmišljanje: ne postojebezopasne dezinformacije. Štoviše, vjerovati u laži možeimati kobne posljedice. Èak i blago iskrivljavanje istinemože imati opasne uèinke.

U tome je ukljuèena naša pohlepa. Fake news èesto postajuviralne, šire se naime tako brzo da ih je teško zaustaviti, nezbog logike dijeljenja koja karakterizira društvene medije,veæ zato što oni koji ih šire igraju na kartu nezasitne pohlepekoju je lako pobuditi kod èovjeka. Sami ekonomski ioportunistièki razlozi za širenje dezinformacije ukorijenjenisu u žeði za moæi, želji za posjedovanjem i uživanjem, štonas u konaènici èini žrtvama još tragiènije prevare:prijevarnoj moæi zla koje ide od jedne laži do druge kako binam otelo slobodu srca. Zato pouèiti istini znaèi pouèavatiljude kako razluèiti, procijeniti i razumjeti naše najdublježelje i sklonosti, da ne bismo izgubili iz vida što je dobropodliježuæi svakoj napasti.

3. „Istina æe vas osloboditi" (Iv 8, 32)

Stalno trovanje lažima završava potamnjivanjem našegunutarnjeg života. Dostojevski je mudro primijetio: „Onaj,koji sam sebi laže i sluša vlastitu laž svoju, dotjerat æe dotleda neæe više poznati nikakve istine ni u sebi, ni oko sebe,nego æe, dosljedno, prestati poštovati i sebe i druge. A neštujuæi nikoga, prestajete ljubiti, a da bi se bez ljubavizabavio i razonodio, odaje se strastima i grubim slastima, tepostaje prava životinja u svojim porocima, a sve zato, jerneprestano laže i drugima i samom sebi" (Braæa Karamazov,II, 2).

Kako se dakle obraniti? Najradikalniji protulijek za „viruslaži" je èišæenje istinom. U kršæanskom shvaæanju, istina nijesamo pojmovna stvarnost koja se tièe suda o stvarima, kojese definira kao istinite ili lažne. Istina nije samo iznošenje navidjelo stvari koje su skrivene, „otkrivajuæi stvarnost", na štoupuæuje drevni grèki pojam aletheia (koji dolazi od a-lethes,„neskriven"). Istina ima veze s èitavim našim životom. UBibliji ukljuèuje znaèenja kao što su podrška, postojanost ipovjerenje, kako što se vidi iz korijena 'aman, od kojegdolazi takoðer naš liturgijski izraz Amen. Istina je nešto našto se možeš osloniti da ne padneš. U ovom relacijskomsmislu, jedini uistinu pouzdan i vrijedan povjerenja – onaj nakoga možemo raèunati – odnosno „istiniti", je živi Bog. Isuskaže: „Ja sam… Istina" (Iv 14, 6). Èovjek, dakle, otkrivaistinu i iznova otkriva istinu kada je doživljava u sebi samomkao vjernost i pouzdanost Onoga koji ga ljubi. Jedino tomože osloboditi èovjeka: „Istina æe vas osloboditi" (Iv 8, 32).

Osloboðenje od laži i traženje odnosa: to su dva neizostavnasastojka da bi naše rijeèi i djela bili istiniti, vjerodostojni ipouzdani. Da bismo prepoznali istinu trebamo razluèiti svešto potièe zajedništvo i promièe dobrotu od svega onoga štoteži izoliranju, razdvajanju i suprotstavljanju. Istina se,prema tome, ne dohvaæa kad se nameæe izvana kao neštoneosobno, nego jedino kad proistjeèe iz slobodnog odnosameðu osobama, iz meðusobnog slušanja. K tome, istinu senikada ne prestaje tražiti jer se laž uvijek može ušuljati, pa ionda kad tvrdimo stvari koje su istinite. Besprijekorniargument može se, naime, temeljiti na neospornimèinjenicama, ali ako se koristi zato da se povrijedi drugoga ida se tu osobu diskreditira u oèima drugih, koliko godizgledao ispravno, nije istinit. Istinitu izjavu možemo

prepoznati po njezinim plodovima: potièe li svaðu, raspirujeli podjele, širi li rezignaciju, ili, pak, promièe informirano izrelo promišljanje koje vodi prema konstruktivnom dijalogui plodonosnim rezultatima.

