TEHNIKO UILITE VINKOVCIPODRUNICA I VUKOVARUSTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

ZAVRNI RAD

CESTOVNA VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA

Uenik: Radoslav Mirkovi Mentor: Antun Papi, dipl.ing.

Zanimanje:

U Vukovaru, 24.10.2011Sadraj

1.UVOD.................................................................................................3

2.Povijest cestovnog prijevoza..............................................................4

2.1. Razvoj cestovnog prometa u Hrvatskoj................................6

3. Cestovni prijevoz...............................................................................6

4. Cestovna vozila za prijevoz putnika..................................................7

4.1. Travois..................................................................................7

4.2. Koija....................................................................................8

4.3. Rika...................................................................................10

4.4. Bicikl....................................................................................11

4.5. Mopedi................................................................................15

4.6. Skuteri.................................................................................16

4.7. Motocikli..............................................................................17

4.8. Automobili...........................................................................18

4.9. Taksi...................................................................................20

4.10. Kombi................................................................................21

4.11. Minibus..............................................................................21

4.12. Autobus.............................................................................22

4.12.1. Jedno-etani autobus (single-decker).................22

4.12.2. Autobusi na kat (double-decker)..........................23

4.12.3. Zglobni autobus....................................................23

4.12.4. Trolejbus...............................................................24

4.13. Tramvaj.............................................................................25

4.13.1. Hrvatska i tramvaji................................................26

5. Zakljuak.........................................................................................27

Literatura.............................................................................................28

1. UVOD

Od poetka svijeta ovjek ima potrebu da se kree, istrauje i upoznaje nove

krajeve i ljude. ovjek je stalno u pokretu. Ponekad je putovanje uvjetovano poslom

kojim se ovjek bavi, a ponekad razonodom i odmorom. Od pradavnih vremena ljudi

putuju. U poetku koristila se ivotinjska snaga za transport. Veinom su koriteni

konji ili magarci zbog svoje izdrljivosti i snage. Otuda e kasnije i ostati stari naziv za

snagu motora, konjska snaga. ivotinjska snaga iskoritavat e se sve do pojave

parnog stroja. Do pojave parnog stroja vei broj ljudi mogao je putovati jedino

konjskim zapregama ili koijama. Industrijska revolucija donosi parobrode i

lokomotive, napravljen je i prvi bicikl sa pedalama. Razvoj ne staje sa industrijskom

revolucijom. Ubrzo se javlja i Nicolaus August Otto sa motorom sa unutarnjim

izgaranjem. To jednom zauvijek mijenja svijet. Njegov motor se sa manjim izmjenama

se nalazi i u dananjim automobilima. Razvoj nije stao niti danas, danas se

pokuavaju napraviti vozila koja troe i zagauju manje, pokuavaju se pronai nova i

istija goriva kao i obnovljivi izvori energije.

Predmet ovog rada je dati pregled i opis vozila kojima se vri transport ljudi, putnika.

Preko mopeda i motocikala sa kojim se prevoze najvie dvije osobe do vozila koja

prevoze 50 i vie ljudi odjednom, kao to su autobusi. Dati e se povijesni razvoj, od

prvog modela do onoga kojeg danas moemo vidjeti na naim cestama. Rad sadri

slike vozila i neke zanimljive statistike podatke.

Ovaj zavrni rad e kroz par poglavlja i podpoglavlja objasniti povijest i osnovna

cestovna vozila za prijevoz putnika. Poglavlje 2 sadri povijesni pregled nastanka

cesta i razloge njihovih nastanaka u svijetu i Hrvatskoj, poglavlje 3 daje osnovnu

definiciju cestovnog prometa, poglavlje 4 daje pregled svih cestovnih vozila koja su

sluila ili slue za prijevoz putnika i poglavlje 5 je zakljuak.

2. Povijest cestovnog prijevoza4

Pojava cestovnih vozila bila je uvjetovana pojavom cesta, oni su u uzrono-

posljedinoj vezi. Kvalitetnije i pouzdanije ceste uzrokovat e revoluciju u prijevozu pa

je stoga potrebno opisati povijest nastanka cesta.

Prve kamene ceste izraene su u Mezopotamiji i civilizaciji Inda [1]. Perzijanci su

izgradili mreu cesta preko svog carstva nazvan Kraljevske ceste koje prikazuje slika

1. Bila je to antika prometnica koju je u 5. stoljeu pne. renovirao i organizirao

perzijskii vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida [2]. Darije ju je dao

izgraditi da olaka komunikaciju diljem golemog Perzijskog Carstva, a cesta se

protezala od perzijskog grada Suze do lidijskog Sarda. Udaljenost meu dvaju

gradovima bila je 2.700 km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam

dana. Usporedbe radi, za isto putovanje pjeice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri

mjeseca. Gradnja tako dugake i sofisticirane ceste kroz maloazijske planine, asirske

pustinje, babilonske movare i neprohodna podruja zapadnog Irana predstavljala je

vrhunac antikog graditeljskog umijea.

