7/25/2019 9. Teorije (1)

1/53

Teorije medija

1

7/25/2019 9. Teorije (1)

2/53

Definicija masovnih medijaO Metode i organizacije pomou kojih

specijalistike drutvene skupine prenose

poruke irokoj, socijalno mjeovitoj irasprenoj publici (Janowitz, 1968.)

O Masovni mediji nisu istoznanica s

procesom masovne komunikacije.

2

7/25/2019 9. Teorije (1)

3/53

Masa

O Konstituirana je od skupa individua koji su jednaki, nerazlikovni, iako dolaze iz razliitih ambijenata,heterogeni i iz svih socijalnih grupa.

O Masu ine osobe koje se ne poznaju, koje su prostornorazdvojene jedna od druge, s malim ili nikakvim

mogunostima interakcije.

O U masi ne postoji tradicija, pravila ponaanja,leadership i organizacijska struktura.

3

7/25/2019 9. Teorije (1)

4/53

Masovna komunikacija - danas

O Nije jednosmjerna

O Postoji interakcija medija i publike

O Djelomina kontrola formeO Djelomina kontrola sadraja

4

7/25/2019 9. Teorije (1)

5/53

Masovna komunikacija

O Manjkavost definicije

O Razlike u pojmu masa (masovno drutvo) i nainuproizvodnje sadraja

O Danas

O Medijske poruke korisnici interpretiraju svatko na svojnain, ovisno o faktorima:

O Drutveni kontekst

O Etnika pripadnost

O

SpolO Zanimanje

5

7/25/2019 9. Teorije (1)

6/53

Masovna komunikacija

O Marshall McLuhan

O Razvoj medija je vaan za razvoj drutvaO Mediji mijenjaju drutveni svijet

O Medij je poruka (The medium is the

message)

6

7/25/2019 9. Teorije (1)

7/53

McLuhanO Po McLuhanu, vanost medija nije toliko u

njihovu sadraju ve u nainu na koji onimijenjaju na drutveni svijet.

O Medij je uvijek novo podruje s kojeg se priprematehnika, primjerice telefon. Poruka telefona nije to

to ljudi jedni drugima kau preko telefona, ve toto telefon ini za drutvo, to je poruka telefona.

O

Dinamika i sloenost veza izmeukomunikacijskih medija i drutvenih promjenajasno je vidljiva.

7

7/25/2019 9. Teorije (1)

8/53

Masovna komunikacija

O Medijski se tekst interpretira u ovisnosti od

konteksta u kojem je primljen:

O Slobodni ili zauzeti drugim aktivnostimaO Na radnom mjestu, kui, ili

O Sami ili u drutvu

O Etc

8

7/25/2019 9. Teorije (1)

9/53

Pluralizam

O Lat. Pluralismnoinski

O Postojanje mnoine, metafiziki smjer koji shvaastvarnost kao mnotvo odvojenih i samostalnih naela(Ani, Klai)

O Suivot razliitih interesa i naina ivota u drutvu.

O Teorija iji je cilj objasniti prirodu i distribuciju moi uzapadnim demokratskim drutvima.

O Vlast i drava djeluju u interesu drutva i u skladu saeljama svojih lanova

9

7/25/2019 9. Teorije (1)

10/53

PluralizamO Odreeni politiki sustavi smatraju se

uinkovitijim sustavima vlasti u kojimastanovnitvo dobiva mo i upravlja zemljom(izborima).

O Uporaba moi putem drave je legitimna imo se temelji na prihvaanju i suradnji

stanovnitva.

10

7/25/2019 9. Teorije (1)

11/53

PluralizamO U medijima:

O Drutvo se sastoji mnotva interaktivnih i konkurentnihsegmenata.

O Imaju jednak pristup resursima i utjecaju.

O Ove segmente kontrolira neutralna drava.

O Razliiti dijelovi medija zadovoljavaju potrebe razliitihsegmenta drutva.