4. Istina je prava novost

Osobe, a ne strategije najbolji su protulijek za laži. Osobekoje su osloboðene od pohlepe, koje su spremne slušati ikoje se trude stupiti u iskreni dijalog da bi na svjetlo danaizašla istina; osobe koje privlaèi dobrota i koje se odgovornosluže rijeèima. Ako je odgovornost odgovor na širenje lažnihvijesti, tada je velika odgovornost na onima èiji je zadatakpružati informacije, a to su novinari, èuvari vijesti. Udanašnjem svijetu njihov posao nije samo zanat, veæ pravo iistinsko poslanje. Oni imaju zadatak, u vrtlogu vijesti i silnojpomami za senzacionalnim vijestima, sjetiti se kako usredištu vijesti nije brzina njezinog objavljivanja niti njezinutjecaj na publiku, nego osobe. Informirati druge znaèioblikovati ih, to znaèi biti u doticaju s ljudskim životima.Zato su jamèenje toènosti izvora i èuvanje komunikacijestvarna sredstva u promicanju dobra, stvaranju povjerenja iotvaranju puta prema zajedništvu i miru.

Želim, dakle, pozvati sve na promicanje novinarstva mira.Pod time ne mislim na sladunjavu vrstu novinarstva kojenijeèe postojanje ozbiljnih problema i ima prizvuksentimentalizma. Naprotiv, pritom mislim na novinarstvokoje je istinito i protivi se lažima, dojmljivim sloganima isenzacionalnim naslovima; na novinarstvo koje su stvorililjudi za ljude, koje je u službi svih ljudi, posebno onih – aoni èine veæinu u našem svijetu – koji nemaju glasa; nanovinarstvo koje je manje usredotoèeno na izvanrednevijesti, koje je zaokupljeno traženjem stvarnih uzrokasukoba, kako bi potaknulo dublje razumijevanje i pridonijelonjihovu rješavanju pokretanjem blagotvornih procesa; nanovinarstvo koje se stalno zalaže za to da upuæuje premarješenjima koja predstavljaju alternativu eskalaciji vike iverbalnog nasilja.

U tome smislu, nadahnjujuæi se na jednoj franjevaèkojmolitvi, mogli bismo se ovako obratiti Istini u osobi:

Gospodine, uèini nas oruðima svoga mira. Daj nam daprepoznamo zlo koje je prikriveno u komunikaciji koja neizgraðuje zajedništvo. Pomozi nam da uklonimo otrov iznaših prosudbi. Pomozi nam da govorimo o drugima kaonašoj braæi i sestrama. Ti si vjeran i vrijedan povjerenja; dajda naše rijeèi budu sjeme dobra za svijet: gdje je buka, danauèimo slušati; gdje je konfuzija, da nadahnjujemo sklad;gdje je nejasnoæa, da donosimo jasnoæu; gdje je iskljuèivost,da donosimo solidarnost; gdje je senzacionalizam, dakoristimo trezvenost; gdje je površnost, da postavljamoprava pitanja; gdje je predrasuda, da pobuðujemo povjerenje;gdje je neprijateljstvo, da donosimo poštovanje; gdje je laž,da donosimo istinu.Amen.

Iz Vatikana, 24. sijeènja 2018., spomendan sv. FranjeSaleškoga

.

