VELEUILITE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

Struni studij poduzetnitva

JAVNO DOBRO

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2008.

VELEUILITE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

Struni studij poduzetnitva

JAVNO DOBRO

SEMINARSKI RAD

Predmet: Porezni sustav

Rijeka, svibanj 2008.

2

SADRAJ

Stranica

1. UVOD ............................................................................ 2

2. TEORIJSKE ODREDNICE JAVNOG DOBRA ..... 3

3. VRSTE JAVNIH DOBARA I NAIN NJIHOVOG

ZADOVOLJENJA ...................................................... 9

3.1. ista javna dobra ................................................ 9

3.2. Nesavrena javna dobra .................................. 11

3.3. Mjeovita dobra ................................................ 12

3.4. Meritorna dobra ................................................ 13

3.5. ovjekov okoli kao javno dobro ................... 15

4. ZAKLJUAK ............................................................ 18

LITERATURA ......................................................... 19

POPIS SHEMA I GRAFIKONA ........................... 20

1. UVOD

Predmet istraivanja ovog seminarskog rada su javna dobra.

Javna dobra su razne usluge drave na podruju obrane, sudstva,

obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalne djelatnosti, openito

zakonodavne regulative i slino. To su sva dobra koja slue veem borju

korisnika, odnosno ona dobra gdje ukljuivanje novog korisnika ne smanjuje

zadovoljstvo postojeih i njihov dotadanji stupanj koritenja. Pribavljanje,

upravljanje i koritenje potrebnih financijskih sredstava za mjere dravnog

ispunjenja zadataka, a time i osiguranje potrebne ponude javnih dobara i usluga

je osnovni predmet ureenja svakog javnog financiranja, pa time i osnovna

financijska aktivnost suvremene drave.

Svrha i ciljevi seminarskog rada su istraiti sve vanije znaajke i

fenomene javnih dobara openito, a posebice njihovo financiranje, te o svemu

navedenom primjereno formulirati rezultate istraivanja.

Podaci relevantni za obradu teme seminarskog rada obraeni su uz

pomo odgovarajue kombinacije sljedeih znanstvenih metoda: povijesna

metoda, metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda klasifikacije, metoda

komparacije, metoda deskripcije i metoda komparacije.

Strukturno, seminarski rada je podijeljen u etiri poglavlja. Prvo

poglavlje, uvod, prezentira temu rada, svrhu i ciljeve istraivanja, metode

istraivanja i strukturu rada. Drugo poglavlje se odnosi na pojam i karakteristike

javnog dobra. U treem poglavlju prikazane su vrste javnih dobara i njihovo

zadovoljenje. Pri tome je ukazano na: ista javna dobra, nesavrena javna dobra,

mjeovita dobra, te meritorna dobra. etvrto poglavlje je zakljuak, u kojem se

iznose saeti rezultati istraivanja.

2

2. TEORIJSKE ODREDNICE JAVNOG DOBRA

Javne potrebe ili javna dobra i usluge izraz su javne djelatnosti koju

ostvaruje mehanizam prepoznatljiv u obliku suvremene drave.1 Taj mehanizam

djeluje unutar ekonomskog i drutvenog prostora koji se jo naziva javnim

sektorom. Kategorija javnih potreba odraava viestruke funkcije tog javnog

mehanizma u korist svih pripadnika drutvene zajednice. Javne potrebe se

materijalizira kreiranjem ponude javnih dobara i usluga pomou specifinog

trita koje funkcionira u spomenutom javnom sektoru aktivnosti.

Javna dobra su, primjerice, razne usluge drave na podruju obrane,

sudstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalnih djelatnosti,

openito zakonodavne regulative i slino. To su manje ili vie tipina javna

dobra. Javna dobra su sva dobra koja slue veem broju korisnika i, to je vrlo

vano to su ona dobra gdje ukljuivanje novog korisnika ne smanjuje

zadovoljstvo postojeih i njihov dotadanji stupanj koritenja. Primjerice isti

zrak koriste podjednako svi; ukljuivanje novog korisnika ne umanjuje mogunost

koritenja tog istog zraka postojeim korisnicima niti proizvodi dodatne trokove.

