HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.12.2016.

COM(2016) 751 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Godišnje izvješće o politikama humanitarne pomoći i civilne zaštite Europske unije i

njihovoj provedbi u 2015.

2

Sadržaj

Uvod ...................................................................................................................................... 2

Izvršni sažetak ...................................................................................................................... 3

Humanitarna pomoć ........................................................................................................... 6

Izbjeglička kriza ................................................................................................................... 6

Humanitarne krize u Africi ............................................................................................... 8

Ostale humanitarne krize ............................................................................................... 10

Obrazovanje u hitnim situacijama .............................................................................. 11

Politika humanitarne pomoći ......................................................................................... 12

Civilna zaštita ...................................................................................................................... 14

Sirijska izbjeglička kriza .................................................................................................. 14

Odgovor na ebolu .............................................................................................................. 14

Europska zdravstvena jedinica ..................................................................................... 15

Odgovor na prirodne katastrofe ................................................................................... 15

Prevencija i pripravnost................................................................................................... 16

Politika civilne zaštite ....................................................................................................... 16

Pripravnost i otpornost na katastrofe ........................................................................ 17

Volonteri za humanitarnu pomoć Europske unije ................................................. 18

Koordinacija s ostalim instrumentima EU-a ............................................................ 20

Financijski i ljudski resursi ............................................................................................. 22

Proračun EU-a za humanitarnu pomoć na najvišoj ikad razini ........................ 22

Ljudski resursi ..................................................................................................................... 23

Dodatne informacije i izvori ........................................................................................... 24

Prilozi .................................................................................................................................... 25

3

UVOD

U ovom se izvješću predstavljaju glavne aktivnosti i rezultati politika Unije u

području humanitarne pomoći i civilne zaštite 2015., koje je provela Glavna uprava

za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (GU ECHO)1

Europske komisije. Dvostruki mandat Christosa Stylianidesa na mjestu povjerenika

za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama obuhvaća: pružanje pomoći radi

ublažavanja humanitarnih kriza širom svijeta i poticanje suradnje među

tijelima civilne zaštite diljem Europe pri reagiranju na prirodne katastrofe ili

katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem u Europi i izvan nje.2

Misija — pomoći u spašavanju i očuvanju života, sprečavanju i ublažavanju

patnje ljudi i zaštiti integriteta i dostojanstva stanovništva pogođenog

krizom — ispunjuje se u okviru operacija humanitarne pomoći3 i civilne zaštite4.

Humanitarna pomoć EU-a od životne je važnosti za zajednice i žrtve novih,

ponavljajućih i dugotrajnih kriza. Ona im omogućuje bolju pripremu za buduće hitne

situacije. U okviru operacija civilne zaštite kojima se upotpunjuje humanitarna

pomoć pruža se neposredna podrška u obliku stručnih timova, opreme za spašavanje

i praćenja razvoja katastrofa u stvarnom vremenu, u EU-u i izvan njega. Kada

nastupi katastrofa, pravovremena i učinkovita intervencija međunarodne zajednice

može biti pitanje života i smrti.

EU i njegove države članice zajedno najveći su donatori humanitarne pomoći u

svijetu. Ta pomoć — temeljena na člancima 196. i 214. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije (UFEU) — ključni je izraz europske solidarnosti.

1 U članku 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći

zahtijeva se od Komisije da na kraju svake financijske godine Europskom parlamentu dostavi

godišnje izvješće, a Vijeću sažetak o operacijama koje su financirane tijekom te godine. 2 U pogledu vanjske dimenzije svojih aktivnosti povjerenik doprinosi radu Visokog predstavnika

Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednika koji je odgovoran za upravljanje

i koordinaciju rada svih povjerenika u području vanjskih odnosa. Tim se pristupom u potpunosti

uzima u obzir poseban modus operandi humanitarne pomoći koji je potrebno osigurati prema

humanitarnim načelima i međunarodnom humanitarnom pravu, isključivo na temelju potreba

pogođenog stanovništva, u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći. 3 Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (SL L 163, 2.7.1996.,

str. 1.). 4 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu

Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

4

Izvršni sažetak

U 2015. zabilježen je daljnji porast broja humanitarnih kriza. Širom svijeta

zabrinjavajuće su porasli oružani sukobi i napadi na civile. Prirodne katastrofe pogoršane

klimatskim promjenama i porastom stanovništva također su sve učestalije i intenzivnije.

S više od 60 milijuna5 prisilno raseljenih osoba u svijetu, dugotrajno raseljavanje postalo

je glavni humanitarni, razvojni, politički i gospodarski izazov. Potrebe sve više nadmašuju

raspoloživa sredstva, a pružanje humanitarne pomoći i civilne zaštite sve je složenije. S

obzirom na te nezapamćene okolnosti, EU je odgovorio usmjeravanjem humanitarne

pomoći najpotrebitijim i najugroženijim osobama te unapređenjem svojeg političkog

odgovora. U okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu EU je također osigurao dobro

koordinirani odgovor na europskoj razini u pogledu pomoći žrtvama prirodnih katastrofa i

katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem u Europi i izvan nje.

EU je 2015. osigurao humanitarnu pomoć i pomoć u području civilne

zaštite u iznosu većem od 1,5 milijardi EUR. Tu je pomoć primilo više od

134 milijuna korisnika pogođenih prirodnim katastrofama ili sukobima u više

od 80 zemalja. Humanitarni proračun za 2015. — najveći koji je Komisija ikada

izvršila — bio je odgovor na sve učestalije i ozbiljnije prirodne katastrofe i druge

humanitarne krize.

Sirija je „zemlja podrijetla” najvećeg broja izbjeglica koje trenutačno pristižu u

EU. Sukob u Siriji nastavlja se nesmanjenom žestinom petu godinu zaredom te je

i dalje najveća humanitarna i sigurnosna kriza u svijetu. Više od 370 milijuna

EUR izdvojeno je 2015. za operacije spašavanja života u Siriji i susjednim

zemljama. Osim pružanja pomoći raseljenom stanovništvu u njihovim zemljama

podrijetla, u tranzitnim su zemljama financirane hitne humanitarne intervencije,

posebno na zapadnom Balkanu (22 milijuna EUR), u korist ugroženih izbjeglica,

tražitelja azila i migranata. Mađarska, Srbija, Slovenija, Hrvatska i Grčka aktivirale

su Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kada su zatrebale žurnu materijalnu pomoć

kako bi se nosile s priljevom izbjeglica.

Godine 2015. značajno je povećana humanitarna pomoć Iraku, s gotovo

79 milijuna EUR iz proračuna EU-a izdvojenih za jednu od najbrže rastućih

humanitarnih kriza u svijetu. Zaštita civila jedan je od glavnih izazova. Osim toga,

Irak je primio gotovo 250 000 sirijskih izbjeglica.

Financiranje Sahela iznosilo je 229 milijuna EUR s fokusom na krizu hrane

i prehrane. Zbog opetovanih kriza hrane u Sahelu ozbiljno je narušena otpornost

najsiromašnijih obitelji, a stotine su tisuća osoba bile primorane napustiti svoje

domove. Sukobi u Maliju, Srednjoafričkoj Republici i sjevernoj Nigeriji, koji se

prelijevaju u Čad, Niger i Kamerun, dodatno su pogoršali situaciju povezanu s

opskrbom hranom.

Zbog stalnih oružanih sukoba u Južnom Sudanu, gdje je riječ o hitnoj situaciji

razine 3, milijuni ljudi bili su prisiljeni napustiti svoje domove i nastale su goleme

humanitarne potrebe. Financijskim sredstvima EU-a, koja su 2015. dosegla

127 milijuna EUR, podržane su aktivnosti spašavanja života u Južnom

Sudanu i pružena je pomoć južnosudanskim izbjeglicama u susjednim zemljama.

5 http://blogs.worldbank.org/opendata/record-number-forcibly-displaced-people-has-reached-60-

million-worldwide-data-show

5

U prosincu 2015. EU je najavio doprinos od 125 milijuna EUR za

financiranje hitnih akcija u zemljama pogođenima ekstremnom vremenskom

pojavom „El Niño” u Africi, na Karibima te Srednjoj i Južnoj Americi.

Ciljano smanjenje rizika od katastrofa i aktivnosti jačanja lokalnog

kapaciteta podržavaju se u područjima visoke lokalne ugroženosti.

U srpnju 2015. UN je razvrstao krizu u Jemenu kao hitnu situaciju razine 3.

Humanitarna financijska sredstva EU-a, koja su 2015. dosegla 50 milijuna

EUR, usmjerena su na pomoć interno raseljenom stanovništvu Jemena te

izbjeglicama iz te zemlje. Sukob u kombinaciji sa siromaštvom, prisilno

raseljavanje i povećanje cijena hrane pogoršali su ionako ozbiljnu humanitarnu

krizu. Jemen je također izravno pogođen humanitarnom krizom na Afričkom rogu.

Milijunima ljudi iz Ukrajine potrebna je humanitarna pomoć zbog sukoba u

istočnom dijelu zemlje. Iz proračuna EU-a izdvojeno je bilo 30 milijuna EUR

za humanitarnu pomoć i pomoć za ranu obnovu stanovništvu Ukrajine.

Pored toga, nenovčana pomoć osigurana je kroz Mehanizam EU-a za civilnu

zaštitu.

Neposredna humanitarna pomoć u iznosu od 15 milijuna EUR osigurana je

za žrtve potresa u Nepalu, kao i za raspoređivanje stručnjaka za civilnu

zaštitu, timova za potragu i spašavanje te prvu pomoć i potrepština

poslanih u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Obrazovanje u hitnim situacijama postalo je glavni prioritet politike 2015.

Obrazovanje je humanitarna intervencija spašavanja života u kontekstu tako

velikih prisilnih kretanja stanovništva prošle godine. Više od 1,5 milijuna djece

ostvarilo je 2015. koristi od potpore za obrazovanje u hitnim situacijama.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je 2015. za 25 hitnih situacija

(preduzbunu, praćenje i zahtjev za pomoć) te je putem njega zaprimljeno 19

zahtjeva za izravnu pomoć unutar EU-a i drugih zemalja pogođenih

katastrofom.

Godine 2015. održan je i dosad najuspješniji europski Forum civilne

zaštite, velika dvogodišnja konferencija na kojoj se okupljaju svi europski i neki

međunarodni dionici iz područja civilne zaštite. Na forumu iz 2015. pružena je

platforma za službeno pokretanje suradnje sa susjednim zemljama, kao i novi i

važan element rada na daljinski pilotiranim zrakoplovnim sustavima u civilnoj

zaštiti.

EU je poduzeo iznimne napore za zaustavljanje epidemije ebole u

zapadnoj Africi od početka njezina izbijanja u ožujku 2014. U okviru

humanitarne pomoći obuhvaćene su bile najhitnije potrebe kao i raspoređivanje

zaliha i stručnjaka u hitnim situacijama putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Te su mjere u konačnici dovele do suzbijanja bolesti u siječnju 2015. Spoznaje

stečene iz krize uzrokovane ebolom dovele su 2015. do osnivanja Europske

zdravstvene jedinice u okviru dobrovoljnih snaga Mehanizma EU-a za civilnu

zaštitu.

Na trećoj svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa održanoj u

Sendaiju u Japanu u ožujku 2015. donesen je novi okvir za smanjenje rizika od

katastrofa. Unija je preuzela vodeću ulogu u jačanju okvira za smanjenje

6

povećanog rizika od katastrofa, utvrđujući daljnje korake za smanjenje rizika i

jačanje otpornosti na katastrofe u kontekstu održivog razvoja i izgradnje sinergija

s klimatskim promjenama.