Prilog dokumentiika

2521. veljaèe 2018. broj 8/2018

Misa – ispovijest vjere i sveopæa molitvaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 14. veljaèe2018.Draga braæo i sestre, dobar dan!Dobar dan iako je vrijeme pomalo ružno. Ali ako je u duširadost dan je uvijek dobar. Dakle, dobar vam dan! Danas susudionici audijencije podijeljeni u dvije skupine: malaskupina bolesnika je, zbog vremena, u dvorani a mi smoovdje. Ali mi vidimo njih i oni vide nas na velikom zaslonu.Pozdravimo ih pljeskom.

Nastavljamo kateheze o misi. Èemu odgovara slušanjebiblijskih rijeèi, koje imaju svoje produžetak u homiliji?Odgovara jednom pravu: duhovnom pravu Božjeg naroda daprimi obilno blago Božje rijeèi (usp. Lekcionar, Prethodnenapomene, 45). Svaki od nas kad ide na misu ima pravoprimiti u izobilju Božju rijeè dobro proèitanu, dobroizgovorenu i zatim dobro protumaèenu u homiliji. To jepravo! A kada Božja rijeè nije dobro proèitana, kada jeðakon, sveæenik ili biskup ne propovijedaju sa žaromvjernicima se uskraæuje jedno pravo. Mi imamo pravo slušatiBožju rijeè. Gospodinova je rijeè upuæena svima, pastirima ivjernicima. On kuca na srce onih koji sudjeluju na misi, kucana srce svakog pojedinog u njegovu životnom stanju, dobi iprilikama. Gospodin tješi, poziva, pobuðuje klice novog ipomirenog života. I to po svojoj rijeèi. Njegova rijeè kuca nasrce i mijenja srca!

Stoga nakon homilije vrijeme šutnje omoguæuje da se u duši„slegne" primljeno sjeme, kako bi se rodile odluke zaprianjanjem uz ono što je Duh nadahnuo svakom pojedincu.Šutnja nakon homilije. To treba biti dobra šutnja i svaki odnas mora razmišljati o onome što je slušao.

Kako se misa nastavlja dalje nakon te šutnje? Osobniodgovor vjere se ukljuèuje u ispovijest vjere Crkve izraženeu Vjerovanju. Svi molimo Vjerovanje na misi. Kada ga molièitava okupljena zajednica vjernika simbol vjere oèitujezajednièki odgovor na onu Božju rijeè što smo je zajednoslušali (usp. Katekizam Katolièke Crkve, 185-197). Postojiživa veza izmeðu slušanja i vjere. Oni su povezani. Ona –vjera –, naime, nije plod ljudske mašte veæ, kao što podsjeæasveti Pavao, „vjera po poruci, a poruka rijeèju Kristovom"(Rim 10, 17). Vjera se, dakle, hrani slušanjem i vodi premaSakramentu. Tako moljenje Vjerovanja pomaže da okupljenizbor vjernika „dozove u pamet i ispovjedi velika otajstvavjere prije negoli zapoène njihovo slavljenje u euharistiji"(Opæa uredba Rimskog misala, 67).Simbol vjere združuje euharistiju s krštenjem, primljenim „uime Oca i Sina i Duha Svetoga" i doziva nam u pamet da jesakramente moguæe razumjeti u svjetlu vjere Crkve.

Odgovor na Božju rijeè prihvaæenu vjerom izražava se zatimu zajednièkoj molitvi, nazvanoj sveopæa molitva, jerobuhvaæa potrebe Crkve i svijeta (usp. OURM 69-71;Lekcionar, Prethodne napomene, 30-31). Naziva se još imolitva vjernika.

Oci Drugog vatikanskog koncila odluèili su ponovno uvestitu molitvu nakon evanðelja i homilije, osobito u nedjelje i nazapovijedane blagdane, da „se uz sudjelovanje naroda iznesuprošnje za svetu Crkvu, za one koji po ovlaštenju namaupravljaju, za one koje tište razne nevolje te za sve ljude i zaspasenje svega svijeta" (konst. Sacrosanctum concilium, 53;usp. 1 Tim 2, 1-2). Stoga, pod vodstvom sveæenika kojiuvodi i zakljuèuje, „narod…, vršeæi službu svoga krsnogasveæeništva, Bogu prinosi molitve za spas svih ljudi"

(OURM, 69). A nakon pojedinih prošnji, koje èita ðakon ilièitaè, èitav okupljeni narod pridružuje svoj glas zazivajuæi:„Gospodine, usliši nas".