O Mediji su zrcalo drutva

11

7/25/2019 9. Teorije (1)

12/53

O Koliko je drutvo raznoliko toliko su i mediji raznoliki,stoga

Mediji odraavaju drutvo i malo je

vjerojatno da imaju znaajnijiutjecaj na njegovo mijenjanje.

12

7/25/2019 9. Teorije (1)

13/53

Elihu Katz i Paul LazarsfeldO Osobni utjecaj (Personal influence) klasian

je pluralistiki tekst.

O Knjiga je objavljena 1955.O Sve studije o komunikacijama u osnovi tee

prouavanju utjecaja medija (no) masovni

mediji mogu imati mnogo razliitih utjecaja

na drutvo i mogue je napraviti klasifikaciju

razliitih drutvenih dimenzija i utjecaja.(Katz i Lazarsfeld, 1955., str. 124.)

13

7/25/2019 9. Teorije (1)

14/53

Katz & Lazarsfeld, 1955.O Ogranieni utjecaj medija; 5 varijabli:

1. Razliita izloenost, dostupnost ili

poklanjanje pozornosti2. Snaga poruke ovisi o vrsti medija

3. Forma i jezik poruke

4. Vjerovanja i stajalita publike

5. Posredovanje poruka od strane opinionmakers

14

7/25/2019 9. Teorije (1)

15/53

Kritike pluralizma1. Zagovornici pluralistikih teorija dio su

medijske industrije i/ili ih oni financiraju

(pluralistika istraivanja financirana su odstrane medijskih kua).

2. Zajednika kultura politiara i novinara vs.tvrdnji o raznolikosti i neutralnosti medija.

O Interakcija politiara i medijskih djelatnika nunodovodi do mijeanja posuda, kompromitiranja

objektivnosti te utjecajaspin doctorana samsadraj ili timing.O Pluralistike teorije samo pretpostavljaju, ali ne dokazuju

hipotezu o raznolikosti medijske poruke.

15

7/25/2019 9. Teorije (1)

16/53

Kritike pluralistike teorije

O Politiari (gospodarstvenici, javne osobe) i novinariovise jedni o drugima i uzajamno se nadopunjuju.

O Novinari i urednici, uvajui interese (vlastite ilikolektivne), publiciraju lanke koji mogu biti pristrani ipodravati jedan skup interesa.

O Osim pristranosti i pritisaka postoji i drugi problem:

izbor i povezivanje injenica.

16

7/25/2019 9. Teorije (1)

17/53

O injenice se biraju prema kriteriju vanosti i premapotrebi slaganja prie.

O U tome treba biti objektivan i uravnoteen.

OObjektivan: dopustiti vrijednosti vijesti (news value

skup kriterija koji neki dogaaj treba zadovoljiti da bi

postao vijest) da odredi popraenost nekogdogaaja.

O Uravnoteen: jednako pratiti sve strane u nekom

dogaaju.

17

7/25/2019 9. Teorije (1)

18/53

Marksistike teorijeO Otro suprotstavljene pluralizmu.

O Mo je skoncentrirana u rukama manjinedrutva, i to onih koji imaju ekonomskukontrolu nad drutvom.

O Oni koji imaju mo i oni koji ju nemaju, imajuvrlo razliite interese - oni mogu dovesti dokonflikata u drutvu.

18

7/25/2019 9. Teorije (1)

19/53

Marksistike teorijeO Vladajua klasa posjeduje i kontrolira

proizvodna sredstva.

O

Meutim.

O U komunistikim drutvima mo e bitiravnopravnije raspodijeljena meupopulacijom.

19

7/25/2019 9. Teorije (1)

20/53

Marksistike teorijeO Vladajua elita i njihove ideje najprisutnije

su u reklamnom oglaavanju promoviraju

robe tako to potiu elju za odreenimivotnim stilom.

O Stvaranje lanih potreba proizvodima se

pridodaju pozitivna stajalita i osjeaji.

20

7/25/2019 9. Teorije (1)

21/53

Marksistike teorijeO Agenda setting: vladajua klasa odreuje

dnevni raspored, a vlasnitvo se koncentrira

u nekoliko velikih korporacija.

O Privid raznolikosti ostaje samo privid!