Prvi pozivi za dostavu prijedloga za raspoređivanje volontera u okviru inicijative

Volonteri za humanitarnu pomoć Europske Unije objavljeni su 2015. Time se

za najviše 18 000 ljudi otvara mogućnost volontiranja u operacijama širom svijeta

do 2020.

7

HUMANITARNA POMOĆ

Unija je i dalje ogledni humanitarni donator. Komisija osigurava sukladnost svih

intervencija s humanitarnim načelima, usmjerenost na najugroženije korisnike i potpunu

obaviještenost o procjenama potreba. Intervencijama se osiguravaju ekonomičnost i

učinkovitost financiranja kritičnih sektora, mobiliziranje partnera i podupiranje

sveobuhvatnog kapaciteta globalnog humanitarnog sustava. Važnost tih načela za

održavanje humanitarnog prostora dobro je prepoznata u vanjskim i neovisnim

procjenama operacija Komisije (sažetak procjena humanitarnih projekata provedenih

2015. nalazi se u Prilogu 1. Procjena civilne zaštite temelji se na zahtjevima njezina

pravnog temelja. Sveobuhvatna procjena Mehanizma Unije za civilnu zaštitu predstavit

će se u 2. polugodištu 2016. Iz tog razloga, 2015. nisu procijenjene aktivnosti civilne

zaštite.).

Izbjeglička kriza

Sirija

Europska unija i njezine države članice predvode međunarodni odgovor na

sirijsku krizu. Procijenjeni broj sirijskih izbjeglica u susjednim zemljama i široj regiji viši

je od 4,5 milijuna, a broj raseljenih ljudi u samoj Siriji procjenjuje se na 6,5 milijuna.

Godine 2015. više od 160 milijuna EUR iz proračuna EU-a izdvojeno je za

operacije spašavanja života u Siriji. Ključni strateški prioriteti usredotočili su se na

potporu višesektorskim, brzim, fleksibilnim i reaktivnim odgovorima na hitne situacije

usporedno s daljnjim pružanjem redovne humanitarne pomoći već raseljenom i

ugroženom stanovništvu. Većina izbjeglica pronalazi utočište u zemljama i među ljudima

koji se već bore sa siromaštvom i teškoćama i stoga su i zajednice domaćini u regiji često

korisnici humanitarne pomoći.

Pristup „Čitava Sirija” temelji se na strategiji četiriju stupova kojom su obuhvaćeni

dogovoreni pristup, odgovor na hitne situacije, zaštita te odgovornost i potpora

partnerstvima. Kao jedan od glavnih donatora Plana strateškog odgovora 2015., Unija

je pomogla pružiti zdravstvenu pomoć za 12 milijuna korisnika, usluge zaštite za 5

milijuna korisnika, pomoć u vodoopskrbi, sanitarnim uvjetima i higijenskim

potrepštinama za 8 milijuna korisnika te skloništa i neprehrambene artikle za više od 6

milijuna ugroženih interno raseljenih osoba. Osim toga, Unija se sve više uključuje u

međunarodne diplomatske inicijative (npr. razgovori u Beču) i aktivnosti zagovaranja s

ciljem promicanja poštovanja temeljnih humanitarnih načela i međunarodnog

humanitarnog prava.

Susjedne zemlje

U Libanonu je 2015. iz proračuna EU-a dodijeljeno 97 milijuna EUR kao pomoć

za oko 665 000 ljudi, posebno za žene i djecu. Pomoć je bila usmjerena na

najugroženije izbjeglice s ciljem rješavanja njihovih osnovnih potreba kroz višenamjenski

novčani pristup i sekundarnu zdravstvenu skrb kako bi se spasili životi, osigurala

skloništa, voda i sanitarni uvjeti. Pored toga, financirane su posebne aktivnosti zaštite

poput savjetovanja i pravne pomoći za žrtve nasilja.

U Jordanu je prioritet stavljen na najekonomičnija i najučinkovitija rješenja koja se

usredotočuju na pristup temeljen na osnovnim potrebama, kroz novčanu pomoć u

8

ukupnom iznosu od 58 milijuna EUR. Primjerice, Unija je poduprla UNICEF u pružanju

pomoći za 56 000 djevojčica i dječaka iz najugroženijih sirijskih izbjegličkih obitelji

odobravanjem bespovratnih novčanih sredstava u iznosu od 20 jordanskih dinara

mjesečno po djetetu. Neposredan je cilj ovog programa bio spriječiti oslanjanje ugroženih

obitelji na negativne mehanizme za rješavanje problema kao što je rad djece ili manja

konzumacija hrane kako bi se uštedio novac, što se nastojalo postići tako što se

pomagalo zadovoljiti potrebe posebne za svako dijete i pokrivalo s tim povezane

troškove. Kao rezultat navedenog, više od 50 % obitelji navelo je da nije pribjeglo barem

jednoj od negativnih strategija za rješavanje problema, a 91 % uzorkovane skupine

navelo je da je poboljšano njihovo sveukupno obiteljsko blagostanje.

Nakon desetljeća sukoba, ugroženi Iračani nastoje preživjeti složenu kriznu situaciju koja

se nastavlja treću godinu zaredom. Borbe i sektaško nasilje rezultirali su raseljavanjem

milijuna ljudi. Irak se suočava ne samo s posljedicama svojeg unutarnjeg sukoba, nego i

s posljedicama sukoba u susjednoj Siriji. Zemlja je primila stotine tisuća registriranih

sirijskih izbjeglica. Kao odgovor na rastuće humanitarne potrebe, Unija je znatno

povećala humanitarnu pomoć Iraku time što mu je 2015. dodijelila gotovo

79 milijuna EUR. Cilj je bio pružiti zaštitu i pomoć raseljenim Iračanima, sirijskim

izbjeglicama i drugom ugroženom stanovništvu pogođenom sukobima.

Turska je 2015. proglašena zemljom koja je primila najviše izbjeglica u svijetu. U njoj je

krajem godine registrirano više od 2,5 milijuna sirijskih izbjeglica. Gotovo 36 milijuna

EUR iz proračuna EU-a izdvojeno je za humanitarnu pomoć kako bi se udovoljilo

hitnim potrebama najugroženijih osoba. Jedan od glavnih prioriteta bili su zdravstveni

sektor, posebno fizikalna rehabilitacija / postoperativna njega za osobe ranjene u ratu, te

primarne zdravstvene usluge u akutno neopskrbljenim područjima za otprilike 130 000

ljudi. Drugi su ključni prioritet programi namijenjeni za otprilike 230 000 ljudi kojima se

najugroženijim izbjegličkim obiteljima osiguravaju vaučeri za kupnju osnovnih proizvoda

za domaćinstvo.

Osim toga, Europsko vijeće je 15. listopada 2015. pozdravilo Zajednički akcijski plan s

Turskom kao dio sveobuhvatnog programa suradnje temeljenog na zajedničkoj

odgovornosti, međusobnim obvezama i njihovu izvršenju. Instrumentom za izbjeglice u

Turskoj6 pružaju se znatna nova financijska sredstva i mehanizam za koordinaciju

osmišljen kako bi se osiguralo sveobuhvatno i koordinirano rješavanje potreba izbjeglica i

zajednica domaćina. Instrumentom se koordinira ukupan iznos od 3 milijarde EUR za

razdoblje 2016.-2017.

Više od milijun ljudi krenulo je 2015. na put u EU smjerom koji je postao poznat kao

„zapadnobalkanska ruta”, prelazeći Tursku i zatim Grčku u nastojanju da stignu do

srednje i sjeverne Europe. Proračunom EU-a financirane su i humanitarne

intervencije u hitnim situacijama na zapadnom Balkanu u iznosu od 22 milijuna

EUR za podršku ugroženim izbjeglicama, tražiteljima azila i migrantima kojima je

potrebna pomoć. Ta je podrška doprinijela pružanju pomoći u hitnim situacijama (hrana,

voda, higijenske potrepštine, neprehrambeni artikli, zdravstvena skrb, osnovna zaštita i

smještaj tijekom zime) u mjestima s velikom koncentracijom izbjeglica, uključujući

granice i registracijske punktove.

6 COM/2015/9500 final

9

Humanitarne krize u Africi

Sahel

Sahel, jedna od najsiromašnijih regija u svijetu, posrće od posljedica četiriju uzastopnih

kriza hrane i prehrane od 2005., pogoršanih učinkom klimatskih promjena. Te opetovane

krize ozbiljno su narušile otpornost najsiromašnijih obitelji koje iz godine u godinu vode

borbu kako bi zadovoljile svoje najosnovnije prehrambene potrebe, posebno tijekom

dugih razdoblja između žetvi. Godine 2015. financiranje za Sahel (Burkinu Faso,

Kamerun, Čad, Mali, Mauritaniju, Niger, Nigeriju i Senegal) iznosilo je

229 milijuna EUR s fokusom na krizu hrane i prehrane.

Kao jedna od najslabije razvijenih država u svijetu, Čad se i dalje suočava sa složenom

kriznom situacijom kao rezultat kronične nesigurnosti kad je riječ o hrani, pothranjenosti,

prirodnim opasnostima, epidemijama i masovnom raseljavanju stanovništva.

Humanitarna pomoć EU-a za Čad 2015. ukupno je iznosila 58 milijuna EUR, što

je kroz bespovratna novčana sredstva i vaučere omogućilo pristup osnovnim

prehrambenim proizvodima za 75 000 kućanstava. Desetljeća političke nestabilnosti i

prirodnih katastrofa u susjednoj Srednjoafričkoj Republici uzrokovala su priljev izbjeglica,

čime su dodatno opterećeni već ionako prerastegnuti resursi.

Pored dugotrajne nesigurnosti povezane s hranom, široko rasprostranjeno nasilje na

sjeveroistoku Nigerije zbog Boko Harama pokrenulo je masovni egzodus. Iz proračuna

EU-a je 2015. izdvojeno 21,5 milijuna EUR za humanitarnu pomoć Nigeriji, kojom

se osigurava hitna pomoć u hrani te u pružanju usluga zdravstvene skrbi i zaštite za

raseljeno stanovništvo i žrtve sukoba. Više od 2 milijuna Nigerijaca prisilno je raseljeno

unutar zemlje, a više od 190 000 osoba izbjeglo je u susjedni Niger, Kamerun i Čad.

Humanitarna zajednica očekuje novi masovni val raseljavanja zbog stalnih evakuacija

stanovništva s otoka na jezeru Čad kao rezultat vojnih operacija u tom području.

Južni Sudan

Južni Sudan poharale su neprekidne krize koje su prouzročile goleme humanitarne

potrebe. EU financira više od 40 % ukupne humanitarne pomoći Južnom Sudanu

kao pomoć programima spašavanja života za približno 2 milijuna ljudi. Samo u 2015. EU

je osigurao 127 milijuna EUR pomoći za tu zemlju. Zbog oružanog su sukoba od prosinca

2013. tisuće ljudi izgubile živote, a više od 2 milijuna osoba protjerano je iz svojih

domova. Mirovni je sporazum potpisan u kolovozu 2015., no još uvijek nema znakova

mira u toj zemlji.

Srednjoafrička Republika

Politička nestabilnost i prirodne katastrofe, uključujući ugroženost zbog klimatskih

promjena, doprinijeli su uništavanju nacionalnog gospodarstva Srednjoafričke Republike,

nedostatku razvoja i slabljenju državnih institucija. Od početka sukoba 2013. EU je imao

vodeću ulogu u osiguravanju 73 milijuna EUR humanitarne pomoći. Situacija je i dalje

iznimno nestabilna. Godine 2015. humanitarna pomoć EU-a za Srednjoafričku

Republiku ukupno je iznosila 25 milijuna EUR kao potpora projektima koji uključuju

zaštitu, pristup zdravstvenoj skrbi, pomoć u hrani i prehrani, distribuciju čiste vode,

higijenske usluge, logistiku i humanitarnu koordinaciju. Međunarodna konferencija na

visokoj razini o Srednjoafričkoj Republici održana je u svibnju 2015. i bila je usmjerena

na humanitarne potrebe, oporavak i jačanje otpornosti te zemlje.