Spominjemo se, naime, onoga što nam je rekao GospodinIsus: „Ako ostanete u meni i rijeèi moje ostanu u vama, štogod hoæete, ištite i bit æe vam" (Iv 15, 7). „Ali mi to nevjerujemo, jer nam je vjera slaba". Ali kad bismo imali vjere– kaže Isus – poput zrna gorušièina, sve bismo primili. „Štogod hoæete, ištite i bit æe vam". I u toj sveopæoj molitvinakon ispovijesti vjere molimo Gospodina najsnažnije stvarina misi, stvari koje trebamo, ono što želimo. „I bit æe vam";na ovaj ili onaj naèin ali „bit æe vam". „Sve je moguæeonome koji vjeruje", rekao je Gospodin. Što je odgovorioonaj èovjek kojemu je Gospodin upravio te rijeèi – sve jemoguæe onome koji vjeruje? Rekao je: „Vjerujem! Pomozimojoj nevjeri!" I mi možemo reæi: „Vjerujem Gospodine!Pomozi našoj nevjeri!" Zahtjevi nadahnuti logikom svijeta,naprotiv, ne uspijevaju se vinuti k Nebu, jednako kao štoostaju neuslišane i autoreferencijalne molitve (usp. Jak 4, 2-3). Nakane na koje je vjernièki narod pozvan moliti morajuizražavati konkretne potrebe crkvene zajednice i svijeta,izbjegavajuæi ustaljene i uskogrudne obrasce. „Sveopæa"molitva, koja zakljuèuje liturgiju rijeèi, potièe nas dausvojimo Božji pogled, koji se brine za svu svoju djecu.

Korizma je vrijeme pokore a ne žalostiPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 18.veljaèe 2018.Draga braæo i sestre, dobar dan!Na Prvu korizmenu nedjelju Evanðelje nam doziva u pametteme napasti, obraæenja i Radosne vijesti. Evanðelist Markozapisao je: „I odmah ga Duh nagna u pustinju. I bijaše upustinji èetrdeset dana, gdje ga je iskušavao Sotona" (Mk 1,12-13). Isus odlazi u pustinju da bi se pripremio za svojeposlanje u svijetu. Nije mu potrebno obraæenje, ali kaoèovjek mora proæi kroz tu kušnju, kako zbog sebe samog dabi poslušao volju Oèevu, tako radi nas da bi nam dao milostpobjede nad napastima. Ta se priprema sastoji u borbi protivzlog duha, odnosno protiv ðavla. Za nas je takoðer korizmavrijeme „jaèanja borbenoga duha", duhovne borbe. Pozvanismo suoèiti se molitvom sa zloduhom da bismo bilisposobni, uz pomoæ Božju, pobijediti ga u svojemsvakidašnjem životu. Zlo je nažalost, kao što znamo, nadjelu u našem životu i oko nas; tamo gdje se dogaða nasilje,odbacivanje drugih, zatvaranje prema drugima, ratovi inepravde. Sve su to djela zlog duha i zla.