Sl.1. Kraljevska cesta

5

Pojavom Rimskog carstva bilo je potrebno vojski omoguiti brzo putovanje iz jednog

podruja u drugo. Ceste koje su tada postojale bile su blatnjave to je uvelike

pridonijelo kanjenju velikih masa vojnika. Da bi rijeili taj problem, Rimljani su

izgradili velike ceste. Rimske ceste su pravljene sa kamenom koji je osiguravao

otjecanje vode cestu kako bi povrina ostala suha i bez blata [3]. Slika 2 prikazuje

izgled jedne rimske ceste.

Sl.2 Rimska kamena cestaIslamski kalifat je u Bagdadu asfaltirao ceste koritenjem katrana to e kasnije

doprinijeti razvoju modernih autocesta. Tijekom industrijske revolucije zbog poveanje

trgovine koji je doao sa njom, kvalitetne ceste su dobivale sve veu vanost. Kia i

prljavtina tadanjih cesta stvorile bi blato koje bi zaustavilo trgovinu sve do pojave

sunijih dana. John Loudon McAdam (1756-1836) dizajnirao je prve moderne

autoceste. Razvio je jeftino asfaltiranje od materijala tla i kamenog agregata poznatog

kao makadam. Gradnja ceste odvijala se na razini vioj od okolnog tla to bi

6

omoguilo odvod vode sa povrine. U isto vrijeme Thomas Telford ostvario je

znaajan napredak u inenjerstvu novih cesta i izgradnji mostova. Razliiti sustavi

razvijani su tijekom stoljea kako bi se smanjilo oteenje povrine i praine u

gradovima. Makadamske ceste sa katranom bile su u primjeni sve do 19. stoljea u

gradovima poput Pariza. U ranom 20. stoljeu asfalt i beton utirat e nove putove i

povezivati gradove i zemlje.

2.1. Razvoj cestovnog prometa u Hrvatskoj

Prve poznate ceste na teritoriju Hrvatske datiraju iz rimskog perioda [4].

Dolaskom Slavena, stare rimske ceste gotovo potpuno propadaju. Tek od 12. stoljea

poinju se spominjati prvi srednjevijekovni putevi, kao npr. stari karavanski put

Dubrovnik-Gacko-Foa-Sjenica-Trgovite. Dolaskom Turaka u nae krajeve dio ovih

puteva je zamro. Odrali su se samo oni, i izgradili novi, koji su odgovarali novoj

vlasti. Centralna toka iz koje su kretali i u kojoj su zavravali putevi Otomanske

imperije bio je Carigrad, pa su gotovo svi poznati putevi u tursko doba kod nas imali

karakteristian smjer kretanja od sjeverozapada premo jugoistoku.

Putevi u novom vijeku bili su u stvari tek prve prave prethodnice dananjih

suvremenih cesta kod nas. Prve modernije ceste izgraene su u toku 18. i 19.

stoljea, najprije u naim sjeverozapadnim krajevima, zbog narasle potrebe

povezivanja unutranjosti s primorjem, odnosno lukama. U Hrvatskoj se preteom

modernih cestovnih komunikacija smatra cesta izmeu Karlovca i Bakra koja je

sagraena 1726. god. To je Karolinka cesta. Ve 1779. godine izgraena je cesta od

Karlovca za Senj - Jozefinska cesta, a 1811. god. sagraena je Lujzijanska cesta,

najljepa cesta Europe u to vrijeme. U vremenu kratke francuske vladavine

primorskom i gorskom Hrvatskom od 1803.-1813. god. sagraena je Napoleonova i

Marmontova cesta Zadar-Knin-Sinj-Vrgorac-Metkovi-Dubrovnik. Izmeu dva

svjetska rata sagraeno je na teritoriju Hrvatske 372 km cesta sa suvremenim

kolovozom, uglavnom oko naih veih gradova. Poetkom 21. stoljea izgradnja

autocest u Hrvatskoj doivljava procvat.

7

3. to je to cestovni prijevoz?

Cestovni prijevoz podrazumijeva transport ljudi i roba na cestama. Prve metode

cestovnog prijevoza odvijale su se uz pomo konja, goveda ili ak ljudi koji su nosili

robe putujui prljavim i loim putovima. Porastom trgovine ceste su proirivane i

odravane kako bi zadovoljile zahtjeve trgovine.

4. Cestovna vozila za prijevoz putnika

4.1. Travois

Za transport su se u poetku koristile tzv. "travoisi", zaprege bez kotaa kao na slici 1.

Konstrukcija travoisa je bila krajnje jednostavna. Sastojala se platforme od drveta ili

mree koja je bila postavljena na dvije duge motke koje se od vrha prema dnu

razmicale [5].

