Hafiz Ahmed Huskanović

NEW AGE – RELIGIJE I POKRETI NOVOG DOBA

Sažetak

Sa krizom vjerovanja, koja je posljedica različitih političkih sistema i pritisaka, modernoga

sistema življenja i ljudskoga osjećaja samodovoljnosti, pojavila se i nova religija koja pod

pojmom New age, označava veliki broj novih religijskih, većih ili manjih sekti i alternativnih

duhovnih pokreta. Tekst nudi kratki osvrt na neke pokrete i njihove specifičnosti.

Ključne riječi: New age, religija, pokreti, novo doba.

Uvod

Riječ nov / nova (eng. New) je široko prisutna i korištena na pragu trećeg milenijuma.

Sve što je novo prihvata se sa otvorenim zanimanjem i interesom. Tako je u oblasti

ekonomije, trgovine, novinarstva, mode, filma i mnogih drugih oblasti života.

Potraga za novim i drugačijim nije se zadržala samo na materijalnom aspektu

ljudskoga života, već se agresivno proširila i zahvatila i duhovni habitus, unutarnji svijet

čovjekova bića. Novi automobil koji je po mnogo čemu bolji od nedavno proizvedenog,

kozmetika na čijoj ambalaži je ispisano „novo“ ili „ još bolja formula“, reklame koje pozivaju

na zamjenu starih stvari i navika sa novim, samo su neke od svakodnevnih tema o kojima se

razgovara. Napredak je uvjetovan onim što se zove „novo“.

Šta je to što je dovelo do toga da savremeni čovjek pored objavljenih religija, svoje

spasenje potraži u novim izrazima i religijskim pogledima ?

Na ovo pitanje odgovoriti, znači svoje istraživanje i razmišljanje usmjeriti na

sveukupnost života modernoga i postmodernoga čovjeka, kao i socijalnih, ekonomskih,

religijskih i mnogih drugih okolnosti u kojima je on živio i živi.

Razočaravši se u materijalni pogled na svijet, kao i u određene religije, a želeći

istražiti spiritualna iskustva, čovjek poseže za novim pogledima na duhovnost, za novim

religijama. Navodnim razočarenjem u postojeće religije, najčešće monoteističke, mnogi

sljedbenici, pa i simpatizeri New age pokreta opravdavaju pristup istima. Istina je, međutim,

1

da najveći broj njih dolazi iz miljea ateista ili porodica koje su pokušavale ili pokušavaju da

se odreknu svojih korijena i tradicije.

New age je kovanica engleskog jezika koja je prihvaćena u jezicima našeg govornog

područja, a označava „ novu religiju“ modernoga doba. Svi novi religijski pokreti koji govore

o ljudskoj duhovnosti kroz specifičnu prizmu, prizmu koja ne zagovara Boga, ili to pak čini

samo prividno, mogu se označiti kao religija modernoga doba.

Osnovne odrednice

New age je jedna od onih ideja i pokreta sa kojima se čovječanstvo sve više susreće.

Još uvijek možemo govoriti da je to tema o kojoj se govori i piše na nivou eksperata, teologa,

sociologa i drugih istraživača koji se više samoinicijativno bave takvim istraživanjima. Na

praktičnom planu, u svakodnevnom životu ne možemo kazati da je to slučaj. Sigurno je malo

naših sugrađana, stanovnika Bosne i Hercegovine, (o susjednim nam državama da ne

govorimo), koji nisu čuli, pročitali ili lično sreli nekoga muškarca ili ženu koji su spremni,

manje ili više nametljivo, govoriti o novim oblicima vjerovanja – novim religijama.

New Age je skupina duhovnih pokreta koji se u moderno vrijeme pojavljuju u svijetu. Kako

tvrde osnivači tih pokreta, njihov je cilj duhovno pomoći čovjeku da se izgradi kao osoba, da

upozna istinu ili da postigne spasenje. Ono što je međutim sporno kod svih tih pokreta jest

tvrdnja da se spasenje može postići sam, odnosno bez Boga. Oni će često koristiti u svojoj

duhovnosti ime Bog. No pitanje je da li oni stvarno govore o pravome Bogu? 1

New age i moderni način života

New age pokreti su direktna posljedica modernoga načina života koji se ogleda u

osamljenosti, beznadežnosti, duhovnoj izgubljenosti i materijalnom pogledu na svijet. New

age je usko povezan sa ideološkim procesima koji su postojali ili pak to još uvijek jesu, kao

što je radikalna ili agresivna sekularizacija, ateizacija, institucionalizacija religija a svakako je

rezultat i globalizacije koja ima neskrivene namjere nametanja jedinstvene kulture pod

1 Mišel Lakroa, New age – ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

2

plaštom prividnog jedinstva. Za jedne je to nova religija a za druge univerzalna znanost.2 New

age je čedo modernoga koje nastavlja da raste i širi se pod okriljem postmodernoga doba.