Dakle, kod javnih dobara granini troak ukljuivanja novih korisnika je jednak

nuli, to znai da on jednostavno ne postoji.2

Za razliku od javnog dobra, privatno dobro na prvom mjestu

karakterizira konkurentnost u potronji, to znai da se sve koristi od upotrebe

jednog dobra ograniavaju na pojedinca i da dobro koje koristi taj pojedinac ne

moe koristiti nitko drugi.3

Druga bitna karakteristika privatnih dobara je mogunost iskljuivanja

iz njihova koritenja svih onih koji nisu spremni platiti cijenu tih dobara.

Plaanje cijene privatnog dobra dokazuje sposobnost i spremnost da ga se kupi te

izraava preferencije za tim dobrom. Osim toga, cijena privatnog dobra na

konkurentnom tritu je zadana i za kupca (potroaa) i za ponuaa i u sebi 1 Sever, I.: Javne financije razvoj osnove teorije analiza, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski

fakultet Rijeka, Rijeka, 1995., str. 81.2 Jurkovi, P.: Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002., str. 16.3 Ibidem, str. 32.

3

internalizira sve koristi upotrebe i potronje tog dobra. Prema tome, kupci i

proizvoai, ukoliko ele opstati na tritu, moraju joj se prilagoditi.

Za razliku od privatnog dobra, javno se dobro mora ponuditi i uiniti

dostupnim svim korisnicima pod jednakim uvjetima. Iz toga slijedi da nije lako

utvrditi preferencije glede koritenja pojedinih javnih dobara, jer ih potencijalni

korisnici ne ele otkriti. Nitko, naime, nee izraziti spremnost da plati neko javno

dobro koje mu je dostupno besplatno. Upravo zato se ta dobra ne mogu

razmjenjivati na tritu. Umjesto trita mora se pronai neki drugi mehanizam

kojim bi se privoljeli korisnici da otkriju svoje preferencije za javnim dobrom.

Financijska aktivnost suvremene drave u okviru nabave, upravljanja i

koritenja sredstava za financiranje javnih potreba ima sljedee zadatke:4

1) funkciju stavljanja na raspolaganje javnih dobara i usluga (klasina funkcija dravne financijske aktivnosti),

2) funkciju koordinacije u ostvarivanju ciljeva gospodarskog i socijalnog razvoja (moderna funkcija ukupnog gospodarskog usmjeravanja) te

3) funkciju koordinacije i oblikovanja u meunarodnim financijskim odnosima (nadnacionalna financijskopolitika funkcija.

S obzirom na injenicu da je pribavljanje, upravljanje i koritenje

potrebnih financijskih sredstava za mjere dravnog ispunjenja izdataka, a time i

osiguranja potrebne ponude javnih dobara i usluga osnovni predmet svakog

financiranja, postavlja se pitanje zato je uope potreban javni sektor. Kako bi se

odgovorilo na ovo pitanje potrebno je konstatirati da trini mehanizam sam ne

moe izvriti sve funkcije gospodarskog razvoja nego je potrebna aktivna politika

javnog sektora koja usmjerava, korigira i dopunjuje djelovanje trita.

4 Jeli, B. i dr.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2002., str. 557.

4

U dananjim drutvima utemeljenim na trinim ekonomijama,

prepoznatljiva su u osnovi tri sektora aktivnosti: slobodno poduzetnitvo

(poduzee), privatna aktivnost u domainstvima i javna aktivnost u javnom

sektoru (dravi). Naravno, niti jedan od ovih sektora ne djeluje, a niti to moe,

samostalno i neovisno od ostala dva sektora. Vizualno uoljive meuveze tri

sektora aktivnosti mogue je povezati tehnikostatistiki. Na taj se nain dolazi

do sustav nacionalnih rauna. Jedan od takvih rauna moe biti javni sektor

(prihodi i troenje drave), kao pregled dijela formiranja i uporabe nacionalnog

dohotka prema drutvenom proizvodu.

Shema 1: Funkcioniranje javnog sektora u modelu trinih drutava

Domainstvo

Poduzea

Trite faktora proizvodnje

B 1

Drava

2

8

8

9

9

2 1

3

4 Trite kapitala

6

Trite proizvoda

7

7

10

5

11

Izvor: Sever, I.: Javne financije razvoj osnove teorije analiza, Sveuilite u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 1995., str. 80.