10

Raseljavanje stanovništva: Bliski istok, srednja Azija i Afrika, 2015.

11

Ostale humanitarne krize

Kriza uzrokovana pojavom El Niño

EU je najavio doprinos od 125 milijuna EUR za financiranje akcija u hitnim

situacijama u zemljama pogođenima El Niñom u Africi, na Karibima te u

Srednjoj i Južnoj Americi. Ta pojava jedan je od najvećih događaja u zadnja tri

desetljeća i pogoršana je klimatskim promjenama te pogađa više od 41 milijun ljudi

širom svijeta7. Etiopija je jedna od država najteže pogođenih pojavom El Niño i prijavila

je porast broja osoba čija opskrba hranom zbog suše nije osigurana s 2,9 milijuna u

siječnju 2015. na 8,2 milijuna u listopadu 2015.

Jemen

Politička nestabilnost, oružani sukobi, slabi gospodarski rezultati i kronična nerazvijenost

u središtu su složene i višedimenzionalne krize s kojom se Jemen suočava. Više od 47 %

stanovništva živi ispod praga siromaštva s manje od 2 eura dnevno, a zemlja zauzima

treće mjesto u svijetu po visini stope pothranjenosti. Godine 2015. iz proračuna EU-a

izdvojeno je 50 milijuna EUR za pomoć stanovništvu širom zemlje pogođenom

sukobom i prisilnim raseljavanjem, nesigurnim pristupom hrani i

pothranjenošću. Većina humanitarne pomoći koristi se kako bi se osigurali hrana, voda

i sanitarni uvjeti, osnovna zdravstvena skrb te skloništa i kućanske potrepštine za interno

raseljene osobe, izbjeglice s Afričkog roga i za zajednice koje pružaju prihvat raseljenim

ljudima.

Ukrajina

Kriza u Ukrajini nalazi se visoko na popisu prioriteta EU-a. Milijuni ljudi iz Ukrajine

trebaju humanitarnu pomoć zbog sprege učinaka sukoba, raseljavanja i ekstremnog

siromaštva. Za projekte provedene 2015. iz proračuna EU-a izdvojeno je bilo

30 milijuna EUR, čime je izravnu pomoć primilo više od 800 000 Ukrajinaca. Iako

su ciljnu populaciju uglavnom činila najugroženija djeca, starije osobe i samohrana

domaćinstva, pomoć je dodijeljena i interno raseljenim osobama i izbjeglicama koje su

pobjegle iz područja zahvaćenima sukobima te povratnicima. Pomoć je često bila u novcu

i vaučerima, što se pokazalo vrlo učinkovitim i djelotvornim kanalom pomoći čija je

prednost bila to što se izravno poticalo lokalno gospodarstvo i pomagalo u očuvanju

dostojanstva pogođenih osoba. Pored toga, materijalna je pomoć osigurana kroz

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. U siječnju 2015. zajedničkom operacijom EU-a

organizirani su zračni i cestovni prijevoz humanitarne pomoći.

Nepal

Razoran potres pogodio je srednji Nepal u travnju 2015., pri čemu je poginulo 9 000 ljudi

i sravnjena su čitava sela. EU je odmah financirao humanitarnu pomoć u iznosu od

15 milijuna EUR za rješavanje najhitnijih potreba — hitnih skloništa, hitne zdravstvene

skrbi, vode i sanitarnih uvjeta, potpore spašavanju života i logistike — te za jačanje

pripravnosti za katastrofe i aktivnosti za smanjenje rizika. U danima nakon potresa,

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu (EUCPM) aktiviran je na zahtjev nepalskih vlasti. Pored

nenovčane pomoći i timova za pružanje pomoći EUCPM-om je omogućeno postavljanje

triju modula, intenzivne urbane zaštite i spašavanja, naprednih medicinskih punktova i

pročišćavanja vode, te pomoć stručnjaka iz područja visokogradnje i ostala tehnička

7 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-1513_en.htm

12

pomoć. Stalna zalaganja Komisije dovela su do oblikovanja Nacionalne strategije za

upravljanje katastrofama u Nepalu.

Zaboravljene krize

EU je zašao i u područje izvan medijske pozornosti kako bi se uključio u mnoge

„zaboravljene krize”8. Te su krize 2015. uključivale izbjegličku krizu naroda

Sahrawi u Alžiru, izbjegličku krizu etničke skupine Rohingya u Mjanmaru/Burmi

i kolumbijske izbjeglice u Ekvadoru i Venezueli9. Procjenom zaboravljenih kriza

utvrđuju se ozbiljne humanitarne krizne situacije u kojima pogođeno stanovništvo ne

prima dovoljno međunarodne pomoći ili je uopće ne prima. Te krize karakteriziraju niska

medijska pokrivenost, nedostatak zanimanja donatora i slaba politička predanost

rješavanju krize, što rezultira nedovoljnom humanitarnom prisutnošću. EU je 2015. za

zaboravljene krize izdvojio gotovo 17 % svojeg početnog proračuna za humanitarnu

pomoć.

Obrazovanje u hitnim situacijama

Djeca čine polovinu žrtava sukoba širom svijeta i jedna su od najugroženijih skupina

žrtava. Pored mogućih ozljeda i prisilnog raseljavanja, razdvajanje obitelji vrlo je ozbiljan

rizik tijekom krize. Vjerojatnost razdvojenosti djece od obitelji i utjecaj koji to ima na

djecu vrlo su visoki. Kada katastrofa nastane, prekida se obrazovanje milijuna djece.

Učinak sukoba na tu djecu često je dugotrajan i kod dugotrajnih kriza može dovesti do

situacija u kojima nedostatak odgovarajućeg obrazovanja pogoduje trajnom nasilju jer ta

djeca, kad odrastu, ponavljaju nasilne obrasce ponašanja koje su doživjela u djetinjstvu.

Nepohađanjem škole djeca propuštaju priliku razviti potrebne vještine kako bi za sebe i

za svoje zemlje izgradila prosperitetniju budućnost.

U hitnim se situacijama obrazovanjem može stvoriti barem nekakav osjećaj normalnosti i

sigurnosti te se tako djeci pruža psihosocijalna potpora koja im je potrebna za

prevladavanje trauma. I same pogođene zajednice često utvrđuju obrazovanje kao

primarni prioritet.

Obrazovanje u hitnim situacijama postalo je glavni prioritet 2015. Obrazovanje je

humanitarna intervencija za spašavanje života koja se podupire u okviru EU-ove

inicijative Djeca mira i drugih inicijativa. Od 2012. do 2015. više od 23 milijuna EUR

izdvojeno je za obrazovne projekte (uključujući doprinose vlada Luksemburga i Austrije)

te se tako poboljšao život više od 1,5 milijuna djece u 26 zemalja svijeta.

Komisija se obvezala povećati udio financiranja humanitarne pomoći za obrazovanje u

hitnim situacijama s 1 % 2015. (11 milijuna EUR) na cilj UN-a od 4 % 2016.

Obrazovne aktivnosti koje financira EU prilagođene su kako bi se uzele u obzir različite

potrebe djece ovisno o njihovu uzrastu, spolu i drugim posebnim okolnostima. Aktivnosti

se kreću od omogućavanja pristupa školama, uključujući nadoknade gradiva, do

8 Zaboravljene se krize definiraju kao ozbiljne i dugotrajne humanitarne krizne situacije ako pogođeno

stanovništvo ne prima međunarodnu pomoć ili je ne prima dovoljno i ako ne postoji politička predanost

rješavanju krize, djelomično zbog nedostatka medijskog interesa. To se ponajprije odnosi na situacije

dugotrajnih sukoba, ali se može odnositi i na krize uzrokovane kumulativnim učinkom ponavljajućih

prirodnih katastrofa ili čak i na spoj prethodno navedenog. 9 Procjenom zaboravljenih kriza za 2015. utvrđeno je 10 zaboravljenih kriznih situacija: Alžir —

izbjeglička kriza naroda Sahrawi; Bangladeš — izbjeglička kriza etničke skupine Rohingya i regija

Chittagong Hill Tracts; Kamerun; Čad; Indija — sukobi u Džammuu i Kašmiru, srednjoj Indiji (pobuna

Naxalita) i na sjeveroistoku Indije; Mjanmar/Burma — sukob u Kachinu i kriza u Rakhineu; Pakistan;

Sudan; Jemen; kolumbijska kriza — stanovništvo pogođeno unutarnjim oružanim sukobom u Kolumbiji

i kolumbijske izbjeglice u Ekvadoru i Venezueli.

13

osiguravanja uniformi, nastavnog materijala i prijevoza djece do obrazovnih centara. EU

daje sredstva i za obnovu oštećenih škola i izgradnju novih prostora i centara za učenje.

Zahvaljujući potpori EU-a moguć je i pristup strukovnom obrazovanju i psihosocijalnoj

pomoći.

Politika humanitarne pomoći

Nezapamćene humanitarne krize 2015. izravno su pogodile Europu u kojoj se masovno

povećao broj izbjeglica i migranata. Iz tog razloga, Unija se zauzela za blisko

koordinirana nastojanja međunarodne zajednice da odgovori na humanitarne izazove

širom svijeta u svrhu boljeg upravljanja rizicima od katastrofa i snažnijeg uključivanja

sudionika u razvoju u situacije dugotrajnog raseljavanja. Prvi ikada Svjetski sastanak na

vrhu o humanitarnoj pomoći uz sudjelovanje više dionika koji su sazvali Ujedinjeni narodi

održan je od 23. do 24. svibnja 2016. u Istanbulu. Unija je predvodila potporu i pripremu

sastanka na vrhu tijekom 2015. Unija je suorganizirala pripremno Europsko savjetovanje

održano u Budimpešti od 3. do 4. veljače 2015. i pozorno je pratila sva ostala regionalna

savjetovanja kao i globalno savjetovanje u listopadu 2015. Doprinijela je studijama koje

je proveo UN-ov Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) i poduprla je rad

tajništva sastanka na vrhu.

U Komunikaciji Komisije od 2. rujna 2015.10 navedeni su prioriteti EU-a za sastanak na

vrhu: poštovanje međunarodnog humanitarnog prava; osiguravanje učinkovitog pružanja

pomoći; bliža humanitarno-razvojna suradnja, uključujući slučajeve dugotrajnih kriza;

partnerstvo s lokalnim, nacionalnim i regionalnim sudionicima; te učinkovito i dostatno

humanitarno financiranje.

Politika humanitarne pomoći i njezin doseg

U pogledu međunarodne suradnje EU je nastavio svoje povlaštene dijaloge s donatorima

iz Odbora za razvojnu pomoć OECD-a, ali i onima koji nisu njegovi članovi. EU je

organizirao svoje prve strateške dijaloge s Japanom i Australijom kako bi se istražile

sinergije, razmotrila pitanja od globalne važnosti i podijelili prioriteti. EU je ojačao i svoju

suradnju s Organizacijom islamske suradnje, Ligom arapskih država i Ujedinjenim

Arapskim Emiratima. Primjer je radionica održana u Džedi s Organizacijom islamske

suradnje.

Komisija i dalje predvodi suradnju civilnog i vojnog sektora tako što aktivno oblikuje

vojnu uključenost EU-a kako bi se bolje odgovorilo na potrebe humanitarne zajednice te

osigurala nesmetanija koordinacija, npr. u području planiranja i provođenja operacije

EUNAVFOR MED „Sophia”, operacije pomorskih snaga Europske unije u Sredozemlju.