Sl. 1. Indijanski travois

Pri vrhu je bio ram koji su vukli ljudi, ali najee su to bili konji, a ponekad i psi. Ovaj

primjer transporta pojavio se kod indijanaca sjeverne Amerike. esto se mogao vidjeti

8

u western filmovima gdje bi kauboj na travoisu vukao svog povrijeenog prijatelja.

Iako se smatra primitivnijim od kotaa na temelju oblika prijevoza, travois je bio u

prednosti s obzirom na podruje gdje se koristio, a to nisu prometnice ve ume,

meta tla ili snijeg. Na tim podlogama kota bio pokazao svoje nedostatke. Izviaki

kampovima poduavaju izrada ovakvog vozila koje bi se koristilo za prijevoz

bolesnika ili ranjenika.

4.2. KoijaKoija je prvo vozilo sa kotaima namijenjeno prijevozu ljudi koje su vukli konji. Moe

biti lagana, brza i okretna ili velika, teka i udobna [6]. Veinom imaju amortizere

izvedene sa spiralnim ili lisnatim oprugama. Mogu imati dva ili etiri kotaa. Verzije sa

dva kotaa imale su poseban nain vezanja rude za konja kako bi odrale ravnoteu.

U Keltskim grobnicama pronaene su pretae koija. Rimljani su takoer u svojim

pohodima koristili koije, veinom su ih na raspolaganju imali vojskovoe. Koije sa

etiri kotaa mogu se nai u prapovijesnoj Europi, a njihov oblik iz iskopa sugerira da

se osnovne konstrukcije kotaa i podvozja koristio sve do pojave automobila. Koije

su bile veoma popularan prijevoz u srednjem vijeku kada su ih koristili plemii,

aristokracija (naroito ene), te su esto bile bogato ukraene i pozlaene kao na slici

3.

Sl. 3 Kraljevska koija

9

Imale su 4 kotaa, a vukli su ih dva do etiri konja. Broj konja ovisio je o teini same

koije, koja je opet ovisila o ukraenosti koije. Drvo i eljezno bili su primarni

materijali za izradu koije. Obine koije su imale pokrov od koe. Sve vie se javljala

potreba za prijevoznim sredstvom koje moe prevesti vei broj ljudi. Ugarsko-hrvatski

kralj Matija Korvin volio je brzo putovati, te je za vrijeme njegove vladavine razvijen

brzi put izmeu Budimpete i Bea. Na tom put kretalo se sasvim novo vozilo,

Maarska kola. Maarska kola mogla su primiti osam ljudi, bila su lagana, a za vuu

je bio potreban samo jedan konj. Koncept ovog vozila brzo se proirio Europom. Sve

do 18. stoljea koncept se nije mijenjao. Tada je Erasmus Darwin, mladi engleski

lijenik, uvio problem malih prednjih kotaa zbog koji se osjetila svaka neravnina

ceste. Uz to mali kotai znaili su i veu mogunost prevrtanja. Promjena rotirajue

prednje osovine iz pravokutnog u trokutasti oblik doprinijela je boljoj upravljivosti jer

kota na unutarnjoj strani zavoja zakrene nego onaj sa vanjske strane. Darwin je

imao ideju, ali je naalost sve zasluge pokupio Ackerman i patentirao kao

Ackermanovo upravljanje. Princip Ackermanovog upravljanja prikazan je na slici 4.

Sl.4 Ackermanovo upravljanje

Koije vie nisu u upotrebi kao cestovno vozilo za prijevoz putnika. Koriste se

iskljuivo u turistikim obilascima grada ili se iznajmljuju za sveane prigode kao to

su vjenanja. Bitno je spomenuti da su koije dale temelje za izradu prvih automobila.

10

4.3. RikaDok su u Europi za prijevoz putnika koritene koije na dalekom istoku su postojale

rike. Rike su vozila na ljudski pogon pri emu ovjek za sobom vue koiju nalik na

koaru koja se nalazi na dva kotaa [7] kao na slici 5. Rike su lagane jer su izraene

veinom od bambusa koji je lagan ali vrst materijal. Zadnjih godina rike su

zabranjene u nekim zemljama zbog brige o rika radnicima. Rike vuene ljudskom

snagom zamijenjene su biciklistikim rikama ili ak onima na motorni pogon. Rike

na motorni najvie se koriste u Indiji.

Sl.5 Rika vuena ovjekom

Povijesno rike su prvi puta viene u Japanu 1868. godine. Bile su veoma popularne

zbog svoje brzine, ali naalost i cijene rada ovjeka koja je bila jeftinija od one

konjske.