Prema shemi 1 u prvi plan dolaze odnosi privatnog sektora tj.

domainstava i drave: pune crte pokazuju meuveze domainstava, a

isprekidane javnog sektora. Pune crte skreu pozornost na tijek dohotka i izdatke

domainstva. Crta 1 pokazuje stjecanje dohotka domainstva i to zamjenom na

tritu faktora proizvodnje. Steeni dohodak domainstva (crta 3) moe se

upotrijebiti za potronju (crta 4) ili se utedi (crta 5). tednja je izvor financiranja

5

investicija (transformira se posredstvom financijskog trita), to pokazuje crta 6.

Crte 4 i 6 znae nabavku proizvoda i dovode do poveanja prihoda poduzea

(cash flow). Naravno, poduzee taj prihod upotrebljava za angairanje (nabavke)

drugih potrebnih proizvodnih initelja. Ako se ukljui javni sektor u tijek

razmjene ekonomskih imbenika, moe se vidjeti da taj sektor razmjenjuje te

initelje s domainstvima (crta 2) primjerice, drava angaira radnu snagu, a

domainstva stjeu dohodak. Isto tako, crta 6 pokazuje da drava nabavlja

(kupuje) dobra i usluge od poduzea (koja tako stjeu dio prihoda). Drava,

meutim, usmjerava i razliite vrste financijskih transfera spram domainstva

(crta 8) i tako uveava dohodak istih. Meutim, slijedi i obrnuti financijski tijek.

Drava stjee prihode iz sektora domainstva (crta 9), kao to su porezi. Na

drugoj strani, drava na tritu kapitala (financijskom tritu) posuuje

financijska sredstva za dopunu svog financijskog potencijala (crta 10).

U takvom integralnom sustavu ekonomske i drutvene aktivnosti, javni

sektor, odnosno drava kreira ponudu javnih dobara i usluga, i tako zadovoljava

javne potrebe u funkcijama koje izvrava u korist svojih pripadnika drutva.

Shema 2: Alokacija dobara i usluga nacionalne proizvodnje

Nacional. obrana Istraivanje svemira

Visoko obrazov.

Osnovno obrazov.

Javno zdrav.

Zdrav. zatita isto

znanstv. istraivanje

Veliina drutvenog proizvoda

Javna dobra

Privatna dobra

Trina dobra

Kolektivna dobra

Ops

krba

pos

reds

tvom

tri

ta

ili d

rav

e

Izvor: Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D.: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1992., str. 714.

6

Sveukupne odnose u alokaciji dobara i usluga nacionalne proizvodnje

mogue je prikazati dijagramom na shemi 2. U donjem lijevom kutu oznaena je

veliina domaeg proizvoda (BDP). Vei dio dobara i usluga osigurava se na

privatnoj osnovi, tj. posredovanjem ponude i potranje na tritu. U gornjem

desnom kutu su ista javna dobra, koja se kolektivno namiruju (na primjer,

nacionalna obrana i svemirska istraivanja, to je posebno prisutno u SADu).

Ostala dobra imaju vei ili manji stupanj javnosti, tj. vie ili manje

zadovoljavaju se posredovanjem trita. Veina privatnih dobara su trine

provencijencije u slobodnim trinim sustavima, dok su ista javna dobra

openito kolektivna, ali ne uvijek. Donji desni kut reprezentira alokaciju

posredovanjem mehanizma javne ekonomije, tj. rije je o tipinim javnim

dobrima.

Grafiki prikaz optimalne alokacije javnih i privatnih potreba mogue

je prikazati pomou dijagrama i to oblikom tzv. krivulje transformacije, kako je

prikazano grafikonom 1.

Grafikon 1. Krivulja transformacije

0 L U E

J

G

F

Javn

a do

bra

(Pro

izvo

dnja

)

Privatna dobra (Proizvodnja)

Izvor: Musgrave, R. i P.: Javne financije u teoriji i praksi, Mate, Zagreb, 1993., str. 17.

7

Krivulja FE pokazuje moguu najefikasniju proizvodnju odreene

raspodjele odnosno namjene s minimalnim trokovima. Krivulja transformacije

FE pokazuje mogue kombinacije u proizvodnji javnih i privatnih dobara (tj.

dobara koja e se troiti posredovanjem i mimo trita).