Podržavani od velikih korporacija koje imaju svoje interese u njihovom širenju, New age

pokreti sve više postaju sastavni dio svakodnevnog života. Oni hoće unijeti nešto novo u život

čovjeka, ponuditi mu spas, ispružiti ruku pomoći, ali koristeći jezik i teme religija, prije svega

onih monoteističkih.

Poslije istinskog ili forsirajućeg razočarenja u religije, češće religijske institucije, ali i u život

bez religije, New age pokreti pokušavaju se nametnuti kao nova nada za ujedinjenje i spas

čovječanstva. Crkva koja nije uspjela privući ali nekada niti zadržati svoje vjernike, mogla je

sa razočarenjem gledati kako njena pastva sve više prilazi novim religijskim pokretima. Pošto

je prva bila na udaru New age pokreta, Zapadna crkva do sada se već dobrano suočila sa

teorijskim i praktičnim izazovima tih pokreta. Tim prije, New age pokreti nastali su i širili se

najranije na područjima Sjedinjenih Američkih Država odnosno Protestantske Crkve, ali

kasnije i državama Zapadne Evrope.

Nastanak i razvoj New age ideja

Sredinom sedamdesetih godina u člancima i naslovnim pričama časopisa Time, koje govore o

stranom i čudnovatom što se pojavljuje na svim područjima ljudskoga života, posebno onom

psihosomatskom, mogu se nazrijeti počeci New agea.3

Iako se početak Novoga doba ne može tačno definirati, pretpostavlja se da korijeni toga

pokreta leže u kontrakulturi 1960-ih i 1970-ih godina, a koja je preplavila zapadnu Evropu i

sjevernu Ameriku, ostavivši uticaj i u nekim društvenim krugovima drugih civilizacija (npr.

marginalno u istočnoazijskim i južnoazijskim, snažnije u južnoameričkim, te zanemarivo u

islamskim i afričkim društvima).4

Ta je kontrakultura, izražavana preko medija rock glazbe, importa istočnoazijskih

meditativnih tehnika i širokom upotrebom droga i raznih opijata, bila otpočetka žestoko

politizirana, karakterizirana seksualnom anarhijom i promiskuitetom, napadom na klasičnu

zapadnu jezgrenu obitelj i protestom protiv dominantnih ideologija vladajućih elita

suvremenih postindustrijskih zapadnih društava. Kasne šezdesete i rane sedamdesete bile su

2 Hrvoje Lasić, „New age - Nova religija modernoga doba“ u : Prof.dr. Adnan Silajdžić, Savremene akaidske teme I, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 111.

3 Isto, str. 116.

4 Isto, str. 116.

3

godine studentskih buntova, kulta ličnosti Mao Ce Tunga i idealizacije kako totalitarnih

azijskih društava, tako i primitivnih neolitskih što su još životarila po zabačenim krajevima

Azije, Australije, obje Amerike i Afrike; godine naivne vjere da je apokalipsa blizu i da će

simboli omrznutoga patrijarhalnoga autoriteta nestati sami od sebe, ustupajući mjesto

harmoničnom i beskonfliktnom poretku koji će se, vjerovalo se, uspostaviti nekako sam od

sebe.5

Bitna obilježja New aga

New age se označava različitim imenima i izrazima poput: novo doba, nova religioznost, novi

religijski pokreti, novi savez. Postoji zamišljeno Jedinstvo kojem stremi, a postiže se

različitim tehnikama i vježbama. Bog je neosoban a ljudi su dijelovi božanskoga. New age

svodi religiju zapravo na antropologiju; čovjek stvara Svemir i Boga, Svemir i čovjek su

jedno, čovjek je Bog.6

Cjelovitost je obilježje New agea koja zagovara da se čovječanstvo i svemir treba da

promatraju kao živi organizam a nikako kao mehanizam odnosa. Također, preobrazba svijesti

uvezivanjem onih koji teže spasenju i rasprostranjenost na sve religijske pokrete koji su

povezani u izgradnji nove svijesti.