21

7/25/2019 9. Teorije (1)

22/53

Marksistike teorijeO Vladajue ideje kontroliraju informaciju koju imamo

o svijetu i utjeu na nae aktivnosti u slobodno

vrijeme.O Marksisti tvrde da je to posljedica toga to su

kapitalistikoj klasi dostupni resursi koji jojomoguuju da svoje ideje predstavlja kao

"normalne".O Rezultat: pomanjkanje raznolikosti u medijskim

porukama.

22

7/25/2019 9. Teorije (1)

23/53

Marksistike teorijeO Polarizacija drutva u segment bogat

medijima i informacijama i segment

siromaan njima:

informacijski jaz

nformacijski jaz je stanje neravnopravnog i

nejednakog raspolaganja informacijama kod

dva ista faktora drutvenih promjena

23

7/25/2019 9. Teorije (1)

24/53

Kritike marksistike teorije

1. Podcjenjuju dravnu regulaciju medija,kojom se odreuju granice medijskogvlasnitva i sadraja.

2. Sadraj medija diktira trina potranja, ane vladajue ideje i interesi bogatih.

24

7/25/2019 9. Teorije (1)

25/53

Kulturna hegemonijaO Antonio Gramsci

O Jednaka vanost: ekonomska struktura i grupe koje

nastoje uvesti promjene u drutvu.

O Drutvo dijeli na politiko i civilno drutvo.O Politiko drutvo: drava, s uporabom sile (vojska,

policija)O Graansko drutvo: sastoji se od institucija koje

smatramo privatnima (Crkva, sindikat, mediji, politikestranke).

25

7/25/2019 9. Teorije (1)

26/53

Kulturna hegemonijaO Masovni mediji reproduciraju kulturu dominantne

klase kao neto po sebi razumljivo.

O Dominacija jednog sustava ideja nad drugim.

O Odvija se na nesvjesnoj razini.

O Mediji stvaraju znaenja koja organiziraju u sustavei kodove koji se koriste pri tumaenju pojava udrutvu.

26

7/25/2019 9. Teorije (1)

27/53

Kulturna hegemonijaO Stuart Hall: istim dogaajima mogu se pridodati

razliita znaenja.

O Mediji kodiraju znaenja monika jer veinautjecajnih pojedinaca djeluje u okviru odreenogkonsenzusa sporazuma.

27

7/25/2019 9. Teorije (1)

28/53

Stuart HallO Konsenzus se konstruira: naueni, usvojeni

konsenzus, za ije su stvaranje kljuni mediji.

O To je rijetko rezultat svjesnog ili hotiminogmanipuliranja drave ili interesa monih pojedinaca.

28

7/25/2019 9. Teorije (1)

29/53

Kulturna hegemonija i

konstruiranje znaenjaO Konstrukcija usvojenog konsenzusa: mediji kodiraju

poruke na nesvjesnoj razini, a koje postajuopeprihvaene od cijelog drutva.

O Analiza diskursa: pojave koje se izravno odnose na mo, uovom sluaju medijskih poruka.

O Intertekstualnost: analiziraju se stilovi, metode i sadraji kojise onda koriste za interpretaciju u razliitim tekstovima.O Stilovi, metode i sadraji iz raznih vrsta tekstova koriste se za

interpretaciju u drugaijim kontekstima.29

7/25/2019 9. Teorije (1)

30/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Bad News, More Bad News, Really Bad

News, War and Peace News

O Vijest nije neutralna ni prirodna pojava, negoumjetni proizvod ideologije. (Street, 23)

O Cilj istraivanja: pokuaj da se otkrije iralani jezina konstrukcija vijesti tepokazati kako se te konstrukcije priklanjaju

odreenim interesima (konkretan primjertrajka).

30

7/25/2019 9. Teorije (1)

31/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Diskurs radijskih vijesti ideoloki je obojen.

O Rijei i fraze koje prizivaju odreene ideje iosjeaje ("konotativni kodovi") - na primjer"uznemirujui", "radikalni", "besmisleni trajk"- strukturiraju stajalita sluatelja o pojedinimtemama.