4.4. Bicikl11

Bicikl je vozilo na ljudsku snagu, sastoji se od dva kotaa na ramu te se pokree

pedalama. Pojavili su se u 19. stoljeu i trenutno je u svijet oko milijarda to je

dvostruko vie nego automobila. Koriste se za rekreaciju, djeiju igru, fitnes, vojne i

policijske svrhe, dostavljake slube i utrke. Osnovni izgled bicikla nije se mnogo

mijenjao od modela sa lancem koji je nastao oko 1885. godine. Naravno, mnogii

detalji su usavreni jer sada postoje moderni materijali i dizajn pomou raunala. Sve

je to omoguilo izradu bicikala za razne svrhe [8]. Izum bicikla je imao ogroman

utjecaj na drutvo, kulturu i industriju. Nekoliko komponenti koje su na kraju odigrale

kljuu ulogu u razvoju automobilske industrije izvorno je izmiljeno za bicikl,

ukljuujui kugline leajeve, gume sa zranicama, prijenos sa lancem i lananicima i

kotae sa bicama.

Draisienne, Lauftmaschine ili kico konj sa slike est je pretea bicikla sa dva kotaa

kojeg je izumio njemaki barun Karl von Drais. Javnost je upoznala ovo vozilo 1817.

godine u Mannheimu, a 1818. u Parizu. Voza je jahao drveni okvir dok bi se nogama

odguravao od povrine, a rukama upravljao kretanjem vozila.

Sl. 6 Muzejski primjerak Draisenne

12

Pedale na biciklu pojavljuju se 1860tih godina kada su francuzi Pierre Michaux i

Pierre Lammement izradili velociped kao sa slike 7 to na latinskom znai brza noga.

Bio je to bicikl sa velikm prednjim kotaem na kojem su se nalazi i pedale za pogon

iza kojeg je slijedio mali kota. Sjedalo je bilo visoko postavljeno i bilo je teko popeti

se i krenuti na takvom biciklu. Skretanje je bilo oteano jer se okretanjem volana

okretao kota sa pedalama to je doprinosilo nestabilnosti. Drvo i eljezo su bili

osnovni materijali za izradu, tako da su ovi bicikli bili poprilino teki.

Sl. 7 Popularni Velociped

Zatim su uslijedile promjene: manji prednji kota, postavljanje sjedala nie i dalje od

volana, ali je i dalje ostao problem pedala na prednjem kotau. J.H. Lawson i

Shergold su rijeili ovaj problem sa lananim prijenosom na zadnji kota. Modeli ovih

bicikala su nazvani sigurnim biciklima. Imali su nie sjedite i bolju raspodjelu teine.

1890te su godine zlatnog doba bicikala. Tada kot John Boyd Dunlop upoznaje svijet

sa gumom, koja e uskoro postati univerzalna. Uslijedit e i izumi slobodnog hoda

13

zadnjeg kotaa tako da voza moe da dri noge na pedala, a da se one ne okreu

dok ide nizbrdo ili odmara. Bicikli i konjske zaprege bili su dva stupa privatnog

prijevoza neposredno prije automobila, a izrada glatkih cesta u kasnom 19. stoljeu je

posljedica velikog koritenja ovih prijevoznih sredstava. Danas uporaba bicikala opet

jaa no ovaj put ne zbog nekakvog napretka u proizvodnji ve cijene goriva koja je

svakog dana vea, ouvanja okolia i zdravlja. Najei bicikli koji se mogu vidjeti na

cestama su brdsko-planinski bicikli zbog svoje konstrukcije koja je prilagoena svim

terenima. Slika 8 prikazuje izgled brdsko planinskog bicikla.

Sl. 8 Brdsko-planinski bicikli (engl. mountain bike)

Ovakav tip bicikla karakteristian je po svojima irokim gumama na 26" kotaima,

prijenos sa brzinama iji broj varira od 18 do 27 brzina, prednji amortizer, sjedalo u

visini volana i ram izraen od aluminija.

14

Bicikl je unio promjene u svijetu, principi sa njega koriteni su i ve ranije spomenutim

rikama. Danas postoje rike sa tri kotaa, jedan naprijed za upravljanje i zadnja sva

na kojima se nalazi prostor za putnike. Biciklistike rike su veoma popularno

prijevozno sredstvo u junoj, jugoistonoj i istonoj aziji. Tamo su u slubi gradskih

taksija. Slika 9 prikazuje biciklistiku riku iz Shenyanga iz Kine.

Sl. 9 Biciklistika rika

15

4.5. MopediUbrzo nakon izuma Ottovog motora sa unutarnjim izgaranjem javila se i ideja da se

isti ugradi na bicikl. Rezultat ove ideje je nastanak mopeda. Otuda i naziv moped -

MOtor PEDal. Danas je ostao samo taj naziv, pedale su nestale tijekom razvoja.

Sl. 10 Originalni mopedDananji mopedi su izgledom i karakteristikama odmakli od bicikla i sliniji su

motociklima. U veini zemalja dobna granica za upravljanje mopedima je nia od one

za motocikle. Mopedi su ogranieni na brzinu od 50km/h i obujam motora koji

maksimalno moe iznositi 49ccm [9]. Mopedi su ekonomina vozila jer troe u

prosjeku 2.4L na 100 kilometara. Slika 10 prikazuje originalni moped, tj. bicikl sa

motorom dok slika 11 prikazuje moderniji Puchov moped koji se mogao vidjeti i na

naim cestama te koji izgledom jako podsjea na Tomos modele.