Komisija je također aktivno oblikovala pristup zaštiti civila u vojnim operacijama kojima

je na čelu EU kako bi se pokazala briga za humanitarnu zaštitu i poštovalo međunarodno

humanitarno pravo.

Zbog nezapamćenog porasta broja prisilno raseljenih osoba u svijetu koji je dosegao 60

milijuna, bilo je potrebno izvršiti procjenu stanja u drugoj polovici 2015. Procjenu su

izvršile odgovarajuće službe Komisije s ciljem razrade političkih inicijativa, odgovarajućih

instrumenata, aktivnosti, stečenih spoznaja i nedostataka u upravljanju trenutačnom

izbjegličkom krizom na razini EU-a. Komisija je 26. travnja 2016. donijela Komunikaciju o

prisilnom raseljavanju i razvoju „Živjeti dostojanstveno: od ovisnosti o pomoći do

10 COM/2015/0419 final

14

samostalnosti”11 i prateći radni dokument službi Komisije12. Komunikacija ima za cilj

odrediti novi razvojni pristup za potporu izbjeglicama, interno raseljenim osobama,

dobrovoljnim povratnicima i stanovništvu domaćinu u partnerskim zemljama.

Integracija tematskih politika u humanitarne operacije

Hrana i prehrana

Komisija je 2015. u ime Unije predsjedala i upravljala radom Odbora Konvencije za

pomoć u hrani. Rad je tijekom godine uključivao zajedničku izjavu Odbora za Svjetski

humanitarni sastanak na vrhu. Odbor za pomoć u hrani prerastao je u važan forum za

političku raspravu.

U vrijeme određenih humanitarnih katastrofa opskrba tržišta i trgovinâ hranom i dalje

djeluje, no pogođeno stanovništvo gubi kupovnu moć. U tim se slučajevima „novčanim

pristupom” osigurava da humanitarna pomoć izravno i pravovremeno stigne do onih

kojima je najpotrebnija. Novčani su prijenosi brzi i ekonomični, a potrebitima pružaju

mogućnost većeg izbora. Prednosti među ostalim uključuju koristi za lokalna

gospodarstva, jačanje položaja korisnika, dostojanstvo i moć odlučivanja za osobe koje

mogu odabrati proizvode koje će kupiti. Vijeće je u ožujku 2015. prihvatilo dokument o

„10 zajedničkih načela za višenamjensku novčanu pomoć kao odgovor na humanitarne

potrebe”. U dokumentu se ocjenjuju mogućnosti višenamjenske novčane pomoći iz

operativne kao i iz političke perspektive.

Smjernice o skloništima i naseljima

Zbog alarmantnog porasta broja raseljenog stanovništva tijekom posljednjeg desetljeća,

zajedno s trajnim gospodarskim, društvenim i ekološkim problemima uzrokovanima

klimatskim promjenama, značajno se povećala potreba za učinkovitim i djelotvornim

humanitarnim intervencijama u pogledu skloništa i naselja. Kao rezultat navedenog,

potrebno je poboljšati globalne tehničke kapacitete skloništa i naselja te učinkovitije

koristiti novčana sredstva kako bi se više pomoglo rastućem broju potrebitih osoba. Da bi

se osigurala najbolja praksa u tom sektoru, za koji se godišnje izdvaja do 180 milijuna

EUR, u pripremi su smjernice čija je faza vanjskog savjetovanja dovršena 2015.

11 COM/2016/234 12 SWD/2016/142

15

CIVILNA ZAŠTITA

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) koordinira pružanje

pomoći EU-a u području civilne zaštite. Pomoć se sastoji od pomoći vlada država

koje sudjeluju u Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu13, a pruža se neposredno nakon

katastrofe. ERCC prati krize širom svijeta 24 sata dnevno i osigurava komplementarne

akcije EU-a i njegovih država članica.

Mehanizmom se osigurava dobro koordinirani odgovor na europskoj razini za žrtve

prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem u Europi i izvan nje,

uključujući slučajeve pozivanja na klauzulu solidarnosti (članak 222. UFEU-a).

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je 2015. za 25 hitnih situacija (preduzbunu,

praćenje i zahtjev za pomoć) te je putem njega zaprimljeno 19 zahtjeva za izravnu

pomoć unutar EU-a i drugih zemalja pogođenih katastrofom. Komisija s državama

članicama istovremeno provodi politike učinkovite prevencije i pripravnosti.

Sirijska izbjeglička kriza

Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu pruža se potpora državama članicama i

susjednim zemljama koje se suočavaju s vrhuncima izbjegličke krize koji

nadilaze kapacitete njihova neposrednog odgovora. Od druge polovice 2015.

Mađarska, Srbija, Slovenija, Hrvatska i Grčka zatražile su pomoć u okviru Mehanizma.

Petnaest država ponudilo je pomoć, a četiri su zahtjeva i dalje aktivna tijekom 2016. Iz

proračuna EU-a raspoređeno je 490 000 EUR za sufinanciranje prijevoza i isporuke u

zemlje pogođene krizom.

Srbija se, primjerice, suočila s masovnim priljevom izbjeglica i migranata u tranzitu iz

Grčke u Mađarsku ili Hrvatsku. Kao pomoć u nošenju s priljevom izbjeglica, Srbija je u

rujnu 2015. primila nenovčanu pomoć od ostalih europskih zemalja u obliku vozila,

goriva, higijenskih potrepština, kreveta, madraca i hrane.

Nenovčana pomoć isporučena je Grčkoj u obliku šatora, kreveta, vreća za spavanje,

pokrivača, higijenskog pribora, generatora, vodenih pumpi, opreme za gašenje požara i

druge specijalizirane opreme.

Mađarska, Slovenija i Hrvatska također su od zemalja koje sudjeluju u Mehanizmu

primile materijalnu pomoć kao što su zimski šatori, kreveti i pokrivači kako bi im se

pomoglo da se bolje nose s dolaskom izbjeglica i tražitelja azila.

Odgovor na ebolu

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je 14. siječnja 2016. završetak širenja

ebole u zapadnoj Africi. Od početka najgore epidemije ebole u povijesti (ožujak 2014.),

EU i njegove države članice brzo su mobilizirali svoje političke, financijske i znanstvene

resurse kako bi pomogli spriječiti širenje bolesti, liječiti zaražene te konačno pobijediti

virus ebole. S ukupnim humanitarnim proračunom u iznosu od 71 milijun EUR od

izbijanja epidemije, EU je ispunjavao najhitnije potrebe pružanjem potpore koja uključuje

13 Riječ je o 33 države u 2015., odnosno 28 država članica EU-a te Island, Norveška, bivša jugoslavenska

republika Makedonija, Crna Gora i Srbija, te 34 države u 2016. kada je Turska postala država

sudionica (4. travnja 2016.).

16

nadzor epidemije, dijagnostiku, liječenje i medicinski pribor; raspoređivanje liječnika i

medicinskih sestara; obuku zdravstvenih djelatnika; te podizanje svijesti među

stanovništvom.

ERCC je odigrao ključnu ulogu u koordinaciji odgovora EU-a održavanjem redovnih

sastanaka koordinacije Radne skupine EU-a za ebolu koja je okupila sve relevantne

odjele Komisije (u središnjici i na terenu), Europsku službu za vanjsko djelovanje,

delegacije EU-a, države članice EU-a, tijela UN-a i humanitarne partnere EU-a. Države

članice koordinirale su svoje aktivnosti unutar EU-a na redovnim sastancima Odbora za

zdravstvenu sigurnost osnovanog Odlukom 1082/13 o ozbiljnim prekograničnim

prijetnjama zdravlju14,na temelju procjena rizika koje je izradio Europski centar za

prevenciju i kontrolu bolesti15. Aktiviranjem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu

omogućeno je da se u hitnim situacijama brzo i koordinirano rasporede zalihe i stručnjaci

koje su ponudile države članice (više od 100 letova i 2 teretna broda). Sustav medicinske

evakuacije uspostavljen je kako bi se pomogla mobilizacija i osigurala sigurnost

međunarodnih humanitarnih radnika. Raspoređivanje pokretnih laboratorija koje je

organizirala Komisija odigralo je ključnu ulogu u dijagnosticiranju ebole među

stanovništvom zapadne Afrike.

U ožujku 2015. EU je bio domaćin konferencije „Ebola: od krize do oporavka”. Na

konferenciji je stavljen naglasak na potrebu za nastavkom aktivnosti kako bi se spriječio

nagli porast broja novih slučajeva zaraze te planirali sljedeći koraci u borbi protiv

tadašnje epidemije kao i protiv bilo kakvog naknadnog izbijanja virusa ebole.

Europska zdravstvena jedinica

Koncept „pričuvnih” liječničkih timova i timova za javno zdravstvo dostupnih za

raspoređivanje u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu – sada poznat pod

nazivom Europska zdravstvena jedinica – nastao je 2015. nakon spoznaja

stečenih iz krize uzrokovane ebolom16. Zahtjevi u pogledu kvalitete i

interoperabilnosti utvrđeni su i prošireni u skladu s novim standardima Svjetske

zdravstvene organizacije za medicinske module. „Dobrovoljno udružena sredstva”

Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu time se proširuju liječničkim timovima, timovima za

javno zdravstvo, pokretnim laboratorijima za biološku zaštitu, kapacitetima za

medicinsku evakuaciju i specijaliziranim timovima za praćenje i podršku. Službeno

predstavljanje – s brojnim dostupnim kapacitetima za liječnički odgovor dodijeljenima

dobrovoljno udruženim sredstvima – održano je 15. veljače 2016.

Odgovor na prirodne katastrofe

Prirodne katastrofe sve su učestalije, složenije i ozbiljnije diljem svijeta, a pogoršavaju ih

izazovi poput klimatskih promjena.

Svake godine u Europi i širom svijeta nastaju razorni šumski požari koji uništavaju tisuće

hektara šuma. Kada opseg požara nadilazi sposobnost zemlje da ga ugasi, moguće je

aktivirati Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi se uveli koordinirani dodatni resursi.

ERCC prati rizik od šumskih požara i njihove pojave diljem Europe 24 sata dnevno,

14

http://ec.europa.eu/health/preparedness_response/docs/decision_serious_crossborder_threats_22102013_en

.pdf 15 http://ecdc.europa.eu/en/Pages/home.aspx 16 2015/C 421/04

17

koristeći nacionalne službe i alate za motrenje kao što je Europski informacijski sustav za

šumske požare. U srpnju 2015. Grčka je u okviru Mehanizma zatražila pomoć u gašenju

desetaka šumskih požara, a kao odgovor na taj zahtjev u pomoć su poslane letjelice za

gašenje šumskih požara. EU može olakšati cjelovitu koordinaciju prijevoza i logistike u

tim scenarijima, a u ovom je slučaju sufinancirao prijevoz pomoći Grčkoj. EU je u 2015.

sufinancirao prijevoz u iznosu višem od 14 milijuna EUR, kao dio financijske potpore EU-a

za prijevoz pomoći koju su ponudile države sudionice Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je u odgovor i na druge katastrofe,

uključujući poplave u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Albaniji,

Mjanmaru/Burmi i Bangladešu, šumske požare u Paragvaju i potres u Nepalu.

Prevencija i pripravnost

Prevencijom i pripravnošću ublažuju se najteže posljedice katastrofa izazvanih ljudskim

djelovanjem i prirodnih katastrofa te se njima podupire učinkovitija prilagodba na učinke

klimatskih promjena. Primjer uspješne vježbe civilne zaštite scenarij je velike nesreće u

industrijskom području Osla u travnju 2015. Vježba je uključila sudar brodova i požar na

naftnom terminalu koji je rezultirao eksplozijom i izlijevanjem opasnih tvari. Cilj je vježbe

bio ispitati reagiranje i spašavanje u hitnim situacijama kao i postupke odlučivanja.