31

7/25/2019 9. Teorije (1)

32/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Vizualni sadraji takoer su optereeni

konotativnim kodovima.

O Kamera koja snima iza policijskih linijagledatelja potie na identificiranje s policijom.

O Suprotnost izmeu mirnih izjava koje u studijudaju intervjuirani menaderi i trajkakih

skupina koje urlaju na tvornikim vratima,pojaava istaknute poruke da su trajkaiopasni. 32

7/25/2019 9. Teorije (1)

33/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Dogaaji se prikazuju tako da reproduciraju

stajalita i interese monika s obzirom na toda ti interesi imaju vei utjecaj u medijima.

O Njihova gledita novinarima se ine"normalnima".

33

7/25/2019 9. Teorije (1)

34/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Medijski profesionalci odreuju agendu

najvanijih dnevnih zbivanja.O Na primjer, vea je vjerojatnost da e se izvjetavati o

posljedicama nego o uzrocima trajka.

O Radije e se isticati grubost sindikalista kojise bore protiv trajkolomaca nego policijskonasilje i zastraivanje.

O Takve istaknute teme este su u vijestima ipotenciraju odreeni nain razmiljanja.

34

7/25/2019 9. Teorije (1)

35/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Analiza sadraja Glasgowske skupine za medije

sugerira da se stranke politikog centra u vijestimaprikazuju sa simpatijama.

O Sve to medijski profesionalci smatrajuekstremizmom" prikazuje se u negativnom svjetlu ilise o tome uope ne izvjetava.

35

7/25/2019 9. Teorije (1)

36/53

Medijska grupa Sveuilita u

GlasgowuO Kao temelj vlastitim tvrdnjama uzeli su iroki

spektar istraivakih orua.O Analiziraju rijei, kutove snimanja, oblik prezentacije,

opseg i okolina koja se intervjuira.

O Istraivanjem se htjelo razotkriti jezinu i vizualnugramatiku, upotrebu grafike ili drugih simbolikih

izraza, upotrebu naslova, koga se intervjuiranainna koje se informacije organiziraju i preutna iliizriita objanjena koja nam se serviraju. (Street,24)

36

7/25/2019 9. Teorije (1)

37/53

Kritike kulturne hegemonije1. Meu novinarima ima i onih koji ne

prihvaaju dominantnu kulturu.

2. Medijski profesionalci ne dijele istu,

jednoobraznu kulturu.

37

7/25/2019 9. Teorije (1)

38/53

The Four Theories of PressO Siebert & Peterson & Schramm, 1956.

O Opisali etiri teorije tiska:O

Autoritarna teorijaO Libertarna teorija

O Teorija drutvene odgovornosti

O Sovjetsko komunistika teorija

O Hipoteza: tisak preuzima forme socijalne i

politike strukture u kojima je aktivan.

38

7/25/2019 9. Teorije (1)

39/53

Autoritarna teorija

O Razvila se u XVI. i XVII stoljeu u Engleskoj.

O Ova teorija (kontrole) tiska tvrdi da je tisak kao institucija,

kontroliran od organiziranog drutva, odnosno od vlade.

O Pojavom tisak se uklopio u organizirano drutvo.

O S obzirom da su tadanja drutva bila autoritarna, tako imediji su potpali pod organiziranu kontrolu.

O Platon, Macchiavelli, Hobbes, Hegel 39

7/25/2019 9. Teorije (1)

40/53

Autoritarna teorija

O Komunikacija/e su potpora vladinoj politici kako bi moglapostii zacrtane ciljeve.

O To trebaju initi sve institucije drutva, ne samo mediji.

O Problem: tko ima pravo koristiti medije?

O U XVII. i XVIII. postojali su slubene novine koje suprezentirale rad vlade.

O

Jedan od prvih naina kontrole javnog mnijenja jestizdavanje dozvola, ali i cenzura i progon pred zakonom.