Temeljem iznijetog moe se konstatirati sljedee: traeni optimum je

ve unaprijed odreen globalnom razdiobom nacionalnog dohotka. Ta razdioba

utemeljena je na drutvenoekonomskim odnosima suvremenih mjeovitih

ekonomija.

8

3. VRSTE JAVNIH DOBARA I NAIN NJIHOVOG ZADOVOLJENJA

Polazei od alokativne funkcije i tko ju obavlja, da li trite ili

instrumenti javnih financija, izvrena je temeljna klasifikacija dobara kojima

ljudi zadovoljavaju svoje potrebe. Tako Musgrave dobra namijenjena

zadovoljavanju ljudskih potreba dijeli na:5

1) prirodna dobra,

2) drutvena (javna) dobra,

3) kombinirana dobra te

4) meritorna dobra.

Slinu klasifikaciju daje i Barbara Jeli, koja dobra dijeli na:6

5) privatna dobra,

6) javna dobra,

7) mjeovita dobra te

8) meritorna dobra.

Polazei od kriterija konkurentnosti u upotrebi, te kriterija mogunosti

iskljuivanja s obzirom na plaanje cijene, dobra namijenjena za zadovoljenje

ljudskih potreba mogue je razvrstati na:7

1) privatna dobra,

2) ista javna dobra,

3) nesavrena javna dobra,

4) mjeovita dobra te

5) meritorna dobra.

Pojanjenje pojedinih vrsta javnih dobara dano je u daljnjem tekstu.

3.1. ista javna dobra

5 Musgrave, R. i Musgrave, P.: Javne financije u teoriji i praksi, Mate, Zagreb, 1993., str. 43. 6 Jeli, B.: Javne financije, Informator, Zagreb, 2001., str. 371.7 Jeli, B. i dr.: op. cit., str. 559.

9

Trite moe uspjeno djelovati samo tamo gdje se mogu primijeniti:8

1) naelo iskljuivanja i

2) naelo rivaliteta.

To su bitne karakteristike koje obiljeavaju koritenje privatnih dobara.

Uvjet da ova naela uspjeno djeluju su privatno vlasnitvo i dobra organiziranost

trita.

O zakazivanju trita govori se onda ako ono, zbog proizvodnje dobra,

nije u stanju uope ponuditi ili ponuditi u dovoljnim koliinama ta dobra. To

nastaje u onim situacijama kada mehanizam cijena ne reagira na onaj nain koji

je svojstven tritu i konkurentskim odnosima koji na njemu vladaju, to na

drugoj strani dovodi do toga da izostaje optimalna alokacija resursa putem

trita. U tim uvjetima drava mora postaviti sebi zadatak da protiv tog

zakazivanja trita djeluje mjerama konkurencijske politike, gdje drava ima

zadatak da kao suprotna sila osigurava optimalnu ponudu takvih dobara i usluga.

U nekim situacijama trite, zbog prirode svog djelovanja, ne moe

djelovati uinkovito u zadovoljavanju nekih potreba. To se prije svega odnosi na

razne usluge drave u podruju obrane, sudstva, zdravstva, zatite ovjekova

okolia to se ubraja u (ista) javna dobra.

ista javna dobra obiljeavaju dvije bitne karakteristike:9

1) naelo neiskljuivanja, te

2) naelo nekonkurentnosti u potronji.

Za ista javna dobra karakteristino je da je tehniki nemogue, a

trokovno nesvrsishodno nekoga iskljuiti iz koritenja toga dobra. Meutim,

vrijedi i obratna situacija: pojedincu nije mogue izbjei koritenje javnih dobara.

Kao primjer moe posluiti javno dobro isti zrak. isti zrak koriste svi, a

ukljuivanje novog korisnika ne umanjuje koritenje tog zraka postojeim

korisnicima. Kod toga je vano da ukljuivanje novog korisnika kod koritenja

javnog dobra ne izaziva nikakve dodatne trokove, odnosno da je granini troak

ukljuivanja novog korisnika jednak nudi, odnosno da ga nema.