Sl. 11 Puch moped

16

4.6. SkuteriSkuter je motocikl drugaijim okvirom od mopeda, voza prilikom sjedanja ne mora

opkoraiti ram vozila ve sjeda kao na stolicu. Prvi skuteri pojavljuju se kada i prvi

mopedi, izmeu 1910-1915. godine. Razvoj skutera je intenzivan u periodu izmeu

dva svjetska rata i to u Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama [10]. Globalnu

popularnost skutera datira iz vremena nakon Drugog svjetskog rata pojavom Vespe.

Njen izgled i danas plijeni pozornost, a moe se vidjeti na slici 12. Skuteri su tada vrlo

popularni zbog svoje jednostavnosti, malih trokova odravanja i motora iji se

obujam kree od 50 do 250ccm. Zadnjih godina prisutni su i maxi skuteri, njihov

obujam motora kree se od 250 do 800ccm. Niska cijena nabave i rada, lak parking,

dobna granica vozake dozvole i ogiguranje vozila ine ovo vozilo vrlo popularnim i

rairenim. Zemlja poznata po skuterima je Italija iz ijih tvornica su izale tisue

Vespi. Najzastupljeniji proizvoai skutera su: Piaggio, Aprilia, Honda, Kymco, Vespa,

Yamaha i naravno Tomos.

Sl. 12 Model Vespe iz 1957. godine

17

4.7. MotocikliMotocikl je motorno vozilo na dva kotaa. Motocikli znatno variraju ovisno o zadatku

za koji su dizajnirani, postoje tako motori za duga putovanja, krstarenje, sportski i

trkai ili off-road motocikli. Motocikli su jedni o najupeatljivijih pristupanih oblika

motornog prijevoza u mnogima dijelovima svijeta, a za veinu svjetske populacije, oni

su ujedno i najei tip motornog vozila. Postoji oko 200 milijuna motocikala

ukljuujui i mopede, skutere i ostala vozila na dva ili kotaa) u uporabi diljem svijeta,

to je oko 33 motocikla na 1000 ljudi [11]. Veina ovih motocikala, 58%, se nalazi u

zemljama Azije koje su u razvoju. Kina je 2006. godine imala 54 milijuna motocikala u

uporabi i godinju proizvodnju od 22 milijuna jedinica, Indija je 2002. godine s oko 37

milijuna dom dvokotaa na svijetu. Kina je iza nje sa 34 milijuna.

Prvi motocikl sa motorom na unutarnje izgaranje bio je Petroleum Reitwagen (slika

13) kojeg su dizajnirali njemaki izumitelji Gottlieb Daimler i Wilhelm Maybach 1885.

godine. Ovo vozilo nije nimalo sliilo tadanjim biciklima niti je koristilo do tada

poznate principe biciklistike i motociklistike dinamike. Os volana je bila pod kutem

od nula stupnjeva, a vilica se nije mogla micati. Reitwagen se oslanjao na pomone

kotae kako bi se na njemu odrala ravnotea. Nastao je kao nusproizvod testiranja

novog motora. Mnogi autori koji iskljuuju parni, disel i elektrini pogon smatraju ovo

prvim motociklom.

Sl. 13 Replika Reitwagena

18

Do prvog svjetskog rada najvei proizvoa motocikala je Indian s 20 000 jedinica

godinje, zatim tu titulu preuzima Harley-Davidson, kasnih 1920tih i ranih 30tih ta

titula pripada DKW-u a nakon drugog svjetskog rata najveu proizvodnju ima BSA

grupa.

Danas, u industrija motocikala prevladava dominacija Japanskih proizvoaa kao:

Honda, Kawasaki, Suzuki i Yamaha iako Harley-Davidson i BMW dre konstantan dio

trita.

4.8. AutomobilAutomobil je motorno vozilo koje slui za prijevoz putnika. Mnoge definicije govore da

su automobili vozila koja se primarno koriste na cestama, mogu imati od jednog do

osam sjedita za putnike, veinom imaju etiri kotaa, a izgraeni su prvenstveno za

prijevoz ljudi, a ne roba [12]. Na svijetu trenutno postoji oko 600 milijuna osobnih

automobila, to je jedan automobil na 11 ljudi i to predstavlja potronju od preko

milijardu kubinih metara goriva. Ovi brojevi se poveavaju iz dana u dan, pogotovo u

zemljama u razvoju kao to su Kina i Indija.

Bilo je pokuaja izgradnje automobila na parni pogon no to su bila teka i spora vozila

sa malom autonomijom. Znaajan korak u autoindustriji donosi njemaki izumitelj

Karl Benz. On je 1885. godine napravio automobil sa etverotaktnim motorom na

bezin, izgled tog modela moe se vidjeti na slici 14.

