9. HRVATSKA U DRUGOJ

JUGOSLAVIJI

• Borba hrvatskih partizana u Drugome

svjetskom ratu imala je za cilj stvaranje

nacionalne države u sklopu jugoslavenske

federacije u kojoj bi svi narodi bili ravnopravni,

a svaki za sebe zadržao pravo na odcjepljenje.

• No načelo ravnopravnosti i federalizma nije

poštovano u novoj jugoslavenskoj državi. Kakav

je bio položaj Hrvatske i njezina stanovništva,

učit ćeš u sljedećoj nastavnoj temi.

FEDERATIVNA NARODNA

REPUBLIKA JUGOSLAVIJA

Proglašenje Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ)

kolovoz 1945. - AVNOJ postao Privremena

narodna skupština Demokratske Federalne

Jugoslavije

Beograd 1945.

studeni 1945. izbori za Ustavotvornu

skupštinu – pobjeda liste Narodne fronte -

činili je uglavnom komunisti

oporba (pristaše prijeratnih građanskih

stranaka) na izborima nije sudjelovala

29. 11. 1945. - zasjedanje

Ustavotvorne skupštine

ukinuta monarhija

kralj Petar II. Karađorđević

lišen svih prava

zabranjen mu povratak u

zemlju

početkom 1946. –

Skupština proglasila Ustav

novo ime države - Federativna

Narodna Republika Jugoslavija

republike - Slovenija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina, Srbija,

Crna Gora, Makedonija

autonomne pokrajine – Vojvodina, Kosovo

pet naroda - Slovenci, Hrvati, Srbi, Crnogorci i

Makedonci

Ustav iz 1963. - priznati i Muslimani (danas

Bošnjaci)

Uspostava društvenog sustava prema sovjetskom uzoru

država ustrojena prema sovjetskom modelu

vlasti i društvenog uređenja

FNRJ – strogo centralizirana

država

Beograd – centar cjelokupne vlasti

ukinuto privatno vlasništvo - postaje

društveno

oduzimanje privatnih poduzeća, tvornica i

velikih zemljišnih posjeda

uvođenje tzv. radnih akcija

radi obnove zemlje – izgradnja prometnica,

tvornica i dr.

javni, tzv. dobrovoljni radovi

Od 1946. i kasnijih godina počele su se organizirati

„omladinske radne akcije”, dobrovoljan rad na

obnovi uništene ili gradnji nove infrastrukture, prije

svega prometnica.

Radom mladih sagrađena je pruga Brčko - Banovići

u FNRJ nije bilo:

građanskih sloboda

privatnog vlasništva

vjerskih sloboda

slobode tiska

drugih stranaka osim komunističke

cjelokupan život podređen stvaranju

komunističkog društva

zloporabe partijskih organa vlasti opravdavane

potrebom postizanja tog cilja

Aleksandar Ranković –do 1966. šef svih policijskih i tajnih službi, zadužen za borbu protiv svih koji su smatrani protivnicima režima i države Jugoslavije

KPJ –

nadzirala i upravljala cjelokupnim društvom,

od najnižih organa vlasti u mjesnim

zajednicama do republičke i savezne vlade

njezinu nadzoru podvrgnuti vojska, policija,

kultura, obrazovanje, gospodarstvo i sve

masovne organizacije iznikle tijekom i poslije

rata

Na kongresima

KPJ/SKJ utvrđivane su

glavne smjernice

komunističke vlasti

(slika prikazuje 6.

Kongres koji je održan

1952. u Zagrebu).