Odmah nakon napastî u pustinji, Isus poèinje propovijedatievanðelje, to jest Radosnu vijest, to je druga rijeè. Prva jebila „napast", druga je „Radosna vijest". I ta Radosna vijesttraži od èovjeka obraæenje i vjeru. On naviješta: „Ispunilo sevrijeme, približilo se kraljevstvo Božje", a zatim upuæujepoziv: „Obratite se i vjerujte evanðelju", a to znaèi: vjerujteRadosnoj vijesti da je kraljevstvo Božje blizu. U našemživotu uvijek nam treba obraæenje – iz dana u dan! – i Crkvanas uèi moliti za to. Naime, nikada nismo dovoljnousmjereni prema Bogu, i Njemu moramo neprestanousmjeravati svoje misli i srce. Da bismo to èinili trebamoimati hrabrosti odbacivati sve ono što nas odvraæa odIsusova puta; lažne vrijednosti koje nas obmanjuju privlaèeæina podmukao naèin našu sebiènost. Mi se, naprotiv, moramouzdati u Gospodina, u njegovu dobrotu i njegov naumljubavi koji ima sa svakim od nas. Korizma je vrijemepokore, ali nije žalosno vrijeme! To je radosna i ozbiljnaobaveza da se oslobodimo svoje sebiènosti, svojeg starog

Prilog dokumenti ika

26 21. veljaèe 2018. broj 8/2018

èovjeka, i da se obnovimo po milosti svojeg krštenja.

Samo Bog nam može dati istinsku sreæu: beskorisno je gubitisvoje vrijeme tražeæi je negdje drugdje, u bogatstvu,užicima, moæi, karijeri… Kraljevstvo je Božje ostvarenjesvih naših želja, zato jer je, u isto vrijeme, spasenje èovjeka islava Božja. Na ovu Prvu korizmenu nedjelju pozvani smopažljivo slušati i prihvatiti Isusov poziv da se obratimo ivjerujemo evanðelju. Potaknuti smo da zauzeto otpoèeti putprema Uskrsu, kako bismo mogli sve više primati milostBoga koji želi preobraziti svijet u kraljevstvo pravde, mira ibratstva.

Neka nam Presveta Djevica Marija pomogne živjeti korizmuu vjernosti Božjoj rijeèi i u neprestanoj molitvi, kao što jeIsus èinio u pustinji. To nije nemoguæe! Trebamo živjeti svojsvagdašnji život sa željom prihvaæanja ljubavi koja dolazi odBoga i koja želi preobraziti naš život i cijeli svijet.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, za mjesec dana, od 19. do 24. ožujka,oko 300 mladih iz cijelog svijeta doæi æe u Rim na pripremnisastanak za listopadsku sinodu. Meðutim, jako bih želio dasvi mladi mogu biti sudionici te pripreme. Stoga æe oni moæisudjelovati putem interneta, preko jeziènih skupina koje æevoditi drugi mladi. Doprinos „internet grupa" ujedinit æe se sonim koji æe dati mladi okupljeni u Rimu. Dragi mladi, sveobavijesti možete naæi na mrežnoj stranici TajništvaBiskupske sinode. Hvala vam na vašem doprinosuzajednièkom hodu![…]Na poèetku korizme koja je – kao što sam rekao – putobraæenja i borbe protiv zla, želim se posebno obratitizatvorenicima: draga braæo i sestre koji ste u zatvoru,ohrabrujem svakoga od vas da živite korizmeno vrijeme kaopriliku za pomirenje i obnovu svojega života, podmilosrdnim Gospodinovim pogledom. On se nikada neumara opraštati.Molim sve vas da se u svojim molitvama sjetite mene isuradnika iz Rimske kurije koji veèeras zapoèinjemojednotjedne duhovne vježbe.Žalim vam ugodnu nedjelju! Dobar tek i doviðenja!