8 Ibidem.9 Ibidem, str. 561.

10

Meutim, iako je granini troak koritenja javnog dobra jednak nuli,

trokovi instaliranja javnog dobra u pravilu zahtijevaju znatna sredstva. Budui

da se javna dobra ne mogu razmjenjivati na tritu, mora se pronai neki drugi

mehanizam umjesto trita koji e privoliti korisnike da otkriju svoje

preferencioje prema javnim dobrima. Taj drugi mehanizam kojim se utvruje

cijena javnih dobara i preferencije potroaa za tim dobrom utvruje u politikom

procesu glasovanje za odreeni proraun, njegovu veliinu i strukturu. Ako se

efikasna ponuda privatnih dobara temelji na slobodnom djelovanju trinih

zakonitosti, slobodno se moe rei da se efikasna ponuda javnih dobara temelji

na osnovi politikog trita, u kojem potroai kroz politiki proces i donoenje

budeta, utvruju cijenu javnih dobara, te istovremeno kao porezni obvenici,

izdvajaju naknadu za ta dobra.

3.2. Nesavrena javna dobra

Nesavrena javna dobra su praktino najvanija javna dobra kojima se

neposredno pruaju dobra i usluge od strane javnog sektora. I u sluaju

nesavrenih javnih dobara, kao i kod istih, naelo iskljuivosti nije primjenjivo

jer potronja i ovih dobara nema konkurentski karakter u potronji. Meutim, dok

je kod istih javnih dobara mogunost njihovog koritenja jednaka za sve

graane, to naelo ne vrijedi za nesavrena javna dobra.

Mogunost koritenja nesavrenih javnih dobara ograniena je zbog

sljedeih aspekata:10

1) geografskog poloaja nekog javnog dobra: mogunost koritenja ulice ovisiti e o njenoj blizini pojedinca, te

2) zbog komplementarnosti odreenog javnog dobra s privatnim dobrima: mogunost koritenja ulice moe ovisiti o tome ima li

odreena osoba auto ili ne.

Navedene specifinosti nesavrenih javnih dobara graanima pruaju u

fizikom smislu razliite mogunosti koritenja iz diferencijacije u pogledu

10 Ibidem.

11

njihovih uinaka po pojedinim regijama, kao i u pogledu uinaka diferencijacije u

snazi osobnom raspodjelom dohotka.

3.3. Mjeovita dobra

Kako je u radu reeno, privatna dobra su ona dobra koja slue

zadovoljavanju potreba pojedinca, te se oznaavaju kao dobra s intenzivnom

internom korisnou. Koritenje privatnih dobara karakteriziraju naelo

iskljuivosti i naelo rivaliteta. S druge strane, ista javna dobra oznaavaju se

kao dobra s intenzivnim eksternim koristima, a njihovo koritenje karakteriziraju

naelo neiskljuivanja i naelo nerivaliteta (naelo kompatibilnosti). Meutim,

postoje i mjeovita dobra.

O mjeovitom dobru se govori onda kada pojedinanu ponudu nekog

dobra konzumiraju svi stanovnici, ali je ta potronja suparnika utoliko to

njegova kvaliteta opada s brojem korisnika. Znaajke mjeovitih javnih dobara

ogledaju se prije svega u tome to pri njihovom stavljanju na raspolaganje u

pravilu nastupaju problemi popunjenosti kapaciteta, odnosno prenatrpanosti. To

se na drugoj strani odraava negativno na kvalitetu koja takva javna dobra trebaju

pruati.11

O mjeovitim dobrima se govori i onda kada je prisutna samo jedna od

dviju karakteristika ili naelo iskljuivosti ili naelo rivaliteta.

Kao primjeri mjeovitih dobara mogu posluiti primjerice, uionica u

koli, kazalite, stadioni i slino. U ovim sluajevima je prisutno naelo

iskljuivanja, jer je pri njihovom koritenju ogranien broj moguih posjetitelja

kapacitetom takvog dobra. Ako se primjerice, radi o koncertnoj dvorani onda se

moe rei da to dobro konzumiraju u jednoj mjeri svi sudionici, ali je broj

sudionika ogranien s kapacitetom dvorane. U tom sluaju nastupa naelo

iskljuivanja koje je determinirano brojem mjesta u koncertnoj dvorani.

