SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVISEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I

DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM

WWW.SEMINARSKI-RAD.COM

AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I

POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.

SadržajSažetak.............................................................................................................................................3

1. Uvod.........................................................................................................................................4

1.1 Pregled...................................................................................................................................4

1.2 Mjesto dokumenta u Dokumentaciji arhitekture....................................................................4

1.3 Definicija komunikacijske arhitekture...................................................................................4

1.4 Struktura dokumenta..............................................................................................................6

2. Metodologija................................................................................................................................6

2.1 Uvod.......................................................................................................................................6

2.2 Rasprava o metodama............................................................................................................6

2.2.1 Vodovi i pitanje jezika....................................................................................................6

2.2.2 Pitanje telekomunikacija.................................................................................................8

2.2.3 Pitanje standarda............................................................................................................10

2.2.4 Telekomunikacijski linkovi sa fizičkim sučeljima (interfejsima)................................10

2.2.5 Komunikacijski linkovi između sustava i terminatorima.............................................12

Aneks 1 - Prateće informacije za Komunikacijske Analize..........................................................13

Aneks 2 - Detalji povezanih ITS Komunikacijskih Tehnologija...................................................13

3. Zaključak................................................................................................................................14

4. Lista skraćenica........................................................................................................................15

5.Reference....................................................................................................................................16

2

UVOD

Tokom posljednja dva desetljeća u Europi su intenzivirane aktivnosti na razvoju I upotrebi telematičkih tehnologija u transportnim aplikacijama. Brzina i uspjeh u ovoj sferi ljudskog djelovanja se prije svega baziraju na fokusu razvoja tzv. „building blocks“ kao što su informacije za vozače, upravljanje prometom, rutni vodiči ili javni transportni informacioni sustavi.Ono sa čime se Europa danas suočava je izazov integriranja „building blocks“ u jedan pan-Europski sustav arhitekture koji će moći ponuditi određeni stupanj aplikativne konzistentnosti i sinergije. Postavlja se pitanje kako izolirane i dezintegrirane transportno telematičke sustave reorganizirati i integrirati u inteligentni transportni sustav (ITS), te kako poticati I koordinirati razvoj, implementaciju i korištenje ITS-a?

Jedino integrirano transportno okružje može sadržavati različit broj aplikativnih područja koja mogu osigurati razmjenu informacija među raznolikim aplikativnim modulima u zajedničkom formatu, da dopunjuje njihove strategije i da poduzima koordinirajuće upravljačke aktivnosti unutar prometne mreže. Razvoj ITS-a u Europi treba da osigura konzistentnu i potpunu sliku prometne I transportne mreže, osigura upravljanje mrežom, kao i korištenje zajedničkih upravljačkih aktivnosti (npr. prometni signali, VMS), distribuira korisne i ne konfliktne informacije korisnicima, operaterima i državnim institucijama.

KAREN (Keystoneu Architecture Required for European Networks) projekt je kreirao minimum stabilnih okvira, potrebnih za implementaciju i rad ITS-a te njegovu djelotvornost unutar Europske Unije. Europska okvirna arhitektura ITS-a mora prilagoditi nacionalne planove i podržati napore u istraživanju, standardizaciji, implementaciji i ulaganju te osigurat integriranje i nadogradnju na već postojeće 'naslijeđene ' sustave.

3

Sažetak

Ovaj dokument daje opis Komunikacijske arhitekture koja je dio Europske ITS okvirne arhitekture. Komunikacijska arhitektura definiše i opisuje koju vrstu komunikacijske veze treba koristiti u sistemu da bi se pružila podrška fizičkim tokovima podataka. Ovi fizički tokovi podataka su predstavljeni u Europskoj ITS fizičkoj arhitekturi u posebnom dokumentu koji je dio KAREN projekta.

Komunikacijska arhitektura je djelimično opisana u ovom dokumentu, koji također pokriva i metodologiju koja se koristi za njen razvoj. Obrađen je osnovni koncepti komunikacija, uključujući opće tačke o karakteristikama linkova unutar sistema između različitih fizičkih lokacija, i između sistema i dijelova vanjskog svijeta sa kojim međudjeluje. Opisani su i analizirani komunikacijski zahtjevi za nekoliko primjera sistema u Europskoj fizičkoj arhitekturi. Također je dat i zaključak o najboljem tipu komunikacija.