Sudjelovale su norveške službe za hitne situacije, grad Oslo, guverner pokrajine,

regionalna i nacionalna tijela, europski i međunarodni timovi te stručnjaci ERCC-a.

Politika civilne zaštite

Nakon donošenja zakonodavstva o Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu i Provedbene

odluke u listopadu 2014., 2015. godinu obilježila je brza provedba Europskog

kapaciteta za odgovor na hitne situacije u obliku dobrovoljno udruženih

kapaciteta za odgovor država članica. Zainteresirani sudionici Mehanizma EU-a za

civilnu zaštitu mogu za dobrovoljno udružena sredstva unaprijed namijeniti različite vrste

kapaciteta za odgovor koji se mogu koristiti u koordiniranim misijama civilne zaštite EU-

a. Dobrovoljno udruženim sredstvima omogućuju se poboljšano planiranje aktivnosti

brzog odgovora i fleksibilni načini postupanja u stanju pripravnosti. Do kraja 2015.

dobrovoljno udružena sredstva sačinjavali su 21 modul te ostali kapaciteti za odgovor.

Cilj dobrovoljno udruženih sredstava u pogledu kapaciteta je 41 modul do 2020.

Komisija nastavlja međunarodnu suradnju sa strateškim partnerima u području civilne

zaštite diljem svijeta (uključujući Kinu, Japan, SAD, ASEAN itd.) i tekući rad sa zemljama

kandidatkinjama za članstvo u EU-u kao i s potencijalnim zemljama kandidatkinjama.

Pored toga, Komisija je 2015. u kontekstu preispitivanja Europske susjedske politike

razvila novi oblik suradnje sa susjednim europskim zemljama17. Oblik povezanog

partnerstva bit će ponuđen velikom broju susjednih zemalja kako bi se povećao njihov

kapacitet za suradnju u pogledu upravljanja katastrofama u okviru Mehanizma EU-a za

civilnu zaštitu.

Godine 2015. održan je i najuspješniji Europski forum civilne zaštite, velika dvogodišnja

konferencija koja objedinjuje sve europske i neke međunarodne dionike u području

civilne zaštite. Forum iz 2015. pružio je platformu za službeni početak rada sa susjednim

17 JOIN/2015/50 final

18

zemljama kao i za novi i važan rad na daljinski pilotiranim zrakoplovnim sustavima u

civilnoj zaštiti.

Pored toga, Komisija je s državama članicama aktivno uključena u razvoj nacionalnih

procjena rizika. Iz zahtjeva Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu proizlazi da zemlje

sudionice trebaju Komisiji podnijeti izvješća o nacionalnoj procjeni rizika do prosinca

2015. Procjena rizika navodi se i kao dio globalne inicijative za izradu indeksa INFORM za

upravljanje rizicima u suradnji s Međuagencijskim stalnim odborom i mnogim drugim

međunarodnim partnerima. INFORM 2015., kojim je obuhvaćena 191 zemlja, pokrenut je

početkom 2015. i njime je pružena pomoć Komisiji u podupiranju postupaka odlučivanja i

raspodjeli novčanih sredstava.

PRIPRAVNOST I OTPORNOST NA KATASTROFE

ECHO-ov Program pripravnosti u slučaju katastrofa (DIPECHO) namijenjen je

jačanju kapaciteta za nacionalnu pripravnost kako bi se mogle poduzeti rane

aktivnosti za smanjenje učinka opasnosti, materijalnih i ljudskih gubitaka te

pružiti odgovor na humanitarne potrebe. Program je u potpunosti integriran u okvir

za financiranje humanitarne pomoći. Svi humanitarni provedbeni planovi18 sadržavaju

analizu mogućnosti i prioriteta za pripravnost, rane akcije i smanjenje rizika od

katastrofa. U prosjeku, svakim se eurom potrošenim na aktivnosti smanjenja rizika od

katastrofa i pripravnosti uštedi između četiri i sedam eura koji bi bili potrošeni kao

odgovor na posljedice katastrofe. Aktivnostima u okviru programa ojačani su 2015. i

kapaciteti lokalnog odgovora ulaganjem u sustave ranog upozoravanja, pružanjem obuke

dužnosnicima lokalne vlasti, osnivanjem i razvojem lokalnih odbora za upravljanje

katastrofama, organizacijom simulacija itd. Gotovo 38 milijuna EUR izdvojeno je 2015. za

program DIPECHO i time se broj onih koji imaju korist od smanjenja izravnog rizika od

katastrofa povećao sa 16 milijuna na 24 milijuna diljem svijeta. Aktivnosti za smanjenje

rizika od katastrofa prošle su godine bile dio 43 % svih humanitarnih operacija. Očekuje

se da će se time doprinijeti i prilagodbi na učinke klimatskih promjena.

EU je preuzeo vodeću ulogu u izgradnji čvrstog, ambicioznog i proširenog Okvira za

smanjenje rizika od katastrofa u 2015. EU je odigrao vrlo važnu ulogu na trećoj

Konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa na kojoj je u svibnju 2015. donesen

Okvir za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija za razdoblje 2015.-2030. Smanjenje

rizika od katastrofa sada je snažno učvršćeno kao ključni element nastojanja da se

ostvari održivi razvoj s fokusom na sposobnost međunarodne zajednice da smanji rizike

od katastrofa i poveća otpornost na katastrofe. Suočavanje s međupovezanim izazovima

rizika od katastrofa, održivog razvoja i klimatskih promjena prepoznato je kao važno

vodeće načelo. Donošenjem tog novog okvira utvrđuju se jasni ciljevi i prioriteti za

djelovanje koje će dovesti do značajnog smanjenja rizika od katastrofa i gubitaka života,

sredstava za život i zdravlja. Tijekom sljedećih 15 godina za provedbu Okvira iz Sendaija

potrebni su predanost i političko vodstvo. Komisija na temelju konferencije u Sendaiju

poduzima daljnje korake donošenjem akcijskog plana o provedbi novog međunarodnog

okvira19. Unija će imati aktivnu ulogu u međuvladinoj stručnoj radnoj skupini osnovanoj

18 Komisija svake godine donosi „Svjetsku odluku” kojom su obuhvaćene sve akcije humanitarne pomoći čije

financiranje Unija predviđa u određenom razdoblju. U kontekstu te Odluke Komisija izrađuje i objavljuje

„humanitarne provedbene planove” kojima se pružaju detaljnije informacije o utvrđenim operativnim

prioritetima. 19 SWD/2016/205 final/2

19

za razvoj globalnih pokazatelja za mjerenje globalnog napretka u provedbi Okvira iz

Sendaija.

Komisija ima aktivnu ulogu u međuvladinoj stručnoj radnoj skupini osnovanoj za razvoj

globalnih pokazatelja za mjerenje globalnog napretka u provedbi Okvira iz Sendaija.

VOLONTERI ZA HUMANITARNU POMOĆ EUROPSKE UNIJE

Inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a ima za cilj u razdoblju od 2014. do

2020. okupiti do 18 000 volontera iz država članica EU-a kako bi se poduprli napori EU-a

za jačanje kapaciteta i otpornosti ugroženih zajednica u ostalim zemljama. U okviru

inicijative pružaju se mogućnosti za jačanje kapaciteta i tehničku pomoć za organizacije

koje šalju volontere i primaju ih kad pristignu. Prvi pozivi na dostavu prijedloga objavljeni

su 2015. Za sufinanciranje je odabrano deset projekata: četiri za tehničku pomoć i šest

za jačanje kapaciteta u područjima kao što su upravljanje rizikom od katastrofa,

upravljanje volonterima, kapacitet za postupak certificiranja, alati i načini procjene

potreba, izgradnja partnerstava i komunikacijske aktivnosti. Ukupno je 88 organizacija

uključeno u provedbu projekata. Prvi konkretni rezultati pripremnih i početnih

provedbenih aktivnosti očekuju se 2016. kada će osposobljeni volonteri biti raspoređeni u

humanitarne projekte diljem svijeta.

Certificiranje

Sve organizacije koje u okviru inicijative žele poslati volontere ili ih primiti kad pristignu

moraju biti certificirane. Postupkom certificiranja potvrđuje se da sve sudjelujuće

organizacije u potpunosti mogu provesti i ispuniti visoke standarde i postupke upravljanja

volonterima, utvrđene kako bi se volonteri tijekom obavljanja dužnosti zaštitili i

organizirali. U siječnju 2015. objavljen je poziv na dostavu prijedloga kako bi se utvrdio

popis certificiranih organizacija pošiljateljica i primateljica. Do kraja 2015. dodijeljeno je

šesnaest certifikata. Certificiranje je u tijeku i pozivi su otvoreni do 30. rujna 2020.

Raspoređivanje i osposobljavanje

Odabir, priprema i raspoređivanje volontera glavne su aktivnosti u okviru inicijative.

Poziv na dostavu prijedloga za raspoređivanje volontera objavljen je u srpnju 2015. Do

listopada 2015. podnesene su dvije prijave koje uključuju 27 organizacija i

raspoređivanje 44 volontera nakon ljeta 2016. Procjena prijava i potpisivanje ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava bit će dovršeni 2016.

Otvoreni poziv na podnošenje ponuda za osposobljavanje objavljen je u listopadu 2015.

Cilj je kandidatima za volontere pružiti usluge osposobljavanja te procijeniti njihove

kompetencije i sposobnosti. Procjena prijava i potpisivanje okvirnih ugovora bit će

dovršeni 2016.

Izvršna agencija Komisije za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu (EACEA)

zadužena je za cjelovito upravljanje životnim ciklusom inicijative Volonteri za

humanitarnu pomoć Europske unije. To podrazumijeva provedbu programa uključujući

poziv na dostavu prijedloga, analizu zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava,

postupak certificiranja, nadzor projekata na lokaciji te objavu rezultata projekata i

programa. Komisija je odgovorna za izradu pravnog okvira inicijative Volonteri za

20

humanitarnu pomoć EU-a i vrši ključni nadzor politike te financijskih i operativnih

elemenata inicijative.

21

KOORDINACIJA S OSTALIM INSTRUMENTIMA EU-A

EU pridaje veliku važnost povezanosti humanitarne pomoći, kao mjere brzog odgovora na

krizne situacije, s ostalim instrumentima EU-a kojima se veći prioritet daje dugoročnom

razvoju i naporima povezanima s obnovom. Povezanost humanitarne pomoći s razvojem

složena je i zahtijeva povećanu koordinaciju te vodi do zajedničkih pristupa među

službama Komisije i timske provedbe, nadzora i praćenja napretka.

Potreba za daljnjim ulaganjem u taj pristup ponovno je potvrđena 2015.

objavom Zbirke o jačanju otpornosti EU-a. Ta je publikacija namijenjena poticanju

učenja i boljem razumijevanju kako jačanje otpornosti dugoročno može dovesti do

učinkovitije humanitarne pomoći i korjenite promjene za najugroženije. U zbirci se

naglasak stavlja na način na koji su načela otpornosti već uključena u mnoge programe

EU-a, poput klimatskih prilagodbi i socijalne zaštite. Zbirka je predstavljena na Trećoj

svjetskoj konferenciji UN-a o smanjenju rizika od katastrofa održanoj u Sendaiju u

Japanu u ožujku 2015.

EU-ove inicijative „Potpora jačanju otpornosti Afričkog roga” (SHARE) i

„Globalni savez za jačanje otpornosti” (AGIR) vodeće su zajedničke inicijative

službi Komisije. Namijenjene su poboljšanju sposobnosti ljudi, zajednica i zemalja da se

suoče s trajnim i akutnim hitnim situacijama na istočnom Afričkom rogu i u Sahelu u

zapadnoj Africi. Stoga je važno da sudionici u razvoju, vlade i međunarodne humanitarne

organizacije surađuju u cilju prekidanja ciklusa hitnih situacija. Zamah ostvaren tim

dvjema inicijativama potaknuo je devet zemalja u regiji na donošenje nacionalnih

prioriteta za jačanje otpornosti do 2015.