Prilog dokumentiika

2721. veljaèe 2018. broj 8/2018

Prilog prikazi

Nova knjiga preè. dr. Slavka Zeca: Blagi sudac GospodinIsusAutor daje znanstveno-struèni komentar motuproprija papeFranjePapa Franjo 8. rujna 2015. godine, na blagdan RoðenjaBlažene Djevice Marije, proglasio je dva motuproprijakojima je reformirao kanonski postupak za parniceproglašenja ništavosti ženidbe. Motuproprijem Mitis IudexDominus Iesus – Blagi sudac Gospodin Isus uèinjena jereforma Zakonika kanonskog prava koji vrijedi za vjernikelatinskog obreda, a motuproprijem Mitis et misericors Iesus– Blagi i milosrdni Isus uèinjena je reforma Zakonikakanona istoènih Crkava koji vrijedi za vjernike istoènihobreda. Odredbe obaju motuproprija stupile su na snagu 8.prosinca 2015. godine, na svetkovinu Bezgrešnog zaèeæaBlažene Djevice Marije.Knjiga Blagi sudac Gospodin Isus, autora preè. dr. SlavkaZeca, izašla je u pravnom nizu „Studia Canonica Croatica",Sv. 10., izdavaèke kuæe „Glas Koncila" u Zagrebu. Autordaje znanstveno-struèni komentar motuproprija pape FranjeBlagi sudac Gospodin Isus, a na kraju knjige, u Dodatku,donosi se tekst i usporedni popis kanona jednog i drugogmotuproprija, iz èega se mogu vidjeti istovjetne odredbe kadsu u pitanju ženidbeni postupci, imajuæi naravno u viduspecifiènosti jednog i drugog kanonskog prava, nadasve štose tièe crkvenog ustrojstva, obièaja i stege.U razradi sadržaja knjige autor se vodio strukturom samogamotuproprija Blagi sudac Gospodin Isus. Knjiga je zatopodijeljena na sedam poglavlja: I. Mjerodavno sudište isudovi; II. Pravo pobijanja ženidbe; III. Pokretanje iistraživanje parnice; IV. Presuda, njezino pobijanje iizvršenje; V. Kraæi ženidbeni postupak pred biskupom; VI.Postupak na temelju isprava; VII. Opæe odredbe. Naslovipoglavlja i podnaslovi odgovaraju sadržaju pojedinihèlanaka motuproprija Blagi sudac Gospodin Isus.U središnjem dijelu knjige pristupa se komentaru svakog od21 reformiranih kanona, koji su podijeljeni u šest èlanaka, tese analizira pravni sadržaj pojedinog kanona i to pod pravno-odredbenim vidom, s posebnim naglaskom na kanonskutradiciju, dosadašnje zakonodavstvo i pravne izvore, da bi setako lakše uoèilo u èemu je novost pojedine reformiranekanonske odredbe. Istaknute su posebno dvije novosti:ukidanje dvostruke jednoznaène presude za izvršnostpresude o ništavosti, tako da je sada dovoljna prva jednapresuda o ništavosti ženidbe koja, ako u zakonskom rokunema priziva, postaje izvršna te stranke mogu sklopiti novukanonsku ženidbu; druga je novost uvoðenje kraæegpostupka pred biskupom kad je ništavost oèita i strankesuglasno ili jedna s pristankom druge pokreæu takavpostupak, u kojem je jedini sudac biskup koji donosi presuduo ništavosti. Ima i drugih novosti, kao npr. moguænost da usudskom vijeæu budu dva suca laika te odbacivanje èistoodgodnog priziva u prizivnom stupnju suðenja. Drugi je vidove knjige više praktiène naravi, kojim se želi pokazati imoguænost provedbe pojedine kanonske odredbe u sudskojpraksi, imajuæi pritom u vidu preporuku pape Franje dapostupci za proglašenje ništavosti ženidbe budujednostavniji, brži i dostupniji strankama. Stoga je autor upodnaslov knjige stavio ne samo „komentar", nego i„primjena". U tome mu je pomoæ pružio i sam Zakonodavackada je odredbenom tekstu pridodao i norme za primjenuzakonskog teksta u praksi ili pravila za naèin postupanja podnazivom: „Naèin postupanja u parnicama za proglašenje