Anex 1 sadrži kratki opis trenutnih komunikacijskih tehnologija i pregled OSI modela. Anex 1 je poseban dokument koji treba da olakša upotrebu dokumenta. Stvarni podaci, koji su korišteni za analizu primjera sistema u glavnom dokumentu, dati su u Anexu 2.

4

1. Uvod

1.1Pregled

Ovaj dokument je dio grupe proizvoda projekta KAREN koji služe za opis Europske ITS okvirne arhitekture. Dokument D 3.3 pruža opis Komunikacijske arhitekture koja je razvijena od strane Projektne grupe. Pozadina razvoja Okvirne arhitekture je data u pregledu Europske ITS okvirne arhitekture (D 3.6) – pogledati referencu 10(d).

1.2 Mjesto dokumenta u Dokumentaciji arhitekture

Ovaj dokument je jedan od sedam dokumenata koji su proivod KAREN projekta i čija je svrha da se opiše kompletna Europsaka ITS okvirna arhitektura. Dokumenti iz ove grupe su:

D3.1 Europska ITS funkcionalana arhitekturaD3.2 Europska ITS Fizička arhitekturaD3.3 Europska ITS Komunikacijska arhitektura-ovaj dokumentD3.4 Europski ITS Cost Benefits izvještajD3.5 Europski ITS implementacijski izvještaj (samo za internu upotrebu, ali uključen u D4.2)D3.6 Europska ITS Okvirna arhitektura-pregledD3.7 Europski ITS modeli za implementaciju ITS-a

Ostali dokumenti se omogu naći u referenci koja je navedena u posljednjem poglavlju ovog dokumenta. Napomenimo da u ovom dokumentu svaka referenca navedena kao KAREN arhitektura se odnosi na Europsku ITS arhitekturu.

1.3 Definicija komunikacijske arhitekture

Komunikacijska arhitektura definiše i opisuje načine koji podržavaju razmjenu informacija između različitih dijelova sistema. Razmjena informacija se vrši korištenjem fizičkih tokova podataka koji su opisani u Fizičkoj arhitekturi.

5

Slika: Komponente europske ITS komunikacijske arhitekture

U kontekstu projekta KAREN, komunikacijska arhitektura definiše i opisuje načine koji podržavaju fizičke tokove podataka za neke primjere sistema u Europskoj ITS fizičkoj arhitekturi. To je opisano u Europskoj ITS fizičkoj arhitekturi u Univerzalnom dokumentu (D 3.2) – pogledati referencu 10(c). Odnosi se i na Europsku ITS funkcionalnu arhitekturu (D 3.1) - pogledati referencu 10(b) za definiciju podatka u svakom od fizičkih tokova podataka.Opis i definicija načina za podršku fizičkim tokovima podataka odnosi se na dva komplementarana problema. Prvi problem je osigurati načine koji omogućavaju prenos podataka od jedne tačke do druge, te da je način na koji prenosa pogodan za sistem u pogledu cijene, izmjena i kašnjenja. Drugim riječima, problem je opisati i definisti puteve koji su potrebni za transport informacija. Drugi problem je osigurati da se informacija poslana sa jednog kraja puta prenese bez devijacija do mjesta primanja na drugom kraju puta.Ova dva pitanja su dio Europske komunikacijske arhitekture. Prvi problem zahtijeva analizu koja vodi do definicije i opisa komunikacijskih veza u glavnom interfejsu sistema. Drugi problem ima potrebu za privatnim ili standardnim protokolima. Kao dio Europske komunikacijske arhitekture,

6

to vodi ka opisu postojećih standarda u ovom dokumentu. Međutim, dalja analiza ovih standarda se nalazi u Europskoj ITS okvirnoj arhitekturi u Implemetacijskom pristupu i scenarijima (D 4.1) –pogledati referencu 10(e).Komunikacijska arhitektura je dio Europske ITS okvirne arhitekture , te stoga dijeli njene karakteristike. One su opisane u dokumentu Europski ITS pregled-pogledati referencu 10(d).