Naelo iskljuivanja mogue je primijeniti u brojnim sluajevima,

budui da se mogu utvrditi cijene za uporabu takvih dobara. U tim sluajevima

11 Ibidem, str. 562.

12

trokovi mjeovitog dobra se dijele prema broju konzumenata. Tu se radi o tzv.

klupskim dobrima. Klubom se smatra dobrovoljno sastavljanje grupa za koju

proizlaze zajednika korist iz podjele trokova vezanih uz upotrebu nekog

nedjeljivog dobra.

Druga varijanta u kojoj se javljaju mjeovita dobra su ona kod koje

postoji rivalitet, ali je potpunosti ili bar djelomino izostalo naelo iskljuivanja.

Takva mjeovita javna dobra susreu se kod visokokolskih ustanova. Potranja

za ovim uslugama u pravilu je nesrazmjerna ponudi, pa drava intervenira na

nain da ograniava ponudu odreivanjem broja studenata za upis.

Izvedeno iz kriterija iskljuivanja i rivaliteta nastaju etiri kombinacije

dobara:12

1) naelo iskljuivanja + naelo rivaliteta = privatna dobra koja se mogu ponuditi putem trita,

2) naelo neiskljuivanja + naelo rivaliteta = ista javna dobra,

3) naelo iskljuivanja + naelo nerivaliteta = naplatna (klupska) dobra,

4) naelo neiskljuivanja + naelo rivaliteta = zajednika dobra.

Uobiajena je praksa da se mjeovita dobra (odnosno dobra pod tokom

3 i 4) nazivaju jo i nepotpunim javnim ili nepotpunim privatnim dobrima budui

da ih karakteriziraju jednim dijelom znaajke javnih, a drugim dijelom znaajke

privatnih dobara.

3.4. Meritorna dobra

Osim navedenih oblika javnih dobara (ista javna dobra, mjeovita

dobra) potrebno je striktno razlikovati grupe tzv. meritornih dobara, koja u

okviru javnih rashoda u pravilu imaju kvantitativno najznaajniji poloaj.

Prema Musgraveu, drava nema samo zadau provesti opskrbu javnim

dobrima. Ona u odreenim sluajevima, u kojima trite tehniki osigurava

opskrbu, mora djelovati jer trino osiguranje opskrbe dovodi do nepoeljnih

12 Ibidem, str. 563.

13

rezultata. Uzroke ovih nepoeljnih rezultata koje poluuje trina opskrba nekim

dobrima i uslugama treba traiti u:13

1) iskrivljenim individualnim preferencijama,

2) nepostojanju informacija,

3) pogrenim informacijama, te

4) iracionalnim odlukama graana.

Dobra iju korisnost ili tetnost graani pogreno procjenjuju,

Musgrave naziva meritornim dobrima ili dobrima od posebnog znaenja.14

Kod javnih dobara dolaze do izriaja preferencije iskazane u procesu

demokratskog izraavanja volje, dok se kod meritornih dobara aktivnost nositelja

politikih odluka ogleda u ciljanoj intervenciji protiv preferencija koje se

ocjenjuju iskrivljenima, kako bi se na njihovo mjesto stavila meritorna dobra.

Meritorna dobra su, primjerice, socijalno osiguranje. Iako postoji

mogunost za individualnom skrbi o socijalnom osiguranju, ali individualne

preferencije u tom podruju u pravilu, ili nisu zadovoljavajue ili one uope ne postoje.

13 Musgrave, R. Musgrave, P.: op. cit., str. 58.14 Ibidem.

14

Postupci drave kojima ona usmjerava potronju prema meritornim

dobrima mogu poprimiti razliite oblike. Tako drava moe:15

1) potaknuti potronju eljenih dobara transfernim davanjima osobama s niskom ekonomskom snagom. Ta transferna davanja mogu biti

primjerice u svrhu omoguavanja odgovarajueg obrazovanja,

adekvatnim rjeavanjem stambenog prostora, zdrave prehrane,

2) ograniiti potronju dobara koja su tetna za ljudsko zdravlje,

3) pobrinuti se za odgovarajue informacije kad su iskrivljene preferencije na pogrenim ili nepotpunim informacijama. U takvim

situacijama nema nikakvog izravnog uplitanja drave u slobodu

odluivanja potroaa.