U srpnju 2015. službe Komisije zajednički su organizirale seminar kako bi humanitarne

radnike i stručnjake za razvoj koji rade u osjetljivim, krizom pogođenim zemljama ili na s

njima povezanim predmetima upoznale s najnovijim razvojem politike te s konceptima,

načelima, pristupima, alatima i postupcima za bolje rješavanje problema osjetljivosti i

kriznih situacija, imajući u vidu otpornost, kako bi se izbjeglo pogoršanje i omogućio

nesmetaniji prijelaz s humanitarne pomoći na razvoj.

Službe Komisije i delegacije EU-a usko surađuju i na zajedničkoj inicijativi EU-a

„Izgradnja otpornosti u Etiopiji” (RESET). Ta se inicijativa provodi u područjima

sklonim sušama. U okviru inicijative ne razmatraju se samo simptomi krajnjeg

siromaštva, nego i izvorni uzroci nesigurnosti u opskrbi hranom i pothranjenosti. Time se

jača kapacitet domaćinstava za suočavanje s problemom kako bi se oduprla budućim

šokovima. U prosincu 2015. Komisija je donijela RESET II20, akcijski plan za Etiopiju

kojim su obuhvaćeni posebni ciljevi i područje primjene Uzajamnog fonda EU-a.

Europski i afrički partneri osnovali su Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku na sastanku na

vrhu o migracijama u Valletti 12. studenoga 2015. Uzajamnim fondom pomaže se

zemljama sahelske regije, područja jezera Čad, Afričkog roga i sjeverne Afrike

koje su najosjetljivije i najviše pogođene migracijom. Uzajamnim fondom

objedinjuje se novac iz različitih financijskih instrumenata EU-a uz dodatna sredstva

država članica EU-a i ostalih donatora.

20 http://ec.europa.eu/europeaid/action-document-eutf-action-document-implementation-horn-africa-window-

ethiopia-reset-ii_en

22

Uzajamni fond namijenjen je za rješavanje izvornih uzroka nezakonite migracije i

raseljavanja u zemljama podrijetla, tranzita i odredišta kroz niz prioritetnih sektora:

gospodarski programi, postupanje kad je riječ o migraciji, stabilnost i upravljanje te

otpornost. Projektima za jačanje otpornosti podupiru se osnovne usluge za lokalno

stanovništvo, posebice za najugroženije, kao i za izbjeglice i raseljene osobe, uključujući i

pružanje usluga putem centara u zajednici ili na druge načine kako bi im se osigurala

sigurnost hrane i prehrane, zdravstvena skrb, obrazovanje i socijalna zaštita te ekološka

održivost.

Novoosnovani Uzajamni fond Bekou namijenjen je promicanju stabilizacije i

obnove u Srednjoafričkoj Republici. Uzajamni fond usmjeren je na povezivanje

pomoći, obnove i razvoja te na jačanje otpornosti. Doprinosi dolaze iz Europskog fonda

za razvoj, Instrumenta za razvoj suradnje, humanitarne pomoći EU-a te iz programa

država članica EU-a. Aktivnosti u okviru Instrumenta EU-a dopunjene su i aktivnostima

financiranima Uzajamnim fondom Bekou, što doprinosi stabilnosti i miru. Fond su u

srpnju 2014. osnovale Unija i tri države članice, Francuska, Njemačka i Nizozemska, a

2015. godine pridružile su im se Italija i Švicarska.

Uzajamni fond Bekou bio je 2015. usmjeren na tri komponente: 1) otpornost zajednica u

pogledu sigurnosti hrane kroz raspoređivanje „okvira za otpornost” temeljenih na

integriranom sustavu „škola u polju”; 2) praćenje seoskih aktivnosti kroz reorganizaciju

mreža sezonske ispaše i razvijanje veterinarskih usluga; te 3) osnivanje sektora za

hranu, povrće i sitnu stoku u Banguiju u uskoj suradnji s lokalnim vlastima.

Pored toga, zbog rastuće je ugroženosti i izloženosti ljudi i imovine te učestalosti i

ozbiljnosti opasnosti nužno istražiti inovativne načine korištenja znanosti i tehnologije u

punom potencijalu. Primjerice, Komisija je za hitno istraživanje o mogućnostima liječenja

ebole, cjepivima i dijagnostičkim testovima izdvojila gotovo 140 milijuna EUR, što je

mobiliziralo dodatnih 100 milijuna EUR iz farmaceutske industrije.

Globalna istraživačka suradnja za povećanje pripravnosti za zarazne bolesti (GloPID-R)

uspostavljena je uz potporu EK-a. Njome se na globalnoj razini objedinjuju organizacije

koje pružaju financijska sredstva u svrhu učinkovitog istraživačkog odgovora na glavna

izbijanja zaraznih bolesti s pandemijskim potencijalom. Njezina je vrijednost dokazana

prilikom izbijanja ebole i zike. U okviru Partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju

u području kliničkih ispitivanja (EDCTP) europske i afričke zemlje surađuju s ciljem

stvaranja novih intervencija (dijagnostika, lijekovi, cjepiva) protiv HIV-a/side, malarije i

tuberkuloze (doprinos EU-a iznosi 683 milijuna EUR).

Brojne posebne aktivnosti istraživanja i inovacija povezane s rješavanjem pitanja

migracije financirane su u okviru Obzora 2020., uključujući nedavni poziv na podnošenje

prijedloga u području migracije, radikalizacije i integracije (7,5 milijuna EUR).

Europska komisija pokrenula je 2015. inicijativu science4refugees za povezivanje

akademski obrazovanih izbjeglica i tražitelja azila s europskim akademskim institucijama

i zainteresiranim industrijama. U 224 istraživačke organizacije objavljena su slobodna

radna mjesta za izbjeglice i već su registrirana 42 istraživača u području zaštite

izbjeglica.

U pogledu znanstvene i tehnološke suradnje sa zemljama u razvoju naglasak se stavlja

na izgradnju partnerstva. Primjerice, tijekom 2015. prvi važni koraci učinjeni su prema

uspostavljanju Partnerstva za istraživanje i inovacije između EU-a i Afrike za sigurnost

23

hrane i prehrane te održivu poljoprivredu (FNSSA). Europska komisija, države članice i

afričke zemlje već ulažu u partnerstvo oko 70 milijuna EUR.

U rujnu 2015. Komisija je pokrenula novi interni centar za pomoć državama članicama

EU-a da odgovore na hitne situacije te spriječe i smanje učinak katastrofa. Centar znanja

za upravljanje rizicima od katastrofa bavi se:

potrebom poboljšanja i kapitaliziranja znanstvenog i operativnog znanja o

katastrofama,

potrebom boljeg korištenja postojećeg znanja u kreiranju politike i pri provedbi

operacija u svim fazama ciklusa katastrofe i

potrebom promicanja dijeljenja znanja jer je to ključno za bolju spregu

znanosti/znanja i politike.

FINANCIJSKI I LJUDSKI RESURSI

Proračun EU-a za humanitarnu pomoć na najvišoj ikad

razini

Humanitarna pomoć i pomoć u okviru civilne zaštite za 2015. iznosila je više od

1,5 milijardi EUR. Pomoć je bila namijenjena za više od 134 milijuna korisnika pogođenih

prirodnim katastrofama ili sukobima u više od 80 zemalja. Komisija je 2015. izvršila

dosad najveći proračun za humanitarnu pomoć. To je bio jasan odgovor na sve učestalije

i razornije prirodne katastrofe i humanitarne krize. Jačanja proračuna za 2015. u osnovi

su bila usmjerena prema:

izbjegličkim krizama stanovništva pogođenog sukobom u Siriji, u samoj Siriji, ali i

u susjednim zemljama i duž zapadnobalkanske rute,

južnom Sudanu u kojem aktualni sukob i dalje stvara goleme humanitarne

potrebe za stanovništvo te zemlje kao i za južnosudanske izbjeglice u ostalim

dijelovima regije te

aktivnostima u hitnim situacijama u zemljama pogođenima ekstremnom

vremenskom pojavom El Niño u Africi, na Karibima te u Srednjoj i Južnoj Americi.

Tijekom 2015. Komisija je dodatno iskoristila nove mogućnosti financiranja u skladu s

člankom 21. stavkom 2. točkom (b)21 Financijske uredbe iz 2012.22 te je tako više

iskoristila vanjske namjenske prihode za koje se državama članicama EU-a i drugim

donatorskim organizacijama omogućuje da upravljanje nekima od svojih sredstava

prenesu na Europsku komisiju u svrhu organiziranijeg pristupa upravljanju pomoći u

određenim sektorima i zemljama. Najveći vanjski prihodi pristigli su iz Ujedinjene

Kraljevine i Francuske.

21 Države članice i zemlje izvan EU-a, uključujući njihove javne agencije i pravne ili fizičke osobe, Komisiji mogu

prenijeti prihode namijenjene za određene projekte ili programe vanjske pomoći koje je financirala Unija. 22 Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskom

pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

24

Komisija je donator humanitarne pomoći te stoga ne provodi s njom povezane programe.

Svoju misiju ispunjava financiranjem humanitarnih aktivnosti koje provode partnerske

organizacije. Partneri su nevladine organizacije koje potpisuju okvirni partnerski

sporazum, agencije Ujedinjenih naroda uključene financijskim i administrativnim

okvirnim sporazumom između EU-a i UN-a, kao i međunarodne organizacije23 s kojima se

odnosi uređuju ad hoc okvirnim partnerskim sporazumom. U nastavku se prikazuje

raspodjela financiranja za 2015. prema provedbenom partneru:

47 % za nevladine organizacije,

39 % za agencije Ujedinjenih naroda,

13 % za međunarodne organizacije,

1 % na temelju izravnog ugovora za program ECHO flight i na temelju ugovora sa

Sveučilištem Noha.

Kao i prethodnih godina, najveća su sredstva 2015. dodijeljena za aktivnosti u Africi,

nakon čega slijedi Bliski Istok s posebnim fokusom na krizu u Siriji. Oko 98 % proračuna

za 2015. namijenjenog humanitarnoj pomoći i civilnoj zaštiti iskorišteno je za operativne

aktivnosti, a oko 2 % za administraciju i politike.

Ljudski resursi

U sjedištu u Bruxellesu rade 344 zaposlenika, a više od 465 humanitarnih

stručnjaka djeluje u 48 ureda na terenu koji se nalaze u zemljama najviše

pogođenima krizama u Africi, na Bliskom Istoku, u Aziji i Južnoj Americi te na zapadnom

Balkanu. U okviru svjetske mreže ureda na terenu omogućuje se ažurirana analiza

postojećih i predviđenih potreba u određenoj zemlji ili regiji, čime se prate i podupiru

aktivnosti te olakšava koordinacija donatora i provedbenih partnera na terenu.

Komisija je 2015. provela reviziju svoje mreže na terenu s ciljem:

poboljšanja fleksibilnosti i kapaciteta za djelovanje u hitnim situacijama unutar

mreže, na način da se unaprijed imenuje 25 tehničkih pomoćnika s izričitom

ulogom djelovanja u hitnim situacijama te da se otvore četiri radna mjesta za

„stručnjake za djelovanje u hitnim situacijama” koje je moguće rasporediti u vrlo

kratkom vremenu,

boljeg povezivanja resursa s prioritetima, što je rezultiralo premještanjem ljudskih

resursa na terenu u potrebitija područja,

približavanja regionalnih ureda terenu, tako što je 6 regionalnih potpornih ureda

preoblikovano u 12 regionalnih ureda.