1.4 Struktura dokumenta

Dokumentacija Europske ITS komunikacijske arhitekture je podijeljena u dva dijela. Prvi dio je glavni dokument, a drugi dio je Anex, koji je u zasebnom dokumentu. Svaki dokuments sastoji se od poglavlja. Dokument počinje sa poglavljima koja opisuju metodologiju za analizu komunikacijske arhitekture, veze sa drugim dijelovima Europske ITS arhitekture, veze sa vanjskim svijetom i uvod u neke od koncepata koji su korišteni u dokumentu.U poglavlju 6 nalazi se rasprava o rezultatima analize fizičkih tokova podataka u nekim primjerima sistema fizičke arhitekture. Nakon toga slijede poglavlja o općim karakteristikama veza između različitih fizičkih lokacija i veza sa vanjskim svijetom. U poglavlju 9 je opisan uticaj standarda.

2. Metodologija

2.1 Uvod

Ovo poglavlje dokumenta opisuje metodologiju koja se koristi za razvoj europske ITS komunikacijske arhitekture. Uključen je da čitateljima ovog dokumenta i korisnicima okvirne arhitekture pruži informacije koje će im pomoći da bolje razumiju kako su proizvedeni zaključci i preporuke iz narednih poglavlja.

2.2 Rasprava o metodama

2.2.1 Vodovi i pitanje jezika

Kao što je navedeno u odjeljku 1.3, komunikacijska arhitektura definiše i opisuje sredstva koja podržavaju razmjenu informacija između različitih dijelova sistema. U KAREN kontekstu, ova komunikacijska arhitektura definiše i opisuje sredstva za podršku fizičkog protoka podataka.

7

Kao što je navedeno u odjeljku 1.3, opisivanje i definisanje sredstva za podršku fizičkog protok podataka je razmatrano u dva komplementarna pitanja. Ta dva pitanja treba rješavati s dvije različite metodologije.

Slika 1. Pipeline/Telekomunikacijski problem

Slika 2. Jezik/Standard problem

Prvo rješenje je pružiti sredstva koja omogućavaju da se podaci prenose iz jedne tačke u drugu, i da je način prijenosa podataka pogodan za sistem s obzirom na troškove, izmjene ili kašnjenje. Drugim riječima, pitanje je opisati i definisati vodove potrebne za prijenos podataka.

Tehnički govoreći, pitanjima vodova se bave 4 niža sloja OSI modela: fizički, podatkovni link, mrežni i transportni sloj – za kratak uvod u OSI model pogledati dodatak 1 .Kao i ostale komponente europske arhitekture, komunikacijska arhitektura mora ostati tehnološki neovisna koliko god je to moguće. Dakle, pitanje će biti ispitana sa općeg gledišta. Da bi to postigli, metodologija koja je ovdje predložena je da se fizički protok podataka najreprezentativnijeg "na primjer sistema" u europskoj ITS fizičkoj arhitekturi karakteriše i analizira tako da se izvuku najbitnije telekomunikacijske potrebe za različite interfejse sistema. Opisivanje tih tipičnih telekomunikacijskih potreba je prvo ostvarenje komunikacijske

8

arhitekture. Telekomunikacijske tehnologije se mijenjaju tako brzo da nije moguće osigurati tehnologiju arhitekture koja vrijedi dugoročno.

Kako god, opći opis tipičnih fizičkih tokova podataka, kao onaj koji je ovdje predložen, ostaje na snazi sve dok se slika najreprezentativnijeg " na primjer sistema" ne mijenja previše. To će osigurati čvrst temelj za analizu pitanja koja se odnose na telekomunikacije u ITS-u.Zajedno s pitanjem telekomunikacija, drugo pitanje je također glavno dokle god se razmatraju komunikacije. Ovo pitanje je da budemo sigurni da su informacije koje su poslane s jednog kraja voda ne samo razumljive nego i da su na drugom kraju voda interpretirane bez devijacije.Na prvi pogled, to je samo pitanje standarda koji mora biti dogovoren tako da različiti dijelovi sistema mogu razmjenjivati podatke na najučinkovitiji način. Ali, u stvari, sposobnost sistema da pruža usluge u potpunosti zavisi od podataka koji se obrađuju. Dakle, pitanje nije samo koje vrste podataka se koriste, nego i koja razina detalja se koristi za opisivanje analize predmeta.