O Svako drutvo ima pravo zabraniti difuziju potencijalnoopasnog javnog mnijenja kako bi sauvali mir i red

40

7/25/2019 9. Teorije (1)

41/53

Libertarna teorija

O Engleska , druga polovica XVII. stoljea.

O iri se u SAD i u druge industrijalizirane drave.

O John Stuart Mill: Greatest happines for the greatest numberof persons.

O Sloboda je pravo svake osobe da razmilja i djeluje pod

uvjetom da ne ugrozi drugoga.

O Jefferson: za odraslu osobu tisak je izvor informacija kako bimogao izvravati vlastitu ulogu u demokraciji.

41

7/25/2019 9. Teorije (1)

42/53

Libertarna teorija

O Uloga sredstava za komunikaciju je informirati i zabaviti.

O Biti ekonomski neovisni, odnosno uzdravati se prodajuivlastite proizvode reklama.

O Drava nema pravo intervenirati ak ni ako se pojavemiljenja koja su pogrena ili malo vjerojatna.

O Meutim, ako je drutvo demokratsko onda postojimogunost alternativnih informacija.

O Kontrola je rezervirana za sudski sustav i proceseautoregulacije.

42

7/25/2019 9. Teorije (1)

43/53

Libertarna teorija

O Opeprihvaeni modeli ograniavanja tiska:

O Zatita individua od difamacije

O Zabrana irenja opscenog i indecentnog materijala

O Zabrana agitacije, naroito u ratna vremena i uvremena blie opasnosti

43

7/25/2019 9. Teorije (1)

44/53

Teorija drutvene odgovornosti

O Razvila se nakon II. svjetskog rata.

O Funkcije medija su iste kao i kod libertarne teorije:

O Donositi informacije, diskusije i debate o politikomsustavu;

O Pomoi publici da postane sposobna samovladati;

O Paziti na prava individua imajui ulogu watchdog;

O Drati zajedno kupca i prodavaa;

O Sauvati vlastitu ekonomsku autonomiju kako bi bilislobodni od politikih pritisaka

44

7/25/2019 9. Teorije (1)

45/53

Teorija drutvene odgovornosti

O Kritike tiska:

O Kontrolirao je vlast za sebe i irio je vlastite ideje, osobito upolitici i ekonomiji;

O Bio je sluga velikih business i dopustio je reklamnim

politikama da kontroliraju uredniku politiku;O Bio je otporan na drutvene promjene i esto je davao vie

pozornosti senzacionalizmu i povrnosti;

O Stavio je u opasnost javni moral i invadirao je privatnost;

O Kontroliran je od odreenih drutveno-ekonomskih klasa i

teko je pristupiti.

45

7/25/2019 9. Teorije (1)

46/53

Teorija drutvene odgovornosti

O Tisak, mediji, trebaju:

O Donijeti izvjee o dogaajima koje e biti objektivno,razumljivo i inteligentno.

O Sluiti javnoj sferi.

O Stvoriti reprezentativnu sliku grupa koje ine drutvo.O Biti odgovorni u prezentaciji i objanjavanju ciljeva i

vrijednosti drutva.

O iroko distribuirati vijesti i miljenja.

O Sloboda izraavanja je moralno pravo i medijekontroliraju javno mnijenje, akcija potroaa iprofesionalna etika.

46

7/25/2019 9. Teorije (1)

47/53

Sovjetska teorija

O Bazira se na idejama Marxa i Lenjina.

O Koncept jedinstva: proleterske klase, partije, individualnogizbora

O Prelazak na besklasno drutvo trai da se preuzmu isredstva komuniciranje.

O Tisak, mediji:O Instrument su partije;

O Integrirani su s drugim instrumentima drave i partije;O Koriste se kao instrumenti jedinstva drave i partije;O Koriste se kao instrumenti propagande i agitacije;

O Karakterizira ih ojaana odgovornost. 47

7/25/2019 9. Teorije (1)

48/53

Sovjetska teorija

O Svrha medija je doprinijeti uspjehu inastavljanju politikog sustava i diktaturepartije.

O Zbog toga, mediji se koriste iskljuivo odlealnih lanova partije koji nikad neekritizirati njezin rad.