Pored toga, Komisija je krajem 2015. kao odgovor na izbjegličku krizu osnovala ured u

Beogradu.

23 Međunarodni odbor Crvenog križa, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca,

Međunarodna organizacija za migracije.

25

DODATNE INFORMACIJE I IZVORI

Općenite informacije o GU ECHO: http://ec.europa.eu/echo/en

Informativni listovi sa zemljopisnim podacima / podacima o politikama za pojedine

zemlje: http://ec.europa.eu/echo/files/media/publications/annual_report/2016/ECHO_

AR2016_Annex1_GEOFiches.pdf#view=fit

http://ec.europa.eu/echo/files/media/publications/annual_report/2016/ECHO_AR2016_Annex2_PolicyFiches.pdf#view=fit

Financijske informacije o aktivnostima Komisije u području humanitarne pomoći i

civilne zaštite 2015.:

http://ec.europa.eu/echo/funding-evaluations/funding-decisions-hips-2015_en

Operativne informacije iz prethodnih godina:

http://ec.europa.eu/echo/about/annual_reports_en.htm

26

PRILOZI

Prilog 1.: Sinteza procjena provedenih 2015.

A) Uvod

Sljedeće vanjske i neovisne procjene humanitarnih intervencija Europske komisije

izvršene su 2015.:

• Obalna Zapadna Afrika, 2008. – 2014. (CWA)24: Situacija u pogledu humanitarne

pomoći u obalnoj Zapadnoj Africi složena je i predstavlja mješavinu prirodnih

katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem te su često potrebni brzi

odgovori manjih razmjera. Najvažniji predmeti intervencije su epidemije

(uključujući ebolu), poplave i sukobi.

• Strategija za Sahel, 2010. – 2014.25: Sahel bilježi neke od najviših stopa akutne

pothranjenosti djece u svijetu. Razine akutne pothranjenosti jedan su od

najvažnijih pokazatelja koji se koriste za utvrđivanje humanitarnih kriza. Njima se

ukazuje na cjelokupno stanje najugroženijeg stanovništva i pružaju informacije,

među ostalim, o pristupu hrani, kapacitetu mehanizama za suočavanje s

problemom i djelovanju sustava javnog zdravstva.

• Sirija, 2012. – 2014.26: Od ožujka 2011. nasilne mjere suzbijanja prosvjeda u

Siriji i kriza povezana sa zaštitom koja je potom uslijedila postupno su se razvile u

oružani sukob širokih razmjera koji nije imao međunarodni karakter, s ozbiljnim

humanitarnim posljedicama u Siriji i susjednim zemljama. Sukob je od

rasprostranjenog gerilskog rata prerastao u pravi građanski rat. Veliki dijelovi

teritorija dospjeli su pod privremeni ili trajni nadzor brojnih naoružanih oporbenih

skupina, posebno na sjeveru i istoku zemlje.

• Pakistan, 2010. – 2014.27: Pakistan se suočava s gospodarskim teškoćama,

nerazvijenošću, političkom nestabilnošću, oružanim sukobima i nesigurnošću u

mnogim zemljopisnim područjima. Vojne operacije imaju za posljedicu golemo

kretanje stanovništva. Komisija je klasificirala dugotrajnu krizu interno raseljenih

osoba u područjima koja graniče s Afganistanom na sjeverozapadu kao

zaboravljenu krizu28.

• Načini prijenosa, 2011. – 2014.29: U zadnjih se 10 godina humanitarni sustav

postupno mijenjao od sustava s potpuno nenovčanom pomoći namijenjenoj

osobama u hitnim situacijama i krizama do sustava kojim su obuhvaćeni i

prijenosi gotovine i vaučera. Gotovina, vaučeri i nenovčana pomoć različiti su

takozvani „načini prijenosa” koji se koriste prilikom humanitarnog odgovora.

Zadnjih nekoliko godina EU koristi i potiče povećano korištenje gotovine jer se

time korisnicima omogućuju veće dostojanstvo, izbor i fleksibilnost. Pored toga,

24 http://bookshop.europa.eu/en/evaluation-of-the-dg-echo-actions-in-coastal-west-africa-2008-2014-pbKR0415526/ 25 http://bookshop.europa.eu/en/evaluation-of-echo-s-interventions-in-the-sahel-2010-2014--pbKR0215833/ 26 http://bookshop.europa.eu/en/evaluation-of-the-echo-response-to-the-syrian-crisis-2012-2014-pbKR0415857 27 http://bookshop.europa.eu/en/evaluation-of-echo-s-interventions-in-pakistan-2010-2014-pbKR0215834/ 28 Ozbiljne i dugotrajne humanitarne krizne situacije u kojima pogođeno stanovništvo ne prima međunarodnu pomoć ili je prima

nedovoljno i u kojima ne postoji politička predanost za rješavanje krize, djelomično zbog nedostatka medijskog interesa. 29 http://bookshop.europa.eu/en/evaluation-of-the-use-of-different-transfer-modalities-in-echo-humanitarian-aid-actions-2011-2014-

pbKR0415822/

27

gotovina ima potencijal veće učinkovitosti, vrijednosti za novac te u konačnici

poboljšane učinkovitosti.

B) Metodologija

U humanitarnim procjenama Komisije poštuje se standardna metodologija istraživanja

kojom se jamče čvrsti dokazi kao odgovor na pitanja povezana s procjenom. Prije svega,

preispituje se literatura, uključujući referentne dokumente, kontekstualne dokumente,

projektnu dokumentaciju, postojeće procjene projekata itd. Zatim se provodi

savjetovanje s glavnim dionicima uz korištenje najprikladnijih istraživačkih alata (e-

ankete, intervjui, telefonski intervjui itd.). Glavni su dionici krajnji korisnici, provedbeni

partneri Komisije, osoblje Komisije u središnjici i na terenu, ostali glavni humanitarni

donatori, predstavnici vlada zemalja korisnica itd. Budući da će se procjene izvršene

2015. uvrstiti u sveobuhvatne procjene (osobito o humanitarnoj pomoći i mehanizmu za

civilnu zaštitu), ne primjenjuju se svi zahtjevi bolje regulative. Primjerice, u kontekstu

ovih procjena nije provedeno otvoreno javno savjetovanje.

Više pojedinosti o metodologiji primijenjenoj za svaku procjenu, uključujući procjenu

učinkovitosti, i njihovim ograničenjima mogu se naći u izvješćima o procjeni.

C) Rezultati procjene

Sintetizirani rezultati procjene prikazuju se u skladu s pet elemenata procjene utvrđenih

prema Smjernicama Europske komisije za bolju regulativu:

1. Relevantnost

Ispitanom se procjenom u pravilu potvrdilo da su aktivnosti koje je Komisija tijekom

razdoblja poduzela relevantne. Usmjerenost na najugroženije skupine u velikoj je mjeri

bila odgovarajuća i u potpunosti potkrijepljena sustavnim procjenama potreba, zajedno s

odgovarajućom uključenosti korisnika. Na temelju mandata EU-a snažan je fokus stavljen

na pomoć i obnovu, u potpunosti uzimajući u obzir manjak odgovora ostalih donatora kao

i specifične potrebe sektora.

2. Sukladnost

Rezultati procjene pokazuju da su aktivnosti Komisije bile u skladu s ključnim

humanitarnim načelima („humanost”, „neutralnost”, „nepristranost”, „neovisnost”,

„zaštita” i „ne čini štetu”). Međutim, također je postalo jasno da može biti izazovno

uskladiti humanitarno načelo neovisnosti s osiguravanjem sukladnosti s nacionalnim

politikama i praksama jer je potonje često uvjetovano političkim ili gospodarskim

razlozima, stvarajući na taj način nedosljednost s principijelnim pristupom Komisije

temeljenim na potrebama. Sukladnost s aktivnostima DEVCO-a u pravilu se izražava

uglavnom kao povezivanje pomoći, obnove i razvoja (LRRD), što se sveobuhvatno

pozitivno odražava u obalnoj Zapadnoj Africi i Sahelu, a što u određenoj mjeri rezultira

usklađenim prioritetima i programiranjem. Potrebno je spomenuti da se procjenom za

Pakistan naglašava nedostatak sukladnosti s DEVCO-om i ukazuje na slabu povezanost

između prioriteta i programiranja između dviju glavnih uprava.

U procjeni za Siriju navodi se da Komisija posjeduje snažan sustav postupaka kojima se

osigurava dosljednost s općim duhom inicijative Dobrog humanitarnog donatorstva

(GHD). To je rezultiralo odlukama o financiranju temeljenima na potrebama na

projektnoj razini i dovelo je do općeg uvažavanja Komisije kao principijelnog

28

humanitarnog donatora. Međutim, na strateškoj se razini u humanitarnim provedbenim

planovima Komisije za krizu u Siriji za razdoblje 2012.-2014. ne upućuje izričito na 23

načela GHD-a. Od partnera Komisije posebno se traži da se vode načelima nepristranosti

(načelo 2 GHD-a) i da podupiru dosljednost s normama LRRD-a (načelo 9 GHD-a).

3. Dodana vrijednost EU-a

Komisija preuzima ulogu referentnog donatora temeljeći svoje aktivnosti na

humanitarnim načelima, informiranim procjenama i promicanju nepolitičkog pristupa

humanitarnoj pomoći. Važnost navedenog za održavanje humanitarnog prostora dobro je

prepoznata (npr. posebno u procjeni za Pakistan).

Principijelan pristup temeljen na potrebama obuhvaća rješavanje „zaboravljenih kriza”

kako se pokazalo npr. u obalnoj Zapadnoj Africi, gdje je Komisija bila s različitim

prilagođenim alatima financiranja prisutna u svakoj humanitarnoj situaciji u

zaboravljenim područjima u kojima nije bilo drugih donatora. Kod većih je kriza Komisija

dosljedno zagovarala odgovor na situacije u kojima nije bilo drugih donatora i često je

imala ulogu koordinatora i katalizatora.

Komisiji je zbog njezine financijske težine omogućeno političko vodstvo i određivanje

koordiniranijeg i dosljednijeg pristupa provedbenim partnerima. Kao primjer se navodi

procjena načina prijenosa kojom se pokazuje da, djelomično kao rezultat inicijative

Komisije za jačanje kapaciteta i strategija financiranja temeljenih na dokazima, novčani

prijenosi predstavljaju sve češći element humanitarnog odgovora, čime se podupiru

učinkovitost i djelotvornost pružanja humanitarne pomoći.

Pored toga, snažnom prisutnošću Komisije na terenu omogućuje se sveobuhvatno

razumijevanje tamošnjih složenih potreba, a svojom neutralnošću Komisija pruža veću

fleksibilnost i snagu u djelovanju u ime najugroženijih. To se posebno vidi na primjeru

Sahela i obalne Zapadne Afrike. Ostali donatori cijene Komisiju zbog tehničkog znanja i

sposobnosti koordinacije.

Mogućim korištenjem Europskog fonda za razvoj30 / „omotnice B” nudi se niz mogućnosti

zajedničke dodane vrijednosti EU-a, uz pretpostavku da bi se tim instrumentom

financiranja pomoglo u koordinaciji programiranja između humanitarne pomoći Komisije i

razvojnih aktivnosti. Međutim, neki rezultati procjene (posebice za Pakistan) ukazali su

na nedovoljno korištenje ove potencijalne dodane vrijednosti EU-a jer bi rezultate

projekta humanitarne pomoći ponekad bilo lakše promicati i obuhvatiti razvojnim

aktivnostima kada bi se bolje uskladili prioriteti i programiranje („LRRD”).