Ostala tehnička pitanja, kao što je gdje se podaci pohranjuju i koji dio sistema je za obradu kojeg dijela podataka, ne smiju biti izostavljena. Ona često dovode do vrlo različitih vrsta razmjene, a time i vrlo različitih vrste standarda za poruke. Osim toga, jasno je da je način na koji se podaci razmjenjuju između različitih dijelova sistema ključna stvar u sistemu, kao i aktiviranje sposobnost za pružanje različitih usluga. Od kako je ITS nastao iz razvoja raznih proizvođača s različitim ciljevima, nastanak zajedničkih standarda je dug i težak proces koji će trebati jaku potporu ako se želi postići interoperabilnost.Kako je pitanje ovog standarda jedan od najvećih probleme za ITS svijet, u okviru europske ITS okvirne arhitekture planirano je posebno proučavanje kakao bi se ovo pitanje ispitalo što temeljitije. Rezultati su prikazani u isporučivom dokumenta D 4,1 "Standardizacijski okvir ". Analiza postojećih standarda je takođe dio pitanja komunikacijske arhitekture i prikazana je u 9. poglavlju ovog dokumenta.

2.2.2 Pitanje telekomunikacija

Kao što je već spomenuto, komunikacijska arhitektura mora da se suoči sa dva pitanja. Ovo poglavlje opisuje KAREN projektni pristup prema telekomunikacijskim pitanjima.Telekomunikacijski izbori često su nastali kroz složene procese i nakon različitih faza analize. U stvari, telekomunikacijski izbori veći dio vremena imaju veliki uticaj na sistem i na njegovu učinkovitost. Sistem proučavan ovdje nije protiv ovog pravila: nekoliko važnih pitanja se mora uzeti u obzir prilikom projektiranja komunikacija arhitekture.

Ona su opisana u nastavku. Prva stvar je da se, koliko je moguće, zadovolje potrebe sistema. U stvari, telekomunikacijska ponuda nije tako široka da sve potrebe mogu biti

9

zadovoljene. Osim toga, čak i ako su tehnička  rješenja dostupna, analize troškova mogu diktirati da se njihova dostupnost i prednosti ne iskoriste. Kao posljedica toga, većinu vremena, Sistem je dizajniran u uskoj vezi  sa  svojom  Komunikacijskom  arhitekturom. Osim toga,  kada je predviđena evolucija Komunikacijske  Arhitekture, to često podrazumijeva i evoluciju samog Sistema.

Stvarni dizajn Sistema (kao što su lokacija podataka, mjesto funkcija koje procesiraju podatke, razina pojedinosti podataka, itd.) je duboko povezan sa svojom Komunikacijskom Arhitekturom. Dakle, nije moguće izvesti Komunikacijsku Arhitekturu izravno i isključivo iz Funkcionalne Arhitekture. Potrebno je uzeti u obzir tehničke izbore napravljene u stvarnoj implementaciji Sistema. Dakle, prvi korak pristupa će se temeljiti na analizama najznačajnijih "primjera Sistema" iz Europske Fizičke Arhitekture, i razvoj hipoteza o njihovim implementacijama.Druga stvar je zapravo umetnuti predviđena telekomunikacijska rješenja u postojeći Sistem. U pitanju su problemi kao što su, kako integrirati telekomunikacijsko rješenje u postojeći telekomunikacijski okvir; kako napraviti kasniji razvoj, ili kako ga zamijeniti. Na isti način, važno je napraviti izbore koji će biti dugoročno važeći. To znači biti siguran da će rješenje biti u mogućnosti da se razvija dok se razvija Sistem, da će podržati ove promjene, i da se može zamijeniti lahko kad zastari kao drugo moguće rješenje. Ovo je pravo organizacijsko i tehničko-ekonomsko pitanje pri provedbi stvarnog rješenja, ali može se rješavati i sa generičke tačke gledišta. U okviru ITS-a, neki dijelovi Sistema, kao što su vozila, na primjer, mogu biti povezani s drugim dijelovima Sistema u različite svrhe. No, to ne znači da mora postojati onoliko telekomunikacijskih sredstava koliko ima različitih svrha.