Odnos vlasti prema vjerskim zajednicama

Ustavom u FNRJ zajamčena sloboda

vjeroispovijesti – ali komunisti zastupali ateizam

vjernici smatrani nepoćudnima

na udaru posebno Katolička crkva u Hrvatskoj

katoličkim samostanima i župama oduzeta

zemljišna imanja i druge nekretnine

škole crkvenih redova smatrane privatnima

(bez obveza države prema njima)

Katolički bogoslovni fakultet isključen sa

Zagrebačkog sveučilišta

mnogi svećenici proganjani

zbog protivljenja da Katoličku crkvu u

Hrvatskoj odvoji od Svete Stolice, zagrebački

nadbiskup Alojzije Stepinac optužen za

suradnju s ustaškim režimom

optužba Stepinca istovremeno bila optužba

Katoličke crkve za pomaganje okupatora

tijekom rata

Detalj sa suđenja zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu

Stepinac pozdravio nastanak NDH, smatrajući

da je time ostvaren stoljetni san Hrvata o

nastanku neovisne države

ubrzo uvidio pogubnost Pavelićeve politike

tijekom rata pomagao svim ljudima bez obzira

na vjeru i nacionalnost

osuđivao zločine i suprotstavljao se ustaškom

režimu – i sam bio u opasnosti

Stepinac – protivnik svakog totalitarnog režima

protivio se i komunističkoj represiji prema

svećenicima i Crkvi

zato optužen i osuđen

1946. osuđen na 16 godina zatvora

s prisilnim radom

zbog pritisaka međunarodne javnosti 1951.

uvjetno pušten

1953. Vatikan ga imenovao kardinalom -

komunističke vlasti prekinule diplomatske

odnose s Vatikanom

do kraja života, 1960. boravio

u rodnom Krašiću, pod budnim

nadzorom organa vlasti

Alojzije Stepinac

nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj

Stepinac oslobođen svake krivnje

1998. papa Ivan Pavao II. ga proglasio blaženim

tim činom odana počast ne samo njemu, nego i

svim žrtvama komunističkog nasilja

Agrarna reforma

agrarna reforma –

sustav mjera koje provode

državne vlasti radi nove podjele

zemlje i uspostave novih vlasničkih

odnosa nad zemljom

nakon završetka rata jugoslavenske vlasti

zemlju oduzetu bivšim vlasnicima daju

siromašnijim seljacima

veći dio zemlje pretvaraju u velika državna

poljoprivredna dobra

Propagandni plakat Andrije Maurovića iz 1949.

Iako je nakon rata provedena agrarna reforma kojom

je podržavljena sva zemlja u privatnom vlasništvu

iznad 35 hektara, pokušaj masovnijeg stvaranja

seljačkih radničkih zadruga po uzoru na sovjetske nije

imao većeg uspjeha.

Vlasti su represivnim mjerama i žestokom

promidžbom nastojale sve više seljaka uključiti u

seljačke zadruge.

pokušaj provedbe kolektivizacije sela

prisiljavanje seljaka na udruživanje u seoske

zadruge

zbog otpora seljaka odustalo se

partizanske obitelji i simpatizeri partizanskog

pokreta – prednost pri raspodjeli zemlje

najviše „slobodne zemlje”

bilo u Vojvodini i Slavoniji –

nekadašnji posjedi

njemačkog stanovništva

naseljavanje stanovnika siromašnih krajeva

Dalmacije, Like, BiH, Srbije i Crne Gore

uglavnom stanovništvo srpske nacionalnosti -

promjena strukture stanovništva tih područja

Narodna Republika Hrvatska

srpanj 1945. - ZAVNOH preimenovan u Narodni

sabor Hrvatske

veljača 1946. proglašena Narodna Republika

Hrvatska - jedna od federalnih jedinica FNRJ

organi vlasti:

Narodni sabor

Vlada NR Hrvatske

1946. izbori za Ustavotvorni sabor NRH

siječanj 1947. proglašen Ustav

sve republike imale Ustav – načela da vlast

proizlazi iz naroda i pripada narodu

suverenitet šest

republika u FNRJ bio

ograničen

vlast strogo

centralizirana

na rukovodećim

mjestima komunisti koji

podržavaju takav oblik

vlasti

Grb Narodne

Republike Hrvatske

Hrvati bili slabo zastupljeni u državnim službama

raspodjela po nacionalnom ključu – na najvišim

razinama državne vlasti i KPJ

raspodjela u korist Srba

niže razine vlasti

služba unutarnjih poslova

vojska

mnogi Hrvati zbog političkih i ekonomskih

razloga iseljavali u inozemstvo

političke emigrante (koji su smatrani opasnim

za državu) likvidirali agenti jugoslavenske tajne

policije

od 60-ih godina 20. st. olakšano dobivanje

putovnice - pojačano iseljavanje Hrvata

jugoslavenska vlada poticala iseljavanje

Hrvatska bila gospodarski jedna od

najrazvijenijih jugoslavenskih republika

novčano morala potpomagati gospodarski

razvoj nerazvijenih dijelova Jugoslavije

izdvajanjima iz vlastitog gospodarstva

Promjene granica

između pojedinih republika

riješeno pitanje razgraničenja s Italijom

Hrvatskoj oduzet gotovo cijeli Srijem osim

njegovog zapadnog dijela

Boka Kotorska uzeta Hrvatskoj i dodijeljena

Crnoj Gori

Jugoslavija od Italije potraživala gotovo sve

teritorije koje je ona zadobila na istočnoj

jadranskoj obali nakon Prvog svjetskog rata

1947. Hrvatskoj vraćeni dijelovi Istre, otoci

Cres, Lošinj, Lastovo te Zadar i Rijeka

ostalo neriješeno

pitanje grada Trsta i

dijela sjeverne Istre

1975. potpisan sporazum u gradu Osimu -

riješen problem granice između Italije i

Jugoslavije

Obnova zemlje

Hrvatska i BiH –

najveća razaranja i materijalne štete u

Drugom svjetskom ratu

nedostatak sredstava

odbijena financijska pomoć SAD-a

tijekom rata i neposredno nakon njega

Jugoslavija prihvaćala humanitarnu pomoć iz

SAD-a

do raskida suradnje sa SSSR-om, 1948., nije

prihvaćala sredstva iz Marshallovog plana

obnova i izgradnja prometnica, industrijskih

postrojenja, mostova i drugih vitalnih objekata

radne akcije - uglavnom mladi besplatno

obnavljaju zemlju

obnovljena željeznička pruga Zagreb – Zemun

1950. otvorena asfaltna cesta Zagreb - Beograd

dovršena Unska pruga (Zagreb - Bihać - Split)

potreba izgradnje

moderne autoceste

Zagreb – Split

bit će izgrađena tek u

neovisnoj Hrvatskoj

obnova industrije – Jugoslavija (i Hrvatska) od

poljoprivredne postala industrijska zemlja

razvoj i promjene u gospodarstvu –

odraz na kulturni i društveni život cijele države

nove škole, fakulteti i razne kulturne ustanove

Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

Promidžbeni

plakat -

Zagrebački

velesajam, 1947.

9. HRVATSKA U DRUGOJ

JUGOSLAVIJI

ZAPIŠIMO

FEDERATIVNA NARODNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA

AVNOJ - Privremena narodna skupština DFJ -

donijela propise o izborima za Ustavotvornu

skupštinu

pobjeda na izborima - lista Narodne fronte

1946. - država promijenila naziv u FNRJ

(Federativna Narodna Republika Jugoslavija)

šest republika i dvije pokrajine

strogo centralistička država

KPJ nadzirala i upravljala cjelokupnim

društvom

progoni i nesnošljivost prema Katoličkoj crkvi

zastupan ateizam

optužnica protiv Alojzija Stepinca, zagrebačkog

nadbiskupa

propašću komunizma Hrvatski sabor ga

oslobodio svake krivnje

1998. papa Ivan Pavao II. prilikom posjeta

Hrvatskoj proglasio Alojzija Stepinca blaženim

državne vlasti provodile agrarnu reformu i

kolektivizaciju

Narodna Republika Hrvatska - ZAVNOH

preimenovan u Narodni sabor Hrvatske

ograničeni suverenitet - iseljavanje

1975. granica s Italijom riješena Osimskim

sporazumima

obnova zemlje - izgradnja cesta i pruga

industrijalizacija