U kontekstu ovog rada potrebno je istaknuti da koncept meritornih

dobara nije u potpunosti formatiziran na zadovoljavajui nain. Temeljni

prigovor konceptu meritornih dobara odnosi se na injenicu da se njime zadire u

preferencije potroaa. Zadiranje dravne birokracije u preferencije potroaa, s

druge strane, se ini veoma upitnim za drutva zasnovana na ustavom

garantiranim slobodama.

3.5. ovjekov okoli kao javno dobro

ovjek je okruen okoliem koji odreuje njegovo psihike, tehnike,

gospodarske i socijalne uvjete ivota. Svako drugo ivo bie takoer je okrueno

vlastitim okoliem. Izmeu ovjekova okolia i okolia drugih ivih bia postoji

veliki meuutjecaj. ovjek utjee na oblikovanje svoga okolia od samog roenja.

Oslanjajui se na svoj prirodni okoli (zrak, vodu, zemljite, biljke i ivotinje)

ovjek oblikuje svoj vlastiti okoli koji se razlikuje od prirodnog. Tako je tijekom

proteklog vremena izvorna struktura prirodnog okolia znatno preobraena.

Nastali su ozbiljni konflikti jer je ovjek ostvarivao sve vee svoje potrebe ne

vodei dovoljno rauna o tome da li prirodni okoli to moe izdrati ili ne.

Navedeni problemi su uoeni relativno kasno. Tek 70ih godina 20.

15 Jeli, B. i dr.: op. cit., str. 564.

15

stoljea poinje se ozbiljnije promiljati o vanosti zdravog okolia za ivot

ovjeka. Mnoge zemlje poduzimaju mjere koje su usmjerene na ouvanje okolia,

te na smanjenje emisije tetnih tvari u vodi, zraku i u zemlji. Zapravo, ovjek je

relativno kasno spoznao da su isti zrak, zdrava voda i nezagaeno tlo, temeljna

okruenja bez kojih se ne moe organizirati valjani ovjekov ivot, a niti biljni i

ivotinjski svijet. U najnovije doba vrlo aktualnim pojavljuju se problemi klime

zbog prevelike emisije kodljivih tvari u atmosferu (CO2), dolazi do proboja

Zemljina ozonskog omotaa, te zbog efekta staklenika za oekivati je

pomicanje temperature na Zemlji s nizom negativnih posljedica (otapanje

ledenjaka i drugo).

Polazei od prirodnih i umjetnih elemenata koji uvjetuju ovjekov

ivot, ovjekov okoli je mogue klasificirati u vie skupina:16

1) socijalni okoli u koji se ubrajaju kulturne, gospodarske, drutvene i dravne institucije,

2) prirodni okoli u koji se ubrajaju biljke, ivotinje, tlo, voda i zrak te

3) okoli stvoren svjesnom djelatnou ovjeka u koji se ubrajaju stambene i gospodarske zgrade, tvornice, prometni putovi, strojevi,

vozila i drugo.

S obzirom na njegove temeljne karakteristike, ovjekov okoli je javno

dobro. Potronja dobara koja ine njegovu materiju nije suparnika niti postoji

cijena koja bi ograniavala njegovu potronju. Okoli u kojem ovjek ivi nema

nedozvoljavajuu kvalitetu jer nema mehanizma (trita, cijena) kojima bi se

mogla ograniiti njegova upotreba. Potrebu da javni sektor reagira i zatiti okoli,

ogleda se upravo u injenici da se tom intervencijom sprijee ili umanje negativni

efekti koje jedna fizika osoba ili gospodarski subjekt uzrokuje drugim

subjektima isputajui zagaene tvari u prirodu.

U svrhu zatite ovjekova okolia suvremena drava se slui razliitim

ekolokointerventnim mjerama te mjere mogue je podijeliti u dvije temeljne

skupine:17

1) administrativne mjere, te

2) mjere koje djeluju u okviru trita, odnosno trine mjere.16 Ibidem, str. 566.17 Ibidem.

16

Administrativne mjere kao oblik dravnih ekolokointenzivnih mjera

djeluju izvan trita. To su prije svega mjere u obliku razliitih dozvola, zabrana i

ogranienja usmjerenih na reguliranje emisije tetnih tvari koje nastaju kao

posljedica gospodarskih aktivnosti, gospodarskih subjekata ili kao posljedica

potronje fizikih osoba.