U cilju pojednostavljenja primjene ITS rješenja i smanjenja troškova, neophodno je da su telekomunikacijska sredstva zajednička za različite svrhe. Da bi se bavili ovim pitanjem, drugi korak pristupa će dovesti do identifikacije tipičnih komunikacijskih veza koje se mogu naći na različitim sučeljima Sistema.Posljednje, ali ne i najmanje važno je pitanje troškova. Troškovi su uglavnom povezani sa stjecanjem rješenja, sa migracijama iz bivših rješenja za novo rješenje, uz primjenu rješenja, i zamjenu rješenja. Ti troškovi moraju biti uzeti u obzir ne samo u smislu materijala i usluga, nego i u smislu osoba koje sudjeluju u svim ovim fazama. Ovo pitanje je također vrlo duboko povezano s provedbom izbora i neće biti govora o tome ovdje. To je zapravo bilo pokriveno Karen projektom sa odvojenim troškovima i koristima istraživanja – vidjeti Europski ITS troškovi i koristi Studija isporučivih dokumenata (D 3.4) – vidjeti referenccu 10 (f). TR4108 - KAREN Komunikacija Arhitektura - D 3,3 Glavni dokument August 2000 Stranica 8 od 110 Pitanje 1

Za definiciju i opis Komunikacijske Arhitekture, sva ova pitanja treba uzeti u obzir. Naravno, KAREN Projekt ne namjerava isporučiti tehnička rješenja koja savršeno odgovaraju sistemu, jer

10

takva rješenja ne postoje. Komunikacijska Arhitektura se temelji na generičkom pristupu koji daje okvir gdje da se počnu rješavati najvažnija pitanja. Ovaj okvir daje globalnu viziju telekomunikacijskih problema i omogućava da se ekonomski i tehnički problemi vezani uz projektiranje ITS rješenja riješe na učinkovit način.

2.2.3 Pitanje standarda

Standardi za telekomunikacije koji su korišteni od strane ITS-a su postoje već neko vrijeme. Oni su vremenom evoluirali slijedeći kretanja u komunikacijskim tehnologijama i podatkovnim zahtjevima ITS-a. U novije vrijeme došlo je eksplozivnog porasta u korištenju telekomunikacija u mnogim drugim sektorima, npr. e-commerce. Neto rezultat je da je ITS više ne može očekivati da razvija svoje vlastite standarde, osim tamo gdje može biti siguran da će koristiti svoju vlastitu (privatnu) infrastrukturu. Ako se žele koristite komunikacijske mreže koje već postoje (npr.dijeljenje linije) onda se moraju koristiti standardi koji su postavljeni od strane drugih.Koristeći postojeće komunikacijske mreže sada je viđeno da se može napraviti ekonomski smisao, budući da je ITS vlasnik i / ili operator oslobođen potrebe osiguranja i održavanja vlastite mreže. Ponekad uštede troškova mogu biti značajne jer komunikacijsko opterećenje (band width) nametnuto od strane ITS prometa podataka je malo je u usporedbi s onim nametnutim od strane drugih korisnika. Međutim, kao što je navedeno gore, kazna je da ITS mora koristiti standarde koji su postavljeni od strane onih koji koriste najveću propusnost. Ako se posvećeni standardi koriste za ITS komunikacije preko zajedničke mreže, onda oni moraju biti bazirani na potpori onih korisnika koji koriste najveću propusnost.