New age je eklektički sinkretizam, mješavina raznoraznih svjetonazora, istočnjačkih i

zapadnjačkih; od panteizma preko animizma do naturalizma. Učenje o transcedentnosti Boga

je strano ovom pokretu. Bog je sila kojemu sve teži, a osobnost je u centru pažnje New age

pokreta. Svemir je dvovrstan: vidljivi koji je dostupan običnoj svijesti, i nevidljivi a to je

Sveobuhvatni Um. Okultizam, gnosticizam i panteizam su u korijenima teorije New agea, ali

najteža optužba sa kojom se suočavaju New age pokreti jeste da svi oni zajedno predstavljaju

uvod u novi oblik totalitarizma.7

Neki pokreti New aga

5 Partridge, Cristopher: Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

6 Hrvoje Lasić, „New age - Nova religija modernoga doba“ u : Prof.dr. Adnan Silajdžić, Savremene akaidske teme I, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 121.

7 Mišel Lakroa, New age – ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001., str. 63.

4

U New Age možemo ubrojiti jogu, reiki, scientologiju, transcendentalnu meditaciju, pokret

Brune Gröninga i različite meditacije iz budizma. Tu se također može ubrojiti i Sai Baba i niz

drugih pokreta i duhovnosti. Većina tih duhovnosti potječe iz Indije ili sa Dalekog Istoka, ali

je scientologija npr. nastala u Americi, dok je pokret Brune Gröninga nastao u Njemačkoj. 8

Joga je skupina tjelovježbi i meditacija koje dolaze iz hinduizma. Hinduizam je religija čiji

počeci sežu od 16. stoljeća prije Krista. Cilj joge je postići nirvanu – stanje blaženstva, a ono

se postiže kroz vježbe, meditacije, suztezanjem od hrane. Mnogi učitelji joge određuju svojim

učenicima i mantre, a to su riječi (obično na sanskritu) koje osoba neprestano treba ponavljati

za vrijeme meditacije. Najčešći je slučaj da ljudi iz Evrope i SAD-a uopće ne znaju što

ponavljaju, a ono što su im odredili njihovi duhovni učitelji može biti za njih i vrlo štetno.

Također imaju i tehnike disanja koje zovu pranajama. Učitelji joge najčešće pripadaju kasti

Brahmana, a oni u hinduizmu sebe smatraju bogovima. Hinduizam jest religija u kojoj ljudi

štuju više bogova, od kojih su neki povijesne osobe kao što je npr. Krišna, dok su drugi

zapravo lažna božanstva kao što su Brahma, Šiva i Višnu. Također se u hinduizmu i životinje

ponekad smatraju bogovima. Uz hinduizam je vezan i pojam reinkarnacije, a to je vjerovanje

da se čovjek nakon smrti iznova utjelovljuje (inkarnira) u neku novu osobu koja onda prema

zaslugama ili grijesima iz prošlog života, živi bolje ili lošije u odnosu na prijašnji život.

Reiki je metoda u kojoj čovjek meditacijom, te različitim položajem ruku prikuplja "životnu

energiju" koja je rasprostranjena u svemiru. Tom energijom se čovjek može izliječiti od

raznih bolesti, a također može liječiti i druge. To je metoda koju je početkom 20. stoljeća

razvio japanski budist Mikao Usui. On je nakon dugotrajnog posta i meditacije, došao do

zaključka da je dobio sposobnost liječiti ljude od različitih bolesti. Ime reiki dolazi zapravo iz

kineskog jezika. "Rei" znači duša, a "ki" odnosno "chi" je energija ili životna energija.

S druge strane, scientologija je skup vjerovanja i praksa, koje je stvorio Lafayett Ron Hubbard

(1911.- 1986.) koji je inače bio autor romana znanstvene fantastike. On je 1950. godine

napisao knjigu Dianetics (Dijanetika) koja bi trebala biti moderna znanost o mentalnom

zdravlju. Hubbardove knjige se među scientolozima smatraju "pismima". Kasnije je on

scientologiju nazvao religijom koju je objedinio u scientološku crkvu sa sjedištem u New

Jerseyu. Scientologija poučava ljude da su besmrtna bića koja su zaboravila svoju pravu

8 Partridge, Cristopher: Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

5

narav. Ona želi duhovno rehabilitirati čovjeka kroz savjetovanja koja se zovu auditi.