Instrumente dravnih ekolokointerventnih mjera koje djeluju u okviru

trita karakterizira injenica to se cijenama utjee na ponaanje pojedinih

potencijalnih zagaivaa ovjekova okolia. Kao cijena kojom se utjee na

ponaanje potencijalnih zagaivaa ovjekova okolia su fiskalna odnosno

ekoloka davanja koju zagaivai plaaju kao naknadu za oneienje okolia.

17

4. ZAKLJUAK

Kako je u radu istaknuto, javne potrebe ili javna dobra i usluge izraz su

javne djelatnosti koju ostvaruje mehanizam prepoznatljiv u obliku suvremene

drave. Taj mehanizam djeluje unutar ekonomskog i drutvenog prostora koji se

jo naziva javnim sektorom. Kategorija javnih potreba odraava viestruke

funkcije tog javnog mehanizma u korist svih pripadnika drutvene zajednice.

Javne potrebe se materijalizira kreiranjem ponude javnih dobara i usluga pomou

specifinog trita koje funkcionira u javnom sektoru aktivnosti.

Javne su potrebe odraz drutvenoekonomskog razvoja, ali i drugih

fenomena koji okruuju ovjeka i njemu su svojstveni.

Javna dobra su, primjerice, razne usluge drave na podruju obrane,

sudstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalnih djelatnosti,

openito zakonodavne regulative i slino. To su manje ili vie tipina javna

dobra. Javna dobra su sva dobra koja slue veem broju korisnika i, to je vrlo

vano to su ona dobra gdje ukljuivanje novog korisnika ne smanjuje

zadovoljstvo postojeih i njihov dotadanji stupanj koritenja. Mogu se podijeliti

na: ista javna dobra, nesavrena javna dobra, mjeovita dobra i meritorna dobra.

ista javna dobra obiljeavaju dvije bitne karakteristike: naelo

neiskljuivanja, te naelo nekonkurentnosti u potronji. Za njih je karakteristino

da je tehniki nemogue, a trokovno nesvrsishodno nekoga iskljuiti iz

koritenja toga dobra. Nesavrena javna dobra karakterizira naelo

neiskljuivosti, ali njegovo koritenje nije jednako za sve graane. O mjeovitom

dobru se govori onda kada pojedinanu ponudu nekog dobra konzumiraju svi

stanovnici, ali je ta potronja suparnika utoliko to njegova kvaliteta opada s

brojem korisnika. To su ona dobra koja karakterizira ili naelo iskljuivosti ili

naelo rivaliteta. Drava moe usmjeriti potronju u meritorna dobra. U

meritorna dobra ubraja se, primjerice, socijalno osiguranje.

Kako je vidljivo iz ovog seminarskog rada, trini mehanizam sam ne moe

izvravati sve funkcije gospodarskog razvoja, nego je potrebna aktivna politika javnog

sektora koja e usmjeravati, korigirati i dopunjavati djelovanje trita.

18

LITERATURA

1. Jeli, B. i dr.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine,

Zagreb, 2002.

2. Jeli, B.: Javne financije, Informator, Zagreb, 2001.

3. Jurkovi, P.: Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002.

4. Musgrave, R. i Musgrave, P.: Javne financije u teoriji i praksi, Mate, Zagreb,

1993.

5. Samuelson, Paul A., Nordhaus, William D.: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1992.

6. Sever, I.: Javne financije razvoj osnove teorije analiza, Sveuilite u

Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 1995.

19

POPIS SHEMA I GRAFIKONA

stranica

SHEMA 1: FUNKCIONIRANJE JAVNOG

SEKTORA U MODELU TRINIH DRUTAVA

........................................................................................5

SHEMA 2: ALOKACIJA DOBARA I USLUGA

NACIONALNE PROIZVODNJE.............................6

20

1. UVOD2. teorijske odrednice JAVNOG DOBRA3. Vrste javnih dobara i nain njihovog zadovoljenja3.1. ista javna dobra3.2. Nesavrena javna dobra3.3. Mjeovita dobra3.4. Meritorna dobra3.5. ovjekov okoli kao javno dobro

4. ZAKLJUAKLITERATURAPOPIS SHEMA I GRAFIKONA