2.2.4 Telekomunikacijski linkovi sa fizičkim sučeljima (interfejsima)

U ovom dijelu ćemo dati kratak pregled glavnih karakteristika fizičkih sučelja) interfejsa neophodan za svaki tip linka. U nekim slučajevima postoje alternativna rješenja koja se primjenjuju u zavisnosti od pojedinačnih prihvaćenih rješenja i ograničenja instalacija. Radi lakšeg razumijevanja, dat ćemo osnovne definicije termina bežični i žični link.

Bežični – bilo koji oblik linka naziran na radio komunikaciji. Može biti pozivna (dial-up) veza koristeći neki oblik mobilne telefonije, ili bazirana na radio stanicama.

Žični – Bilo koji oblik linka koji koristi fizičku vezu. Može biti baziran na bakarnim paricama ili optička vlakna kao medijima za povezivanje.

11

Link koji povezuje osobni uređaj sa kioskom i osobni uređaj sa lokacijama pokraj prometnice pokriva kratke udaljenosti i koristi bežičnu tehnologiju.

Neki oblici radio tehnologije mogu se koristiti da bi se izbjegle potreba za optičkom vidljivošću između krajeva lika. Više korisnika sa svojim osobnim uređajima mogu istovremeno pristupiti kiosku što bitno skraćuje vrijeme čekanja korisnika.

Link osobni uređaj-centrala pokriva veće udaljenosti i koristi bežičnu komunikaciju, te omogućava putnicima da pristupaju uslugama sa bilo kojeg mjesta. Sve više se koristi kroz mobilnu telefoniju, ali zbog smanjenja cijene usluge može se pružati i sa fiksnih mjesta (javni telefoni) putem žičnih veza.

Link osobni uređaj-vozilo pruža putnicima usluge dok su u prometnom sredstvu. Ima dva pojavna oblika. Za sredstva javnog prometa, trebao bi se koristiti bežični link vrlo kratkog dometa, dakle samo za upotrebu unutar vozila bez mogučnosti pristupa osobama izvan prometnog sredstva. Za prometna sredstva kao što su privatna vozila ili taxi, link bi trebao biti uspostavljen kroz neki vid fizičke veze, npr kroz utičnicu, što omogućava vozaču da koristi svoj osobni uređaj za pružanje usluga kroz interfejse u prometnom sredstvu i može smanjiti potrebu za posebnom opremom u vozilu.

Link kiosk-kiosk je potreban, ali kada se pojavi potreba, koristi se neka vrsta žične veze.

Link kiosk-centrala na teškim lokacijama (ruralna područja) koriste se bežični linkovi, zbog nepostojanja drugog tipa komunikacijske infrastrukture na danom području. Ako ne postoji pokrivenost klasične mobilne telefonije, moraju se koristiti drugi vidovi komuniciranja, npr mikrovalovi. U urbanim sredinama sa razvijenom infrastrukturom, koriste se i žični linkovi, ali uz sve veću zamjenu bežičnih tehnologija (mobilna telefonija).

Rijetke potrebe za tipom linka kiosk-lokacija pokraj prometnice, ali ako se pojavi potreba, koristi se u principu neki vid žične komunikacije.

Domet bežičnih linkova kiosk-prometno sredstvo je ograničen (manje od 100m). Neki oblici radio tehnologije mogu se koristiti da bi se izbjegle potreba za optičkom vidljivošću između krajeva lika. Više korisnika sa svojim osobnim uređajima mogu istovremeno pristupiti kiosku što bitno skraćuje vrijeme čekanja korisnika.

Glavno ograničenje je brzina kojom putnik-vozilo prolazi kroz zonu pokrivanja kioska (veće brzine diktiraju veću brzinu prijenosa podataka). Korištenje iste frekvencije za sve kioske umanjuje kompleksnost osobnog uređaja.

Link centrala-centrala se najčešće koristi da se povežu susjedne centrale, i to kroz žični link velike brzine. Udaljenost je do 100 km (nema smisla povezivati direktno centre na većoj udaljenosti). Može se koristiti i postojeća infrastruktura, ali prilagodba zavisi od vrste podataka, količinom podtaka i učestalošću transfera.Na teškim lokacijama (ruralna područja) koriste se

12

bežični linkovi centrala-lokacija kraj prometnice, zbog nepostojanja drugog tipa komunikacijske infrastrukture na datom području.