ništavosti ženidbe". Tekst je popraæen opširnim bilješkama ipopisom korištene bibliografije.Sadržaj knjige može pomoæi svima koji rade na crkvenimsudovima (sucima, braniteljima veze, odvjetnicima,bilježnicima), kao i onima koji sudjeluju u pastoralnojistrazi. Knjiga govori o širini i znaèenju ženidbenoga iprocesnoga kanonskog prava te o potrebi da se ono u ovojspecifiènoj materiji dobro poznaje, pa može poslužiti i kaosveuèilišni udžbenik, profesorima i studentima teologije ikanonskog prava, ali i svima koji se zanimaju za temuproglašenja ništavosti ženidbe na crkvenim ženidbenimsudovima.Knjiga je izdana odobrenjem Biskupskog ordinarijata u Krkute se može nabaviti u knjižari „Glasa Koncila" i „SvetiKvirin" u Krku (kod biskupije).Autor knjige je sudski vikar Krèke biskupije, docent naKatedri kanonskog prava Katolièkog bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu na podruènom studiju Teologije uRijeci, pridodani sudski vikar na Interdijecezanskomženidbenom sudu prvog stupnja u Rijeci i župnik u župi sv.Fuske u Linardiæima, objavila je mrežna stranica Krèkebiskupije. (ika-kj)

Objavljen drugi svezak dnevnika biskupa VrhovcaObjavljen je „Dnevnik - Diarium (1810. - 1815.) - biskupaMaksimilijana Vrhovca - svezak 2". Trideset godina dijeliizlazak iz tiska drugog sveska kritièkog izdanja „Dnevnika"zagrebaèkog biskupa Maksimilijana Vrhovca odobjelodanjivanja prvog sveska. Prvi je izišao 1987. godine iobuhvaæao je razdoblje od 1801. do 1809. a priredili su ga,kao i ovaj drugi svezak, Josip Kolanoviæ i Metoda Hrg.Nakon objave 1. sveska „Dnevnika" prešlo se na prijepis iprijevod latinskoga predloška za godine 1810. do 1815. JosipKolanoviæ, danas najbolji poznavatelj Vrhovèeva opusa uHrvatskoj, u arhivistièkom i historiografskom smislu,napisao je za ovo izdanje „Uvodne napomene", svojevrsnivodiè i kroz Vrhovèev „Dnevnik", ali i kroz problematikunjegova kritièkog objelodanjivanja dok je Rijeè unaprijed zaovaj svezak napisao Drago Roksandiæ. Na Vrhovèev „Dnevnik" kao povijesni izvor upozorio je još1925. godine Ferdo Šišiæ pa onda Stjepan Antoljak koji jetvrdio da je „Dnevnik" „neizcrpljiva riznica za dogaðaje od1801. do 1825.". O Vrhovèevu „Dnevniku" i njegovuznaèenju za prouèavanje politièke i kulturne povijesti najvišeje pisala Miroslava Despot. Ona je u svojim tekstovimaupoznala svjetsku javnost s Vrhovèevim „Dnevnikom", a udomaæem je tisku objavila niz radova u kojima je istaknulaznaèenje toga „Dnevnika" kao izvor politièke, kulturne izdravstvene povijesti hrvatskoga naroda poèetkom 19. st.Jednako je on važan i za prouèavanje nekadašnjeg života iprilika u Zagrebu i Hrvatskoj pa i same Europe na poèetku19. st.. Bernardi Stulli isticao je važnost „Dnevnika" zarazumijevanje krupnih zbivanja hrvatske povijesti urazdoblju odjeka Francuske revolucije, Napoleonovih ratovai buðenja maðarskog nacionalizma.Ovo monumentalno vrelo za hrvatsku historiografiju tiskanoje kao suizdanje Filozofskoga fakulteta Sveuèilišta uZagrebu, Odsjeka za povijest i Zavoda za hrvatsku povijestte Kršæanske sadašnjosti. (ika-sp)

Prilog prikazi ika

28 21. veljaèe 2018. broj 8/2018