Scientologija je zapravo moderna gnoza.

U Americi se scientologija dosta proširila a članovi su joj postali mnogi filmski glumci koji su

za scientološku crkvu davali i vrlo velika novčana sredstva.

Sathya Sai Baba (rođen 1926. kao Sathyanarayana Raju Ratnakaram ) je Indijski guru.

Njegovi sljedbenici ga smatraju čudotvorcem i duhovnim učiteljem, ali je to vrlo upitno. On

sebe naziva Avatar, što bi značilo božanska inkarnacija poslana na Zemlju. Prema njegovim

sljedbenicima, njegovo rođenje je čudesno. Godine 1944. sagradio je hram u svome selu, a

1948. počeo je gradnju svetišta Prashanthi Nilayam, za svoje štovatelje. U sklopu toga je

izgradio i Univerzitet, tri doma za smještaj studenata i dvije bolnice.9

Kritika New aga

Na neki način, Novo doba je slabija varijanta glavne društvene sile s kojom se

monoteističke religije bore preko tri stoljeća: sekularizma, relativizma i antitradicionalizma.

Na Novo doba se ne gleda kao na snažni svjetonazor ukorijenjen u glavnim tokovima zapada

(kao npr. individualistički sekularizam i racionalizam), niti kao potencijalnoga konkurenta na

religijskome polju, nego na struju u općoj dekadenci Zapada.

Uz to, često se primjećuje da među new-agerima praktički i nema članova siromašnih

društvenih slojeva niti istaknutijih pripadnika bilo koje vjerske sljedbe: zaključak koji se

nameće je da se radi o svjetonazorskoj i psihološkoj krizi relativno imućnijih ljudi koji ne

posjeduju dar vjere. Također, budući da je New Age tako raznorodan, oštre kritike koje se

upućuju tomu pokretu dijelom promašuju cilj jer se kao primjeri pokvarenosti i kriminala u

Novom dobu navode neke nove religijske i pseudoreligijske sekte koje ne pripadaju New

Ageu.

Velik je dio primjedaba uperen protiv životnih stilova koji nisu središnji, ali su

nezaobilazni, za New Age-npr. upotrebe droga i kultovskoga sektašenja.

Zaključak

9 Partridge, Cristopher: Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

6

New age pokreti su veliki izazov za kršćanstvo, ali i prostor gdje žive muslimani

polahko zahvataju ove nove ideje. U Bosnu i Hercegovinu sa agresijom na njenu teritoriju i

teškoćama u kome se našao njen narod, došle su i razne humanitarne organizacije. Sa

podrškom koju su pružale one su donijele i svoje ciljeve, ideje i običaje. Vjerovatno nekima je

propagiranje svojih ideja bio najvažniji cilj pa su vrijedno radili na tome, iskoristivši muke i

glad bosansko-hercegovačkog naroda. Pitanje je koliko će muslimani moći ostati sačuvani od

ideja New agea, jer vjerovatno u Bosni i Hercegovini već ima nemali broj muslimana koji su

prihvatili ideje New agea. Široka je lepeza uticaja i plasiranja ideja i pokreta New aga.

Film Avatar, koji je skoro promovisan u kinima širom Svijeta pa i kod nas, jedna je od

skrivenih metoda plasiranja ideja New agea. Knjiga sa naslovom „Utočište je u nama“ koja

nije previše skrenula pažnju na sebe, je djelo autora iz Bosne i Hercegovine. To je djelo koje

popularizira ideje Novog doba, koristeći kur'anske ajete kao masku pod kojom se krije govor

o samodovoljnosti čovjeka.

Jačanje subjektivne religioznosti kao i identiteta sigurno će pomoći da se vjernici u

Jednoga Boga zaštite od, sigurno u nadolazećem vremenu sve agresivnije, prisutnosti New

agea.

Literatura:

1. Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 2004.

2. Lakroa, Mišel: New age – ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

3. Partridge, Cristopher: Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

4. Silajdžić, Adnan: Savremene akaidske teme I, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu,

Sarajevo, 2007.

5. Silajdžić, Adnan: Muslimani u traganju za identitetom, Fakultet islamskih nauka u

Sarajevu i El-Kalem, Sarajevo, 2006.

6. Marfi, Džozef: Moć podsvesti, Mono i Manana, Beograd, 2003.

7. http://www.new-age-movement.com/

7