Ako ne postoji pokrivenost klasične mobilne telefonije, moraju se koristiti drugi vidovi komuniciranja, npr mikrovalovi. U urbanim sredinama sa razvijenom infrastrukturom, koriste se i žični linkovi, ali uz sve veću zamjenu bežičnih tehnologija (mobilna telefonija). Izbor će zavisiti i od tipa podataka, količinom i učestalošću transfera.

Link centrala-prometno sredstvo koristi bežičnu tehnologiju za kroz glasovne i podatkovne kanale. Tamo gdje već postoje ili se mogu podržati infrastrukturom uz niske troškove, koriste se „svjetionici“.U svakom slučaju, zavisit će od potrebe za trenutnim prijenosom podataka, odnosno prihvatljivim vremenskim kašnjenjem predaje podataka.

Za link prometno sredstvo-prometno sredstvo potrebna je bežična tehnologija kratkog dometa. Glavna ograničenja su vezana za mobilnost prometnih sredstava te eventualna potreba za promjenom frekvencije. Zavisno od metoda pristupa, moguće su potrebe za većim brojem kanala da bi se spriječila interferencija. Testiranja se vrše na bazi radio-frekvencija i infracrvene tehnologije. Pitanja koja treba imati na umu kod ovog linka su vezana za interferenciju, sigurnost, vjerodostojnost podataka, ponovno korištenje istih frekvencija, vrijeme procesiranja, te mnoga druga.

2.2.5 Komunikacijski linkovi između sustava i terminatorima

Terminatori koji su definirani u europskoj ITS fizičkoj arhitekturi se također koriste i u europskoj komunikacijskoj ITS arhitekturi. Neki od terminatora ne prenose podatke preko telekomunikacijskih sredstava, već putem fizičkog linka (npr svjetlosni signali na vertikalnoj signalizaciji su krajnji link toka podataka od „Sustava upravljanja prometom“ prema vozaču). Drugi primjer je sučelje čovjek-stroj između putnika i informacijskog kioska.

Stoga su terminatori podijeljeni u tri grupe:

- terminatori koji zahtijevaju razmjenu podataka sa sustavom putem elektronskih medija (koriste telekomunikacijski link)

- terminatori čije stanje sustava se utvrđuje ili kontrolira putem interfejsa (koriste fizički link)

- terminatori koji imaju linkove sa ljudima (koriste sučelje čovjek-stroj)

Terminatori koji zahtijevaju razmjenu podataka sa sustavom putem elektronskih medija, obje strane linka moraju imati elektronske uređaje koji će ili primati ili slati podatke. U principu,

13

kraju linkakojim se ostvaruje veza sa ITS sustavom, mora postojati neka vrsta računala koje omogućava realiziranje servisa koji su dostupni sustavu.

Terminatori čije stanje sustava se utvrđuje ili kontrolira putem interfejsa imaju uvijek na jednom kraju fizički objekt-fizički link na terminatoru, dakle na strani izvan sustava. U okviru sustava nalaze se senzori koji mogu detektirati stanje fizičkog objekta, ili pružati outpute. Ulazni senzori pretvaraju stanje objekta u digitalni elektronički oblik , koja se onda može koristiti u drugim dijelovima sustava.

Terminatori koji imaju linkove sa ljudima (sučelje čovjek-stroj) omogućavaju ljudskim osobama da primaju ili predaju informacije sustavu, i uvijek se nalaze sa vanjske strane sustava. Ove osobe mogu pristupiti elektronskom uređaju na jednom njegovom kraju. U stvari, izučavani su inputi i outputi koristeći kiosk bazirane displeje.

Aneks 1 - Prateće informacije za Komunikacijske Analize

Sažetak

Ovaj dokument sadrži prvi Aneks za Glavni dio Dokumenta Europske ITS Okvirne Arhitekture 3,3 D, koji daje opis Europske ITS Komunikacijske Arhitekture. On pruža dodatne i prateće informacije za Glavni Dokument. Ova informacija sadrži popis Europskih ITS Potreba korisnika koji se bave komunikacijama, i tablice podataka koji su korišteni za izradu nekih od rezultata u Glavnom Dokumentu.