U Pakistanu su neki partneri smatrali da bi Komisija mogla bolje koristiti svoju težinu i

položaj za pritisak na vlade i zalagati se za bolji humanitarni pristup i za ključna pitanja

koja utječu na humanitarnu zajednicu

4. Djelotvornost

U pogledu obalne Zapadne Afrike procjenom se potvrdila sveobuhvatna djelotvornost

operacija koje je financirala Komisija. Komisija je financirala kritične sektore, mobilizirala

partnere i poduprla je sveobuhvatni kapacitet humanitarnog sustava. Međutim, Komisija

(i ostali donatori) u maloj su mjeri poduprli smanjenje rizika od katastrofa (DDR) iako su

30 Europski fond za razvoj (EFR) najveći je zemljopisni instrument EU-a za razvojnu suradnju – 30,5

milijardi EUR izdvojeno je za 11. EDF za razdoblje 2014.-2020. Omotnica B odnosi se na pokrivanje

nepredviđenih potreba.

29

strategije, programi i aktivnosti DRR-a vrlo važni za regiju i potreban je jasan fokus na

pripravnost.

U pogledu Sahela procjenom se pokazalo da se smrtnost djece smanjila tijekom te

procjene. Sveukupno gledajući, najvažniji doprinos Komisije bio je u povećanju broja

zdravstvenih centara koji nude liječenje povezano s problemima prehrane i broja

pregleda i liječenja djece u dobi ispod 5 godina. Pored toga, Strategija za Sahel bila je

vrlo važna u povezivanju pomoći, obnove i razvoja (LRRD), a postoje brojni primjeri

uspješne suradnje s razvojnim aktivnostima Komisije i ostalim povezanim sudionicima. U

pogledu podnošenja rezultata humanitarne pomoći Komisije vladama, također su

zabilježene bitne promjene u načinu na koji vlade prihvaćaju pothranjenost kao patološku

pojavu i kao problem koji je potrebno rješavati na nacionalnoj razini. Ipak, LRRD bi

trebalo dodatno ojačati u regiji u svrhu promicanja učinka i održivosti, a što je predmet

preporuke procjenitelja.

Odlukom Komisije da podupre daljinske operacije upravljanja u područjima Sirije pod

kontrolom naoružanih oporbenih skupina, uz istovremeno ublažavanje rizika pri

provođenju tih operacija, omogućeno je pružanje učinkovite pomoći za spašavanje života

određenim skupinama najugroženijeg stanovništva u teško dostupnim područjima.

Uključivanjem u daljinske operacije upravljanja te pružanjem pomoći u područjima pod

kontrolom vlade Komisija je bila u mogućnosti u teškim okolnostima pružiti nepristranu

pomoć temeljenu na potrebama.

Obavijest Komisije o daljinskom upravljanju31 mnogi partneri još uvijek smatraju

vodećom u okviru političkog plana o tom pitanju. Preispitivanje operacija u Siriji koje

financira Komisija pokazuje da svi partneri u velikoj mjeri poštuju obavijest.

U Pakistanu je Komisija u velikoj većini slučajeva uspjela postići svoj cilj i financirati

partnere kako bi ostvarili rezultate koje bez financijskih sredstava EU-a ne bi bili u

mogućnosti ostvariti. Pomoć u hrani koju je Komisija financirala u pokrajini Sindh bila je

znatna i njome se pomoglo ukazati na dugoročan problem kronične pothranjenosti

utvrđen za vrijeme odgovora na poplave 2010. Komisija je također pomogla uključiti

ostale donatore, kao i GU DEVCO, koji je razmatrao izvorne uzroke pothranjenosti u tom

području. Međutim, procjena je naišla i na određene kritike partnera Komisije u pogledu

pravovremenosti financiranja, koje je preduvjet djelotvornog i smislenog odgovora. Pored

toga, ograničenom koordinacijom s ostalim službama Komisije i nacionalnim tijelom za

upravljanje katastrofama utjecalo se na sposobnost Komisije da učinkovito promiče

dugoročne izglede humanitarne pomoći i LRRD u Pakistanu.

5. Učinkovitost

Komisija zasad ne raspolaže pristupom procjeni ekonomičnosti humanitarne pomoći (ali

je on u izradi), a procjenitelji se za sada suočavaju s poteškoćama u pružanju pouzdanih

izvješća o tom problemu.

Procjenitelji su zaključili da je u slučaju Sirije Komisija općenito pružila logično

obrazloženje za podraspodjelu sredstava državama u regiji, uz moguću iznimku Turske

čije je opterećenje relativno manje, te da je tim Komisije za Siriju koristio relativno mali

proračun za promicanje ambicioznog niza strateških ciljeva i da je njegov utjecaj na

cjelovit odgovor bio veći od očekivanog. To je djelomično ostvareno dobrom suradnjom s

ostalim instrumentima financiranja EU-a kako bi se omogućilo ciljanije korištenje

31 http://ec.europa.eu/echo/files/partners/humanitarian_aid/Remote_Management_instructions.pdf

30

humanitarnog proračuna. Međutim, veza između Komisijinih odluka o financiranju i

potreba korisnika u Siriji nejasna je i čini se osjetljivom na politički utjecaj.

U pogledu Sahela procjenitelji su s opravdanom pouzdanošću mogli utvrditi da je novac

dobro potrošen, s obzirom na doprinos Strategije za Sahel smanjenju smrtnosti.

Međutim, bilo je teško utvrditi bi li rezultate bilo moguće ostvariti i uz smanjeno

financiranje. Razumljivo, stečene su spoznaje (npr. o učinkovitosti specifičnih velikih

projekata i nedostacima sadašnjeg programa) koje je moguće koristiti za dodatno

poboljšanje učinkovitosti.

U pogledu obalne Zapadne Afrike procjenom se potvrdila učinkovitost

„višedržavnog/prekograničnog pristupa” kojim se partnerima Komisije omogućila bolja

pomoć stanovništvu koje se kreće između dviju zemalja, s obzirom na njihovo

poznavanje konteksta, kapaciteta i ograničenja na objema stranama granice.

Uključivanjem takve prekogranične dinamike ojačat će se sposobnost zajednica na

objema stranama granice za apsorbiranje šokova (otpornost). Pored toga, u pogledu

Republike Côte d’Ivoire (kojoj je tijekom razdoblja dodijeljen veći dio iz proračuna za

obalnu Zapadnu Afriku), s obzirom na situaciju uzrokovanu krizom i na broj pogođenih

osoba (od 5,9 milijuna registriranih 2012. u najpogođenijim zapadnim regijama, smatra

se da gotovo 4 milijuna živi u dvama najpogođenijim dijelovima Abidjana), može se na

temelju toga što nije prijavljena prekomjerna smrtnost i na učinkovitosti pristupa

sredstvima za život i socijalnoj koheziji opravdano zaključiti da je Komisija kao glavni

humanitarni donator djelovala izrazito ekonomično .

Općenito u pogledu obalne Zapadne Afrike, čak i ako usporedba ekonomičnosti nije bila

moguća zbog nedostatka sveobuhvatnih i usporedivih podataka, tim za procjenu ocijenio

je da je razina učinkovitosti razmjerna uloženim sredstvima i kapacitetu za odgovor

partnera. Mobilizirana sredstva odgovarala su potrebama, posebno u pogledu ponovne

uspostave zdravstvenih usluga i zaliha, ali i u pogledu socijalne kohezije ili zaštite.

U pogledu Pakistana kvalitativni i kvantitativni rezultati ostvareni financijskim sredstvima

EU-a bili su zadovoljavajući s obzirom na unaprijed utvrđene ciljeve. Istovremeno,

financijska sredstva EU-a omogućuju partnerima korištenje brojnih pristupa, a ne samo

jednog univerzalnog: korišteni su hrana ili novac za rad, novčani vaučeri, izravni sustavi

isporuke koji su uključivali korisnike i, vrlo često, područna tijela. Komisija je promicala,

financirala i koristila konzorcijski pristup s 2 konzorcija od kojih je za jedan tražila da ga

čini i da u njemu surađuje 6 glavnih međunarodnih nevladinih organizacija i u potpunosti

ih je financirala tijekom tog razdoblja. Cilj je bio pomoći poboljšati isporuku, koristiti

ekonomiju razmjera u pogledu zajedničkog korištenja sredstava i osigurati standarde,

koristeći ono najbolje od pristupa svih tih organizacija te smanjiti razinu općih troškova

uz povećanje učinkovitosti.

Međutim, kritika nekih partnera zbog nepotrebne birokracije u Pakistanu još se uvijek

nadvija nad Komisijom, a to bi se trebalo razmotriti prilikom procjene učinkovitosti

intervencija koje je Komisija financirala.

U pogledu izbora načina prijenosa, čime se snažno utječe na ekonomičnost i isplativost,

Komisija je tijekom tog razdoblja promicala korištenje novčanih prijenosa. Procjenom

načina prijenosa (kao i procjenom za Siriju) potvrdilo se da je politika EU-a bila

relevantna, tj. da se korištenjem novčanih prijenosa u određenim kontekstima i

okolnostima povećala učinkovitost aktivnosti koje je Komisija financirala.

31

D) Glavne preporuke vanjskih procjenitelja

Komisija bi trebala izdvojiti daljnja sredstva za smanjenje rizika od katastrofa

(DRR) i/ili za povezivanje pomoći, obnove i razvoja (LRRD) kako bi povećala

učinke i održivost svojih aktivnosti. Trebalo bi promicati sinergije između

humanitarne pomoći i razvojnih aktivnosti kako bi se smanjio pritisak na

ograničeno financiranje namijenjeno u humanitarne svrhe, a da se pritom ne

ugroze humanitarna načela. To bi se trebalo objediniti sa snažnijim zagovaranjem

da vlade, sudionici u razvoju i ostali donatori osiguraju dobro korištenje rezultata

Komisije i njihovu daljnju uporabu.

Komisija bi trebala definirati srednjoročne ciljeve za svoje intervencije na temelju

teorije promjene u svrhu jačanja strateškog pristupa. Pored toga, da bi se

ograničena sredstva iskoristila na najbolji mogući način, Komisija bi trebala ispitati mogu li se predvidljivijim financiranjem agencija za pružanje ključne humanitarne

pomoći ostvariti uštede.

Uzimajući u obzir okvir iz Sendaija, Komisija bi trebala osnažiti svoj pristup

smanjenju rizika od katastrofa (DRR) i prevenciji izradom jasne strategije za te aktivnosti na temelju pristupa zajednice i zagovaranja da vlade koriste rezultate

projekata koje je Komisija financirala.

Komisija bi trebala osigurati i/ili zagovarati odgovarajuća i predvidiva sredstva

koja odgovaraju humanitarnim potrebama.

Komisija bi trebala dodatno promicati korištenje novčanih prijenosa kako bi se udovoljilo osnovnim potrebama.

Komisija će razmotriti ove preporuke i prema potrebi utvrditi daljnje aktivnosti.

32

Prilog 2.: Izvršenje proračuna za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu za 2015.32

Regija/zemlja Iznos

u milijunima EUR

%

Afrika 660 41,6 %

Sudan i Južni Sudan 159

Srednja Afrika 92

Velika jezera 62

Afrički rog 171

Južna Afrika, Indijski ocean 20

Zapadna Afrika 141

Sjeverna Afrika 16

Bliski istok i zemlje koje graniče s Europom 560 35,3 %

Bliski istok 529

Zemlje koje graniče s Europom 32

Azija, Pacifik 130 8,2 %

Jugozapadna i srednja Azija 103

Jugoistočna Azija i Pacifik 26

Srednja i Južna Amerika, Karibi 63 3,9 %

Srednja i Južna Amerika 29

Karibi 34

Katastrofe diljem svijeta 39 2,5 %

Civilna zaštita 57 3,6 %

Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a 7 0,4 %

Komplementarne operacije i potpora 72 4,6 %

UKUPNO 1 587 100 %

32 U pogledu civilne zaštite brojke u tablici nisu raščlanjene prema zemlji/regiji.