Sl.14 Benzov prvi automobil

19

Prodaja ovog vozila krenula je 1888. godine. Benz je kasnije konstruirao i patentirao

bokser motor. Benz je bio najvea automobilska kompanija u zadnjim godinama 19.

stoljea. Zatim Daimler i Maybach osnivaju DMG. Ove dvije tvrtke e se spojiti zbog

ekonomskih potekoa koje su nastale nakon prvog svjetskog rata te e kasnije

nastati jedna od najpoznatijih marki automobila, Mercedes-Benz. Automobili su tada

bili skupi i samo pojedinci su ih mogli priutiti. Revoluciju u proizvodnju automobila

unosi Henry Ford sa pokretnom trakom.

Sl.15 Jedan od kasnijih fordovih modela T

Pokretnom trakom ubrzan je proces proizvodnje automobila, smanjeni trokovi

proizvodnje i cijene gotovog proizvoda. Tada je sklopljen automobil silazio sa trake

svakih 15 minuta, a problem je bio suenje boje. Japanska crna boja najbre se

suila i zato su veina fordovih prvih modela bili crni. Tadanji radnik za trakom

mogao je sebi priutiti Ford Model T (slika 15) sa svoje etiri mjesene plae.

2010. godine u Hrvatskoj je zabiljeen podatak od 1,389.903 automobila koji su proli

tehniki pregled.

20

4.9. TaksiTaksi je vrsta cestovnog vozila koja se unajmljuje zajedno sa vozaem. Moe prevesti

pojedinca ili grupu putnika. Ono to ga razlikuje od javnog prijevoza je to da taksi

sluba dolazi po putnika na lokaciju na kojoj se nalazi i vozi ga do mjesta koje putnik

odabere [13]. Pariz i London su prvi imali taksi slube koje su prevozile putnike u

koijama sa konjima. Prva taksi servis je zapoeo Nicolas Sauvage u Parizu 1640.

godine sa fijakerima. U istim ovim gradovima je poela i prva upotreba benzinskih

taksija, u Parizu 1899., a u Londonu 1903. godine. Taksi slube su profitirale u ranim

godinama 20. stoljea. Najvei izumi u ovoj vrsti prijevoza putnika su taksimetar i

dvosmjerna radio komunikacija koja se pojavila u vrijeme drugog svjetskog rata.

Sl.16 esto vien taksi automobil u New Yorku

Vozila koja se koriste za taksi slubu su veinom automobili, ali koriste se i vozila kao

ve spomenute rike (motorne ili biciklistike), laka koija ili ak amci.

Harry N. Allen uvozi taksije iz Francuske u New York i boja ih u uto jer je znao da se

uta boja najbolje vidi u daljini. Primjerak modernog taksi automobila moe se vidjeti

na slici 16. Zato danas veina taksije nosi upravo ovu boju.

21

4.10. KombiKombi je vrst vozila koja se koristi za prijevoz robe ili grupe ljudi. Po kategoriji vozila

spada pod automobile. Naziv kombi je skraenica od kombinirano vozilo. Kombi se

uglavnom koristi za prijevoz vee koliine manjih robnih artikala [14], poput namirnica

ili kuanski aparata, ali i manje koliine veih, poput namjetaja. Putniki kombi je

vozilo namijenjeno prijevozu putnika i sastoji se od jednog sjedala za vozaa, a

maksimalno moe imati dodatnih osam sjedala za putnike. esto vien model na

naim cestama je VW transporter kao na slici 17.

Sl. 17 VW Transporter

4.11. MinibusMinibus je putniko motorno vozilo dizajnirano za prihvat veeg broja putnika od

kombija ali opet manjeg broja nego to autobus moe primiti. Minibusevi imaju

kapacitet do 8 do 30 putnikih mjesta [15]. Minibusevi se koriste za razne namjene.

Bilo da je rije o gradskom ili meugradskom prijevozu, vozila zranih luka ili kao dio

taksi slube. Koriste ga prijevoznike tvrtke, dravna tijela, bolnice ili udruenja,

turistike agencije, kole i sportski klubovi. Slika 18 prikazuje izgled minibusa.

Sl.18 Minibus

22

4.12. AutobusAutobus je cestovno vozilo primarno dizajnirano za prijevoz putnika. Autobusi mogu

imati veliki kapacitet, ak i do 300 mjesta [16]. Najei model busa je jedno-etani

bus(engl. single-decker), ali za vei broj putnika su autobusi na kat (engl. double-

dacker) ili zglobni autobusi. Proizvodnja autobusa je u globalnom porastu, a izgled

autobusa diljem svijeta je ujednaen. Autobusi se koriste u svrhe: javnog prijevoza,

dalekih putovanja, kolskog prijevoza uenika, sportskih klubova i politikih stranaka i

kandidata. Autobusi vueni konjskom snagom ili parnim pogonom koriteni su od

1820, 1830. godine pojavljuje se autobus na paru, a 1882. pojavljuje se autobus na

struju, odnosno trolejbus. Zadnjih godina pojavljuju se hibridni elektrini autobusi,

autobusi sa gorivim elijama i oni sa prirodnim plinom ili bio-dizelom.