Aneks 2 - Detalji povezanih ITS Komunikacijskih Tehnologija

Sažetak

Telekomunikacije su jedne od najbrže rastućih tehnologija danas. Glavna pokretačka snaga za ovo je stalno rastuća potražnja za većim i boljim uslugama kupcima. Državna tijela su preko deregulacije i otvaranja nacionalnih telekomunikacijskih tržišta upoznata sa ovim. To je dovelo do povećanja konkurencije s rezultatom da su novi razvoji zauzeli mjesto u oba slučaja, u korištenju hardvera i korištenju tehnologije. Kao rezultat tih promjena, ITS implementacije se suočavaju s novom telekomunikacijskom opremom i novim telekomunikacijskim standardima uz sve veće brzine.Najbolji primjer za to stanje može se vidjeti na tržištu mobilnih telefona. Stanje današnje opreme za mobitele će biti zastarjelo u kratkom vremenu. I svaka nova familija mobilnih telefona prikazuje promjene u sučeljima, kako u električnom tako i u mehaničkom smislu. Tako se promjene u ITS-aplikacijama (na primjer putem GSM-a) moraju obavljati nakon svakog poboljšanja familije proizvoda mobilnih telefona. Ovo izvješće nudi kratak pregled trenutno

14

korištenih telekomunikacijskih standarda koji su povezani sa ITS-aplikacijama i spominje nastanak nekih budućih standarda.

3. Zaključak

Dosadašnji rezultati primjene inteligentnih transportnih sustava, u mnogim primjerima postojeće prakse u svijetu, neosporno ukazuje na veoma značajne dobitke kod poboljšanja sigurnosti u prometu (10-30 %). Prometne nesreće na cestama i drugim prometnicama trebaju se sustavno proučavati tako da se različitim načinima, mjerama i postupcima može djelovati na smanjenje njihova broja i njihovih posljedica. U razvijenim zemljama učestalost i posljedice prometnih nezgoda su takve da je to jedan od najjačih pokretača za uvonenje ITS-a. Različite ITS usluge i tehnologije, koje doprinose sigurnosti u prometu, neophodno je uključiti u nacionalne (i druge) "Programe sigurnosti u prometu". Programom se zadaju ciljevi koji se žele postići, aktivnosti i njihovi nositelji, prioritetni pravci, vrednovanje rezultata, itd. Početkom 21. stoljeća prometni se stručnjaci slažu da uspješno rješavanje rastućih problema odvijanja prometa i obavljanja transporta više nije moguće bez primjene cjelovitog koncepta i tehnologija ITS-a (Inteligentnih transportnih sustava).

15

4. Lista skraćenica

DFD Dijagram toka podatakaEP Elektroničko plaćanjeITS Inteligentni transportni sistemiKAREN Ključne potrebe arhitekture za europske mrežeLMDS Lokalne multi-point distribucijske uslugeMMDS Mikrotalasne multi-point distribucijske uslugePMR Privatna pokretna radijska mrežaTR4108 - KAREN Komunikacijska arhitektura - D 3.3 Glavni dokumentAugust 2000 strana 4 /110 pitanje1PT Javni prijevozP+R Parkiranje i vožnjaSMS Usluga kratkih porukaTCC Centar za kontrolu saobraćajaTIC Saobraćajni informacijski centarTICS Saobraćajni informacijski i kontrolni sistemi

16

5.Reference

European ITS User Needs Deliverable Document, Issue 1, May 2000.

European ITS Framework Architecture Functional Architecture Deliverable Document (D3.1), Issue 1, August 2000.

European ITS Framework Architecture Physical Architecture Deliverable Document(D3.2), Issue 1, August 2000.

European ITS Framework Architecture Overview Deliverable Document (D 3.6), Issue 1, August 2000.

European ITS Framework Architecture Deployment Approach and Scenarios, (D 4.2), Issue 1, May 2000.

European ITS Framework Architecture Cost Benefit Study Report (D 3.4), Issue 1, July 2000.

17