O Kontrola je potpuna.

48

7/25/2019 9. Teorije (1)

49/53

Vijesti

O Nisu fiksna kategorija.

O Ovise o mediju u kojem se objavljuju

O Ozbiljne novine imaju vie stranih vijesti, tabloidi vievijesti o slavnima.

O Unutar svake medijske organizacije, profesionalci

provode odabir koji se temelji na vrijednostima koje

prevladavaju u njihovoj organizaciji. 49

7/25/2019 9. Teorije (1)

50/53

Kriteriji vijesti

O Galtung & Ruge1. Uestalost

2. Intenzitet

3. Nedvosmislenost

4. Vanost5. Podudarnost

6. Neoekivanost

7. Referiranje na elitne drave

8. Referiranje na elitne osobe9. Referiranje na osobe

10. Referiranje na neto negativno50

7/25/2019 9. Teorije (1)

51/53

Jedanaest informativnih imbenika kriterija vijesti(Periin)

1. Relevantnost (javni interes)

Relevantni su dogaaji koji objektivno imaju znaenje za najiri krugosoba (za javnostopenito) i to za njihove vitalne interese. U nas je tomemoda najblii pojam javnog interesa.

2. Osobna ukljuenostOna se procjenjuje brojem ljudi koji trpe posljedicu i konkretnom vanouposljedice dogaaja. Ovaj imbenik odgovara na pitanje Da li me se totie?.

3. Utjecajnost dogaaja

Procjenjuje se na temelju vanosti ili brojnosti sudionika dogaaja.

4. Blizina

Odreuje se na temelju geografske blizine poprita dogaaja ilipsiholoke bliskostimjesta, sudionika.

51

7/25/2019 9. Teorije (1)

52/53

Jedanaest informativnih imbenika

5. Konfliktnost i kontroverznostMoe biti rije o konfliktnoj situaciji izmeu (a) pojedinaca/skupina, (b)ovjeka sa samim sobom, (c) pojedinca/skupina s njegovom/njihovomsudbinom ili s prirodom. Takvi dogaaji zrae opasnou ili prijetnjom.Kontroverznost bi trebalo razumjeti kao posebnu vrstu konfliktnosti uirim socijalnim i tematskim sklopovima.

6. Personalizacija/humanostOvo svojstvo sadrava emocionalni karakter vijesti. U tom se svojstvureflektira interes za sudbinu drugih ljudi, pa i onda kad ti pojedinci nisupoznate osobe. Prie u kojima se neki dogaaj prenosi kroz sudbinupojedinca proizvode esto i jake osjeaje(solidarnosti, ugroenosti,olakanja, ganutosti).

7. ProminencijaRije je o ljudima, mjestima ili stvarima za koje vlada aktualni interes iliznatielja javnosti.

52

7/25/2019 9. Teorije (1)

53/53

Jedanaest informativnih imbenika

8. Neobinost

Posrijedi je ope poznato preferiranje dogaaja koji odstupaju od norme:nije vijestda je pas ugrizao ovjeka, nego da je ovjek ugrizao psa.

9. Novost/pravodobnost

to su dogaaji svjeiji, to su i vredniji za vijesti. Glavna prednost televizije jest toona moe obraditi dananje vijesti, pa i ono to je u tijeku. Posrijedi je

supstancijalna, a ne formalna novost: izjava premijera ima informativnu vrijednostako sadrava novost ili unosi promjenu u sklop stvari na koju se odnosi.

10. Tematizacija

Izraz je naela da glasilo u pravilu treba nastaviti izvjetavati o dogaaju to gajepoelo pratiti dok on ne izgubi informativnu vrijednost.

11. Raspoloivost ili posebna atraktivnost slike

Specifian kriterij koji se iz televizije u meuvremenu donekle proirio i na tisak.Zbog tehnikoga napretka raspoloivost slike praktino nije vie takav problem kaoprije dvadesetak godina. Atraktivnost slike, meutim, otvara urednika vrata i onimvijestima koje sadrajem to moda i ne bi zasluile.

53