4.12.1 Jedno-etani autobus (single-decker)Jedno-etani autobus je autobus koji imaju jednu palubu ili etau za primanje putnika

[17]. Ovi autobusi imaju uglavnom vie od jednih vrata i esto su koriteni u gradskom

prijevozu putnika te su uglavnom niskopodni te se mogu nagnuti na stranu pri ulasku

putnika kako bi ulaz bio olakan.

Sl. 19 Jedno-razinski gradski autobus

23

4.12.2. Autobusi na kat (double-decker)

Autobus na kat je autobus sa dvije palube ili etae za prijem putnika. Autobusi na kat se esto koriste za duga putovanja i raireni su u svijetu [18]. Njihova primjena u gradovima nije esta pojava, mogu se vidjeti tek u par gradova Europe i Azije. London je prepoznatljiv po upotrebi crvenih autobusa na kat u svom gradskom prijevozu kao na slici 20.

Sl.20 Londonski autobus na kat

4.12.3. Zglobi autobus

Zglobni autobus je vozilo koje se koristi u javnom prijevozu. Obino je jedno-etae

konstrukcije, a sastoji se od dva dijela povezana zglobom [19]. Zbog toga je velike

duine i moe zaprimiti vie putnika od ostalih autobusa. Kod nas takve autobuse

ljudi nazivaju harmonikama zbog specifinog izgleda materijala koji se nalazi na

sastavu dva dijela vozila. Ovakav tip autobusa se koristi gotovo iskljuivo za javne

usluge prijevoza. Duine su oko 18 metara, a neki modeli imaju mogunost skretanja

i kotaa zadnje osovine to omoguava manji kut skretanja. Postoji i bi-zglobni

autobus sa dvije prikolice i dva zgloba, duine je oko 25 metara i moe zaprimiti oko

200 osoba. Takav autobus je jako rijedak, a njegov izgled vidi se na slici 21.

24

Sl. 21 Zglobni autobus sa dvije prikolice

4.12.4. TrolejbusTrolejbus je elektrini autobus koji crpi struju iz nadzemne ice koristei oprugu sa

polovima kao na slici 22. Dvije ice su potrebne za zatvoren strujni krug tako da

elektrina mrea za trolejbus mora imati dva elektrina voda za normalan rad [20].

Problem je u tome to, jedan vod se koristi za dovod elektrine energije, a drugi za

odvod za razliku od tramvaja koji za odvod koristi tranice po kojima se kree.

Trenutno je oko 315 sustava trolejbus prijevoza u svijetu.

Sl. 22 Trolejbus

25

4.13. Tramvaj

Tramvaj je putniko pruno vozilo koje putuje gradskim cestama uz javni prijevoz ili

na zasebnim povrinama [21]. Iako koje se kree po pruzi ubraja se u cestovna

vozila. Moe prometovati u gradskom ili meu gradskom prijevozu. Primjer toga je

tramvajska pruga koja prometuje u Osijeku, ali ujedno ide i u Vinjevac. Tramvaji su

krai i laki od obinih vlakova. Tramvaj je vozilo koje se napaja elektrinom

energijom iz ica koje se nalaze u zraku na nosaima koji se zovu pantografi.

Meutim postoje verzije koje koriste treu inu i iz nje crpe elektrinu energiju. Poneki

tramvaji koriste i dizel motor. Takvi tramvaji koriste elektrinu energiju u gradovima, a

pri izlasku iz gradova i putovanju u ruralna podruja bez izgraene infrastrukture

koriste dizel motore. Na nekim ulicama se jo mogu vidjeti tramvaji koje vuku konji ili

magarci. Jedan od gradova sa najrazvijenijom mreom tramvaja je Be, slika 22

prikazuje razne verzije tramvaja pred njihovom garaom.

Sl. 22 Beki tramvaji

26

4.13.1. Hrvatska i tramvajiU Hrvatskoj tramvaj u gradskom prijevozu koriste jedino gradovi Zagreb i Osijek. U

prolosti su ga imali i Dubrovnik i Pula i Rijeka i Opatija i Velika Gorica [22]. U

Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10

otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine poveao se na ukupno 38 kola. Prvi

elektrini tramvaj puten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska

mrea ima ukupnu duinu od 116 km (irina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm).

Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 none linije. Operater tramvajskog prometa u

Zagrebu je podrunica Zagrebakog Holdinga d.o.o. Zagrebaki elektrini tramvaj - ZET, iji tramvaj se moe vidjeti na slici 24. Prema istraivanju njemakog ADAC-a, objavljenom u veljai 2010., izmeu 23 europska grada, zagrebaki ZET je po

kvaliteti bio a zadnjem mjestu. Ocjenjivale su se etiri kategorije: trajanje

putovanja/vonje, presjedanja, informacije o linijama i cijene karata, a jedini "plus"

ZET je dobio za cijenu usluge odnosno besplatnu vonju u uem centru grada te

injenicu da se karta moe kupiti preko SMS-a [23].

Sl. 23 Zagrebaki elektrini tramvaj

27

5. Zakljuak

U ovom zavrnom radu dan je pregled svih cestovnih vozila kojima se prijevoze

putnici. Bilo da je rije o individualnim vozilima kao bicikl, moped i motocikl ili

vozila javnog i masovnog prijevoza putnika kao to je autobus. Za neka vozila

dan je i povijesni razvoj bez kojega ne bi smo imali vozila kakva danas

poznajemo. Neke od njih su u prolosti pokretale ivotinjska ili ljudska snaga,

danas je skoro svako vozilo pokretano nekom vrstom motora sa unutarnjim

izgaranjem dok nam budunost donosi motore na hidrogen i elektrinu energiju.

Prijevoz nekim od ovih vozila je u prolosti bio lukzus i samo rijetki su si mogli

priutiti automobil. Automobil je danas vozilo bez koje se ovjek osjea

bespomono. Automobil prua slobodu odlaska na bilo koje mjesto u bilo koje

vrijeme. Njihova cijena je danas pristupana, istina rijetko koji radnik u Hrvatskoj

moe za etiri mjesene plae kupiti automobil, ali brojka od 1,4 milijuna vozila

govori da na svaku treu osobu doe jedan automobil. Cijena automobila nije

problem, problem postaje cijena goriva koja svakim danom varira i raste. No

mnogi vei problemi nisu zaustavili ovjeka da putuje pa tako nee ni cijena

goriva, jer kako kae Publije Ovidije Nazon:

Si rota defuerit, tu pede carpe viam Ako nema kola, a ti

idi pjeke.

28

Literatura:

[1] http://en.wikipedia.org/wiki/Road_transport

[2] http://en.wikipedia.org/wiki/Royal_Road

[3] http://en.wikipedia.org/wiki/Roman_road

[4] http://www.prometna-zona.com/cestovni.html

[5] http://en.wikipedia.org/wiki/Travois

[6] http://en.wikipedia.org/wiki/Carriage

[7] http://en.wikipedia.org/wiki/Pulled_rickshaw

[8] http://en.wikipedia.org/wiki/Bicycle

[9] http://en.wikipedia.org/wiki/Moped

[10] http://en.wikipedia.org/wiki/Scooter_%28motorcycle%29

[11] http://en.wikipedia.org/wiki/Motorcycle

[12] http://en.wikipedia.org/wiki/Automobile

[13] http://en.wikipedia.org/wiki/Taxicab

[14] http://en.wikipedia.org/wiki/Van

[15] http://en.wikipedia.org/wiki/Minibus

[16] http://en.wikipedia.org/wiki/Bus

[17] http://en.wikipedia.org/wiki/Single-decker_bus

[18] http://en.wikipedia.org/wiki/Double-decker_bus

[19] http://en.wikipedia.org/wiki/Articulated_bus

29

[20] http://en.wikipedia.org/wiki/Trolleybus

[21] http://en.wikipedia.org/wiki/Tram

[22] http://hr.wikipedia.org/wiki/Tramvaj

[23] http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreba%C4%8Dki_elektri

%C4%8Dni_tramvaj

30

U ovom zavrnom radu dan je pregled svih cestovnih vozila kojima se prijevoze putnici. Bilo da je rije o individualnim vozilima kao bicikl, moped i motocikl ili vozila javnog i masovnog prijevoza putnika kao to je autobus. Za neka vozila dan je i povijesni razvoj bez kojega ne bi smo imali vozila kakva danas poznajemo. Neke od njih su u prolosti pokretale ivotinjska ili ljudska snaga, danas je skoro svako vozilo pokretano nekom vrstom motora sa unutarnjim izgaranjem dok nam budunost donosi motore na hidrogen i elektrinu energiju. Prijevoz nekim od ovih vozila je u prolosti bio lukzus i samo rijetki su si mogli priutiti automobil. Automobil je danas vozilo bez koje se ovjek osjea bespomono. Automobil prua slobodu odlaska na bilo koje mjesto u bilo koje vrijeme. Njihova cijena je danas pristupana, istina rijetko koji radnik u Hrvatskoj moe za etiri mjesene plae kupiti automobil, ali brojka od 1,4 milijuna vozila govori da na svaku treu osobu doe jedan automobil. Cijena automobila nije problem, problem postaje cijena goriva koja svakim danom varira i raste. No mnogi vei problemi nisu zaustavili ovjeka da putuje pa tako nee ni cijena goriva, jer kako kae Publije Ovidije Nazon: