Arthur Conan Doyle

KAKO SU UHVATILI JACKA RASPARAČA

1. poglavlje Natjecanje dvojice detektiva

- Treba mi pomoći, dragi Mr. Holmes, jer to je izvanredno vaţan slučaj. Ne znam za drugi način na koji bih riješio tu zagonetku koja svakim danom postaje zamršenija. Ovim je riječima Mr. Warm, predstojnik londonskog redarstva, dočekao slavnog detektiva kad je ušao u njegovu sobu. - Jutros sam se vratio iz Italije - odgovori Holmes - gdje sam imao sreću riješiti jednu vrlo vaţnu stvar. Kod kuće sam našao vaše pismo, gospodine predstojnice, i došao sam, eto, čim sam iz njega saznao da ţelite sa mnom govoriti o nekoj vaţnoj stvari. Obojica si stisnuše ruke, a zatim sjedoše na udobne stolce oko malog stolića. - Koliko ste dugo bili u Italiji? - upita redarstveni predstojnik. - Po prilici tri mjeseca. - Sigurno ste što saznali o ovoj groznoj nesreći koja je zadesila London. Mogli ste u novinama čitati da mi kriminaliste, tako mi Boga, ne poučavamo na ruţama. - Ah, vi govorite o «Jacku» koji para ţenama trbuhe? - Dakako da govorim o njemu. Cijeli London, čitava Engleska, Europa, ako hoćete, dapače i cijeli svijet, svi govore o njemu. Mogao bih ustvrditi da kroz sve vjekove nije bilo takove kriminalističke zagonetke koja bi se mogla usporediti s ovom tajanstvenom.

Ah, moram vam iskreno priznati, Mr. Holmes, da ozbiljno razmišljam o tome da se zahvalim na svojoj sluţbi. Prepustit ću drugoj, mladoj sili da se bori s ovom sablasti! - Sablasti? - nasmija se detektiv. - Mislim da tu imamo posla s čovjekom od krvi i mesa, a nikako ne uviđam zašto bi bilo tako teško učiniti kraj djelovanju toga stvora? - Ove riječi iz vaših usta, Mr. Holmes, pobuđuju u meni opet nove nade! - uzvikne veselo Mr. Warm. - Izvolite zapaliti cigaru! Pušimo! Naš će dogovor ionako trajati dulje vremena pa sam, međutim, već naloţio da nas nitko ni pod kojim uvjetom ne smeta. Tim riječima pruţi redarstveni predstojnik Sherlocku Holmesu malu kutiju od slonove kosti, punu kvalitetnih inozemnih cigara. Holmes zapali jednu, a isto učini i predstojnik redarstva. Lijepi, modri oblačci dima dizahu se nad tom dvojicom koji su kao kriminalisti odlučivali sudbinom Londona. - Pošto ste iz novina saznali skoro sve što se tiče «Jacka, rasparača trbuha», - nastavi Werrn - to ću biti veoma kratak u svom izlaganju te ću se samo ograničiti na to da vam navedem činjenice: Prije tri mjeseca prijavljen nam je na glavnoj redarstvenoj postaji slučaj radi kojega se nismo baš mnogo uzrujavali. U Whitechapelu, u Glouster-ulici, jednoj od najzloglasnijih ulica ovoga gradskog područja, nađena jeu tamnoj veţi neka mlada ţena s rasporenim i uţasno osakaćenim tijelom. Kasnije se ustanovilo da je to neka bludnica iz Whitechapela. Pozvali smo odmah Mr. Huntera, specijalnog detektiva za Whitechapel, i on je taj slučaj kvalificirao kao umorstvo iz strasti. Poznato vam je da ima zločinaca koji ubijaju ţenu pošto su je silovali. To je neka boleţljiva sklonost, moţe se reći - ludilo, koje se ne bi smjelo kazniti tamnicom. Nesretnici koji od te bolesti trpe, spadali bi zapravo u ludnicu. - To je vrlo čovjekoljubivo i pravedno, - odgovori Sherlock Holmes - slaţem se posve s vašim mišljenjem. - Taj se slučaj u Glouster-ulici nije mogao posve razjasniti - nastavi redarstveni predstojnik. - Potragom je ustanovljeno samo to da su u toj ulici vidjeli čovjeka sumnjive vanjštine. Nitko ga međutim nije mogao točno opisati. Jedni su tvrdili da je bio obučen u ţućkasti ogrtač. Drugi su iskazali da uopće nije imao ogrtača.

Neki je mornar htio prisegnuti da je u tog čovjeka bila čupava brada. Krčmarica koja ima krčmu baš nasuprot veţe, bila je pripravna prisegnuti da je lice toga čovjeka bilo posve obrijano. Bludnicu zakopaše, a cijela ta stvar bi metnuta «ad acta». Tri dana zatim dogodi se u Greenwich- Roadu skoro isti slučaj. Tamo je točno na isti način umorena ţena nekog kormilara koji je sada - Bog zna gdje - na putu u zapadnu Indiju. Bila je to mlada ţena kojase vraćala kasno kući iz posjete nekoj prijateljici. - Time je dakle ustanovljen duplicitet tih slučajeva - reče Holmes smiješeći se. - Poznato vam je da smo mi kriminalisti,baš kao i liječnici,tvrdo uvjereni da će se takav interesantan i čudan slučaj sigurno još isti dan ili bar u najkraće vrijeme ponoviti. - Duplicitet slučajeva bio je naskoro prestignut- nastavi Werrn - jer su zaredala umorstva jedno za drugim. Jednog jedinog tjedna palo je ţrtvom toga tajanstvenog zločina osam mladih ţena. Sva su umorstva izvedena uvijek na isti način. Ili je ţrtva napadnuta i zaklana na cesti, ili ju je namamio u kakovu veţu, staju ili sušu - ukratko - te umorene ţene nađene su samo na takvim mjestima gdje je ubojica nekoliko minuta mogao biti neopa-ţen. Tijelo je uvijek rasporeno nekim očito vrlo oštrim noţem. Skoro bih rekao da je to tako vješto učinjeno da je smrt odmah nastupila. - Zar nijedna od tih ţrtava nije ništa rekla kad su je našli? - Nijedna! Smrt je bila već u svim slučajevima nastupila kad je općinstvo ili redarstvo došlo. Doskora nam je bilo jasno da ubojica osobito napada bludnice i lakoumne ţene, pa makar one ne spadale uvijek u sferu Whitechapela ili bolje rečeno u sferu javnih bludnica. Ne, palo mu je ţrtvom i nekoliko djevojaka i ţena iz otmjenih obitelji. Moram kod toga spomenuti da sam po svojim naj-vještijim detektivima ustanovio da su sve ove ţene i djevojke potajice ţivjele manje-više lakoumno. Pazite na tu okolnost, Mr. Holmes, jer je vrlo vaţna. - I meni se čini vrlo vaţna - odgovori Holmes. - A koliko ste slučajeva u svemu imali, Mr. Warm?

- Do sada je propalo na taj način u posljednja tri i pol mjeseca 37 ţena i djevojaka. Cijeli grad ţivi u smrtnom strahu. Gospođe i ţene iz gradskih krugova ne usuđuju se noću izlaziti, pa makar ih tko pratio. Narod je ubojici već dao nadimak: zovu ga «Jack rasparač». Ni nas nisu poštedjeli s prijekorima. Novine psuju redarstvo i traţe energično da se tom ubijanju stane jedanput već na kraj. I moja me pretpostavljena oblast upozorila da što prije pronađem i ulovim «Jacka, rasparača», ali ne znam kako bi to bilo moguće. Mr. Holmes, vi ste ipak prvi strukovnjak na svijetu. Recite sami, moţete li pronaći čovjeka koji se pojavljuje samo u tamnoj noći, kao kakva sablast, koji za nekoliko časaka dovrši zločin, a onda bez traga iščezne?! Kako ćete pronaći čovjeka koji još nikada nije ostavio za sobom ni najmanji trag, koji uvijek postupa po istoj metodi te se svaki čas pojavljuje u drugom predjelu grada? Čini se da je taj čovjek u savezu s đavolom! Nitko još nije došao u pravo vrijeme, niti je tko čuo smrtni krik njegove ţrtve, a još manje je tko vidio kuda je nestao taj lopov! Holmes je razmišljao trljajući svoj obrijani podbradak. - Hoćete li dopustiti, Mr. Werrn, - reče detektiv -da vas upitam za neke podatke? - Naravno, Mr. Holmes! Molim vas, izvolite samo pitati! Odgovorit ću vam što točnije mogu. Detektiv potegne u sebe dim svoje cigare i ispusti ga zatim u obliku kolobara. Zamišljeno je gledao za dimom. Činilo se kao da ga to zabavlja. - Rekli ste mi malo prije, Mr. Werrn, - progovori iznenada Sherlock Holmes - da ubojica uvijek postupa na isti način. Da li su liječnici ustanovili da je ubojica u svim slučajevima «radio» s istim oruţjem, to jest jednim te istim noţem? - Na to vam pitanje mogu odgovoriti s odlučnim da. Najuvaţeniji liječnici Londona proučili su sve slučajeve i mi smo ih upitali za njihovo mišljenje. Jedni od njih drţe da ubojica mora biti ili mesar ili mesarski pomoćnik. Drugi tvrde da mora biti liječnik, jer je trbuh tako vješto razrezan kao kod kakve operacije.

- Jesu li na leševima manjkali koji pojedini dijelovi tijela? - Ne, leševi su bili neosakaćeni. Jedino je u mnogim slučajevima utroba bila istrgnuta. - Da li je bio koji slučaj u kojem je s umorstvom bilo spojeno i razbojstvo? - Nikada. Zadnji je slučaj bio umorstvo ţene nekog bogatog Engleza u ulici Montgomery. Gospođa je imala sa sobom novčanik s 20 tisuća funti sterlin-ga, ali na njenom lešu nije manjkao niti jedan komad nakita što ga je na sebi nosila i nije manjkala niti jedna banknota iz novčanika. - Zacijelo ste razaslali četu detektiva da «Jacka rasparača« ulove na djelu? - Naravno, Mr. Holmes. Naloţio sam svim svojim redarstvenim agentima da taj slučaj najsavjesnije istraţe. Pazili su po cijele noći na ulicama; organiziran je posebni način straţarenja. Dogovoreni su signali, dapače, učinio sam još i više. Dao sam među sve londonske bludnice razdijeliti male zviţdaljke koje imajuposeban zvuk. Rekao sam im: upotrijebite tu zviţdaljku ako vas tko napadne i odmah će vam se priteći u pomoć. - Da li se je barem u jednom jedinom slučaju čulo zviţdanje prije dovršena zločina? - Nikad, - odgovori Werrn - premda su neke od umorenih imale kod sebe ovu zviţdaljku koja se kasnije našla u dţepu ili na grudima. Nadalje sam obećao nagradu onomu koji ulovi «Jacka rasparača». Nagrada je prilično velika: tisuću funti sterlinga. Nadao sam se da će se naći izdajica koji zna za zločinca pa da će htjeti zasluţiti tu Judinu plaću. Do sada se još nije prijavio nitko tko bi nam pruţio ma i najmanje konkretne podatke o «Jacku rasparaču». U tom času pokuca netko na vratima elegantno uređene sobe u kojoj se vodio taj razgovor. - Tkome smeta? - uzvikne redarstveni predstojnik očito zlovoljan. - Zar nisam naročito naloţio da neću ni s kim govoriti dok se kod mene nalazi Mr. Holmes? Redarstveni predstojnik pode do vrata, okrene ključ i otvori vrata. Uđe vitak, obrijan i blijed čovjek. Uljudno se nakloni pred predstojnikom. - Ah, vi ste, Murphy! - reče Werrn blagim glasom. - Bez sumnje donosite vaţnu vijest? Moralo se već nešto znatnijega dogoditi kad se šef redarstvenih detektiva izvolio potruditi do mene.

- Ah, ta tu je Mr. Sherlock Holmes, slavni detektiv! - uzvikne Murphy naglašavajući nešto podrugljivije riječi «slavni detektiv». - Dopustite mi, velecijenjeni gospodine, da vam stisnem ruku. - Bez okolišanja, Mr. Murphy - odgovori Holmes smiješeći se. - Ta mi znamo što drţimo jedan o drugome. Vi biste vrlo rado osujećivali uspjeh onoga što ja sam postignem, a ja...no, priznat ću vam posve iskreno, Murphy, - ja vas drţim za velikog šeprtlju. Murphy se prisiljeno nasmije. - Ha, ha, ha, zgodne li šale! - reče on. - Mr. Holmes, morali ste sigurno polučiti lijep uspjeh kad ste tako dobre volje. - Bio sam do sada dobre volje, - odgovori Holmes - ali moje današnje dobre volje nestalo je onim časom kad sam ugledao vas, Murphy! - Antipod! - nasmije se redarstveni predstojnik Werrn. - Sef redarstvenih detektiva i Sherlock Holmes koji nas je već često na najbolji način posluţio kad je zatajila naša vlastita mudrost - to su pravi antipodi! Ne zamjerite mi ovu primjedbu, Murphy, ali ona je ţaliboţe posve istinita. Uostalom - što mi imate javiti? - Vrlo uznemirujuća vijest, gospodine predstojnice. Dogodio se i 38 slučaj! 1

- Što - opet «Jack rasparač»? Murphy klimnu glavom i ošinuvši pogledom Sherlocka Holmesa reče: - Da, da,to je tvrdi orah; imat ćemo što za gristi. Mr. Holmes, imate li dobre kutnjake? Pomognite nam ipak malo! Moţda će vam uspjeti da jednom kretnjom ruke ulovite «Jacka rasparača». - Učinit ću sve što mogu - odgovori Holmes. - Ali vas molim, dragi Mr. Murphy, pripovijedajte nam cijeli događaj. Hoćete li dopustiti, Mr. Werrn, da ostanem ovdje i prisustvujem vašem razgovoru s Mr. Murphyem? - Svakako - reče Werrn.- Dapače vas molim da saslušate ovu vijest. Sada ste baš čuli da se zbio 38 slučaj. - Dakle opet umorstvo?

- Jest. Umorstvo po poznatom sistemu - odvrati Murphy. - Jedina je razlika ta da je zločin počinjen na vrlo poznatoj osobi i da će taj slučaj pobuditi uţasan skandal u cijelom Londonu. Ove je noći ubijena pjevačica Lilian Bell. - Lilian Bell? - ponovi predstojnik prestravljeno. -Ta znamenita pjevačica? Ta slavljena ljepotica koju su dapače i na kraljičinom dvoru rado vidjeli i slušali? To nije moguće!? Zar se ta neman usudila poloţiti svoju ruku i na nju, na našu slavljenu primadonu!? - Ţaliboţe, Mr. Werrn, - odgovori mu Murphy. - Ubojstvo je počinjeno kod ove zgode. Pjevačica je naime pjevala jučer u Drury Lane- kazalištu i slavila je opet pravo slavlje. Poslije predstave preobukla se u svojoj garderobi i napustila zatim sa sobaricom kazalište, te sjela u vlastita kola koja su već čekala da pjevačicu odvezu - kao svake večeri - u njezin stan u Oxford ulici. Sobarica je redovito svake večeri pratila svoju gospodaricu. Ali sinoć je Miss Lilian iz nekog osobitog razloga ostavila svoju sobaricu i sjela sama u kočiju. Kad je kočijaš sa zatvorenim kolima stigao pred njezin stan, začudilo ga je što nitko ne otvara vrata i što pjevačica ne izlazi. Konačno skoči sam s boka, otvori vrata kočije i zatetura od uţasa. Na svilenim jastucima leţala je Miss Lilian Bell -umorena, osakaćena na bestidan način. Prizvanom redarstvu bilo je odmah jasno da je to tajanstveno umorstvo počinio «Jack rasparač». - Zdvojan slučaj - reče Werrn i prođe rukom kroz svoju sivu kosu. - To će pobuditi vrlo nemilu senzaciju, a mi se moţemo opet pripraviti na poštene napade novinara. Uvjeren sam, na ţalost, da ćemo opet lutati u tami, a moram priznati da je ovo umorstvo daleko više tajanstveno nego onih 37 slučajeva koji su se prije dogodili. - To je istina - progovori Sherlock Holmes koji je sada polagano pristupio iz kuta sobe. - Taj je slučaj vrlo tajanstven i zamršen. Ali svakako će Mr. Murphy-u uspjeti raspršiti tamu koja pokriva ovo umorstvo. Unaprijed mu već ţelim svu sreću.

- Rugajte se samo, Mr. Sherlock Holmes, - odgovori mu ovaj uvredljivo. - Pa pokušajte vi već jednom uloviti toga nevidljivoga lopova, «Jacka rasparača». Posegnite samo medu onih pet milijuna stanovnika i pronađite pravoga! - To ću i učiniti, prijatelju moj, budite uvjereni da ću to učiniti - odvrati Holmes. - Pa vas pozivam na mali dvoboj, Mr. Murphy, jeste li doista odvaţni? - Odvaţan sam da bi se usudio otići i u pakao. - Dakle dobro, vrijedi! - usklikne Sherlock Holmes i pruţi Murphyu ruku. - Jesmo li sporazumni? Toliko ste puta tvrdili da je moje znanje samo krparija pa da moram jedino sreći zahvaljivati što mi uvijek polazi za rukom pronaći pravi trag. Dobro dakle, istraţivat ćemo obojica taj tajanstveni slučaj pa ćemo vidjeti tko će prvi doći do cilja. - Dakle neka vrsta kriminalističke utrke? - primijeti redarstveni predstojnik trljajući zadovoljno ruke. - Priznajem da od srca pristajem na tu okladu te sam dapače pripravan sam dati nagradu 25 boca šampanjca koje ćemo ispiti onoga dana kad bude ulovljen «Jack rasparač» Jer ja mogu samo dobivati kad oba najveća detektiva kraljevine rade u plemenitom natjecanju oko toga da London riješe te uţasne nemani. - I ja prihvaćam okladu - reče Murphy - i polaţem tisuću funti sterlinga da ću je ja dobiti. - Tisuću funti sterlinga? - upita Holmes. - U redu, Murphy! Poloţit ću još danas popodne kod Engleske banke tisuću funti sterlinga i nadam se da ćete to isto učiniti i vi. Pobjedniku će pripasti novac i šampanjac! Moţda je bilo prvi put u njihovu ţivotu da su si oba detektiva pruţila ruke. - A sada, gospodo moja, - nastavi Sherlock Holmes i posegne za šeširom - dopustite da vam se preporučim, jer ne bih htio izgubiti ni minute koja bi mi moţda kasnije nedostajala do cilja. Klanjam se, Mr. Werrn! Idem traţiti «Jacka rasparača». 2. poglavlje Zastupnik pogrebnog društva « Requiescat in pace »

Tijelo lijepe pjevačice Lilian Bell nije otpremljeno u londonsku mrtvačnicu, već - iz osobitog obzira prema slavljenoj i ljubljenoj pokojnici - u njezin stan. Počivala je tu prethodno na širokoj postelji, urešenoj cvijećem. Pored pokojničine glave gorile su dvije svijeće medu kojima je bilo postavljeno raspelo. Kraj kreveta, koji je kod gledaoca pobuđivao izvanredno ţalostan dojam jer je na njemu počivala ukočeno mrtva krasotica, stajale su dvije osobe koje su tihim glasom govorile o nesreći. Jedna od tih osoba bio je vitak, plavokos,izvanredno lijep mladić. Vidjelo se na njemu da je provodio veseo ţivot, jer mu se na licu opaţala neka smalaksalost koja je redovito posljedica probdjevenih noći i neobuzdane raskalašenosti. Njegovo je odijelo bilo osobito elegantno, dapače već nešto kicoško. Kraj njega je stajala lijepa, mlada djevojka, po prilici 23 godine stara. To bijaše sobarica Liliane Bell, Miss Harrietta Blunt, koja je bila iz dobre obitelji. Bila je desna ruka umjetnice. - Da, to je uţasan događaj - progovori mladić promatrajući šavove svojih crnih koţnatih rukavica. - Još sam pod dojmom uţasa koji me obuzeo kad sam dočuo za tu groznu nesreću. Upravo sam u klubu pojeo zajutrak. Skočio sam u kola i dovezao sam se ovamo. Siromašna sestro! Tko bi ikada pomislio da ćeš tako grozno završiti. - Ni ja se još ne mogu snaći - odgovori Miss Harrietta, a iz njezinih očiju potekne bujica vrelih suza. - Ah, da sam se samo s njom vozila kad je jučer navečer ušla u kola! Onda se ne bi bila mogla dogoditi ta uţasna nesreća. Slučajno sam zamolila Miss Lilian za jedan sat dopusta, pošto sam morala obaviti neki vaţan privatni posao. Kako je ona uvijek bila dobra, dala mi je odmah slobodno. - Napokon, ne biste je ni vi bili mogli obraniti -odgovori mladić, pokojničin brat. - Moţete dapače biti sretni što se niste nalazili u kolima, jer tko zna ne bi li ona podla neman i vas umorila. Miss Harrietta protrne. - A sad bih još nešto povjerljivo s vama govorio, mila moja Harrietto, - nastavi Grover Bell. - Vi niste bili samo sobarica moje sestre, već i njezina kolegica i prijateljica.

Je li moja sestra ostavila znatan imetak? Po mojoj procjeni morala je imati najmanje sto tisuća funti sterlinga. Ta ona je svojim pjevanjem zasluţila silne svote. - Vi ste dosta točno procijenili imetak vaše sestre kod Engleske banke. - Ostavila je sigurno i oporuku u kojoj me imenuje svojim baštinikom? Ja sam njezin jedini krvni rođak, pa ako su katkada i bili napeti odnosi između mene i Liliane, ipak smo se u cijelosti prilično dobro slagali. Znam da me je ljubila. - To je istina, Mr. Bell, no vi ste joj na ţalost često dali povoda da bude nezadovoljna. - Što ćete? Lilian je imala čudne nazore. Traţila je za sebe potpunu slobodu, a od mene je zahtijevala da sasvimpriprosto ţivim. Dok su njih dvoje ovako razgovarali, začuje se nenadano otvaranje vrata. - Tko je? - poviknu Harrietta u tom času i potrči do vrata. - Ovamo ne smije nitko ući. Za Boga, što je to? Kakva je to crna prikaza?! - Ne bojte se, Miss Harrietta, - reče Grover i poţuri se do problijedjele djevojke. - Sablasti nema više, a ovaj u crninu obučeni gospodin bit će tako ljubazan pa će nam ukratko reći što ţeli. Na vratima je stajala visoka, suha, crna prikaza. Na njoj je sve bilo crno. Crne bijahu hlače koje su usko prianjale uz suhe noge; crn je bio dugi, do brade zakopčani kaput koji je pokrivao i ovratnik; crna je bila ţalobna vrpca na desnoj ruci i cilindar što ga je taj čovjek drţao u ruci; a crne bijahu i duge, šiljaste cipele koje su obuhvatile prilično velike noge. Uz to je lice toga čovjeka sa šiljastim, izbočenim nosom bilo napadno blijedo, a crna kosa bila je vrlo čvrsto počešljana. Na rukama je imao crne rukavice. - Oprostite mi, - reče stranac muklim glasom - zovem se Josia Wakfield, a zastupnik sam pogrebnog zavoda «Requiescat in pace». I nas je duboko pogodila vijest o preminuću slavne umjetnice Miss Lilian Bell, pa sam došao da u ime društva izrazim našu najiskreniju sućut.

Ujedno sam slobodan predati prospekt našeg društva, iz kojega ćete razabrati da preuzimamo sprovode prvog, drugog i trećeg razreda, od najsjajnijih do najjednostavnijih, uz umjerene cijene. Nećete imati nikakvih briga ako nam povjerite cijelo uređenje. Obavljamo sve, počevši od smrtne postelje do groba. - Dragi moj prijatelju, - odgovori Grover Bell - ne mogu vam još dati nikakvih obavijesti o sprovodu moje sestre, pošto ne znam kada će oblasti dozvoliti sprovod. Prije svega, obavit će se još sudbeno pregledavanje pokojnice. A tko zna što će sudac odrediti? - Mislio sam i na to, - odgovori Josia Wakefield - moţda bi ipak dopustili da za svaki slučaj uzmem mjeru za lijes. Neke priprave morate na svaki način učiniti pa je bolje da vas drugi put ne smetam. - Nemam ništa protiv toga - odvrati Grover. - Lijes moramo na svaki način naručiti. Miss Harrietta, pođite međutim sa mnom u ovu susjednu sobu. Tu moţemo nastaviti naš razgovor. Gospodin valjda neće trebati mnogo vremena za svoje mjerenje. - Boţe dragi, bit ću gotov za nekoliko minuta - odgovori Josia Wakfield i izvadi sasvim poslovno svoje mjerilo. - Molim da se ne date smetati! Moţda ćete međutim u susjednoj sobi malo pogledati naš prospekt. Dopustite da naglasim da je «Requiescat in pace» najsposobnije društvo za ovakve poslove. Josia stade mjeriti dok su Harrietta i Grover izlazili iz sobe. Marljivo je biljeţio svoje mjere u staru biljeţnicu koju je izvadio iz dţepa i poloţio kraj sebe. Iznenada podigne glavu, pogleda prisluškujući prema vratima za kojima su ono dvoje iščeznuli, a zatim zbaci pokrivač kojim je pokojnica bila pokrivena. Vještim pogledom pregledao je smrtnu ranu; to bijaše uţasna rezotina, koja je rastrgala bijelo tijelo. Zatim je donji dio tijela pjevačice opet pokrio i uzdigao njezine ruke. Na voštanim, prozirnim prstima bili su još dragocjeni prsteni kojima se pjevačica okitila zadnje večeri svoga ţivota. Vrijednost je tih prstena bila velika. Činilo se da ovi dragulji ni najmanje ne zanimaju crnog Josiju.

Pregledavao je, naprotiv, nokte, ove pomno čuvane, ruţičaste nokte i mrmljao tiho: - Ni jedan nije slomljen niti najmanje ozljeđen. Dakle nije bilo borbe između ţrtve i ubojice. Poznata je činjenica da se ţene i djevojke, kad ih tko napadne, najprije brane noktima. Smije li se iz toga zaključiti da je Lilian Bell poznavala ubojicu, da mu je moţda dragovoljno dala mjesto u kočiji, da nije bila pripravna na napad s njegove strane? Ah - a što je to? - nastavi začuđeno taj neobični zastupnik pogrebnog društva «Requiescat in pace». - Tu, pod ovim noktom našao sam vlas. Čini se da potiče iz kose ili brade ubojice. Brzo, da je razgledam pod povećalom. Crni Josia izvuče velikom brzinom svoje povećalo, metne vlas na biljeţnicu i promotri je pozorno kroz oštro brušeno staklo. - Ta vlas ne potiče s glave ubojice, a niti iz njegove brade, - reče zatim - ali ona potiče ili iz njegove vlasulje ili iz njegove laţne brade. Točno sam prepoznao da ta vlas nije ljudska, već ju je vlasuljar izradio. Tako - to bi već bio malen korak naprijed. -«Jack rasparač» nosi vlasulju i laţnu bradu kad ide za svojim krvavim pustolovinama. Prema tome neće on biti neobrazovan čovjek, kako bi se moglo drţati jer su umorstva izvedena na tako uţasan način. On ne spada u razred poţivinčenih ljudi ili najniţe vrste zločinaca. Ne, to je obrazovan čovjek, ali - izrod! Zastupnik pogrebnog društva htio se već udaljiti od postelje, ali se iznenada prigne još jednom nad pokojnicu. Morao je na njoj opaziti nešto što je pobudilo njegov najveći interes, jer je otvorio pokojnici usta i razgledao pozorno njezine zube. Imala je prekrasne bijele zube koji su u Engleskoj bili donekle glasoviti. Odvajkada su se ljudi divili zubima pjevačice Lilian Bell. Skoro isto toliko koliko i onim divnim glasovima koji su izlazili iz grla velike umjetnice. Ali sad je zastupnik pogrebnog društva otkrio nešto što mu se u Engleskoj ne bi vjerovalo. Lilian Bell imala je jedan laţan zub.

Bio je pričvršćen na pločici od gumije, jer onda u zubarskoj tehnici još nisu bili tako napredni da pričvrste zube sa šiljkom na stari korijen. Taj jedini krivi zub pjevačice Lilian Bell bio je tako umjetnički izrađen, te do sada nitko nije ni slutio da kao biseri nanizani zubi pjevačice imaju vrlo neugodan nedostatak. Moţda ni njezina sobarica nije za to znala. Zastupnik pogrebnog društva oprezno posegne u usta pjevačice i izvadi pločicu zajedno s laţnim zubom. Pozorno ju promotri i opet brzo izvadi svoje povećalo te metne pločicu od kaučuka pod ovo oštro staklo. - Zar se varam? - šaptao je zastupnik pogrebnog društva - ne, u tom se ne mogu varati. - Ova mala ţućkasta naslaga koja se vidi na pločici, uvjerava me da je Miss Lilian Bell ... pušila opijum. Iskustvom je dokazano da mnogi zločini imaju svoje ishodište u skrovištima u kojima se puši opijum. Pošto je to jedini način na koji je Miss Lilian Bell, ta slavna pjevačica, mogla doći u doticaj sa zločinačkim elementima, zato ću ja ondje nastaviti svoj posao. Zadovoljan sam što sam ovo otkrio. Zastupnik pogrebnog zavoda «Requiescat in pace» pričvrsti zatim opet laţni zub u usta pokojnice tako vješto da nitko ne bi otkrio pukotinu u biser-zubima lijepe pjevačice. S čudnim smiješkom stupi on od postelje. U tom času izmakne se malo povećalo iz njegove ruke i padne na sag. - Ah, kako sam nespretan, - usklikne zastupnik pogrebnog zavoda - sad je moje povećalo palo pod krevet. Podići ću ga brzo, prije nego li se vrate sobarica i mladi gospodin. On se prigne, ispruţi svoje mršavo tijelo i pogleda pod krevet. U sljedećem trenutku se malo strese, a zatim reče tihim glasom: - Izađite, dobri prijatelju, ne skrivajte se dulje pod posteljom - otkriveni ste! Čulo se mrmljanje ispod postelje na kojoj je počivala mrtva pjevačica, ali u sljedećem času pograbi zastupnik pogrebnog zavoda jednu čovječju nogu, potegne je - a izađe neki čovjek. Taj se čovjek sakrio pod postelju.

Pojavio se lupeţ, obučen u bijedne i zamrljane krpe, s čupavom crvenom kosom i crvenom bradom. Bilo je čudno da taj čovjek nije ni pokušao uteći kad je agent pogrebnog zavoda olabavio stisak. On se međutim samo uspravio i reče tiho: - Dragi prijatelju, ne zovite nikoga - ja ovdje neću krasti, premda sam se potajno ovamo ušuljao. Radi se tu o sasvim drugim stvarima koje vam neću razjasniti, ali ovdje ... uzmite ovu banknotu od jedne funte sterlinga i pođite svojim putem. Ne brinite se dalje za mene. - Dragi crvenokosi prijatelju, - odgovori agent pogrebnog zavoda tihim glasom - ne umišljajte si da ćete me moći kupiti s funtom. Vikat ću - ilićete mi na mjestu platiti deset funti sterlinga. - Prokleti lopove - siktao je crvenokosi. - Kako me šarafi! Ali ne mogu ništa učiniti, jer mi je stalo do toga da u kući ne saznaju da sam ovdje. Evo vam, prijatelju moj, deset funti sterlinga i gledajte da se udaljite odavde što brţe moţete. Uostalom, vrlo dugo je trebalo da izmjerite pokojnicu. Zastupnik pogrebnog zavoda uze mirno deset funti sterlinga, izvadi iz dţepa praznu kuvertu i poloţi u nju banknote. Zatim napiše olovkom na kuvertu nekoliko riječi. - Što vi tu radite, što si biljeţite na kuvertu? - upita ga crvenokosi. - Pokazat ću vam drage volje, - odgovori drugi -pogledajte samo. Na kuverti je napisao sljedeće: « Primio današnjim danom od Murphya, šefa detektiva londonskog redarstva, deset funti sterlinga za siromašne grada Londona. » Crvenokosi se nehotice pograbio za crvenu vlasulju i svoju crvenu bradu, kao da se ţeli uvjeriti ima li ih još na glavi i na licu. - Čovječe, kako moţete pomisliti da sam to ja... - Ne mučite se, dragi Murphy, - odgovori mu agent pogrebnog zavoda smijući se tiho. - Znao sam da ste to vi i nitko drugi već onda kad sam tu ispod postelje pograbio vašu desnu nogu.

Opazio sam već odavna da na malom prstu vaše desne noge imate veliko kurje oko, i ono se jasno ističe na gornjoj koţi vaše čizme. Ţelim vam uostalom mnogo sreće kod vašeg daljnjeg istraţivanja. Rado ću se udaljiti, ostanite ovdje sasvim mirno - legnite opet pod krevet, spavajte, bdijte, radite što god hoćete - neću vas dulje smetati - ali se od srca uistinu radujem što sam na taj način ubrao deset funti sterlinga za londonske siromahe. Umalo da nije Murphy puknuo od gnjeva. Stiskao je šake, a s njegovih se usnica oteše riječi: - Čovječe, ... vraţe ... slutim tko ste vi... vi ste ... - Odani vam Sherlock Holmes, detektiv - nasmije se drugi za malo ga nestade iz sobe. 3. poglavlje U skrovištu pušača opijuma Sve kulturne drţave nadziru pomno uvoz opijuma, onog isušenog soka koji se dobiva iz nezrelih makovih glavica. Odavno se zna da je opijum jedna od najvaţnijih droga i lijekova, ali da je ujedno izvanredno škodljiva stvar i da je nebrojeno ljudi nastradalo jer su ga zlorabili. Opijum se priređuje u svim zemljama u kojima ne pada odviše kiše, naročito u Perziji i u Kini, a u manjoj mjeri u Egiptu. Već kroz mnoge vjekove poznat je opijum kao omamljujuće sredstvo koje prouzrokuje najugodnije snove. Na ovaj način zlorabi se opijum naročito u Kini, Turskoj, na otoku Javi, a u znatnoj mjeri također u sjevernoj Americi i u Engleskoj. Turci preziru one koji jedu opijum, te ih nazivaju Fergetima. Razarajuće djelovanje toga otrova na čovječjem tijelu moći ćeš pojmiti tek onda kad pogledaš ljude koji ga uţivaju.

Oni su ţivi mrtvaci. Blijedi su, suhi, oči su im upale i obamrle, lica uvenula i naborana. U Kini i na otoku Javi ne jedu opijum, već ga puše. Ovaj običaj uveden je u Ameriku i u Evropu, a naročito u Englesku. Uţivanje opijuma u Engleskoj počelo je četrdesetih godina prošlog stoljeća. Od toga vremena ima, naročito u Londonu, veliki broj skrovišta u kojima se puši opijum. Posjećuju ih često ljudi iz najotmjenijih krugova. No, ostalo društvo nekako prezire takve ljude koji se podaju strasti prema pušenju opijuma. Zato oni zadovoljavaju toj strasti potajice i oprezno. Odlični se muţevi i ţene običavaju sasvim neo-pazice, dapače preobučeni šuljati do onih bijednih skloništa da tamo leţe jednu noć u blaţenim snovima i ushićenom sanjarenju. Ali njihovo je stanje uţasno kad se probude. Sherlock Holmes poţuri se kući čim je otkrio da je Lilian Bell običavala pušiti opijum. Svukao je crno odijelo pogrebnog zavoda, a zatim se opet elegantno obukao, kao što je običavao. Svoju je kosu sakrio pod tamnom vlasuljom, a osim toga si još prilijepi crnu bradu i oboji lice bjelilom, tako da je zadobio vrlo boleţljiv izraz. Zatim dio ispod očiju oboji sivom bojom, što je još više povećalo dojam boleţljivosti. Ali to još nije bilo dosta. Detektiv izvadi iz ormara, koji je uvijek zaključan," neku malu bočicu i uštrca si iz nje neku tekućinu u oči. Bio je kod toga vrlo oprezan te je uzeo samo neznatnu količinu ove tekućine. Bila je to naime Belladonna. Od toga otrova moţe čovjek pod određenim okolnostima i oslijepiti ako ga odviše upotrijebi. Ali oči od toga sredstva dobivaju neki sasvim poseban, čudan sjaj; one se ţare kao u groznici. - Tako mi svega, Mr. Sherlock Holmes, - usklikne Harry Taxon koji je baš bio ušao i nenadano opazio svoga meštra ovako preobučenog. - Ta vi izgledate kao ţivi mrtvac. Ili bolje rečeno, kao čovjek kojega je iznenada spopala neka jaka groznica.

- Hvala, dragi moj mladiću, na ovim riječima - odgovori slavni detektiv sa smijehom. - Baš sam se htio takvim prikazati! Samo me gledaj, moći ćeš opet nešto naučiti. Takvu vanjštinu, kao što ja imam sada, imaju svi oni ljudi koji puše opijum i koji se dugo podaju toj bijednoj strasti. Njihova lica su tako upala i naborana, njihove su oči ovako neprirodne. Ta čudna vatra koja se ţari u očima, siguran je znak da netko puši opijum. - A kamo ćete vi ovako preobučeni? - Valjda neću cijele noći doći - odgovori mu Sherlock Holmes i spremi u dţep svoj samokres i noţ. - Ne slijedi me Harry. Čekaj me preko noći ovdje dok se ne vratim. Moţeš spavati. Probudit ću te ako bude trebalo. Sherlock Holmes stisne ruku svom mladom drugu i ostavi brzo kuću jer nije htio da ga tako preobučenog vidi Mrs. Bonnet. Ta dobra duša bila je svaki put u strahu kad je njezin gospodar ostavio kuću s namjerom da izostane preko noći. Naročito se bojala kad bi opazila da se preobukao. Tada je uvijek znala da će poduzeti nešto pogibeljno. Sherlock Holmes pode brzo putem koji je vodio do rijeke Themse. Kod Southwark ulice prođe preko mosta i dođe do Tooley - ulice. To bijaše dugačka ali uska ulica u kojoj je bilo još mnogo starih građevina. Kuće su u toj ulici imale na jednoj strani prozore prema rijeci Themsi, a kod straţnjih prozora prolazili su vlakovi South-Eastern ţeljeznice. Sherlock Holmes prođe mirno kroz tu ulicu ne brinući se za sumnjiv klateţ koji se nalazio na cesti. Došao je do dvokatnice koja je bila bez sumnje jedna od najstarijih u toj ulici, a sagrađena valjda u doba kad je Cromwell dao engleskom kralju Karlu I. odrubiti glavu. Na pročelju te zgrade nalazila se u prvom katu drvena galerija na drvenim stupovima. Sherlock Holmes pozvoni na vratima te kuće i odmah ih zatim netko otvori. Crnac, obučen u fantastičnu odoru, stupi pred njega i upita ga što ţeli.

- Htio bih govoriti s Madame Cajanom - odgovori mu Sherlock Holmes. Crnac ga bez daljnjeg pitanja odvede u prizemnu sobu koja je bila uređena otrcanom elegancijom. Slabo svjetlo svjetiljke koja je visjela na stropu, padalo je na pokućstvo pokriveno ţutim damastom koji je nekoć morao biti skupocjen, ali sada je već izgubio boju. Sherlock Holmes nije dugo ostao sam. Za kratko vrijeme otvore se mala vrata i u sobu uđe ţena od po prilici 30 godina, obučena na europski način. Na njoj se odmah moglo opaziti da se rodila pod juţnim suncem. Njezina put imala je boju tuča, kosa joj je bila tamno crna, kod sljepoočica već nešto prosjeda. - Vi ţelite sa mnom govoriti, gospodine? - upita Čajana, vlasnica kuće, lošim engleskim jezikom. - Što ţelite? - Htio bih pušiti opijum. - Ah, a tko vam je kazao da se kod mene moţe pušiti opijum? - odvrati Cajana prividno ogorčena. - Ne, gospodine moj, netko vas je prevario... Pođite samo dalje. - Madame, mene nitko nije prevario - odgovori joj Sherlock Holmes. - Ali ako vi moţda sumnjate da ja redovito pušim opijum, tada me izvolite samo pogledati. Vaše vješto oko opazit će sva trajna obiljeţja koja imaju ljudi koji običavaju redovito pušiti opijum. Madame Cajana potegne za mali, zlatni lančić, a svjetiljka se spusti dublje sa stropa. Zatim makne zaslon sa svjetiljke tako da je detektivovo lice bilo oštro rasvijetljeno. Jedan čas promatrala je svog posjetitelja, a zatim mu reče tihim glasom: - Da, gospodine moj, vi imate na sebi sva obiljeţja - ne mogu se varati. I vi pripadate među nas. Ali vam je dobro poznato da moram biti vrlo oprezna, jer je u Londonu strogo zabranjeno davati sklonište ljudima koji puše opijum. Ako i imam prijatelja kod mog redarstvenog odsjeka, ipak se uvijek bojim da će se ušuljati kakav detektiv, jer me progone kod glavne redarstvene postaje. - Ah, Madame, - reče Sherlock Holmes, - ţelio bih da je to istina, to jest, ţelio bih da nisam strastven pušač opijuma. Stalno trpim i dao bih sve na tom svijetu da se od-viknem te srasti, ali ne mogu, nemam te snage.

Moram imati opijuma - čujete li, Madame. Moram brzo, brzo, ... odvedite me u jednu od onih soba, pruţite mi taj slatki otrov ... inače ću poludjeti. - Tako mi Brahme, - odvrati Madame Cajana, rođena Indijka, smiješeći se - vi ste vrlo nestrpljiv. Sada se, gospodine moj, samo umirite, jer ćete u mojoj kući naći sve što trebate. Jedete ili pušite opijum? - Pušim, ja samo pušim - odgovori joj Sherlock Holmes. Brzo, Madame, recite mi, što imam platiti? - Pet funti sterlinga - odgovori vlasnica tog skloništa za pušače opijuma. Sherlock Holmes izvadi brzo svoju lisnicu i uruči gospođi zahtijevanu svotu novaca. Time su bile dovršene sve formalnosti i gospođa dade svom gostu znak da je slijedi. Vodila ga je kroz dugačak slabo osvijetljen hodnik iz sobe za primanje u straţnji dio kuće. Uđoše u veliku dvoranu iz koje je vodilo jedno desetak vrata. Madame Cajana otvori jedna vrata i pozove svog gosta da tu uđe. Soba bijaše duga i uska te je imala samo jedan prozor koji je kapcima bio čvrsto zatvoren. U sobi se nalazio širok divan koji je bio očito određen za to da se pušači opijuma mogu na njemu udobno ispruţiti. Kraj divana bio je malen stolić sa spravom za pušenje. - Znadete li se sami posluţiti, gospodine moj? -upitala je Madame Cajana i zapalila špirit pod nekom malenom posudom. - Moţda ţelite da ostanem kraj vas dok usnete? - To bi mi bilo draţe - odgovori joj Sherlock Holmes. Vrlo sam uzrujan kad počnem pušiti i onda nisam rado sam. - Cijela je priprema inače vrlo jednostavna - reče Madame Cajana. - Čim voda zavrije, mora se baciti u nju opijum da se rastopi. Otopina se mora zatim kroz tu malu spravu procijediti i ishlapiti. Vi ćete, gospodine, poloţiti svoju glavu na ovaj jastuk i uzet ćete ovim igli sličnim instrumentom nešto opijuma.

Opijum ćete zatim drţati uz plamen i s jednim ili s dva daha uvući ćete dim u pluća. Ako trebate jaču dozu, morat ćete to više puta opetovati. - To sve znam, Madame - odgovori joj Sherlock Holmes i pode polagano do vrata kao da kani gospodi presjeći put do njih. - Zapravo nisam ni došao ovamo od vas saznati kako se opijum puši, već vas nešto drugo pitati. Madame Cajana okrene se začuđeno jer je posjetitelj iznenada stao govoriti strogim glasom. Počela se smijati. - Samo mirno, Madame, - reče slavni detektiv -propali ste ako stanete vikati i zazivati vaše kreature. U tom slučaju bih vas odmah uhapsio. Neću odati tajnu vaše kuće ako mi na sva pitanja istinito odgovorite. Ja sam - detektivSherlock Holmes. Madame Cajana zatetura i sruši se od straha na divan. - Ponavljam vam još jednom, Madame, - uskliknu Sherlock Holmes stupivši tik do nje - da se ne trebate bojati ni najmanje, ali ne smijete lagati. - Što dakle ţelite od mene saznati? - upita Madame Cajana u najvećem uţasu. - Molim vas, ne činite me nesretnom. Ta je kuća moj jedini imetak, uništena sam ako........ - Moći ćete mirno dalje obavljati svoj posao - odvrati detektiv. - Ionako ne bi ništa koristilo kad bi vaš posao zatvorili, jer bi onda odmah kao gljive iz zemlje niknulo deset takvih skloništa za pušače opijuma. Ali recite mi:je li k vama zalazila pjevačica Lilian Bell? - O, Boţe moj, što traţite od mene? Dobro znate da je duţnost vlasnice takvog skloništa nikada ne odati imena svojih mušterija. - Pitam vas još jednom je li pjevačica Lilian Bell zalazila k vama? Je li ovdje pušila opijum? - upita Sherlock Holmes oštrim glasom. - Znam da je strastveno pušila opijum - imam dokaza za tu tvrdnju. - Dakle dobro, zalazila je u moju kuću i izlazila iz nje. - Da li se ona već u velikoj mjeri podavala strasti pušenja opijuma? - Ne, gospodine moj, priseţem. Upoznala sam pjevačicu tek prije nekoliko mjeseci.

- Tko ju je uveo k vama? - Preporučila ju je takva osoba da sam je morala bezuvjetno primiti. Uvjeravam vas opet, Mr. Holmes, da ne primam svakoga. Vi sami najbolje znate kako sam prema vama bila plašljiva. - To je istina. Baš radi toga drţim da vam je neka vaţna osoba morala preporučiti pjevačicu. Vi ste valjda već iz novina saznali da je nesretna pjevačica umorena. Zato me zanima s kakvim je ljudima općila Miss Lilian Bell. To je razlog što ţelim na svaki način saznati od vas tko je Miss Lilian uveo k vama. Madame je kršila ruke. - Vidim već da ćete izmamiti od mene sve tajne, a time ste me upropastili jer će gosti izgubiti povjerenje - jadikovala je ona. - Mr. Holmes, nudim vam novaca ... 500 funti sterlinga....... - Ne govorite o novcu - prekine je detektiv. Zar si umišljate da ćete moći podmititi Sherlocka Holmesa? Da sam htio primiti novaca za svoju šutnju, bio bih moţda jedan od najbogatijih ljudi u Engleskoj! Ali nema toga čovjeka koji bi se mogao hvalisati da je moja usta zatvorio s banknotom od tisuću funti sterlinga. Zato vam još jednom - i to zadnji puta - ponavljam: Ako mi bez ikakvih obzira kaţete čistu istinu, onda ćete bez zapreke moći nastaviti svoj posao; ja vas nikako neću smetati! - Onda pitajte - uzdahne Indijka. - Što ţelite znati? - Čijom je preporukom došla k vama Miss Lilian Bell, tko je bio taj koji ju je upozorio na vaše skrovi-šte? - Bio je to... bio je to indijski liječnik. - Indijski liječnik? Tko je to - jedan od vaših zemljaka? Miss Cajana strese glavom. - Ne, nije se u Indiji rodio, ali je uvijek ţivio u mojoj domovini te govori moj materinji jezik bolje nego ja. - Dakle on je Europljanin? -Da, izvanredno je učen liječnik. Poslao mi je već mnogo posjetitelja, bolje rečeno - posjetiteljica.

- Baš sjajan liječnik - prozbori Sherlock Holmes. -Taj propisuje pušenje opijuma kao što koji dugi liječnik propisuje nepogrešivo sredstvo protiv ţelučanih boli. Znadete li njegovo ime? - Priseţem vam, Mr. Holmes, da mi je njegovo ime nepoznato; znam samo da ga zovu indijski doktor. Skoro nikada ne dolazi u moju kuću, a ako dođe, onda niti puši niti jede opijum, već samo promatra. Ima pravo ući u svaku od mojih soba jer je utjecajan čovjek, a učinio mi je već dosta vaţnih usluga. A kad vas uvjeravam da........... Madame Cajana prestane govoriti, jer se iz susjedne sobe, od koje ih je dijelila samo drvena stijena, čuo čudnovat glas. Sherlock Holmes poznao je taj glas. To bijaše uzdah koji se vinuo iz grudiju mlade opijene ţene, to bijaše uzdah koji je odavao svu slast snova prouzročenih opijumom. - Tko je u susjednim prostorijama? - upita Sherlock Holmes. - Bez sumnje mlada ţena? - Imate pravo; ali ne znam njezino ime. Vjerujte mi, Mr. Holmes, da ne znam tko je ona; ja nikoga od onih koji k meni dolaze ne pitam za ime. - To doduše ne činite, - odvrati detektiv - ali tvrdo sam uvjeren da za svakom posjetiteljicom koja u zoru ostavlja vašu kuću, šaljete uhodu da ustanovite tko je bila ţena koja je preko noći opijena opijumom počivala u vašoj kući. Poznamo to; u vašem poslu ima katkad i ucjena koje većinom dobro uspijevaju. - Mr. Holmes, što vi mislite o meni?! Radim savjesno i pošteno i nikada još nisam nikoga ucijenila... Dobri Boţe, što je to bilo? Jeste li čuli, Mr. Holmes? Taj uţasni povik, a sad........ - Netko hriplje! - povikne Holmes - netko hriplje kao da umire! Madame Cajana, čini se da se je iza te stijene nešto grozno dogodilo. Brzo, brzo, slijedite me, provalit ćemo, - ah, još jedan poklik, a sad..... Čulo se, kako je zazvečao prozor i neki čudni šum, kao da nešto grebe, a onda se sve umirilo.

Holmes munjevitom brzinom otvori vrata koja su vodila iz njegovog kabineta u dvoranu; skoči do susjednih vrata i pokuša ih otvoriti. - Vrata su zaključana! Brzo, Madame Cajana, otvorite! Vlasnica skrovišta izvadi iz dţepa sveţanj ključeva i potraţi među njima pravi ključ. To je Sherlocku Holmesu trajalo odviše dugo. Zato se detektiv baci svom svojom teţinom na vrata te mu uspije provaliti ih. Za tren oka skoči preko praga, a s njegovih se usta ote povik: - Tamo na divanu - lijepa, mlada ţena - umorena -rasparanog tijela! «Jack rasparač» bio je ovdje! 4 poglavlje Skok u jureći vlak To su bile i jedine riječi što ih je detektiv izustio o tom groznom događaju. Nije mario za Madame Čajanu koja se je onesviještena srušila; bacio je samo brzi pogled na onu nesretnicu koja je sva u krvi leţala na divanu i uvidio da tu više nema pomoći. Zatim se dade u potjeru za zločincem kao kakav lovac koji je uvjeren da mu lovina ovaj puta neće umaći. Holmes je odmah znao kojim je putem «Jack rasparač» utekao. Poslije groznoga umorstva razbio je taj lopov prozor i skočio na drvenu galeriju. Sad je Sherlock Holmes opazio da se ta drvena galerija ne nalazi samo na pročelju, već da je okruţivala cijelu kuću, dakle i straţnju stranu. Detektiv nije ni časa oklijevao krenuti istim putem. Munjevitom brzinom baci se kroz prozor na galeriju i stupivši na nju vidio je - a pobjedonosni poklik ote se njegovim ustima - da ubojica čuči na ogradi, oklijevajući bi li skočio u dubinu ili ne. Bijaše vedra noć - mjesečina je bila dosta jaka te je bilo moguće prepoznati toga čovjeka. Ali za sada nije Sherlock Holmes mogao ništa drugo opaziti do li to da je ubojica onizak čovjek, širokih pleća, obučen u dugu i prileţeću kabanicu -očito kišnu kabanicu - kakvu Englezi rado nose.

Na glavi je imao sportsku kapu, na nogama elegantne cipele. Lice toga čovjeka nije mogao prepoznati, jer je bilo okrenuto na drugu stranu. Holmesu se činilo da taj čovjek ima veliku smeđu bradu. To su bili dojmovi onoga časa, jer detektiv nije bio čovjek koji bi besposleno čekao kad se radilo o tom da ispruţi ruku i ulovi zločinca. - Predaj se, huljo! - zaviče Holmes. - Sad si u mojim rukama - «Jacku rasparaču», proglašavam te uhapšenim! Holmes se baci prema lopovu koji je, kako se činilo, dršćući čučao na ogradi. Ali u tom času............... Čuo se oštar zviţduk, zvečanje i klepetanje ţeljeznih kotača koji su munjevitom brzinom jurili preko tračnica, a onda......... Pojavio se vlak South-Estern-ţeljeznice, koji je samo nekoliko koračaja od straţnjeg dijela kuće morao projuriti preko jedan kat visokog nasipa. - Huljo, što ćeš učiniti ? - poviče Sherlock Holmes vidjevši da se zločinac na ogradi iznenada uspravio i pripravio na skok. - Stani ili ću pucati! Ako te ne mogu uloviti ţiva, moram te bar vidjeti mrtva pred sobom. Jack odgovori podrugljivim smijehom. Zločinac iznenada skoči u vis i prije nego li ga je Sherlock Holmes mogao zgrabiti i povući natrag, dogodilo se nešto upravo nevjerojatno, što se moţe jedva shvatiti! Ona tamna sablast koja je čas prije čučala na ogradi, baci se strmoglavce kroz otvoreni prozor u vlak koji je prolazio kraj kuće. Holmes se zapanji. Proganjao je već mnogo zločinaca, viđao je ljude koji su radili sa silnom domišljatošću, a često je imao prilike opaţati da zločincu u zdvojnosti ništa nije nemoguće i preteško, samo da izbjegne hapšenje. Vidio je već mnogo drskih činova - ali ovaj skok s ograde galerije u jureći vlak,taj skok koji je bio izveden tako okretno, s takvim prezirom smrti - to je ipak bilo najstrašnije što je do sada vidio. Vlak se izgubi u daljini.

Više ga se nije moglo vidjeti. Nekoliko lakih oblačića pare lepršalo je još iznad pruge, što bijaše dokaz da je doista ovuda prolazio vlak. - Boţe moj, - pomisli Sherlock Holmes - taj bijeg pobuđuje u meni skoro respekt pred tim zločincem. Tako radi samo čovjek koji zna da je posve propao ako ne učini što krajnje rizično. Utekao mi je ovaj puta, ali ja sam ga vidio - ja sam jedini čovjek u Londonu koji se moţe pohvaliti da je vlastitim očima vidio «Jacka- rasparača». To je za Holmesa bilo od velike vaţnosti, pa zato još jednom dozove u sjećanje sliku toga zločinca: Dakle, čovjek nešto onizak, širokih pleća, bradat, obučen u dugu tamnu kabanicu a nosi kapu na glavi. Holmesu se činilo kao da je vidio i oči ove nemani, baš kad je skočio - neobično velike, ţarke oči, s prezirnim i drskim izrazom. Sherlock Holmes stupi brzo na ogradu galerije i pretraţi mjesto na kojem je zločinac čučao. Moţda je što tamo izgubio, kakvu,prividno neznatnu,stvar koja bi kod progona mogla biti od velike vaţnosti. Ništa, ništa nije našao.....»Jack rasparač» sretno je ostavio galeriju, a iza njega nije ostalo nikakva traga. Dok je detektiv traţio bilo kakav trag, taj je gad jamačno već posve siguran, jer tko zna kako se daleko odvezao. Sherlock Holmes je uvidio da će taj zločinac u posve drugom dijelu Londona ostaviti vlak. Onda moţe uteći, dapače i u slučaju da se kod skoka i ozlijedio, jer ozljeda nije mogla biti znatna. Holmes nije mogao ni pomišljati na to da «Jacka rasparača» sada i dalje proganja. Zato se vrati kroz prozor natrag u kabinet u kojemu je počinjeno grozno umorstvo. Međutim se Madame Čajana bila opet osvijestila i na njezinu viku skupilo se je više njezinih namještenika. — U kabinetu je bilo nekoliko mladih ţena, crnac koji je vršio vratarsku duţnost i nekoliko sluga. - Ostavite smjesta svi ovu sobu! - naloţi Holmes čim je opet u nju stupio. - Madame Čajana ostat će sama ovdje. Namještenici uperiše začuđene poglede na Holmesa; no on je to zapovjedio tako strogim glasom da se nitko nije usudio prkositi tomu nalogu.

Kad su se radoznali udaljili, zaključa Holmes vrata i stupi do divana na kojemu je leţala na tako grozan način umorena djevojka. Duboko se prigne nad mrtvo tijelo. Opazio je draţesno i ljupko lice koje nije ni smrt mogla unakaziti. Oko tog djevojačkog lica spustila se kovrčava, zlatno-crvena kosa. Pokojnica je bila obučena u košulju s čipkama, koja je, naravno, sada bila zamrljana krvlju. Holmesovo oštro oko opazilo je odmah na rublju lijepo vezivo, nad vezivom početna slova nekog imena, a nad ovim krunu. - Madame Cajana, - upita detektiv - poznajete li ovu mrtvu ţenu? - Ne poznam - odgovori jecajući Indijka. - O moj Boţe, sad sam propala, zatvorit će mi moje sklonište jer se ovdje zbio taj strašan zločin. Priseţem vam, Mr. Holmes... - Ne prisezi te uvijek, ne zaklinjite se uvijek, nego govorite više stvarno. Odgovarajte mi jasno i razumljivo na pitanja koja ću vam postaviti. Je li ova mlada ţena - za koju drţim da je oko 20 godina stara - prvi puta u vašem skrovištu? - Ne, bila je ovdje već četiri ili pet puta. - U zadnje vrijeme? - Tijekom ovog mjeseca. - Je li pušila opijum? - upita Sherlock Holmes. -Kako vidite, aparat je hladan. - Dala se uvijek odvesti u svoj kabinet i tvrdila je da već zna sve što treba raditi. Nikada nije trpjela da netko od nas ostane kod nje. - Vrata je uvijek zaključavala za sobom, zar ne? - Jest, to je činila. Naravno da nije znala da i ja imam ključeve za svaka vrata i da mogu ući u sobu kad me volja. - Jeste li ikada ušli dok je ova nesretnica bila ovdje? - Nisam nikada! Samo sam ustanovila da se umanjila mnoţina opijuma koji sam joj predala. Inače se nisam dalje brinula za nju. Drţala sam da puši opijum, premda moram reći da na njoj nisam nikada opazila ni najmanje znakove koji bi odavali da ona strasno puši opijum. Holmes okrene iznenada leđa gospodi Cajani, stupi do prozora, skoči na galeriju i pogleda u dubinu.

- Znadete li, Madame Cajana, - progovori on kad se opet vratio u kabinet - da sam tvrdo uvjeren kako ova nesretnica nije zalazila u vašu kuću pušiti opijum. Njoj je bilo stalo do toga da u ovakvom kabinetu primi nekog posjetitelja s kojim se na drugi način nije mogla sastati. - Da, ali.... toga posjetitelja bismo morali opaziti! Moja kuća ima samo jedan ulaz, a crnac vratar morao bi ga pitati što ţeli. - To basne mora biti - odgovorio je Holmes. -Vidite, galerija se nalazi doduše osam metara nad cestom, ali ako se čovjeku dobaci kakav konopac ili ljestve od uţeta, onda se moţe lako popeti do galerije i ući kroz prozor u taj kabinet. Bilo kako mu drago, ipak ne drţim da je ova nesretnica očekivala posjet «Jacka rasparača». Moje je mišljenje da je onaj čovjek koji je u narodu poznat pod imenom «Jack rasparač», znao da ova dama očekuje nečiji noćni posjet. Upotrijebio je tu zgodu da dode k njoj i da je ubije. - Ali zašto da je ubije?- upita Madame Cajana lomeći rukama. - Tko bi znao za prave motive ove zvijeri? - odvrati joj Sherlock Holmes. - Opazio sam ipak u svim slučajevima da Jack ubija samo takve ţene i djevojke koje su se podale lakoumnom načinu ţivota. Kod ove je već dokazano da je sišla s pravoga puta, jer se inače ne bi nalazila ovdje u vašoj kući. A sada, Madam Cajana, dajte mi odijelo umorene. Ona je u košulji, pa je prema tomu svukla odijelo. Cajana otvori ormarić. U njemu je bila cijela garderoba koju je nosila pokojnica kad je ušla u to skrovište za pušače opijuma. Sherlock Holmes ustanovi da je tu garderobu sačinjavalo moderno izrađeno odijelo od tamnomodrog cheviota, tamnim čipkama obilato nakićeni haljetak, šešir s modrim perom i dvije bijele donje suknje koje su bile označene istim početnim slovima i krunom kao i košulja. Ta su početna slova bila: veliko I i veliko M. Nakon pomnog pregledavanja ustanovio je Holmes da ta kruna predstavlja jednu francusku grofovsku krunu.

Sad je Holmes stao pretraţivati dţepove. Našao je u njima novčanik s nešto zlatnog novca, malu kutiju u kojoj je bilo zrcalo i posipalo za puder i fini dţepni rubac. - To ne pruţa nikakve podatke - pomisli Sherlock Holmes. - Dajte mi onu malu draţesnu cipelu koju je nosila pokojnica. Bila je to moderna cipelica koja je mogla pristati samo na najmanju nogu što si je čovjek moţe zamisliti. Holmes usporedi malene noţice pokojnice s draţesnim cipelicama kako bi zapriječio svaku sumnju. Osvjedočio se da je cipela nedvojbeno bila vlasništvo umorene. Promatrajući i okrećući cipelu opazi Holmesna potplatu utisnut ţig. - Ah, to je proizvod pariškog skladišta cipela u Howard-ulici, - usklikne on - tvrtka Laurin et Co -nadam se da ću sutra ujutro znati sve potankosti o pokojnici. Sad se sjećam da su Laurin et Co jedna od onih londonskih tvrtki koje cijelu noć imaju otvorene du-ćane.Uzet ću sa sobom cipele i odmah ću znati tko je umorena u kući Madame Čajane. - A što bih ja učinila? - upita Madame Čajana, - zar bih obavijestila redarstvo? - Redarstvo obavijestiti? Naravno - odgovori joj Holmes. - Ali pričekajte s tim još samo jedan sat. Valjda ću to sam obaviti. Zaključajte samo kabinet i dajte meni ključ da ne moţe nitko ući. I prozorske kapke morate zatvoriti, ali pokojnicu ne smije nitko dirati, jer je vaţno da sve ostane u istom poloţaju u kojem je sada! Uskoro zatim ostavio je Holmes to skrovište puša-ča opijuma. Malene cipele spravi u dţep svoga kaputa i ostavi što je brţe mogao Tooley-ulicu, sjedne u fijaker i od-veze se u Howard-ulicu. Neke veće tvrtke uvele su prije kratkog vremena običaj da njihovi dućani ostaju otvoreni cijelu noć. Bilo je to više radi reklame, nego li radi stvarne prodaje. Ogromni je dućan tvrtke Laurin et Co. pariškog skladišta cipela u Howard-ulici bio sjajno rasvijetljen kad je Sherlock Holmes ušao.

U dućanu naravno nije bilo sve osoblje kao danju, već samo poslovođa koji je mogao dati Holmesu zamoljene obavijesti. Holmes se predstavi francuskom poslovođi i reče: - Budite dobri i pogledajte ove cipelice. Je li to vaš proizvod? - Jeste, bez sumnje, gospodine. - Ove su cipele dakle kupljene u vašem dućanu? - Mi smo ih svakako dobavili. - Moţete li mi moţda kazati, gospodine, kome ste dobavili ove cipele? - To nije moguće. Mi dnevno prodajemo toliko cipela da ne moţemo dati informaciju o tom kada je tko kod nas kupio cipele. - Bilo bi mi od najveće vaţnosti ustanoviti za koga su pripravljene ove cipele. Valjda su rađene narudţbe? - Jest, to stoji - odgovori poslovođa. - Tako malenoga broja niti nemamo na skladištu. Gospođice Daisy,izvolite doći na jedan čas ovamo. Sjećate li se moţda tko je dao raditi ove cipele. Prodavačica pomno pogleda cipele i odmah reče: - Razumije se da znam. Taj broj nosi samo jedna osoba u Londonu, jer je poznato da Englezi imaju velike noge. Te cipele naručila je grofica Irena Malmasion pa su njoj i prodane. - Grofica Malmasion?- upita Holmes. - Ako se ne varam, ta gospođa pripada londonskoj francuskoj koloniji!? - Vrlo je otmjena gospoda - reče poslovođa. - Već je dugo ubrajamo među naše mušterije. - Da li je grofica udata ili..... - O ne, što mislite, ta ona je još mlada djevojka od po prilici devetnaest do dvadeset godina. - Recite mi radije, gospodine moj, - ona bijaše djevojka od dvadeset godina - odgovori Holmes. - Jer mlada kontesa više nije ţiva. - Zar je umrla?- zavapi poslovođa.

- Ne.... umorena je! - odgovori Sherlock Holmes. Da izbjegne daljnjim pitanjima, ostavi on brzo elegantno skladište cipela tvrtke Laurin et Co. 5. poglavlje Nesmiljeni otac - Izvolite me slijediti, gospodin grof primit će vas i u to neobično doba. Ove riječi progovorio je sluga grofovske kuće Malmaison Sherlocku Holmesu, koji je oko ponoći zazvonio na vratima otmjene kuće u Westendu, u kojoj je stanovala francuska grofovska obitelj Malmaison. Sherlock Holmes obrisao je boju s lica, odstranio je vlasulju te se sad pokazao u svom pravom obličju. Sluga ga odvede u knjiţnicu koju je rasvjetljavala zelenim zaslonom zastrta svjetiljka, i umoli ga da ovdje izvoli nekoliko minuta počekati. Nakon kratkog vremena otvore se postrance vrata i grof Malmaison ude. Premda je već bilo kasno doba noći, ipak je bio u elegantnoj toaleti - prava aristokratska pojava. Grof je drţao u ruci posjetnicu koju je promatrao klimajući glavom. - Detektiv Holmes, - mrmljaše on gledajući začuđeno stranca koji je stajao pred njim. - Dakle vi ste to uistinu - slavni detektiv!? Čuo sam već mnogo pohvalnoga o vama i veselim se što sam vas upoznao. Ipak se čudim da ste izabrali ponoć kao vrijeme vašeg posjeta. Otvoreno ću vam priznati da pravo ne shvaćam što bi vas moglo dovesti k meni. - Gospodine grofe, - odgovori Holmes - ţaliboţe me vrlo ţalosna stvar vodi do vas. Molim vas da se ne prestrašite - skupite sve svoje sile. Vašoj kćeri Ireni dogodila se strašna nesreća! - Ireni, mojoj kćeri? - usklikne grof u smrtnome strahu. - Ali kako bi to bilo moguće!? Irena je već od devet sati u svojoj sobi. Tuţila se kod večere na glavobolju te radi toga nije htjela ni pod kojim uvjetom poći sa mnom u operu! Da se mojoj kćeri ovdje u kući dogodila strašna nesreća, bio bih ja za to saznao prije nego svi ostali. Ne vidite li, gospodine, da je to nekakva zabuna.

- Ne, gospodine grofe,....naţalost sam i odviše uvjeren u svoju tvrdnju. Izvolite se sami uvjeriti! Budite dobri odrediti da se pogleda u odaje mlade kontese, je li u svojoj sobi ili nije. Grof pozvoni i prišapne sobaru koji je ušao nekoliko riječi, a na to ovaj odmah ode. - A što se imalo dogoditi mojoj kćeri?! - nastavi grof nakon odlaska sobara. - Pa kako bi bilo moguće da Irena - ah, ti si se već vratio, Baptise! - Dakle? - Gospodine grofe, - odgovori smeteno sluga - sobarica koju sam poslao u kontesin boudoir, zaplela se u razna protuslovlja i konačno mi je morala priznati da se kontesa na nalazi u svojoj sobi. Grof Malmaison skoči i problijedi kao krpa. - A gdje, .. ..gdje je moja kćer? - usklikne srdito. Čini mi se da se čudne stvari događaju iza mojih leđa; Baptise, pošalji mi brzo sobaricu ovamo. Kad je sobar izašao iz sobe, pristupi Sherlock Holmes k sijedom aristokratu i reče mu samilosnim glasom: - Gospodine grofe,... .slučaj je daleko ozbiljniji nego li mislite... vaša kći je mrtva! - Mrtva?! - Milosrdni Boţe,...Irena.. . mrtva? Ne, ne, to nije moguće - djevojka koja još nije navršila niti dvadeset godina - zdrava, krepka..... - Gospodine grofe, vaša je kći umorena! - reče Sherlock Holmes. Grof Malmaison sruši se kao onesviješten na stolac ne progovorivši niti jedne riječi. Buljio je bez shvaćanja u detektiva dok mu se nisu ipak otele sljedeće riječi: - Mr. Holmes, vi ste rekli - umorena? O, sad shvaćam zašto ste baš vi to meni javili! Irena je umorena - a tko - tko je njezin ubojica? - Savladajte se, gospodine grofe i čujte da je ubojica baš tako grozan, kao što je i sam čin, jer je kontesu umorio «Jack rasparač»! Grof Malmaison pokrije rukama lice. - A gdje je to nesretno dijete!? - upita on.

- Gdje se zbila ta grozota?! Mr. Holmes, da mi niste vi donijeli tu vijest, drţao bih da se netko hoće sa mnom nesmiljeno našaliti ili da me namjerava potaknuti na nepromišljen čin. Govorite, zaklinjem vas, recite mi sve!Gdje je moja Irena umorena? - U skrovištu Madame Čajane, u kojem se puši opijum. To je zloglasna kuća koju je vaša kći tijekom zadnjeg mjeseca nekoliko puta posjetila. Grof Malmaison ustane i otare suze koje su mu napunile oči. Na njegovu licu se pojavi hladan mir. - Dakle tako! - progovori on muklim glasom. - Moja je kći posjećivala takva mjesta?!Onda... onda nisam toliko izgubio, koliko sam mislio....i... ja prelazim preko ovoga cijeloga događaja. Zahvaljujem vam, Mister Sherlock Holmes, što ste ispunili vašu duţnost, dapače više nego vašu duţnost i ... ja se smatram od sada vašim duţnikom. - Taj dug moţete odmah namiriti, gospodine grofe, ako mi dopustite da malo razgledam boudoir vaše kćeri - odgovori Sherlock Holmes. - To je sve što ţelim. Moţda ću u boudoiru naći nešto što bi me moglo dovesti na trag ubojice. - Izvolite, - reče grof Malmaison - učinite što vas je volja gospodine. - Baptise, odvedi gospodina u kon-tesin boudoir. Grof Malmaison izađe teturaj ućikroz vrata. Holmes je gledao zabezeknut i ne baš ljubazno za strogim i nesmiljenim ocem koji o svojoj propaloj kćeri nije htio ništa više znati. - Takvi su svi - mrmljao je detektiv. - Oni zapušta-ju mlada srca. Umjesto da bolje paze na svoju djecu i da se katkad odreknu svoje zabave te budu s njima zajedno, oni ih jednostavno izbjegavaju. Ali kad se dogodi kakva nesreća, onda ih brzo i bezobzirno osuđuju. To se već odavno opaţa, osobito u aristokratskim obiteljima. Zadubljen u te misli slijedio je Sherlock Holmes sobara koji ga je vodio kroz cijeli niz prekrasno uređenih prostorija.

Došavši do jedne draţesno uređene sobe koja je bila obloţena tapetama od modre svile, okrene se so-bar prema Holmesu i reče: - To je boudior naše kontese. - Hvala vam prijatelju - odgovori mu Sherlock Holmes. - Budite još tako ljubazni i pozovite ovamo sobaricu. Ako neće doći milom, dovedite je silom. Jednim pogledom pogleda Sherlock Holmes te prostorije. Sve je bilo luksuzno, bogato i raskošno uređeno. Medu tim zidinama moralo je u djevojačkoj duši niknuti lako umije. - Tako, evo je - nije htjela doći - usklikne sobar. -Zato sam jednostavno pograbio Miss Dolly za ruku i doveo je ovamo k vama, kako ste naloţili. - Velim vam, gospodine, - nastavi sobar koji očito nije bio sklon sobarici - samo je dobro prorešetajte. To je jedna ... ona je debela iza ušiju i ona je cijeloj nesreći kriva. Sobarica je uzdisala, plakala i sva zdvojna lamatala rukama. - Recite mi iskreno - upita je detektiv. - Vi ste svakako pomagali vašoj gospodarici da je mogla potajice po noći ostaviti stan svojih roditelja? Govorite samo istinu - neće vam ništa koristiti ako tajite - nesreća se već dogodila! - Da, ja sam kontesu često opominjala, ali ona me nije htjela poslušati. Pa onda - što da učinim, ta ja sam njezina sluţavka, ja sam ju morala slušati. - Dobro, dobro; vaša je duţnost bila obavijestiti oca o čudnom ponašanju njegove kćeri. A što mislite, kamo je kontesa išla, kad je noću utekla? - K svojem ljubavniku - odgovori djevojka. - Posve dobro, k svojem ljubavniku! A tko je bio taj? - Ja, ja to ne znam. - Vi to ne znate? Očito laţete, vi to sasvim dobro znate. - Ne,ja to uistinu ne znam,ja .. .ja ipak nisam mogla upitati gospođicu, ali....

- Gospodine, laţe, laţe! - reče sobar. - Budite uvjereni da uvijek laţe. Nije vam kazala ni jedne istinite riječi. Ali ako neće skoro reći istinu, onda - onda ... Pogledajte jedanput moju ruku, gospođice Dolly! Hoćete li se s njom upoznati? - Naloţite ovom surovom i nepristojnom čovjeku da izađe iz sobe, a ja ću vam odati čistu istinu - uvjeravala je sobarica detektiva. - Izađite! - naloţi Holmes sobaru. - Pustite da sam govorim sa sobaricom. - Ako mi vi to naloţite, gospodine, onda idem. Ali vas još jednom upozoravam; ne vjerujte joj.. .ona laţe čim otvori usta! Holmes dade djevojci znak da pristupi bliţe, a zatim reče sobarici mirnim glasom: - Ponajprije vas upozoravam da ćete steći vrlo neugodno iskustvo ako vas prijavim. Vi ste se donekle bavili svodništvom, a znate, draga moja, da je zakon za takve čine odredio vrlo strogu kaznu! - Ah, Boţe moj, kazat ću vam istinu - reče zastrašeno djevojka. - Dakle,...mlada kontesa...je dakle....imala odnos., .sa.. .ja ne mogu reći, sire,.. .tako se sramim! - Zašto se niste prije sramili i zašto niste od tako sramotnog ljubavnog odnosa odvraćali vašu mladu gospodaricu koja je još prije tako kratkog vremena bila neduţna djevojka? Sad je prekasno da se stidite. Sad ćete ili kazati istinu... ili ćete putovati u tamnicu. Detektiv je zadnje riječi izgovorio strogim glasom, a sobarica je sada postala tako krotka da je sve priznala. - Imate pravo, - zavikne plačući - imate posve pravo, sire, još prije pet ili šest mjeseci nije mlada konte-sa ni mislila na što takvo. Bila je tako lijepa a nevina kao anđeo. Ali onda je gospodin grof uzeo u sluţbu američkog jahača, jer gospodin grof ima konje za jahanje, za lov, dapače i za utrke. - Kako se zove taj američki jahač? - Mr. Charles Lake. Vrlo je lijep mladić, - nastavi djevojka - to će mu svatko priznati, a na konju sjedi kao ... lutka, a oči ima......

- Dosta - prekine je Holmes mirnim glasom. Ne zanimaju me ni najmanje prednosti toga gospodina Charlesa Lakea. Htio bih rado znati kako se on s gospođicom upoznao? - Na najjednostavniji način. Gospodin je grof odredio da Mr. Charles Lake podučava gospođicu u jahanju i onda su bili uvijek zajedno. - Ha, ha, ha stara pripovijest ... učitelj jahanja! -mrmljao je Holmes. - Uglednim obiteljima nanose najveću štetu učitelji jahanja, glazbe ili francuskog jezika. - Jednom riječju dakle, - obrati se Sherlock Holmes opet sobarici - taj Mr. Charles Lake bio je s kontesom Irenom u intimnom odnosu? - Da, to ne mogu više tajiti. - A znate li jesu li se ti ljubavnici - moramo ih već tako nazivati - katkad sastajali na kojem strahovitom mjestu? -1 to znam. To je skrovište u kojem se puši opijum. Čini mi se da se vlasnica zove Madame Čajana - Da, tako je - odvrati Holmes. - Cijela je stvar sasvim dobro smišljena. Kontesa Malmasion zalazila je katkad k ovoj Madame Čajani. Tamo je iznajmila sobu, navodno da puši opijum, a uistinu da s galerije pusti svog ljubavnika k sebi u sobu. Mi smo prilično pri kraju, draga moja. Čuo sam što sam od vas mogao saznati. Zadovoljan sam. Sad mi još samo recite gdje bih mogao naći toga Mr. Charlesa Lakea? - Sada usred noći?- upita djevojka. - Da, da, sada usred noći - odvrati Sherlock Holmes. - U ovom slučaju moram kovati ţeljezo dok je vruće. Ni najmanje ne sumnjam da vam je poznat stan Mr. Charlesa Lakea, jer ste mu-stalno donosili ljubavna pisamca. - Mr. Charles Lake stanuje samo dvije kuće dalje. Vodit ću vas, gospodine,ako ţelite? - Dobro, pratite me. Djevojka sveţe maramu oko glave i ostavi kuću sa Sherlockom Holmesom.

U toj odličnoj kući,koja je svoju najljepšu stanarku izgubila na tako grozan način, vladao je potpuni mir. Nesretni otac koji je osjećao daleko veću i dublju bol nego što ju je ţelio pokazati pred Sherlockom Holmesom, pokušao se je ove noći priviknuti na pomisao da ova obeščašćena i propala djevojka nije njegova kći. Nitko nije slutio da je ponositi grof u toj jednoj jedinoj noći u toj borbi ostario dvadeset godina i da mu je od ţalosti pucalo srce. Grof Malmasion spadao je medu one ljude koji pokazuju dostojanstveni mir i onda kad u srcu oćute neopisive boli. 6 poglavlje Jedna riječ dovodi do traga - Izvolite se probuditi, gospodine, - ja sam detektiv Sherlock Holmes. Moram s vama razgovarati o vrlo vaţnoj stvari. Amerikanac Charles Lake spavao je dubokim snom u svojoj udobno uređenoj sobi. On skoči, ali brzo zatvori opet oči, jer ga je zasljepljivalo svjetlo male električne svjetiljke. - Hallo, što je to? - zavikne i posegne za svojim samokresom koji je leţao na noćnom ormariću. Ali Sherlock Holmes odvrne samokres na stranu i reče ţivahno: - Ta čujete da pred vama ne stoji razbojnik ni provalnik, već detektiv Sherlock Holmes. Ustanite i obucite se brzo. Ove noći valjda ionako nećete više spavati, jer vam moram javiti da je kontesa Irena Malmasion ove noći umorena. - Jeste li vi poludjeli, čovječe? - zavikne Charles Lake i skoči iz svoje postelje. - Kontesa Irena Malmasion umorena je ove noći u skrovištu Madame Čajane - nastavi Sherlock Holmes zvučnim glasom - i to u onoj sobi u kojoj se nesretna djevojka običavala s vama sastajati. Charles Lake zatetura se kao da ga je udarila kap. Dršćućom rukom posegne za svojom spavaćom haljinom koja je leţala na stolcu kraj kreveta, i tresući se zamota u nju. Zatim progovori skoro bez daha:

- Ne shvaćam što ste sada kazali ... ne shvaćam to.....Irena umorena____u skrovištu............ - Da, u skrovištu za pušače opijuma, koje je vlasništvo Madame Čajane. Ono vam mjesto neće biti strano, jer ste sami uredili da se tamo moţete sastajati s ljubljenom djevojkom. - Pa kad bi to i bila istina, - reče osorno Mr. Charles Lake jer se bio već nešto osvijestio - što onda ţelite od mene... zašto me budite? - Prije svega, govorite sa mnom drugim tonom, jer ću vas inače dati odmah uhapsiti - odgovori detektiv mirno i strogo. - Traţim ubojicu Irene Malmasion. A moţda bih mogao sumnju baciti na vas, gospodine moj. Jahač je odmah bio krotak i mekan. - Priseţem, gospodine, da o tom zločinu ništa ne znam - usklikne on. - Vi ste se htjeli ove noći sastati s Irenom Malmasin u skrovištu Madame Čajane? - upita Sherlock Holmes - Jeste - odgovori Charles Lake. - Dogovorili smo tamo sastanak. - U koliko sati? - Sastanak je imao biti u deset sati navečer. Ali ja sam zakasnio pa kad sam oko deset i pol sati na večer došao onamo,tada—onda— - Dakle, zašto ne nastavljate? - ispitivao ga je detektiv kad je jahač najednom krzmao u govoru. - Reći ću vam zašto ste prestali govoriti. Vi mi naime niste htjeli odati da ste se običavali uspinjati na galeriju ljestvama od uţeta, koje vam je kontesa uvijek sama dobacila. Ove noći niste našli ljestve. Mislili ste da kontesa nije došla na sastanak i zato ste opet otišli. - Sire, vi pogađate sve ..ili sve znate ... dogodilo se u istinu tako kako velite. - No, onda ću vam također odati što se međutim dogodilo. Neki je čovjek umjesto vas provalio u kabinet u kojem vas je Irena čekala. Taj ju je čovjek umorio; ali on je morao znati za tajanstvene sastanke koje stevi s kontesom od vremena do vremena ugovarali.

Mr. Charles Lake ukočio se od uţasa; činilo se kao da je uistinu silno ljubio mladu kontesu, jer se njegove oči napuniše suzama. - Jeste li Irenu Malmasion doista ljubili? - upita ga Sherlock Holmes nakon kratke stanke. - Recite mi punu istinu; nije li to bila samo časovi-ta strast koja vas je vezivala uz tu ljubaznu djevojku? - Ljubio sam je iskreno - odgovori Charles Lake. - Ali se nismo mogli nadati da ćemo ikada moći sklopiti brak. Ta gospodin grof dao bi me zatvoriti u ludnicu kad bih došao pred njega isprositi ruku njegove kćeri! - Ako ste tako ljubili kontesu Irenu, - odgovori Sherlock Holmes - tada ćete, nadam se, učiniti sve da ubojica dođe u ruke pravde. - Učinit ću sve, tako mi Boga, - sve! Sirota Irena! Ti dobra i vjerna djevojko ... pa si na tako strašan način morala poginuti! Jedno još uvijek ne shvaćam: zašto ju je taj lopov umorio? Zar ju je htio orobiti? - Odmah ćemo vidjeti. Odgovorite mi, Mr. Charles, na moja pitanja - nastavi Sherlock Holmes. - Jeste li ijednoj osobi povjerili da odrţavate ljubavni odnos s kontesom Malmasion? Jeste li ijednu osobu...osim sobarice koja je za to znala, uputili u stvar, a naročito, jeste li kojoj trećoj osobi odali gdje i na kakav se način sastajete s mladom kontesom?! - Ovim me pitanjima vrijeđate! - povikne ogorčeno Mr. Charles Lake. - Bila bi podlost da sam izdao kontesu. Ne, nisam to učinio. Nitko nije za to znao. Ističem da je sobarica doduše znala za naše sastanke u kući Madame Čajane, ali nije znala za način na koji sam ulazio u grofičin kabinet. - Ipak ste morali taj odnos odati nekoj trećoj osobi! - Nisam nikomu, baš nikomu kazao ma samo jednu riječ - uvjeravao je detektiva Mr. Charles Lake. - Dajem vam poštenu riječ... ali čekajte... - dosjeti se on iznenada i prođe rukom preko znojnog čela. - Ipak nije posve istinito što sam sada tvrdio.... Jedan je čovjek znao za sve ... ali.. .taj ne moţe biti ubojica ... ne, taj sigurno nije to učinio...

- Mr. Charles Lake, - odvrati Sherlock Holmes -prepustite meni da to prosudim. Sada mi recite ime tog čovjeka kojemu ste sve povjerili. Jahač bijaše u velikoj neprilici. Išao je po sobi gore i dolje i bilo je očito da se bori sam sa sobom. - Mr. Holmes, - progovori on tihim glasom i stane pred detektiva - vi ste sigurno tijekom godina saznali mnoge tajne. Moraliste se priviknuti i na to da te tajne čuvate. Zaklinjem vas, čuvajte bar uspomenu jadne Irene, ne izvrgnite tu umiljatu djevojku sramoti pred svijetom da moţe mirno snivati svoj vječni san. Ne odajte nikome što ću vam sada povjeriti! - Ako budem mogao vaše podatke drţati tajnom, -odvrati Sherlock Holmes - onda budite uvjereni, Mr. Charles Lake, da za tu tajnu neće nitko saznati. Ali ako radi progona ubojice bude apsolutno nuţno otkriti vaše priznanje, onda će, dragi prijatelju, moja duţnost biti sve reći. - Mislim da to neće biti nuţno. Poslušajte me dakle. Naša je ljubav imala posljedica. Irena je zbog toga bila silno nesretna, jer se radilo o njezinom poštenju i dobrom glasu. Odlučio sam pitati liječnika za savjet. - Ah, liječnika! - usklikne najednom detektiv i stane pucketati prstima kako je običavao dobivši povoljnu vijest. - Taj liječnik o kome sada govorimo - nastavi jahač - vrlo je ugledan čovjek koji se inače ne bavi takvim stvarima. Ali ja sam mu jednoć učinio uslugu, tamo u Indiji..... - U Indiji!? - prekine detektiv nešto uzrujanim glasom mladićevo pripovijedanje. - Vi ste dakle već bili u Indiji, Mr. Charles Lake? - Bio sam onda, nedaleko Kalkute, jockey nekog velikog poduzeća koje je imalo konje za utrke. Liječnik, o kojem govorim, okladio se za znatnu svotu na konja kojega sam jahao.

Trsio sam se tako da je moj konj doista pobijedio i tim sam sačuvao liječnika od gubitka koji bi moţda bio proţdro cijeli njegov imetak. - Čudna je to pripovijest. Zar vam se ne čini čudnovato, Mr. Lake, da bi liječnik bio ujedno tako vratoloman igrač? Jahač slegne ramenima. - Igrača ćete naći u svim krugovima. Ovaj se liječnik kladio na utrkama upravo neobičnom strašću. Kad je utrka bila dovršena, zahvalio mi se srdačno i rekao: - Ako vam ikada mogu što dobra učiniti, dođite k meni, pomoći ću vam uvijek. Kad mi je Irena priznala da je...da je njezina čast na kocki, sjetio sam se njegovog obećanja. Slučajno sam saznao da taj liječnik nije više u Indiji, već da sada stanuje ovdje u Londonu i da uţiva veliki ugled. Posjetio sam ga i zaklinjao da pomogne Ireni. - Kako se zove taj liječnik? Charles Lake dvoumio se još jedan časak, a zatim odgovori: - To je doktor Robert Fitzgerald! - Kako, doktor Fitzgerald?On je vrlo poznat liječnik. Ako se ne varam, stanuje u Westendu? - Da, da. Ima vlastitu kuću nekoliko ulica dalje, na Cromwell Roadu, samo nekoliko koračaj a od Kensington-muzeja. Doktoru se nasmiješila sreća. Nije mnogo imao dok je još bio u Indiji, ali se u Kalkuti oţenio kćeri nekog vrlo bogatog veletrgovca. Od tada je vrlo bogat. Vratio se zatim u Englesku; tu mu je uspjelo nekoliko sretnih operacija koje su pobudile opću pozornost. Od onda ga zovu svuda, a čini mi se da je dapače liječio i već nekoliko članova kraljevske obitelji. - Jeste - odvrati Sherlock Holmes. - Sjećam se također da sam čitao kako je spasio princezu kraljevskog dvora operacijom kojoj su se svi divili. Učen je to čovjek, taj doktor Fitzgerald. Ima i sigurnu ruku kakva je potrebna svakom kirurgu. Dakle njemu ste sve povjerili?

- Da, posjetio sam ga, opisao sam mu svoj problem i svoju zdvojnost, a on...on mi je obećao da će mi pomoći! - Jeste li mu također rekli gdje se sastajete s kontesom Malmasion? - Jesam, i to sam rekao. Morao sam to učiniti, Mr. Holmes, jer je doktor Fitzgerald tvrdio da ne moţe ništa učiniti dok sam ne vidi bolesnicu. A kako bi se s Irenom sastao?! Ona ne bi nikada pristala posjetiti liječnika u njegovoj kući pa sam zato mislio da će moţda biti najbolje kad bi on ... kad bi on moţda...... - Vidite, opet ste zapeli - usklikne Sherlock Holmes - i opet ću vam kazati zašto. Dogovorili ste naime s doktorom Fitzgeraldom sljedeće: On će se umjesto vas uspeti ljestvama od uţeta do galerije, pa će tako dospjeti u kuću Madame Čajane. Onda bi imao stupiti mirno pred kontesu Irenu i očitovati joj se da je liječnik. Računali ste s tim da se Irena onda neće opirati njegovom pregledu. Je li tako, Mr. Charles Lake?! Recite istinu - je li tako? - Divim se vašoj pronicljivosti uma - uistinu je tako. - Prema tome niste slučajno zakasnili kad ste u deset i pol sati noću došli pred kuću Madame Čajane. Htjeli ste doktoru Fitzgeraldu dati vremena da posjeti svoju bolesnicu. Mr. Charles Lake nije mogao ništa odgovoriti, jer je Sherlock Holmes kod ovih riječi upro svoj oštri pogled u njega; šuteći spusti glavu na prsa. - Sad s Bogom, dragi prijatelju, zahvaljujem vam na obavijestima - reče Sherlock Holmes i uze svoj šešir. - Poštedjet ću vas u ostalom koliko mi bude moguće. Vašim priznanjem mnogo ste doprinijeli da se očuva dobar glas kontese Irene Malmasion, jer ću paziti da njezino ime, koliko je moguće, ne dođe u javnost. Ali ono što ste mi sada priznali, za mene je još daleko vrjednije. Pouzdano se nadam da ću moći London osloboditi od nemani koju redarstvo do sada, uza sav napor, nije moglo uništiti.

7 poglavlje Nesretan brak Već se hvatao sumrak. Na klupi u Hydeparku, po prilici tamo gdje se uzdiţe Byronov spomenik, sjedio je mlad engleski časnik i tuckao malim štapićem (jer engleski časnici uvijek nose štapiće) nestrpljivo po svojim čizmama. Klupa se nalazila pred visokim cvatućim grmom. Mladi časnik ustane i zabavljaše se tim da s grana toga grma trga lišće. Vidjelo se na njemu da nestrpljivo čeka i da je nekako nervozno uzbuđen, jer nije znao ne čeka li uzalud. Uto malenom stazom koja u Hydeparku vodi do Byronovog spomenika dođe stasita mlađahna ţena. Mladi časnik joj pođe odmah ţivahno u susret čim ju je ugledao. - Sretan sam, mila Ruth, da si došla - reče i pristupi s pozdravom pred lijepu mladu gospođu koja je bila oko 24 godine stara. - Već sam se bojao da ti moţda neće biti moguće doći ovamo prema našem dogovoru. - To se skoro dogodilo - odgovori Ruth dršćućim glasom. - Baš danas nije Robert htio otići, premda inače uvijek u to vrijeme odlazi obići svoje bolesnike. Hvalila sam Bogu kad se ipak odvezao i poţurila sam da se što prije bacim u tvoj naručaj. Mladi časnik prihvati njezinu ruku i prinese je do svojih usnica. Ogledao se naokolo pa kad nikoga nije vidio u blizini, osmjeli se, zagrli svoju ljubavnicu i privine je strastveno na grudi. Njegove usne dotakle su se tek malo njezinih usana, jer se je ona brzo otela iz njegovog naručja. - Kako si se mogao usuditi, dragi moj Harry, pa me ovdje poljubiti! - reče prividno srdito lijepa mlada gospoda. - Pomisli da je to tko vidio?! Na lijepom licu mladog časnika pojavi se neka zlovolja. - Pa kad bi nas i netko vidio, Ruth, jednom moram tu stvar privesti kraju. Zar nije pravo na mojoj strani?

Nismo li bili potajno zaručeni dok te nije tvoj otac prisilio na udaju za Roberta Fitzgeralda koji je imao nepojmljivu moć nad njim? Pa ako te sad ljubim i nazivam svojom, onda mu ništa ne kradem, već je on tebe oteo meni, on je krao! - Ah, Harry .. .dobro znaš da samo tebe ljubim, ali ja sam se udala za njega, ja sam mu ţena i stidim se što zlorabim njegovo povjerenje te se s tobom potajno sastajem. Ali otkada si se vratio iz Indije i otkada si prvi put stupio pred mene pozivajući se na svoje starije pravo, otad osjećam kako te iskreno, kako te srdačno ljubim i kako sam radi toga nesretna. Vruće suze potekoše iz očiju lijepe, plavokose ţene i ona se spusti na klupu pred grmom. Kapetan Harry Thompson sjedne uz nju. On joj šaptaše sve one slatke riječi koje ljubav ima uvijek u pripremi. Iz svih tih riječi opaţala se njegova namjera rastaviti Ruth od njezina muţa i učiniti je svojom ţenom. - Zar si sretna uz toga čovjeka? - upita je on. - Ne, ti nisi sretna, a ne moţeš uz njega ni biti sretna, jer ga nisi nikada ljubila. Uopće ne shvaćam kako bi ti, uz tvoju veselu ćud,mogla biti zadovoljna kraj toga mrkoga učenjaka. Dubok i bolan uzdah vinu se iz grudiju lijepe, mlade gospode Ruth. - Moţda bi koja druga bila uz njega sretna - odgovori Ruth. - Ja ne mogu... ah, Harry, kad bi ti znao kako je čudan! Često kleči pred mojim nogama, oboţava me kao da sam kakvo boţanstvo, zaklinje me da ga ljubim kao što on ljubi mene, tako ţarko, strastveno i vruće. Onda se opet zaključa po cijele dane u svoju sobu, neće me ni vidjeti te ne moţe ni čuti moga koraka. Povjerit ću ti nešto, Harry, ali pazi, za Boga, da ne odaš tu tajnu; Harry, mislim da je moj muţ lud! - Lud? - usklikne mladi kapetan iznenađeno. - Ti se varaš, Ruth. Kako bi znamenit učenjak, tako spretan kirurg, u koga se svi bolesnici potpuno pouzdaju, bio lud? - Pogledaj mu u oči pa ćeš vidjeti neobičan ţar; promatraj kako su njegove kretnje nemirne i nagle.

Pred nekoliko godina, dok je još ţivio u Indiji, ugrizla ga je za nogu kobra, jedna od onih najljućih zmija otrovnica čiji ugriz skoro uvijek smrtonosno djeluje. Uspjelo mu je onda izbjeći smrt jer je odmah pod-vezao nogu za koju ga je zmija ugrizla. Od tada je postao drugi čovjek, a ja se bojim da ima otrova u svojoj krvi. - Ako je tako, onda moraš nastojati da se njegovo duševno stanje ispita i ustanovi. Imaš li moţda još kakve dokaze za svoju tvrdnju? Drţim da to što si sada navela, neće biti dosta. - Da, imam još i drugi dokaz. Robert svake noći ostavlja potajice kuću; znam to pouzdano, jer sam ga promatrala. Nije mi poznato kamo ide. Kad se vraća iz takvog noćnog izleta, onda se uvijek zatvara u svoju sobu i spava do podneva, dapače katkad i do večeri. - Nije baš ništa čudno ako liječnik po noći ostavlja kuću - primijeti mladi časnik. - On moţe i po noći izvršavati svoje zvanje; moţda ima bolesnika koji su pogibeljno bolesni pa ih mora i u noćno doba posjećivati. - Njegovo ponašanje dalo bi se razjasniti jedino na taj način - odgovori Ruth. - To mišljenje potvrđuje još i ta okolnost da sam, skoro svaki put kad je ponoći izlazio, našla tragove krvi na njegovom jastuku i na njegovoj postelji. - Eto vidiš, - odgovori mladi časnik - bio je na operaciji! - Zar se i noću izvode operacije?! Mislila sam da se mogu obavljati samo kod jakog sunčanog svjetla? - U hitnim slučajevima moţe biti nuţno da se i noću operira - odgovori mladi časnik. - Ne, dijete moje, i to još nije dokaz da je tvoj suprug duševno bolestan. - Dobro, pruţit ću ti dakle za to drugi dokaz koji će valjda vrijediti više - nastavi Ruth. - Bilo je to po prilici prije četrnaest dana; probudila sam se oko ponoći i odšuljala se do sobe iz koje vode vrata u sobu moga supruga. Htjela sam prisluškivati je li se već vratio kući, jer je i one noći potajice izašao. Vidjela sam kroz ključanicu da u sobi moga supruga gori svjetiljka. Najednom utrne svjetlo, vrata se otvore skoro u isti čas, a na pragu se pojavi neki divlji, nepoznati čovjek.

Bio je obučen kao lupeţ, kao jedan od onih pogibeljnih ljudi koje noću moţeš sresti u predgrađima. Brk mu je bio neuređen, kosa mu je stršila poput čekinja u vis, a oko vrata je ovio jeftinu maramu. Imala sam samo još toliko vremena da stupim natrag i da se zaklonim u udubinu na stijeni. Lupeţ prođe kraj mene i nije me opazio, jer bi me moţda inače ubio. A znaš li, tko je bio ta vucibatina? Moj suprug, slavni kirurg Robert Fitzgerald! - Nije moguće! A što je moglo ponukati tvoga supruga da se ovako preobuče? - Ne znam. Ipak sam ga prepoznala, premda je bio preobučen. Pozvala sam odmah vratara i upitala ga je li moj muţ te noći izašao iz kuće. Vratar je tvrdio da nije. No, rekao mi je da si je moj muţ dao napraviti ključ za mala vrata koja vode u vrt. Vratar je dodao da, uostalom, gospodin doktor inače uvijek izlazi kroz glavna vrata. Pošla sam zatim u sobu moga supruga i detaljno sam je pretraţila. Našla sam jedino na sagu komad rese od marame koju je lupeţ nosio oko vrata. U sobi nije ukradena ni najmanja sitnica. Sve je bilo u najboljem redu - jedino sam na stolu moga supruga našla zrcalo koje prije nikada nisam vidjela. To je dokaz da se je Fitzgerald pred tim zrcalom prerušio i obukao tu neobičnu odjeću. Kapetan je mahao glavom, kao da ne vjeruje. - Drţim, drago moje dijete, da se varaš u tom pogledu. U tvojoj kući nije bio preobučen suprug, već pravi lupeţ. Valjda je htio krasti, ali iz nepoznatog uzroka nije mogao izvesti svoju namjeru i zato je ostavio tvoju kuću ne obavivši ništa. Ha, ha, kako bi se smijali u Londonu da čuju da se slavni kirurg Robert Fitzgerald noću presvlači u odijelo u kojem izgleda kao kakav tat. - Ja... ja ti mogu samo kazati ono što sam vidjela -reče Ruth nešto razočarano.

- Ah, Harry, vrlo sam nesretna, i doista - nemam već snage dalje provoditi takav ţivot. Na nesreću, moj otac boravi sada u Indiji da tamo dovrši neke poslove te će se vratiti istom za četiri mjeseca. - Tko zna što će za četiri mjeseca biti sa mnom, moţda više neću ni ţivjeti! - Onda ti preostaje još jedno sredstvo - odgovori joj kapetan. - Ostavi svoga muţa i dođi k meni. - K tebi, Harry?Ah, kako bih to rado učinila! Kako bih bila sretna da ţivim uz tebe, ali... svijet će prstom pokazivati na mene, prezirat će me, reći će da sam nepoštena ţena. - Ne bi li ipak htjela jednom posjetiti moju majku i s njom govoriti? Ti znaš kako te ona ljubi? - predloţi mladi časnik. - Tvoju dobru majku? I ja nju njeţno ljubim. Da, rado bih je opet vidjela, ali Fitzgerald zna da sam je prije ljubila - on neće ni čuti za tvoje ime. - Ipak te molim da dođeš - zaklinjao je mladi časnik. - Daj da jedan sat spokojno proţivimo ... draga Ruth, ne odbij tu molbu ... daj mi taj dokaz tvoje ljubavi! - Dakle dobro - doći ću! - obeća Ruth. - Ali to mora biti posve tajno. Sutra navečer predavat će Fitzgerald u liječničkom društvu. Otići će iz kuće oko osam sati navečer, a ja ću odmah uzeti kola i odvest ću se do ugla vaše ulice. A gdje sad stanujete? - Tamo gdje siromasi stanuju, - nasmije se kapetan - još uvijek u Walworth- ulici. To doduše nije Bog zna kako ljubazan kraj, no moja majčica ima tamo skromnu kuću s vrtom, pa starica ne bi pod nikakvu cijenu promijenila svoj dom, makar i za bolji i ljepši. - Sutra na večer, dakle, između devet i deset sati, bit ću kod vas. Onda moţemo ostati zajedno, a u jedanaest sati otpratit ćeš me kući, bolje rečeno, do blizine moje kuće. Čini mi se da nema pogibelji, jer će se Fitzgerald valjda vratiti kasno iza ponoći. Mladi se časnik nije mogao više svladati te se zahvaljivao na tom obećanju zagrljajem i vrućim cjelovima. - Sada moram poći - reče Ruth i ustane s klupe. -Otprati me komadić puta kroz Hydepark.

Ljubavnici ustanu, časnik pruţi Ruth svoju ruku, a ona, nakon što se hitrim pogledom uvjerila da je nitko ne promatra, poloţi također svoju ruku na ruku mladog časnika. Oboje odu privinuvši se jedno uz drugo. Tad nešto zašušti u grmu i oprezno se pojavi visok i koštunjav čovjek. Bio je to Sherlock Holmes koji je s nečujnim smijehom plazio iz grma. - Istina je - progovori on - da su ljubavnici uvijek neoprezni; čuo sam svaku riječ. Bila je to prokleto dobra ideja što već nekoliko dana slijedim suprugu doktora Fitzgeralda, ma kud ona išla. Ako hoćeš saznati muţeve tajne, onda uhodi ţenu! A kako sam vaţne stvari danas saznao! Ne bih ih ni zlatom mogao naplatiti! A sutra navečer posjetit će gospođa Ruth majku onog čovjeka kojeg ljubi;poći će u Walworth ulicu - dakle - pokušat ću i najsmjelije da riješim ovu zagonetku koja kao mračno prokletstvo lebdi nad Londonom. Stavit ću sve na kocku, jer tko to čini, taj i dobiva! 8 poglavlje Uslužni gospodin - Broj 37, - povikne sluga koji je morao u predsoblju doktora Fitzgeralda paziti da bolesnici ulaze u sobu za ordinaciju redom po onom broju koji im je uručen pri ulazu u kuću. - Boga mi, dugo ste čekali, dragi prijatelju i baš ste zadnji koji će danas biti pušten pred doktora. Sluga je ove riječi upravio čovjeku koji je izgledao čedno i priprosto. Bio je obučen u dugi sivi kaput sa starinskim gumbima, a imao je isto takve hlače i prsluk. Cipele su bile nezgrapne, a batina koju je drţao u ruci, bila je valjda baština od njegovog djeda. - Je, to se ne da promijeniti, - odgovori on slugi -kad čovjek traţi savjeta kod tako znamenitoga liječnika, onda mora biti i malo strpljiv. Mogu li dakle ući? Hvala vam. Stranac uredi još jednom svoju kratku, plavu bradu i prođe rukom preko već prosijede plave kose koja mu se spuštala od tjemena skoro do ramena, a bila je tako glatko počešljana da je bio sličan puritancu.

Zatim stupi do vrata, pokuca i uđe kad je čuo da je netko iz sobe poviknuo: uđite. Doktor Fitzgerald sjedio je za svojim pisaćim stolom. Nije ni krenuo glavom kad su vrata za njegovim leđima zaškripala. Činilo se kao da je silno zadubljen u čitanje neke knjige. - Oprostite, gospodine doktore - reče plavokosi čovjek kašljucajući malo. Doktor Fitzgerald skoči naglo, kao da se u isti čas probudio iza sna. Lice mu bijaše blijedo, interesantno i posve obrijano, oči velike i tamne, a na čelu su se urezala dva duboka nabora. Njegova je kovrčava kosa bila počešljana unatrag, pa se s toga umno čelo pričinjavalo još višim. - Ah, dakle još netko? - reče. - Mislio sam da sam za danas popodne već sve dovršio. Samo stupite malo bliţe, dragi gospodine, - od čega bolujete? - Gospodine doktore, - šapne plavokosi čovjek -nisam došao k vama kao bolesnik. - Ja sada puštam samo bolesnike pred sebe - odgovori doktor Fitzgerald prilično otresito. - Odlazite, gospodine, sada nemam vremena za druge poslove. - Rado bih vas o nečemu obavijestio, gospodine doktore, što mi se čini vrlo vaţnim Čestit sam čovjek i ne mogu trpjeti kada varaju drugog poštenog čovjeka. - Što vi to brbljate - koga varaju? - Vas, gospodine doktore; i to vaša vlastita ţena. Doktor Fitzgerald skoči kao zvijer i pokaţe plavokosom čovjeku rukom prema vratima. Tom energičnom kretnjom htio je svakako naloţiti strancu da ostavi njegovu kuću. Ali je ovaj svojoj vijesti dodao još neko ime. U tom času promijeni se doktorovo samosvjesno drţanje. Plavokosi čovjek šapnuo mu je ime: - Kapetan Harry Thompson. Liječnik se trgne kao da ga je grom ošinuo. Njegove se oči neobično rašire, njegove usnice trznuše kao da se pribliţava oluja, kao da je sinula prva zlokobna munja.

- Što ste rekli ...koje ste ime spomenuli ... otkud poznajete to ime? - upita uţasno uzrujano doktor. - Iz Hydeparka. - Ne razumijem vas. - Odmah ćete me bolje razumjeti, gospodine doktore, ako me pustite mirno govoriti. Dobra sam duša i ne traţim ništa za uslugu koju vam činim, ali - znate - ja sam ogorčen, moralno ogorčen, i to me ponukalo da vas posjetim. - Govorite kraće, - muklim glasom reče Fitzgerald - a prije svega govorite tiše, neću da vas vani čuju. Nisam siguran ne prisluškuje li tko - čujete li! Štoviše, u mojoj kući me uhode, za svakim zidom stoji uhoda. - To mora biti vrlo neugodna kuća - odvrati stranac. - No mene se to dalje ništa ne tiče. Vjerujem vam da na vas paze, gospodine doktore, jer vaša supruga,Mrs. Ruth ... o gospodine doktore, kako su ţene ipak pokvarene! - Da one su pokvarene,vrlo pokvarene - reče Fitzgerald škripajući zubima. - One su tako podle da bi se sve morale zatrijeti, sve, sve... Barem se zmije moraju smrviti ... da, zmije, gospodine moj, koje su već od davnine pratilice Evinih kćeri. - To je velika istina, gospodine doktore, imate pravo, jer nas je zmija već iz raja prognala. A sada me slušajte, gospodine doktore, nastojat ću tiho govoriti. Dođite malo bliţe, ako smijem moliti. Na stvari je naime sljedeće: Zovem se Patrick O Connor, a bio sam sapunar. U poslu sam prištedio nešto novaca, a kad sam dosta imao, rekoh da ću sada uţivati i od onda ţivim od svojih renta. O, ţivim vrlo udobno, vrlo ugodno. Ustajem kad mi se svidi, a onda obično prošećem kroz Hydepark. I jučer sam tako uradio i šetao sam Hydeparkom kad se već smračilo. Već sam se malo i umorio pa sam se zato sjetio sjesti malo u grmlje, da malo dremnem. Smišljeno - učinjeno. Sjednem u grmlje, znate, gospodine doktore, bilo je to na trgu Lorda Byrona, tamo gdje stoji spomenik. Baš pred grmom nalazi se klupa, ali nisam htio sjesti na nju, jer sam nešto bojaţljiv, pa sam mislio da bi mogli doći lopovi dok spavam, pa bi mi mogli ukrasti moju uru i moj novčanik, a u grmlju mi se to moţe teţe dogoditi.

I kako sam mirno sjedio te htio baš usnuti, začujem nekakve glasove..... Mladi časnik i neka vrlo elegantno odjevena dama sjednu na klupu tik ispred mene..... - Mladi časnik s elegantnom damom? - usklikne liječnik - dalje,dalje, gospodine, vaš je opširni način pripovijedanja upravo nesnošljiv! - Pomislio sam tako u sebi - nastavi plavokosi gospodin - poslušat ćeš jednom što si ovo dvoje ima za reći; jer znate, gospodine doktore, takav ljubavni par je katkada vrlo smiješan. Ti ljudi govore sasvim drugačije nego drugi pametni ljudi, a to rado slušam, vrlo rado. Ali kad sam slušao što govore, ipak sam se zamislio. Bila je to udata ţena koja je s tim mladim časnikom ugovorila na toj klupi «rendes-vous», pa mu je pripovijedala o svojem muţu za kojega se u Indiji udala, ali samo zato jer ju je njezin otac skoro prisilio na tu udaju, pa da ga ne ljubi, već drugoga – nekoga časnika koji je već oduvijek njezinom srcu drag i kojega ne moţe zaboraviti; a sad, kad se vratio iz Indije, još i manje mari za svoga muţa. Pripovijest toga bezazlenog čovjeka bila bi u svakom nepristranom slušatelju pobudila dojam daje to glupo brbljanje bez svakog sadrţaja. Na doktora Fitzgeralda djelovalo je ovo glupavo brbljanje upravo uţasno. Liječnikovo se lice iskrivi, rukama je kopao po crnoj kovrčavoj kosi, te je potezao pramenove duboko na čelo tako da mu je kosa padala preko očiju. - I pomislite samo, gospodine doktore, -dovrši ta izdajica svoju pripovijest - ta gospoda na klupi bila je vaša supruga, a časnik je bio Harry Thompson, koji stanuje u Walworth-ulici. - On je to bio - stenjao je doktor Fitzgerald. -Odavno sam već slutio da me moja supruga vara. Sastaju se za mojim leđima u Hydeparku, a.. ja sam je ljubio.. .a ona je samo njega ljubila, nikad.. .nikad nije drugoga ljubila! - Ali ni govora! Onog drugog nije baš ni najmanje ljubila - reče smiješeći se plavokosi gospodin. - Znate, gospodine doktore, taj za nju niti ne postoji; samo da s njim ţivi pod istim krovom i da joj on plaća garderobu. Ali časnika! Ej, da ste to vidjeli kako je njega ljubila, kakva je to bol bila kad su se morali rastati!

- Šutite! - uzvikne Fitzgerald. - Šutite, neću vas dulje slušati. Ali ne, ne, recite mi sve...- zamoli ga opet - ja hoću ... moram sve znati. - Ne, mnogo vam više ne mogu reći, samo to ću vam još pripovijedati da su se na koncu dogovorili da će jedan sat spokojno biti zajedno. - Do bijesa, zar rekoše 'spokojno'? - Da, gospodine doktore. Ta vi već znate, gospodine doktore, što to znači kod ljubavnika. Oni su najradije sami, jer si uvijek imaju reći baš vrlo vaţnih stvari, pa onda je vaša supruga obećala kapetanu da će sutra navečer između devet i deset sati doći u Walworth-ulicu, u kuću njegove majke. Majka im valjda neće odviše smetati. Ona je valjda starica, moţda je i sakata, pa onda... onda će valjda biti uistinu sami. Ali za Boga miloga, što je s vama, gospodine doktore? Zar vam je pozlilo? Metnite octene obloge na čelo i onda pijte... - Ni riječi više, - zaviče Fitzgerald - molim vas da me ostavite samog. Rekli ste: sutra ... sutra navečer? U Walworth- ulici, zar ne? - Da, posve točno, između devet i deset sati, ali to sutra znači uistinu danas, jer .. .jer ja sam tu pripovijest još jučer prisluškivao. No, gospodine doktore, ne uznemirujte se, - nastavi prostodušno taj čovjek - morate sutra predavati u liječničkom društvu, to je mnogo vaţnije. Boţe dragi, takva malena ţenskica htjela bi se također zabavljati, a onda mora suprug gledati kroz prste. Vi ćete poći u liječničko društvo, a Mrs. Ruth, vaša mila supruga - ona pak ide ... u drugo društvo... - Ostavite me... ne zahvaljujem vam na vašim vijestima. Zar mislite, gospodine moj, da ne opaţam da se vi meni rugate? - Ja? Ali gospodine doktore, ja nisam takav čovjek! Ali u sljedećem času skočio je usluţni glasonoša

brzo do vrata, jer je doktor Fitzgerald iznenada i bez svakog prijelaza zgrabio mali noţ za operacije, koji je leţao pred njim na stolu. Divljim krikom htio se baciti na svog posjetioca koji mu je ispričao toliko uţasnih stvari. Taj je čovjek stajao na vratima te je oštrim pogledom promatrao liječnika kojega je iznenada spopala velika slabost. Noţ padne iz Fitzgeraldovih ruku i on stane tresući se, uperivši slomljen pogled prema stropu. Na usnicama mu se pojavi pjena. Usluţni gospodin koji je raspirio takav uţasni poţar u liječnikovoj duši, umakne kroz vrata i poţuri se, što je brţe mogao, na cestu. Kad je bio na cesti, nasmiješi se i promrmlja: .- On je lud, o tom ne dvojim. Ţelim mu od srca da je to istina, jer da nije umobolan, onda bi se morao kazniti mučilima. Zasluţio bi da ga raskomadaju na četvero, kako su u srednjem vijeku mučili najveće zločince. Čitatelji će lako pogoditi tko je bio taj usluţni gospodin. ***

- Zar još ne ideš u liječničko društvo, Roberte? Već je osam sati. S tim riječima stupi Ruth u sobu svoga supruga i nađe ga, na svoje čudo, još uvijek za pisaćim stolom u običnom odijelu. Glavu je naslonio na obje ruke i zurio je oštro preda se. - Roberte, - reče lijepa, mlada gospođa još jednom - rekao si mi da ćeš danas predavati u liječničkom društvu. Čekat će te; neuljudno je ako zakasniš. - Vrlo neuljudno - progovori Fitzgerald nekim čudnim smijehom. - Zato gledaj da ne zakasniš i ti .. .idi samo, idi. - A kamo bih ja pošla? - upita Ruth preplašeno. - Ne mogu te pratiti u liječničko društvo jer su na tvoja predavanja pozvana samo gospoda. - Da posve točno, samo gospoda - mrmljao je divlje Fitzgerald.

- Samo gospoda... bit će tamo i časnika, jesi li čula, i časnika. Ne bi li i ti također tamo pošla? Smjesti se usred dvorane i gledaj naokolo. Tko ti se najviše sviđa, toga pozovi k sebi. Ti si lijepa, svatko će ti, bez dvojbe, rado biti usluţan. Ruth je čas bljedila, čas rumenila. Dršćućim glasom progovori ona: - Ti mi govoriš na način koji ja ne mogu trpjeti. Čini mi se da namjeravaš ogorčavati moj ţivot kraj tebe pa bi zato moţda bilo za oboje najbolje da se raziđemo. - Zar tako misliš, draga moja? - poviče Fitzgerald i ustane. Polagano se pribliţavao svojoj lijepoj i mladoj ţeni, kao mačka što vreba na miša. - Misliš li uistinu da bi bilo najbolje kad bi se nas dvoje rastali? A kome bi ti onda bjeţala kad ne bi bila kod mene?Moţda k.... - O svojoj ću budućnosti sama odlučiti - prekine ga Ruth. - Zašto me tako surovo grabiš za ruku, ne stiskaj me tako, pusti me, inače ću zvati u pomoć! Fitzgerald se baci na svoju mladu ţenu nenadanim skokom kojega ona nije očekivala. Pograbi je za ruke te je pokuša baciti na koljena. No Ruth mu se hrabro opirala. On je škripao zubima, prevrtao očima. Bio je grozan jer mu se lice posve izobličilo, no Ruth ipak nije izgubila svijest te joj je dapače uspjelo oteti mu se. - Usudi se još jednom i dotaknuti me se! - uzvikne ona. - Skupo će te to stajati! Zar moţda misliš da sam bez zaštite jer mi otac nije ovdje u Engleskoj? Imam prijatelja koji će te pozvati na račun. Ruth se odmah pokajala što je izrekla te riječi. Doktor Fitzgerald se ponovo baci na njuzvjerskim divljaštvom. Baci jena pod. Nije mogla zvati u pomoć, jer joj je glas zapeo u grlu od straha kad ga je pogledala. Iz njegovih očiju zurilo je ludilo koje je buktalo kao ţivi plamen.

Krvava pjena navrla mu je iz usta, a sa svinutim prstima posezao je za njezinim vratom. - Umri, umri, lakoumna bludnice! - hripaše on. -Ha,sve ću ţene istrijebiti sa zemlje. Uništit ću ovaj zemaljski skot, meni.....meni je to....Bog odredio.. ..jer mi se Gospodin objavio.. ..te mi doviknuo:Ubij,.. .ubij te zmije! Njegove ruke zgrabiše kao pandţama njezin vrat. Lijepa nesretna ţena mislila je da joj je kucnuo posljednji čas. Već joj je nestajalo daha, već je izgubila svaku nadu u spas, ali......... Iznenada je pusti. Crte se njegova lica umiriše, a vatra mu se u očima ugasi. - Ustani - reče on dršćućoj ţeni - molim te, Ruth, udalji se. Izgubio sam svijest, ali ti si me odviše draţila. Sam joj je pomogao kad se dizala sa zemlje i boreći se sa suzama usklikne on: - Ljubim te, Ruth, ljubim te kao lud. Jedina mi je pomisao kako bih tebe usrećio. Znam da si mi vjerna - ti ćeš me uvijek ljubiti, zar ne? Da ga umiri i da ode iz njegove blizine, a moţda i iz milosrđa prema tom nesretniku, odgovori ona: - Ti si moj suprug, moram te ljubiti, a bit ću ti i vjerna, ali - takav se prizor ne smije medu nama više ponoviti. - Nikada više - uvjeravao ju je on i podigne ruku kao na prisegu. - Ah, kad me samo ne bi neprestano boljela glava. Ne znam što je to, ali pod mojim čelom nešto kuje kao po nakovnju. Osim toga, dosta je toga, molim te idi, idi... .pusti me samoga, preobući ću se da se odvezem u liječničko društvo. Već je krajnje vrijeme. - Da, da, zadnji je čas - odgovori mu Ruth koja je mislila na to kako i ona moţe otići iz kuće i ispuniti obećanje Harryu da posjeti njegovu majku. - Krajnji je čas, s Bogom.

- S Bogom, Ruth, ...poljubi me još jednom...ne, ne boj se.. . nosio bih te na rukama kroz ţivot... poloţio bih pred tebe sve blago cijeloga svijeta... Pruţaš mi čelo da ga poljubim… zar tvoje čelo? Zadovoljit ću se za sada tvojim bijelim čelom, ali kad se noću vratim, traţit ću tvoje crvene usne. Ona ga je ţalila, ali je ipak uzdrhtala osjetivši na svojem čelu njegove vruće usnice. Doktor Fitzgerald otprati svoju ţenu do vrata i zatim ih zaključa iza nje. Poslije toga pođe do svoga pisaćeg stola i izvadi iz njega malu kutiju. U toj kutiji bila je malena bočica iz koje potegne štrcaljku punu neke bijele tekućine. Zatim je preko lakta zasukao rukav i košulju te si je iglu štrcaljke uboo pod koţu. Za nekoliko minuta uspravi se njegov stas, lice mu se umiri, a u očima je sijevala blaga vatra. Doktor se Fitzgerald posve promijenio. To je bilo djelovanje morfija što ga je taj nesretnik već dugo uţivao. 9 poglavlje Sherlock Holmes dobiva okladu U slabo osvijetljenoj veţi neke kuće u Walworth-ulici stajala je neka elegantno obučena gospoda za koju bi svatko rekao da je rođena Engleskinja. Engleskinje su obično više vitke nego li pune, a među njima ima i takvih koje su osobito visoke. Takva je bila i mlada gospođa koja je stajala u veţi. Kraj nje je bio mlad čovjek koji je neprestano promatrao gospođu zadivljujućim pogledima. - Mr. Holmes, vi ste danas tako dobro preobučeni kao nikad prije - šaptaše mladić detektivu koji se preobukao u gospođu. - Već ste se i prije na najdivniji način maskirali, ali danas ste natkrilili sve što sam do sada vidio. Pretvorili ste se u tako elegantnu damu, Boga mi, da bih se upravo mogao zaljubiti u vas kad bih vas sreo na ulici. - Uistinu - nasmiješi se gospođa. - A što bi ti, Harry, tek kazao da vidiš onu ţenu koju sam vjerojatno oponašao?

Velim ti da sam tako sličan gospođi Ruth Fitzgerald da bi me mogao s njom zamijeniti. Harry, sad pazi! Čujem da se pribliţavaju kola. To će biti kočija u kojoj se Mrs. Ruth dovezla. Da, posve točno, kola su stala tamo na uglu. Brzo Harry; pođi onamo, skoči u kola i poruči gospodi Ruth ono što sam ti prije rekao! Harry Taxon ostavi kao ţenu preobučenog detektiva te potrči uz zidove starih kuća duţ Walworth -ulice do toga običnog fijakera. Baš kad je stao pred kočijom, otvori netko iznutra vrata i Ruth htjede izaći. - Madame, - šapnu joj Harry - pruţite mi brzo ruku i pođite sa mnom. - Tko ste vi, gospodine? - Vaš vas suprug slijedi - odgovori Harry ne obazirući se na pitanje koje mu je ona uputila. - Prijeti vam grozna sudbina ako me ne budete slijedili - sve se zna! - Milosrdni Boţe, ... moj suprug zna....... -Sve! On zna da kanite posjetiti kapetana Harrya Thompsona te se svaki čas moţe ovdje pojaviti. Brzo, Madame, spasit ću vas, ali me slijedite. Ruth bijaše tako zbunjena da nije dalje pitala ni istraţivala, nego je prihvatila Harryevu ruku. Mladić se s njom naglo izgubi u nekoj pokrajnjoj ulici. Međutim je Sherlock Holmes ostavio veţu. Poţurio se do kočije idući onim lakim, poskakujućim korakom kojim običavaju ići stanovite ţene te reče kočijašu: - Ne vozite dalje, ostat ću još neko vrijeme u kočiji. Platit ću vam za izgubljeno vrijeme. - To je vrlo čudnovato - mrmljaše kočijaš. - Prije jednoga časa ostavila je kola, sad opet ulazi - što to znači?! Kladio bih se za ţivu glavu da se iza toga krije kakva ljubavna pustolovina. Glavno je da sam plaćen, za ostalo me nije briga. Holmes sjedne u kola, spusti prozor i pogleda na ulicu.

U Walworth ulici nije baš bilo tamno, ali se spustila opet ona gnjusna magla kroz koju je jedva prodiralo svjetlo svjetiljaka kojih je ionako bilo dosta malo u ovoj ulici. - Dolazi! - šapne Sherlock Holmes - eno tamo je okrenuo iza ugla... taj stari lupeţ s čupavim brkom, to je on, on mora biti, presvukao se! Detektiva spopadne divlja groznica. Znao je da je došao odlučujući trenutak. Vidjet će se hoće li on moći razriješiti i ovu zamršenu zagonetku «Jacka rasparača», kao što je riješio mnoge druge. Detektiv ostavi kola i pođe uz kuću onim lakoumnim korakom kojim raspuštene djevojke običavaju ići po ulicama. Iznenada lupeţ dotrči do njega. - Kamo? - zapita on hinjenim glasom. - Hej ti, mala, dođi amo! Nas dvoje mogli bismo biti lijep par. - Ako ti se sviđam - odgovori Holmes promijenivši svoj glas tako da je imao zvuk ţenskog glasa. - Ti mi se stvarno sviđaš. Dok je to govorio, pribliţavao se detektiv k svjetiljci tako da je svjetlo padalo na njegovo lice. U tom času zagrmi lupeţ bjesomučnim glasom: - Dakle ipak,...moja ţena, moja ţena...je bludnica... onda...neka i umre kako umiru londonske bludnice. Na koljena - jer si u rukama «Jacka rasparača»! Lupeţ se baci na Sherlock Holmesa takvom silom da se ovaj mogao jedva oprijeti. Jednom rukom pograbi detektiva za grlo, a drugom izvadi iz dţepa dug i oštar noţ, zamahne njime i udari oštricom čvrsto prema tijelu preobučenog detektiva. Čuo se jasan zvuk, oštrica se sklizne, jer je Sherlock Holmes imao na sebi zaštitni oklop koji je zapriječio smrtonosni ubod. U sljedećem trenu promijeni se cijeli prizor. «Jack rasparač» zatetura se nekoliko koračaja natrag kad je vidio da mu njegov uţasni naum nije uspio.

Tu sekundu upotrijebi detektiv i pograbi ubojicu munjevitom brzinom za obje ruke. Sad nasta grozna borba na ţivot ili smrt,borba tijekom koje se umiljato lice mlade ţene nenadano promijeni poprimivši opet karakteristične crte slavnoga detektiva. - Imam te sada grozna nemani koja si cijelim Londonom pronosila strah - zaviče Sherlock Holmes. - «Jack rasparač» dovršio je svoju ulogu! Ti moraš pasti, doktore Fitzgeralde, jer si ti - tako mi Boga - onaj čovjek kojega engleski narod sa zgraţanjem zove «Jackom rasparačem»! Čulo se muklo hripanje . .. «Jack rasparač» leţao je na zemlji. Za čas mu Holmes sveţe ruke, zatim ga podigne i odnese do kočije. Iza toga naloţi kočijašu da ih odveze do glavne redarstvene postaje. Mr. Warm, predstojnik londonskog redarstva, sjedio je za svojim pisaćim stolom te je baš htio potpisati zapovijed za uhićenje koju mu je Murphy predloţio. - Jeste li čvrsto uvjereni, Murphy, - upita redarstveni predstojnik - da je pjevačicu Lilian Bell umorio Grover Bell, a nitko drugi? - U to sam posve uvjeren, gospodine, - odgovori mu Murphy - i uhapsit ću odmah toga Grovera Bella koji je bez dvojbe ona osoba koju nazivaju «Jack rasparač». Ha,ha,ha, moj uzvišeni kolega, Mr. Sherlock Holmes, izgubio je okladu. - Zar to uistinu vjerujete, Murphy, - začuje se za leđima detektiva nečiji glas - Budite tako dobri pa pogledajte ovamo: doveo sam vam «Jacka rasparača» -on će sve priznati! Warm i Murphi pogledaju začuđeno Sherlocka Holmesa koji je,još uvijek u ţenskom odijelu,doveo u sobu svezanog doktora Fitzgeralda. - Mr. Warm, - nastavi Holmes uzrujanim gasom -dajem vam svoju riječ i jamčim vam svojim dobrim glasom koji sam zasluţio mnogogodišnjim mučnim radom da «Jack rasparač» neće više plašiti i klati po Londonu. Ta neuhvatljiva sablast nije bio nitko drugi već ovaj čovjek. A on je nesretnik koji je zavrijedio naše smilovanje, a ne kletve koje je cijeli svijet sasuo na njegovu glavu.

Pred vama stoji... poznati liječnik i kirurg, doktor Fitzgerald. Mr. Warm, vi ćete ga valjda osobno poznati. Pogledajte sami! I Holmes strgne s doktora Fitzgeralda vlasulju i laţni brk. Warm se zgrozi i zavikne: - Tako mi Boga - to je doktor Fitzgerald. - Izgubio sam okladu, Mr. Holmes, molim vas, pruţite mi ruku - reče Murphy. - Bez zavisti ću svakome iskreno priznati da ste veći detektiv od mene. Vjerujem da na svijetu nema boljeg detektiva od Sherlocka Holmesa. Prema dogovoru Sherlocka Holmesa, Warrna i Murphya nitko nije saznao tko je bio «Jack rasparač». Tog uţasnog Boţjeg bića nestalo je s londonskih ulica i nikada se više nije čulo ni za «Jacka rasparača» ni za njegove bijedne ţrtve. Doktora Fitzgeralda predali su još iste noći u zavod za umobolne, u kojem je četiri tjedna kasnije završio svoj promašeni ţivot u neopisivom napadaju bjesnila. Godinu dana kasnije udala se Ruth za svoga ljubljenoga Harrya. I Harry Taxon bio je u njihovom društvu pa moramo odati čitateljima da je on te večeri prvi puta u svom ţivotu bio - pijan! Napio se u slavu svog ljubljenog meštra. To ga opravdava.

KRAJ

21.03.2010.

MIRJANA GRAČAN

IZDANCI -ŽIVA HRANA

Alternativna kuharica

Zagreb , 1987.

PREDGOVOR

Tko se stidi jesti, taj se stidi živjeti-kaže f rancuska poslo­v ica, naroda poznatog po dobroj kuhinj i . A da bi se dobro je lo, i o tome t reba razmisl i t i kao i o svemu d rugome što je u ž ivotu važno. Dobro jest i znač i , uz čuvanje tradici je, biti o tvoren novost ima i kul inarskim i znans tven im . . . a naj­bol je su novost i često stara tradici ja drugih naroda.

Konzervat iv izam prehrambenih nav ika s iguran je znak nazadnjačk ih s tavova i na drug im područ j ima, pa kako je naša p reh rambena tradici ja oduvi jek bila da od sus jeda ili s dalekih putovanja, pa čak i od zavo jevača, p r ihvaćamo ono što nam se čini lo najbol j im, tu otvorenost naših p redaka moramo njegovat i i ovo naše vr i jeme. Ali bez sl i jepog povo­đen ja za m o d o m ! Umjes to da pok leknemo pred m e đ u n a ­rodnim pohodom amer ičke fast food kuhinje s krvavim bifte­c ima, ml jevenim odresc ima i p i l ić ima u industri jski proizve­den im umac ima, pos luša jmo radije što govore pr ipadnic i pokre ta koji su sve glasnij i iako ih ne podupiru prebogat i međunarodn i pro izvođači industr i jske hrane. Pogađate , mis l im na zelene, koji se bore za čistiji i nezagađeni j i l judski okol iš , a t ime i za zdravi je namirn ice. Ujedno nude i nove p rehrambene nav ike . . .

P rehrambene nav ike tol iko su važan dio kul ture svako­dnevnog živl jenja da su i religije i ideologi je od pamt iv i jeka i prop is ima o prehrani nastojale upravljati l jud ima. Tek pro-

dorom znanost i naučil i smo o hrani razmišl jat i u kategor i ­j a m a štetnost i za zdravl je, a ne o moguć im pos l jed icama za dušu ako je ukal jamo zabran jenom namirn icom. Sklonost kra jnost ima vodi do ludovanja za v i tamin ima ili do brojenja kalor i ja, a sredina nas nuka da razumno b i ramo namirnice ili da i sami pokušamo proizvest i nešto zdravo. Čak i bez vrta, bez zeml je !

Novo? I ni je, jer smo posl jednj ih deset l jeća naučil i da novo ne mora uvi jek biti dobro, a ni s taro loše, te da ne val ja - da s p o m e n e m i našu poslovicu - s pr l javom vodom iz kori ta izbaciti i di jete, nego u star im prehramben im navi ­k a m a naći ono što daje odgovor i na pi tanja moderne pre­hrane. Takve odgovore ponudi la je i da leko is točna kuhinja, dosad najpoznat i ja, po is tančanim je l ima. Ali t isućugodišn ja tradici ja prehrane mnogol judn ih zemal ja čuva blaga, m e d u koj ima su i izdanci (klice). Ta kod kuće uzgojena, nezaga­đ e n a i ž iva hrana osvaja svijet. Kao što to biva u kr iznim raz­dobl j ima, s is točnjačkom kuh in jom u mnoge su se zeml je prokri jumčari l i i neki nazovi f i lozofski , a zapravo rel igiozni pogledi , pa je i prehrana izdanc ima došla na neopravdano sumnj iv glas. Ali taj - ni prvi ni posl jednj i - pokušaj da se kroz p rehrambene navike nameću i pogledi na svijet, upravo je smi ješan svakom razumnom čov jeku, kojeg će nekol iko a rgumena ta i prvo iskustvo uvjeriti da izdanke val ja prihvati t i o tvorena duha i unijeti ih u svoju kuhin ju.

Ova v a m knj iga nudi prakt ične upute o uzgoju izdanaka kod kuće, izbor recepata i temel jne spozna je o sv im predno­st ima tih namirn ica. Ona je pri je svega poticaj s lobodnom smišl janju našeg zdravi jeg i ukusni jeg je lovnika.

Višnja Ogrizović

1.

Izdanci - hrana i lijek

Izdanci su izuzetno važna ž ivežna namirn ica koja postaje i sve značajn i ja . Oni su izvor potrebnih minerala i v i tamina t€ mogu poslužit i u borbi protiv različit ih poremeća ja , a da pri tom ne izazovu n ikakve zdravs tvene nusposl jed ice. Nemć ž ivežne namirn ice koja je tol iko bogata uravnotežen im i vri j edn im hranj iv im sasto jc ima a da is tovremeno sadrži vrle malen postotak kalor i ja kao izdanci .

L jekovi ta svojs tva izdanaka različit ih s jemenki poznaval su stari Kinezi već pri je 5000 godina. Izdanc ima su se kori stili u l i ječenju različit ih bolest i , i zmeđu ostal ih i kožnih obo l jenja, probavn ih smetn j i , miš ićnih obol jenja, i td.

Hranj iva i l jekovita svojs tva izdanaka nisu poznata same u Kini već i u drug im kra jev ima svi jeta. U Africi se od davninć korist i prokl i jalo proso kao osnova za afr ičko pivo, baš kac što se kod nas izdanci j e č m a koriste kao nadomjes tak kavi.

Hunze, narod koji živi na s jeveru Indije, a poznat je p( dobrom zdravl ju i dugov ječnost i , najviše jedu je la od prokli ja log ži ta. I j edna vel ika ev ropska naci ja koristi la se predno st ima prokl i ja log s jemena. Poznato je iz novi je povi jest i dć su engleski morep lovc i na dug im i zamorn im putovanjimć uzimal i različite izdanke u prevent ivne svrhe protiv skor buta.

U veter inarstvu se također koriste izdanci da bi životinje bile izdržlj ivi je i da ne bi obol jevale. Z n a se da arapski romski konjanici h rane svoje rasne konje prokl i jal im ž i tom, Ć

da se i nep lodnost kod život in ja r ješava po jačanom is h ranom od prokl i jal ih ž i tar ica, naroči to zobi .

U Amer iku su izdanke doni jel i dosel jenic i iz Kine. Pravo je zan iman je , među t im , za izdanke t a m o počelo pri je dvade­setak godina. Taj se uzlazni t rend ne zaustav l ja . Poduzeta su i još se uvijek poduz imaju mnoga istraživanja ne s a m o hranj iv ih već i l jekovit ih svo js tava različit ih izdanaka. Otkr i ­veni su mehan izmi ko j ima se u i zdanc ima povećava nj ihova hranj ivost. Zna se da se u s jemenu kl i janjem povećava kol i­č ina v i tamina, da se stvaraju korisni encimi i obogaću ju pojedini mineraln i sastojc i . Os im toga, u tvrđeno je da su izdanci izuzetno probavl j iva namirn ica .

P rema istraživanj ima proveden im u SAD-u , ustanovi lo se da se izdanci mogu primjenit i u borbi protiv bolest i civi l iza­ci je, kao što su rak, ar ter ioskleroza, d i jabetes, s rčana obo­l jenja i poremećaj i krvotoka. S toga bi t rebalo svakodnevno imati na stolu izvjesnu kol ič inu izdanaka.

Uz osta lo, p roučavan jem se ustanovi lo da ti jelo mnogo bol je pr ima v i tamine i minera le iz i zdanaka nego iz različit ih v i taminsk ih tableta i prašaka. Izdanci se posebno preporu­čuju stari j im o s o b a m a jer tako dobivaju u o rgan izam enc ime pot rebne za pravi lan metabo l i zam koji se s taren jem remet i . O p ć e je poznato da su encimi izuzetno važni za sve ž ivotne, v i ta lne procese.

10

2.

Biokemija klijanja

Kada miru ju, s jemenke su tv rda i suha zrna šk roba u sre­dištu kojeg su s ićušne kl ice, lako im je metabo l izam tol iko spor da je gotovo nemjer l j iv , one su ipak ž ive. I d isanje im je gotovo zanemar ivo . S jeme može ostat i god inama u takvom stanju a da i dal je bude sposobno za život. Nek im se testo­v ima s g rahor i cama utvrdi lo da one mogu prokli jat i i 200 god ina kasni je ako su bile dobro pohran jene.

Na pitanje što ih je održalo u ž ivotu tol iko dugo, j ednako je teško odgovor i t i kao i na pi tanje zašto nisu prokl i jale kroz sve te god ine i stol jeća. Mi rovanje je jednaka zagone tka suv remen im b iokemičar ima kao što je i s a m život. Je l i to razdobl je nepokretnost i i mi ra koje mora proteći pri je nego što će odlučujuć i t renutak prekinut i san? Ili postoj i neka ist inska prepreka rastu koju t reba uklonit i da bi ž ivotni pro­cesi mogl i počet i?

Os tav imo l i d inamiku postrani , tada je, sa s tanov iš ta evo­lucije, lako objasnit i latentnost s jemena . Latentnost je tada način na koji se s jeme os igurava u oček ivanju uvjeta koji će biti dobr i za rast m lade bi l jke. To se čekanje može prote­gnut i na nekol iko sezona , sve dok vr i jeme nije povol jno, ili, kao u slučaju pust in jskih bil jki, na mnogo godina, sve dok ne padne dovol jno kiše da izdanku os igura njegov rast.

Mnoge vrste, kao npr. rane lukovice, t rebaju razdobl je h ladnog v remena da bi ponovo poče le rasti , a u nek im s lu­ča jev ima t reba im i mraz da bi probio s jemenk in tvrdi ok lop.

13

Tako će npr. s jemenke jabuke ri jetko prokli jati u jabuci , u-stvari gotovo n ikad. Ali kad j abuka istruli ili je pojede neka život in ja a po tom izbaci s jemenke , one su sp remne za kli­jan je.

Nužni encimi

Već ina nama poznat ih s jemenki su vrtne ili ratarske kulture koje će lako prokl i jat i . Ali već ina s jemenki iz divl j ine koristit će se nekim e legantn im i komp leksn im m e h a n i z m o m da bi os igura le početak ž ivota kao bil jke u najbol j im moguć im uvjet ima.

S jemenke koje puš tamo da kli jaju za je lo i h ranu, pot ječu ug lavnom iz dvi ju izuzetno kult iv iranih obitel j i : Legumino-seae (mahunarke) i Gramineae ( trave). Predstavnic i prve su npr. grahor ice, a druge ži tar ice. Obje se uzgaja ju već t i sućama god ina.

Mahunarke ili mahun jače imaju pri l ično tvrdu opnu , ali vodopropusnu . Stoga, da bi prokl i jale u kući, ne t reba podu­zimat i n ikakve t r ikove; ne t reba ih bockat i ig lama ni zarez i ­vati nožem, ne t reba ih zamrzavat i pa ugri javat i ni im ubrza­vati p roces starenja. Početak je lak i j ednos tavan : s jemenku t reba namoči t i , da bi mog la upiti vodu u svoje tk ivo. To traje i zmeđu četiri i 12 sat i . Za to vr i jeme s jemenka nabubr i i dva, do tri puta je veća nego što je bila početna vel ič ina.

Namakan jem se, što je mnogo važni je , akt iviraju encimi u s jemenc i te počinju zamršenu seri ju p romjena koje će na kraju dati novu bi l jku. Ana l i zama se ustanovi lo da se naglo povećava kol ič ina upravo onih istih enc ima koji inače u us t ima razgrađu ju škrob u šećer, č ime počinje proces pro­bave hrane. Smanju je se težina suhog zrna, jer se os loba­đa energ i ja koja zat im tjera kl ice i djeluje na razvoj mlade

14

bi l jčice. Te će promjene trajati sve dok se ne po jave prvi l istići, što se d o g a đ a u toku četvr tog ili petog dana kl i janja.

Voda u kojoj se namaka lo s jeme obogaćena je aminok i -se l inama, pr i rodnim šećer ima i vel ik im bro jem anorgansk ih e lemenata . Te su tvari »iscuri le« iz s jemena u vodu . U pri­rodnim bi uv jet ima one ot išle u tlo oko s jemenke nakon što bi pala kiša ili nakon što bi ih v laga izvukla iz s jemenke u t lo.

Opt ima lna tempera tu ra zraka za brzo kl i janje i rast je i zmeđu 25 i 35°C. Ako se tempera tura smanju je , usporava se i kl i janje. Izdanci s j emena koje klija pri nižim tempera ­tu rama, kao npr. oz ima pšen ica, bogati j i su v i taminom C od onih koji kli jaju na v iš im tempera tu rama (jara pšenica) . Vrste otporni je na mraz sadrže još veću kol ič inu v i tamina C. U čov jekovom ti jelu v i tamin C pomaže u sprečavan ju pucan ja kapi lara (sitne krvne žile). Pretpostavl ja se da sl ično d je lovanje u mladoj biljci može toj biljci dati o tpornost na širenje i skupl jan je tk iva usl i jed smrzavan ja i topl jenja.

Izdanci će nastavi t i rast i u lošim uvjet ima. Pr i lagođavaju se lako p rom jenama kol ič ine v lage, z raka i tempera ture , te raznim drug im s i tuac i jama. Pa ipak se u n j ima i dal je nor­malno odvi ja ju kompl ic i rane kemi jske promjene koje prate kl i janje a što su karakter ist ični i međusobno povezan i me­tabol ički procesi . Pohran jene b je lančevine se hidrol iziraju (daju blagu kisel inu ili b lagu lužinu ili oboje) , tj. rastavl jaju se na sas tavne aminok ise l ine, sintet iziraju se mnog i v i tamin i , posebno u vodi topl j ivi B-kompleks i v i tamin C. Masnoće i ugl j ikohidrat i raspadaju se na jednostavne šećere , a nešto energi je iz s j emenke se jednos tavno gubi u obl iku kalor i ja.

15

Bogat izvor vitamina

Takva metabo l ička živost u s jemenu uzrok je i pov išenom stvaranju u vodi topl j ivih v i tamina; v i tamin C i najveći dio B-kompleksa nalaze se u gotovo sv im tk iv ima mlade bil jke u rastu, a što je rast brž i , to je i veća koncentrac i ja tih vi ta­mina. Oni su nužni da bi se stvori l i pojedini enc imi , pa s toga i p resudni za metabo l i zam stanice. Kako je prokl i jalo s jeme izuzetno akt ivno te povećava svoju prvobi tnu vel ič inu neko­liko puta u nekol iko dana, može se tvrditi da je izuzetno bogato akt ivn im tvar ima. I to je č in jenica.

Izdanci su bogat izvor v i tamina, osobi to onih iz kom­p leksa B. Pored t i jamina, r ibof lavina, ni jacina, p i r idoksina, hol ina, beta ina, met ion ina, biot ina, inozi tola, n ikot inske, panto tenske, folne i pa raaminobenzo jeve kisel ine, izdanci , kako pokazu ju neki znanstven i radovi provedeni u SAD, sadrže i c i janokoba lamin , poznat pod naz ivom vi tamin B 1 2 . Među t im , ima i tvrdnji da u izdanc ima nema tog v i tamina.

Ta j je v i tamin osobi to sporan jer se po mnog im teor i jama m o ž e naći s a m o u nami rn icama život in jskog pori jekla te je baš zato kamen spot icanja u v ječn im raspravama za vege­tar i janstvo i protiv n jega. Vjerojatno je i u izdanc ima kol ič ina B 1 2 m in ima lna te zbog toga nije n i do danas sa s igurnošću u tv rđeno ima l i v i tamina B , 2 u i zdanc ima ili ne.

Izdanci su izuzetno bogat i v i taminom C. Ta j je v i tamin nestabi lan i gubi se iz namirn ice ako se izlažu dužem kuhan ju ili z raku, kada nastaje oks idaci ja . Krumpir , koji sadrž i vel iku kol ič inu v i tamina C, gubi je npr. neposredno nakon iskapanja. Špinat gubi v i tamin C do 80 posto nakon dva d a n a sta janja na sobnoj tempera tur i . Oni isti enc imi koji p o m a ž u sintet iz iranju v i tamina kada bil jka raste, odgovorn i su za nj ihovu razgradnju kada je ubrana i presta la rasti .

16

Kada se p lod, list ili s tapka odvo je od bi l jke, encimi i dal je rade te nastavl jaju svoj proces u smjeru razgradnje. U izdanc ima koji su još ž iva hrana što raste u t renutku kada se pr ipremaju ili ako se jedu sirovi , v i tamini se i dal je stvaraju. Kakva razl ika i zmeđu izdanaka i povrća koje se ubire j edan dan , pr iprema za t ranspor t s l i jedeći , šalje na duge pruge, zamata u t rgov inama i tek tada je na po l icama dok ga netko ne kupi i ne odnese kuć i ! T a m o će povrće još možda stajati neko vr i jeme prije nego što bude prerađeno za je lo. Sve to vr i jeme encimi razaraju dragoc jene v i tamine, a posebno nestabi lni v i tamin C.

Dakle, što je duži per iod i zmeđu ubiranja i konzumiran ja bi l jke, to je i kol ič ina svih v i tamina, a posebno v i tamina C, bitno uman jena. V i tamin C uniš tava se i suv išn im izlaga­njem namirn ice topl in i . S toga izdanke, koji su bogat izvor v i tamina C, ne t reba suviše dugo kuhati već ih samo kratko bianširat i ili skuhat i na par i . Najbol je je ipak da se izdanci jedu sirovi .

Ostali hranjivi sastojci

Kli janje u bilo ko jem z rnu , koštici , s jemenk i , popraćeno je in tenz ivnom enc imskom hidrol izom bje lančevina. To znač i da se zal ihe b je lančevina u s jemenu razlazu na svoje sastavne aminokisel ine, baš kao što se događa u probav-nom t raktu . To je i ob jašn jen je zašto se izdanci lakše as imi­liraju i ne stvaraju tol iko p l inova u debe lom cr i jevu. Izdanci su na ime p rocesom kl i janja već d je lomično probavl jeni . Ovo je posebno važno za izdanke mahun jača o č e m u će još biti r i ječi.

Kol ič ina aminok ise l ina u s jemenu koje klije povećava se na račun ugl j ikohidrata i masnoća . Iskli jala bi l jka stvara

2 IZDANCI-ŽIVA HRANA 17

nove b je lančevine za svoje nove pot rebe. Tako se ukupna kol ič ina b je lančevina u prokl i jaloj s jemenc i znača jno pove­ćava. Mungo grah u zrnu sadrži 25 posto b je lančevina, ali prokl i jal i mungo grah čak 37 posto. Žuta soja povećava postotak b je lančevina sa 42 u s u h o m s jemenu na 50 posto u izdanc ima. Tol iko o b je lančev inama.

Poznato je da se zagr i javan jem povećava hranj ivost mahunark i , ali tek je nedavno otkr iveno zašto. U s i rovom zrnu mahunarke , na ime, postoj i spoj tr ipsin koji je osjetl j iv na top l inu. Tr ipsin u s u h o m zrnu djelu je poput kočn ice te pri­ječ i korištenje b je lančevina. Zaš to ga mahunarke imaju a druge vrste nema ju , nije poznato . Pretpostavl ja se da tr ipsin igra u logu pr i rodnog konzervansa u procesu sušen ja s je­menke , ali to još nije dokazano. Stoga mahunarke t reba obavezno kuhati da bi se tr ipsin rastvor io i os lobodio put za kor ištenje aminok ise l ina.

Kako je u izdanc ima mahunark i (soja, mungo grah , g rah , leća itd.) već doš lo do pos tepenog rastvaranja t r ips ina, ove izdanke t reba s a m o kratko kuhat i . To je opća uputa koja važi za sve izdanke mahunark i . U ovoj knjizi među t im ima i recepata gdje kuhanje izdanaka mahunark i ni je obavezno ali se u pr incipu tada radi o man j im ko l ič inama t ih izdanaka.

U toku kl i janja nastaju i drugi procesi povol jn i za čovjekov metabo l i zam: ugl j ikohidrat i se mi jenja ju u šećere, a pove­ćava se kol ič ina nezas ićenih na račun zas ićenih masnoća . Povećava se postotak tokofero la, v i tamina E. V i tamin E je izuzetno nestabi lan te se raz laže i nesta je ako je iz ložen z raku . Stoga i ul ja i ci jela z rna u ko j ima ima v i tamina E, ako se raf iniraju, h idrogeniz i ra ju i iz lažu v isok im tempera tu rama u procesu pr ipreme hrane, sadrže vrlo ma lo v i tamina E. T reba spomenut i da s jemenke u kli janju povećava ju i sadr­žaj karot ina (provi tamin A) i v i tamina K.

18

Biokemijski procesi koji se zbivaju u toku kl i janja, kao što je op isano, povećavaju v išestruko p rehrambenu vr i jednost izdanaka. U novi je vr i jeme proučavaju se i l jekovita svojstva različit ih izdanaka.

19

ABC k l i j an ja i zdanaka

Kli janje je jednos tavno , a s l jedeća metoda, uz lagane pre inake, može se koristit i za sve s jemenke od mungo graha, suhog graška, leće, alfalfe, pšenice i hel jde do poto-čarke i goruš ice.

1. Namoč i te jednu žl icu s jemenki ili 1/3 šal ice mahunark i u litru mlake vode preko noći . Provjeri te pre thodno jesu l i s jemenke tret i rane kemi jsk im sreds tv ima za s jetvu. Na omotnic i mora pisati da s jeme nije t ret i rano. To prvo nama­kanje ustvari je i posl jednje.

2. S l i jedećeg d a n a isperite dobro s jeme u mlakoj vodi i dobro ga oci jedi te. Stavi te ga u l i trenu s tak lenku, a preko gr la komad gaze pa je učvrst i te gum icom. Stavi te na mračno mjesto.

3 . Svakog s l jedećeg dana isperi te s jemenke dvaput dnevno , ili t r i , ako je vr i jeme toplo i suho. Pr i tom uvi jek pazi te da suv išak vode redovi to oci jedi te.

4 . T rećeg dana kl i janja će sve s jemenke koje nisu spo­sobne da prokl i ju past i na dno stak lenke kada je napuni te m lakom v o d o m . To ako žel i te da v a m klijaju s jemenke i ži ta­rice. Mahunarke će se ponašat i nešto drugači je . Izdanci koji su prokli jali dići će se na površ inu vode te ih možete zagra­biti c jedi l jkom, a s jeme koje je ostalo na dnu s tak lenke možete bacit i .

23

5. Izdanci mungo g raha i leće sp remn i su za je lo već treći dan , a sl ično je i s izdanc ima soje. Izdanc ima pšenice dovo l jna su dva dana da post ignu svoj hranjivi v rhunac, dok je s jemenu alfalfe po t rebno četir i do pet dana.

Kada su spremni za sto l , stavi te izdanke u h ladnu vodu , da biste iz »očist i l i«. Posebno je to zgodno kod alfalfe, jer s jemenke t a d a odbacu ju svo je lupine. O n e će isplivati na površ inu, te ih možete odstranit i c jedi l jkom ili većom ž l icom. Oci jedi te izdanke i pohrani te ih u posudu s pok lopcem na h ladno mjesto, ob ično u fr ižider. Da biste im povećal i hra-nj ivost, a i pol jepšal i im izgled, nekol iko sati pri je stavl janja u fr ižider izložite ih sunčevoj svjet lost i .

6. U suho j i toploj kl imi izdanci kl i jaju i rastu brže te ih s toga t reba češće ispirati v o d o m , a gaza bi t rebala stalno biti v lažna.

7. Posl i je svakog kl i janja dobro oper i te s tak lenke i posude, čak ih ponekad i steri l izirajte.

8. Još jedan savjet: ne bacajte vodu u kojoj ste prvu noć namaka l i s jemenke. Bit će mutna, pr l javožućkasta, a v jero­ja tno ni mir is neće biti baš ugodan . Ali vaše će v a m kućno cvi jeće i zeleni lo biti zahvalni ako ih zal i jevate tom v o d o m . Jer u njoj je mnogo minera la koji će dobro doć i svako j lonča­nici .

Svjetlo ili tama

Ima razl ičit ih miš l jenja o tome da l i rastu izdanaka bol je pogodu je svjetlo ili t ama . U svakom s luča ju , s igurno je da svjetlo ima određen i učinak na hranj ive e lemente. Prema najnovi j im istraživanj ima čini se da izdanc i koji su bili izlo­ženi svjet lu sadrže više v i tamina C od on ih koji su klijali u mraku .

Upravo obratno važi za r ibof lavin (vi tamin B 2 ) . Već ina profes ionaln ih uzgaj ivača m u n g o g raha prefer ira t amu , ali

24

jedino s toga što kupci više vole bi jele od zelenih izdanaka. Izdanke uzgaj ivači često izbjel juju kemika l i jama da bi spri je­čili p l i jesan, iako se na taj način umanju je nj ihova hranj ivost. Razl iči ta su mišl jenja i o tome kol iko s jemenke t reba nama-kati. U mnog im kn j igama preporučuje se namakan je preko noći . To je dobro za tv rđa zrna, ali većini nije pot rebno tol iko namakan je . Dovol jna su u pros jeku tri sata.

Pitka voda dobra je za namakan je i ispiranje. Ako voda sadrži previše klora, upotr i jebite umjesto nje dest i l i ranu ili izvorsku vodu . Isprati, kao što smo već rekli, t reba najmanje dvaput na dan , a u topl i j im podnebl j ima i do šest puta. Što se temperature t iče, ona između 18°C i 21 °C najpovol jni ja je za kl i janje. U pravi lu, što je tempera tura viša, to će i izdanak brže kli jati.

Klijanje za hladnog vremena

Zimi izdanci mogu klijati na različit im mjest ima u kući, naj­bol je u kuhinj i , gdje se kuha i gdje je topl i je. Još će bolje uspi jevat i u pećnici p l inskog štednjaka. Odškr in i te malo vrata pećnice, da ne bude pretopla, a p lamičak sasv im smanj i te . Nemoj te pregri jat i pećn icu, a ne zaborav i te i na redovi to ispiranje i zdanaka, zbog v lage.

Izdanke može te uzgajat i i na svom radnom mjes tu . Za to v a m neće trebat i m n o g o prostora, jer s tak lenku možete držati i na stolu i u ladici svog p isaćeg stola.

Portabl metoda klijanja

U izvanrednim uv jet ima života, npr. da leko od nasel ja, u s lučaju neke nepogode , potresa ili rata, kada v a m pri ruci

25

nisu s tak lenke i top la p rozorska daska u kuhinj i , možete pr i ­mijenit i »portabl metodu kl i janja«.

V a ž n o je da imate s jemenke za kl i janje - g rah , leću, raž, pšen icu , soju ili neko drugo s jeme. Os im toga, potrebni s u : deb l ja p last ična v reća ili v reć ica, lagana, t anka p last ična v reća, nekol iko papirnat ih ubrusa ili č ista krpa te gumice.

G rah ili d ruge s jemenke namoči t ćete u debl joj p last ičnoj vreći . Čvrsto zatvor i te g u m i c o m , kako voda ne bi iscuri la. Uzmi te zat im tanju plast ičnu vreć icu i probuši te rupe na don jem dijelu vreć ice (na oko 1/3 površine) u razmaku 4 cent imetra.

Istresite n a m o č e n e s jemenke u p robušenu vreć icu i pro­tresi te, a zat im drži te ob ješene na grani drveta sve dok voda ne iscuri .

Natopi te ubruse v o d o m , lagano istisnite i omota j te vre­ć icu sa s jemenkama. Sve za jedno - vrećicu sa s jemen­k a m a umotanu u mok re ubruse - stavi te u debl ju p last ičnu v reću . Vrhove zasuči te za jedno i učvrst i te gum icom. Stavi te ob je vreć ice u napr tn jaču i kreni te dal je svoj im pu tem.

Radi ispiranja izvadite p robušenu vreću i ispirite pod mla­z o m vode nekol iko minuta. Dobro oci jedi te. Ponovi te postu­pak četiri do pet puta. Ponavl ja j te ispiranje i c i jeđenje dva­put dnevno dok ne sazri je vr i jeme da izdanke pojedete.

»Čudesna voda« i fermentirani izdanci

Ako žel i te da v a m kli janje izvanredno uspi je, možete se za p roces namakan ja i ispiranja koristit i tzv . »čudesnom v o d o m « , koja navodno st imul i ra svaki oblik biološke aktiv­nost i . Umjes to tekućom, na ime, kor ist i te se v o d o m koju s te kuhal i pet minuta a zat im ohladi l i . Rezul tat će biti vr i jedan t ruda: izdanci će biti sočni j i , debl j i , čisti j i i izdašni j i .

26

Ako ste vol jni i spremni za eksper iment i ran je, možete pokušat i da v a m izdanci ferment i ra ju. Kako je sva ferment i ­rana hrana snažnog okusa i ni je za svako nepce, t ako je i sa izdanc ima. A k o vol i te kiselo zel je, kiselo mli jeko ili k isele krastavce, m o ž d a će v a m se svidjet i i ferment i rani izdanci .

Uzmi te istu kol ič inu tri ju razl ičit ih vrsta s jemenk i i ostavi te ih da kli jaju tri dana. Nakon toga izdanke samel j i te i stavite u dvi je s tak lenke. Nemoj te ih napunit i do vrha, kako bi u n j ima bilo zraka. Ostavi te dva dana da ferment i ra ju . S ta­k lenke pr i tom omota j te ubrus ima. Top l ina će pridoni jet i da se postotak b je lančevine poveća.

Ferment i rani izdanc i m o g u se začini t i j ogur tom ili me la ­s o m , a u njih pri je s luženja možete stavit i kolute banane i g rožđ ice.

Kad sjeme ne klija

Početn ic ima se u zan iml j i vom procesu kl i janja zna pone­kad dogodit i da im s jeme ne kli ja. I što tada t reba učinit i? Postoj i niz raz loga zašto s jeme eventua lno nije prokl i jalo iako ste ga zali l i v o d o m i ostavi l i u s tak lenci da kl i ja.

Kao prvo, s jeme m o ž e biti s taro ili ste krivo postupi l i . Ako iz s tak lenke zaudara , m o g u ć e je da s te s jemenu dal i suviše v lage te je počelo pl i jesnit i . Sl ično se može dogodi t i ako s jeme nema dovol jno zraka i prozrač ivanja. To se ob ično d o g a đ a kada se stavi prevel ika kol ič ina s jemena u sta­k lenku da klija.

Ljet i , kao što s m o već spomenu l i , s jeme t reba češće ispi­rat i . Ako s jeme od poče tka ne kli ja, zapitaj te se niste l i posve zaboravi l i da ga zal i jete i dadete mu pot rebnu v lagu . Stoga svoju kari jeru u kl i janju izdanaka počni te sa s j e m e n o m koje

27

uvi jek daje s topostotne rezul tate, a to su pšen ica, mungo grah i alfalfa.

Pribor za klijanje

Kod nas još n e m a različit ih posuda i aparata za kl i janje izdanaka, ali to u načelu i nije tol iko bitno. Da biste dobil i zdrave, sočne i oku li jepe izdanke, t rebat će v a m samo s ta­k lenke različit ih vel ič ina, komadi gaze i gumice .

U staklenci ćete namočit i s jeme, preko grla stavit i gazu i učvrst i t i gum icom. Sve naredne operaci je - a to znač i dnevna ispiranja s jemenki - obavl jat ćete kroz gazu . Tako v a m s jemenke neće pobjeći u slivnik i neće ih posjećivat i različit i znat ižel jni insekt i , a sačuvat ćete ih i od praš ine.

Ako putujete u inozemstvo, posjet i te t a m o jednu speci ja l i ­z i ranu t rgovinu pr i rodnom h ranom. Naziva ju se »Reform-haus« , »Naturana«, »Neuform« ili »Heal th food s tore«. U jednoj od njih kupit ćete plastični aparat za kl i janje kvadrat i -častog ili k ružnog obl ika koji se sastoj i od više posuda pro-bušenog dna što se , poput nekadašn j ih porci ja za nošen je je la iz restorana, s lažu jedna iznad druge. U n j ima možete postići kli janje različit ih vrsta s jemenk i od jedanput .

U takv im t rgov inama postoji i bogat asor t iman različit ih s jemenk i već pr ipreml jenih za kl i janje. Na v reć icama su ob ično date sve upute o postupku s od ređenom vrs tom sje­mena i o količini koja se dobiva kl i janjem.

U m e đ u v r e m e n u , dok se i kod nas ne otvore sl ične t rgo­v ine, svoje ćete s jemenke nabavl jat i na različite načine. Ako imate rodbinu na se lu , zamol i te k i logram, dva pšenice i d ru­gih ži tar ica. Na tržnici možete kupit i s jemenke, a najveći izbor bit će ipak u s jemenarama. Pr i tom tražite da vam pro­daju zrn je koje nije tret i rano za s jetvu. S jeme, naravno,

28

možete i sami uzgojit i u vrtu ili na oranic i . Nastoj te da bude organski uzgojeno, t j . da u pr i rodne procese nisu bili ukl ju­čeni pesticidK herbicidi i umjetna gnoj iva.

29

4.

Što može klijati!

A L F A L F A (Medicago sativa) je vrsta lucerne, v išego­dišnje bil jke iz porodice lepirnjača. Poznato je pedesetak vrsta lucerne, a najpoznat i ja je za uzgoj izdanaka p lava lucerna ili alfalfa. S toga će u većini recepata stajati to ime iako je i lucerna koja se može kupiti u naš im s jemenarama, odl ična za kl i janje. Trad ic ionalno se lucerna koristi kao s točna hrana, a ne kao hrana za čov jeka. Među t im, s va lom zan iman ja za zdravu prehranu i ž ivu hranu, poče la se kor i­stiti u S A D , upravo u obl iku izdanaka, za l judsku hranu. Danas spada m e đ u najomi l jeni je izdanke, ravnopravno s i zdanc ima soje, leće i m u n g o graha.

Početnici u svi jetu kl i janja imat će najviše uspjeha upravo s a l fa l fom. O n a daje dugačke tanke mladice del ikatnog slat-kastog okusa. Izdanci se koriste kada se produže od 3 do 5 cm . U tom stadiju kl i janja razvit će se na vrhu izdanaka sićušni zeleni listić. To je znak da izdanak t reba konzumirat i , jer pojava l išća na novoj biljčici s ignal iz ira promjenu u pro­ces ima u bil jci. Ona se v iše ne hrani energ i jom iz s jemena, jer počinju procesi fo tos inteze i kraj za l ihama u s jemenu .

Za tri do pet dana kl i janja mlad ice narastu do 3 cent ime­tra. Dobre su za jelo sve dok ne dosegnu otpri l ike 5 cm .

Izdanci alfalfe nemaju okus izdanaka mahunark i ili nekog d rugog povrća, ali imaju hrskavu lomlj ivu strukturu ugodnu jeziku i nepcu . Os im toga, izloženi vreloj vodi , smjes ta su kuhani . Možete ih jest i sv ježe (u najviše recepata su svježi)

35

ili kuhane. Izdanci daju ukusan , s latkast okus sendv ič ima, sa la tama, j u h a m a i je l ima od ja ja. M o g u zami jeni t i i lešn jake u ko lač ima. Dobar su dodatak t i jestu za kruh. Sadrže v iše b je lančev ina od pšen ičnog brašna. Bogat i su k lorof i lom, kal i jem, v i taminom A, v i taminom K i ka lc i jem.

Izračunato je da šal ica i zdanaka alfalfe koja je kl i jala tri dana sadrži to l iko v i tamina C kol iko i 6 čaša soka od naranče. Sadržaj v i tamina B 2 (r iboflavin) povećava se u izdanc ima gotovo 10 puta nakon 4 d a n a kl i janja. "Da biste dobil i što v iše klorof i la iznesi te izdanke na dnevnu svjet lost dan pri je nego ćete ih koristit i u je lu ili salat i . Ukol iko su v a m privlačnij i bl i jedi, gotovo bijeli izdanci nalik na s tak lene rezance, drž i te izdanke na tamni jem mjes tu .

B U N D E V A (Cucurbita pepo) da je sv ima poznate svo je košt ice koje se koriste za pro izvodnju c rnog ulja. Košt ice može te i sami izvadit i iz z re log žu tog p loda u ranu jesen . Košt ice i izdanci bundeve odl ičan su izvor fosfora važnog za rast kost i ju, zubi i t je lesnih s tan ica. Dobri su i za ž ivčan i sustav i za krvotok.

U kuhinj i m o ž e m o koristit i i košt ice i i zdanke. M o ž e m o ih lagano pržit i , a zat im ih pomi ješat i u musl i za doručak ili ih posut i po salat i . Košt ice i izdanci m o g u biti i dio t i jesta za kolače.

Košt ice t reba dugo namakat i u vod i , najbol je 16 sat i . T a d a ih os tav l jamo tr i d a n a na tempera tur i 21 °C da prokli ju i redo­vito ih isp i remo tr iput dnevno . K a d a je izdanak dug oko 3 cent imetra, m o ž e se koristit i za je lo. Lup inke će te t ako odstrani t i da izdanke uroni te u p o s u d u s v o d o m i pokup i te s površ ine p razne košul j ice.

G O R U Š I C A (Sinapis; Brassica) daje odl ične i zdanke neob ično jakog okusa, nalik okusu senfa. Mogu se jest i

36

samo u maloj količini kao začin salati ili u kombinaci j i s d ru­g im izdanc ima. Ne podnose m n o g o v lage te s jeme t reba namočit i s a m o prvi i četvrt i dan kl i janja. Posudicu u kojoj klija dobro je s v remena na vr i jeme protrest i , kako bi se sli­jepl jeno s jeme rasulo i da lo z raka klici da pot jera izdanak.

G R A H (Phaseolus) je također dobar za kl i janje. Poku ­šajte s razl iči t im v rs tama, da biste otkril i koja da je najbol je rezul tate. Kod nas se uzga ja na jman je pet vrsta g raha pogodn ih za dob ivan je kval i tetnih izdanaka. Postupaj te kao sa so jom ili m u n g o g r a h o m ; namoč i te grah preko noći u mlaku vodu , a za t im ga češće isperite vodom, da bi izdanci mogl i bol je napredovat i . Korist i te ih kad narastu do duž ine zrna ili duž i , i zmeđu 3 i 4 cent imetra. Najbol je je da ih kuhate kratko na par i , da ih dodate u var ivo pred kraj kuhan ja ili da ih upotr i jebi te u nek im drug im je l ima za ko ja se recept i na laze u ovoj knj izi. Dobr i su i kao salata s mnogo luka i buč inog, c rnog ul ja.

G R A Š A K (Pisum sativum) može također klijati ako je pravi lno osušen i p redv iđen za kuhanje . U izdanc ima se povećava kol ič ina šećera, što im daje okus s l ičan sv ježem grašku . Dobre su sve vrste graška. Korist i te izdanke kad dost ignu duž inu z rna iz kojeg klija. Prokuhaj te izdanke tri do pet minuta .

H E L J D A (Fagopyrum sagittatum, F. esculentum) kult ivi­rana je jednogod išn ja vrsta iz porodice dvornic i . Pot ječe iz Azi je, a gaji se u Evropi , Azi j i i S jevernoj Amer ic i prvenst­veno na p jeskov i tom t lu pa je često nazivaju »pšen icom s i romašn ih«. Hel jda je lakoprobavl j iva, a igra posebno važnu u logu u lancu aminok ise l ina jer sadrži j ednu od kise­l ina - l izin - važnu za rast kost i ju. Os im toga, bogata je važ-

37

nim v i tamin ima B grupe i v i taminom C, zat im minera l ima (fosfor, kal i j , kalcij, bakar, magnez i j i žel jezo).

Hel jda se može pr ipremat i j ednako kao r iža. Dobra je i kao brašno u žganc ima i t i jest ima. Izdancima hel jde mogu se posut i juhe i var iva. Može ih se kratko i kuhat i , a posebno su dobr i kao sastojak za pun jene rajčice, k ras tavce i papr iku.

Hel jdu ne t reba namakat i , nego je t reba samo pov remeno navlažit i da b i počela kli jati. Na temperatur i 21 °C za dva do tri dana isklijat će izdanci . T reba ih ispirati dvaput dnevno kao i ostale s jemenke. Koriste se kada se izduže 0,5 c m . Košul j ice u koje su uvi jena zrna otpast će s a m e od sebe ako izdanke spremne za jelo stavi te u lonac h ladne vode i p romi ­ješate . Košul j ice će se dići na površ inu vode.

Izdanci su blagog okusa te pr istaju u sve salate i u brojna var iva. Listići mlade heljde koriste se u narodnoj medic in i kao sredstvo protiv ovapn javan ja arteri ja jer su bogat i rut i­nom, tj. v i taminom P, koji u tome igra vel iku u logu.

J E Č A M (Hordeum vulgare) da je izdanke od koj ih se za t im dob iva slad - osnovna s i rovina u proizvodnj i p iva. I d ruge vrste ži tar ica mogu se koristit i za dobivanje s lada, ali je ječmen i s lad izuzetne kval i tete jer sadrži v iše šećera nego druge vrste s lada. A gd je je šećer, tu je i kasni je , u pro­cesu vrenja, više a lkohola.

Ječam, raž i zob slični su pšenic i po tome što se nj ihovi izdanci koriste dok su još sasv im mladi , da se izb jegne m a s a tvrdih korjenčića. I j e čam i raž i zob mogu se jest i s irovi ( izdanci, naravno) ili popržen i na nešto mas laca ili kuhani kratko vr i jeme na par i .

K U K U R U Z (Zea mays) izuzetno teško kli ja jer nije lako dobit i neoštećeno zrno. Sam im sk idanjem s kl ipa oz l jeduju

38

se kl ice, a to znači da je onemogućeno kl i janje. Stoga je važno da već u prv im stadi j ima kl i janja (drugi i treći dan) odstrani te oš tećena z rna i ona koja do tada nisu prokl i jala. Izdanci su najbolj i kada narastu 2 do 3 cent imetra duž ine. Kuhaj te ih dok ne omekša ju , osam do deset minuta.

LAN (Linum usitatissimum) rod je jednogodišn je i t ra jne zel jaste bil jke iz porodice lanova. Laneno s jeme je svi jet lo-s m e d e boje, p losnato i s i tno. Sadrži vel iku kol ič inu masnoće i bogato je v i tamin ima E, F, K te minera l ima - ka lc i jem, že­l jezom, fos forom, magnez i jem i bak rom. U pučkoj medic in i koristi se saml jeveno kao sredstvo protiv zatvora.

I izdanci lanenog s jemena sl ično djeluju. Kor ist imo ih kao dodatak musl i ju, j u h a m a i sa la tama ili kao sastojak za kruh i t i jesta.

S jeme t reba namakat i četiri sata, a koristit i i zdanke t rećeg dana kl i janja. Dobro ih isperi te, kako biste odstrani l i košul ­j ice. Izdanci su najbolj i kada dosegnu dužinu zrna.

LEĆA (Lens esculenta) se uzga ja bd prahistori jskih vre­mena . Svoje je ime dobi la zahval ju jući obl iku koji pods jeća na leću oka i te leskopa. Leća postaje kval i tetni ja k l i janjem. Izdanci , zahval ju jući s vom jakom okusu , mogu u pr ipre­manju obroka izvrsno zamijeni t i povrće. Često se koriste umjesto celera i ze lene papr ike u gu laš ima, j uhama i razl iči­t im var iv ima. Izdanci su donek le slatki , mekši su od kuhane leće i f ini jeg okusa. T reba ih kuhati samo pet minuta, za raz­liku od suhe leće koja je p re thodno bila namočena u vodi a t reba je kuhati 30 minuta. Izdanci se koriste kad dosegnu dva do tri cent imet ra duž ine. Lećine mladice su vrlo ukusne i s irove u sa la tama ili kuhane na pari i začin jene mas lacem i mi rod i jama. Leća sadrži v i tamin B, žel jezo i fosfor.

39

M U N G O G R A H (Phaseolus radiatus ili P. aureus) je us­tvari vrsta soje te se može naći u speci ja l iz i ranim trgovi­nama i pod naz ivom »zelena so ja«. U azi jskim zem l j ama poznat je pod naz ivom »katjang id joe«, i spada m e d u naj­važn i je sasto jke da leko is točn ih kuhin ja. Kinezi su poznat i po upotrebi mungo graha za nekol iko najpoznat i j ih svoj ih je la, i zmeđu ostal ih za »chow mein« i »chop suey« . Na Zapadu se izdanci mungo g raha mogu kupit i u go tovo sva­kom supermarke tu , svježi ili u l imenkama.

Izdanci vr lo brzo kli jaju te se već mogu koristit i drugi ili treći dan kl i janja, iako su bolji od 4. do 6. dana kl i janja. Naj­bolji su kad dost ignu 2 do 5 cent imetara duž ine. Kuhaju se brzo, gotov i su za dvi je do tri m inute . Nije pot rebno ods t ran­j ivati zrno od izdanka, jer su oba vrlo ukusna; hrskavi su i podsjećaju po okusu na zeleni grašak. Ze lena lupina, ovo j ­n ica samog zrna, odvoj i t će se kuhan jem i isplivati na povr­š inu. Možete je odstranit i c jedi lom ili kuhane izdanke stavit i pod snažan mlaz vode neposredno pri je serviranja.

Izdanci su bogat i b je lančev inama, lec i t inom, sadrže pri je svega veću količinu v i tamina B i C, zat im v i tamina A i E, kal i j , kalc i j , fosfor i žel jezo. Odl ično su je lo za di jabet ičare. N iske su kalor ične vr i jednost i : 100 g r a m a izdanaka ima oko 22 kcal ili 93 kJ.

Kor iste se u različit im k ineskim i japansk im je l ima, var i ­v ima i pr i loz ima od povrća, sa la tama, u je l ima s r ižom, za punjenje rajčica i za sendviče.

(bt?cf.%inc,r ^ k i t i

PISKAVICA (Trigonella foenumgraecum) kod nas je još pozna ta kao kozji rog i bož ja t rav ica. Od n jenog se s j e m e n a inače pr iprema izuzetno aromat ičan čaj koj im je dobro ispi­rati upal jeno grlo. Koristi se i za ub lažavan je drug ih tegoba, a i za h ranu. Pr i jevod lat inskog imena glasio bi »grčko s i jeno«. Piskavica je također sastavni dio poznate indi jske

40

mješav ine mirodi ja - kari ja. Za kli janje p iskavice pot rebna su do četiri dana , a izdanci su izuzetno mir isni i p ikantnog okusa. Kuhaju se s a m o nekol iko minuta, jer duž im kuhan­jem postaju suviše gork i . Najbol je ih je koristit i kad narastu do duž ine s jemena. Zahval ju juć i upravo p ikantnom i gorka­s tom okusu , najbol je idu uz je la od riže. Bogat i su že l jezom.

P O T O Č A R K A (Lepidium sativum), d ragušac ili g rbo-st ica, kako joj ime s a m o govor i , voli vodu te raste nepos­redno uz potoke ili čak u nj ima. U germansk im se kra jev ima od davn ina iz rađu je eliksir ž ivota od njenih izdanaka. S jeme potočarke t reba ispirati dvaput dnevno, a izdanke koristiti od d rugog do šestog dana kl i janja, ako je tempera tura u kojoj su klijali oko 21 °C. Ukol iko je vr i jeme topl i je, izdanci će klijati brže i obrnuto . Potočarka je puna v i tamina C, a izvrsna je kao salata, kao dodatak j uhama, var iv ima i nek im napic ima.

P R O S O (Panicum miliaceum) je jedna od naj raspro­stranjeni j ih i najv iše upotrebl javanih ž i tar ica na sv i je tu. Daje vr i jedne b je lančevine i masnoće , a sadrži i važne v i tamine grupe B, kao i A, C i E v i tamin. Sadrži i minerale - žel jezo, f luor, natri j , kalc i j , bakar, magnez i j i fosfor. Pozna ta je posebno po v isokom postotku k remene kisel ine i f luora, važn ih za rast kose, nokt i ju, zubi i za kožu. Proseni izdanci odl ično su sredstvo protiv različit ih kožnih bolest i .

Izdanci su s latkastog okusa, pa se mogu koristit i kao dodatak voćnoj salat i , ko lač ima i s latk im k remama, mli ječ­n im pro izvod ima i j uhama . Mogu se koristit i i kao sastojak t jestenina i kruha. Dobri su i kao osnova za pravi musl i (kašu).

Si tna žuta z rnca prosa t reba stavit i u vodu i ostavit i da se namaču oko o s a m sat i . Zat im će trebati otpri l ike tri dana da

41

se dobi ju izdanci . T reba ih ispirati tri puta dnevno. Kor is t imo ih kad narastu otpri l ike 2 m m .

P Š E N I C A (Triticum sativum) da je najukusni je i najsoč.nije i zdanke od svih ži tar ica. O k u s o m je s l ična sv ježem m ladom kukuruzu , jer se škrob u z rnu k l i janjem razlaže na iste vrste šećera kakve na laz imo u m ladom zrnu kukuruza. Postoj i razmimoi lažen je o tome koje je idealno vr i jeme kor iš tenja i zdanaka pšen ice. Dok jedn i zagovara ju kratku mlad icu ( izdanak), duž ine zrna iz kojeg je iskl i jala; drugi tvrde da je izdanak mnogo ukusni j i i s ladi kad dosegne dvost ruku duž inu zrna. Eksper iment i ra j te ; korist i te j edan d io i zdanaka već treći ili četvrt i dan , kada su dugi s a m o pola cent imet ra ili j edva cent imetar , a ostatak ispirite i dal je, dok izdanci ne narastu do dva cent imet ra duž ine. Kako se pojavl juje i kori­jen nove bil jčice, tako ona gubi sočan okus i v i taminsku vr i­jednost . Stoga ne čekaj te p redugo s izdanc ima, os im ako ih ne žel i te koristiti kao pšen ičnu t ravu.

Sve vrste ži tar ica kli jaju m n o g o brže nego ostale sje­menke , a s tav l jan jem u fr ižider nećete mnogo zaustavi t i p roces rasta. Stoga t reba pazit i da se ne stvori masa zamr­šenih kor jenčića, koji nisu dobr i za je lo. Izdanci se brzo kuhaju (najduže 8 minuta) , a mogu se koristit i i na niz drug ih nač ina. Kako izdanci rastu, tako im se povećava postotak v i tamina C. Obi lu ju t i jaminom, n i jac inom i v i taminom E. Usi tn jene izdanke dodavaj te t i jestu za kruh. Saml jevene stavl jaj te u var iva, a dobar su nadomjes tak i za mrv ice u sv im je l ima. A k o ih suši te u pećnic i , postat će hrskave, te saml jevene mogu zamijeni t i o rahe u ko lač ima. Možete ih jest i s i rove ili naglo osušene u pećnic i ili popržene na tef lonskoj tavi - i uživati u nj ihovu s latkastu okusu .

42

RAŽ (Secale cereale), j edna od osnovn ih svjetskih ž i ta­r ica, pot ječe s teri tori ja današn jeg Sovjetskog Saveza. Raste na laganom t lu, a o tporna je na h ladnoću kao i d ruge ž i tar ice. Na jčešće se korist i kao brašno i g lavni sasto jak raženog kruha. Raženo brašno tamni je je boje od pšenič­nog i p ikantn i jeg i j a čeg okusa. Či tavo zrno raži sadrž i 12 posto b je lančevina, 1,6 posto masnoće , važne v i tamine grupe B, v i tamin E i minerale - kal i j , fosfor, magnez i j , že­l jezo i f luor.

Izdanci raži izuzetno su zdravi zbog v isokog postotka f luora, pa s toga dobro djeluju na zube . Snažn i jeg su okusa od okusa već ine izdanaka drugih ži tar ica. Poprženi imaju okus oraha. Stoga se koriste kao dodatak j uhama , voćn im sa la tama i u kašama za doručak.

Zrnje raži t reba namakat i oko 12 sat i , a zat im pustit i da kli jaju dva do tri dana na temperatur i 18°C i ispirati dvaput na dan. Najbol j i su izdanci kada dosegnu dužinu s a m o g zrna.

RIŽA (Oryza sativa) hrani danas polovicu sv jetskog sta­novn iš tva, p re težno az i jskog. Pr i rodna r iža, ona ko ja nije pol i rana i kojoj n isu odst ran jene košul j ice, sadrži važne bje­lančev ine, v i tamine g rupe B i prov i tamin A. Sadrži i minera le - kali j , magnez i j , že l jezo i fosfor. Jačeg je i p ikantni jeg okusa od pol i rane riže. Pr i rodna riža je lako probavl j iva, a djeluje i kao di juretik. Z b o g toga se korist i kao d i je ta lna hrana za srčane bo lesn ike, za one koji imaju reumatske tegobe ili obol je le krvne ži le.

Izdanci riže su neutra lnog okusa. Mogu se upotri jebit i kao dodatak salat i .

Riža voli topla podnebl ja , pa zato mora klijati na tempera­turi v išoj od 21 °C. Prvo t reba zrnje namakat i u vodi 12 sat i , a zat im četiri puta dnevno ispirati. Četvrt i dan izdanci će biti

43

spremn i za je lo, tada će dosegnut i duž inu zrna. Jedna šal ica riže dat će dvi je do dvi je i po šal ice izdanaka.

R O T K V I C A (Radicula) iz porodice je rotkvi, a pogodna je za kl i janje. S jeme rotkvice je s i tno, a mladice narastu od 0,3 do dva cent imetra za dva do četiri dana. Ljutog su okusa , vr lo nalik okusu rotkvice. Idu dobro uz mi ješano povrće ili uz mi ješanu salatu. Ukusne su i u kombinaci j i s drug im izdan­c ima, osobi to s izdanc ima alfalfe, jer su ovi posl jednj i b la­gog , neutra lnog okusa. Sadrže v isok postotak kalci ja.

S E Z A M (Sesamum indicum) je or i jenta lna bi l jka, a n jeno s jeme koristi se zbog izuzetno v isokog postotka masnoće , i to nezas ićenog t ipa. S jeme se s toga preša i dob iva se od l ično sezamovo ulje. Ostatak od prešanja upotrebl java se za s točnu hranu.

S jeme se, među t im , također često koristi ili kao ukras ili kao sasto jak k ruha, a od njega se dob iva i halva.

Poput s j emena sezama, i izdanci se mogu koristit i , e ven ­tua lno lagano poprženi , kao dodatak je l ima od krumpi ra , povrća ili voćn im sa la tama. Mogu se koristit i i kao sasto jak t i jesta za kruh. Bogat i su v i tamin ima B grupe i v i tamin ima A i E. Sadrže i minera le - kalci j , fosfor, magnez i j i lecit in.

S jemenke t reba namakat i u vodi oko četiri sata. Za t im izdanke t reba uzgajat i najviše dva dana na temperatur i 21 °C. Ispirati dvaput dnevno pod tekućom vodom. Koristit i kada je izdanak dugačak oko 2 m m . Sezamov i izdanci pr i ­l ično će teško iskli jati.

S L A N U T A K (Cicer arietinum) se uzga ja u sv im di jelo­v ima svi jeta, a najčešće ga kao izvor škroba koriste na Blis­k o m istoku i na amer ičkom kont inentu. Izdanci s lanutka su

44

mekš i i f ini jeg okusa od neprokl i ja log zrna. T reba ih kuhati pet do osam minuta. Najbol jeg su okusa kad narastu 0,5 do 1 cent imetar.

S O J A (Glycine max) se koristi u ve l ikom broju k ineskih jela te je s lobodno m o ž e m o prozvat i d ivom m e đ u izdan­c ima, ne zbog vel ič ine, već zbog rasprostranjenost i kor i­š tenja. Soja je jedno od pet svet ih zrna prethistor i je, 'uz pše­n icu, r ižu, j ečam i proso. Kinezi koriste crno, p lavo i bi jelo z rno so je, a sve češće i ze leno, razvi jeno u S A D . Dobro je i si tno žuto zrno, koje mi na jčešće kupu jemo u s jemenarama. Ipak, teže će klijati nego druge vrste soje, pogotovo u l jetnim mjesec ima.

Buduć i da je zrno soje krupni je od drugih, t reba ga nama­kati na jmanje 12 sat i . Za kl i janja soje potrebno je češće ispi­ranje zrn ja i i zdanaka č im se po jave. Također t reba smjesta , već drugog d a n a kl i janja, očistit i prokl i jala od neprokl i ja l ih z rna, kako bi izdanci imali veću šansu da se razvi ju. Koriste se i zmeđu četvr tog i šes tog dana, kada je izdanak narastao od 5 do 7 cent imetara duž ine . U Evropi se sojini izdanci kor i­ste 3. dan , kad su dugi 1 cm . Sirovi soj ini izdanci žes tokog su okusa , ali ako ih kuhate na pari ili poprži te nekol iko minuta na ul ju, dobi t ćete sočno i ukusno jelo koje sadrži lako probavl j ive b je lančev ine. T reba ih ob ično kuhat i deset do 15 minuta. Odl ičan su nadomjes tak za meso pri pr ipre­man ju juha, gu laša i var iva. Odl ični su i sami , kao salata.

S U N C O K R E T (Helianthus) je bi l jka iz porod ice g lavo-č ika. N jegove s jemenke, koje se inače koriste za dob ivan je ul ja, mogu kli jati. T reba ih pažl j ivo otvorit i i natopit i v o d o m , a zat im isprati i postupat i s n j ima kao i s ostal im izdanc ima. Ob ično odl ično kl i jaju. Mora ju se upotri jebit i pri je nego što se razvi je jak okus koji pali grlo. Taj će t renutak nastupit i kad

45

i zdanak naraste do duž ine s jemenke. To je idealno vr i jeme za konzumiran je . Tu će duž inu dost ić i za 24 do 72 sata nakon početka kl i janja. Izdanci suncokre ta sadrže go tovo sve minera le. Upotrebl javaj te ih u sa la tama, mi ješaj te ih s da tu l jama i suh im voćem, sv jež im v o ć e m , o ras ima i grož­đ i cama . Za doručak kušaj te ovaj recept: u b lenderu umut i te vodu , m e d i izdanke suncokre ta . Dobit ćete ukusan i zdrav napi tak.

Z O B (Arrhenatherum elatius) u naš im se kra jev ima sma­tra u p rvom redu ž i tar icom za s točnu hranu, iako u posl jed­njih nekol iko god ina zob prodire i u naša domać ins tva u obl iku zoben ih pahul j ica. To je , uos ta lom, i oblik po ko jem je zob i u svi jetu najpoznat i ja kao čov jekova hrana. Takva , sp l joštena zob jede se ug lavnom u obl iku zobene kaše za doručak. Ali zob je dobra i za kuhanje i u obl iku brašna, kao sasto jak kruha.

Zob odl ično uspi jeva u s redn joevropsk im predje l ima, te je , poput hel jde, bila poznata kao hrana s i romašn ih .

Sadrž i v isok postotak b je lančevina (10 posto) , a od svih ž i tar ica ima najviši postotak m a s n o ć e (7,5 posto) . Sadrž i i sve najvažnio je v i tamine (A, B u B 2 , B 3 , C i E) i minerale (fos­for, že l jezo, bakar, f luor, cink, m a n g a n , kalcij i jod) .

Z b o g v isokog sadrža ja joda i f luora, mogl i bi izdanci zobi postat i vr i jedan sastojak naše svakodnevne prehrane.

U veter inarstvu se izdanci zob i , zbog v isokog postotka v i tamina E, pr imjenju ju protiv nep lodnost i .

Zoben i izdanci b lagog su okusa. Dobro ih je posuti po kaši za doručak (musl i ) , koristiti kao sasto jak salate ili kao sasto­jak zdrav ih s latk iša.

Da b i zob uspješno prokl i ja la, pot rebno je č i tavo z rno ko jem je odst ran jena s a m o gorn ja p l jeva; tako se može konzumira t i za jedno i izdanak i z rno.

46

Zob t reba močit i u vodi 4 sata, a zat im neka kli ja na sobnoj temperatur i dva do tri dana uz dva dnevna ispiranja. Izdanci se jedu kad dosegnu duž inu zrna.

M j e š a v i n a i z d a n a k a

Mješav ina izdanaka rotkvice, potočarke, goruš ice, kopra, perš ina i celera možda će biti pravi udar za neči je nepce, pa s toga t reba ove izdanke koristit i u mal im ko l ič inama, pre­težno za zač in , a ne za obrok, je lo. Najbol je će poslužit i ako ih s i tno nas jeckane dodate ze lenoj salat i , mi ješanoj salati od sv ježeg povrća ili k isel im krastavc ima. Korist i te kao začin i za pun jena ja ja, d ruga jela od ja ja ili kao ukras. Poput izdanaka ži tar ica, i ove s jemenke ne sadrže tr ipsin, te ih ne t reba, za razl iku od izdanaka mahunark i , prokuhat i pri je je la. Izdanke korist i te kada narastu cent imetar do tri cent i ­met ra duž ine, č im se po jave sićušni zeleni l istići. Ni jedna d ruga g rupa izdanaka ne može dat i takvu hrskavu svježinu je lu .

S J E M E I IZDANCI - P R E G L E D V R I J E D N O S T I

Sjeme Vrijeme

namakanja u satima

Dnevno ispiranje

Trajanje klijanja

u danima

Dužina zrelih izdanaka

u cm

Prirod :sjeme prema količini

izdanaka

ALFALFA 5 2 - 3 3 -5 3 -5cm 1 :6

BUNDEVA 16 3 3 0,3 cm 1 :2

GORUŠICA 6 1 2 - 4 1 cm 1 :2

GRAH 10-12 1 - 2 3 dužina zrna 1 :4

GRAŠAK 12 4 3 dužina graška 1 :2

HELJDA — 2 2 - 3 0,5 cm 1 :3

JECAM 12 2 2 - 4 dužina zrna 1 :2,5

KUKURUZ 10 2 2 - 3 2 -3cm 1 :2

LAN 4 4 2 duž. sjemen. 1 :1,5

LEĆA 8-10 3 3 2 cm 1 : 5 - 6

MUNGO GRAH 12 2 - 3 4 - 6 2 -5cm 1 : 5 - 6

PISKAVICA 5 2 - 3 2 duž. sjemen. 1 :4

Sjeme Vrijeme

namakanja u satima

Dnevno ispiranje

Trajanje klijanja

u danima

Dužina zrelih izdanaka

u cm

Prirod :sjeme prema količini

izdanaka

POTOČARKA 6 2 2 - 5 duž. sjemen. 1 :2

PROSO 8 3 3 0,2 cm 1 :2

PŠENICA 12 2 - 3 2 - 3 duž. zrna 1 :2,5

RAŽ 12 2 2 - 3 duž. zrna 1 :2,5

RIZA 12 2 - 3 3 duž. zrna 1 :2,5

ROTKVICA 4 3 - 4 2 - 4 0,3 cm 1 :3

SEZAM 4 2 2 0,2cm 1:1,5

SLANUTAK 12 4 3 0,5 cm 1 :4

SOJA 12 4 3 1 cm 1 :4

SUNCOKRET 12 2 - 3 2 duž. sjemen. 1 :3

ZOB 4 2 2 - 3 duž. zrna 1 :2

5.

Doručak

Hrana je gor ivo koje će vas nositi u toku dnevn ih pos lova. Zato nije razumno početi dan praznog želuca, a onda se pred kraj dana tako najest i da je često teško zaspat i . Doru­čak mora sadržavat i i b je lančevine i ugl j ikohidrate - na j ­manje t rećinu dnevn ih pot reba od svake grupe - a u tome vel iku ulogu mogu odigrat i upravo izdanci . U poglavl ju o sendv ič ima dato je nekol iko ideja ko j ima se m o ž e m o kori­stiti za pr ipremu doručka. Ovd je ć e m o pretežno govorit i o izdanc ima žitar ica koji mogu biti sastavni dio svakog dobrog doručka i navest i , uz pot rebne ugl j ikohidrate, i v i tamine i minerale.

Za doručak od različit ih kombinac i ja ži tar ica u zrnju (hel jda, j ečam, zob, proso, riža) najbolj i će biti sušeni izdanci . Slatkastog su okusa, hrskavi , a možete ih jesti c i jele, saml jevene ili nas jeckane, ov isno o vrst i i tv rdoć i . T reba ih sušit i na temperatur i 110°C. Suši te ih u pećnic i , u sušari ili na ploči , u tavi bez masnoće .

Izdanci su dobrodošao dodatak ili nadomjes tak za kupovnu dječju h ranu. Umjesto da kupujete go tovu hranu za di jete, od izdanaka možete pripremit i nekol iko hranj iv ih i raznovrsnih dječjih obroka.

Instant kaša

Osušen ih šal icu izdanaka pšenice, šal icu izdanaka zob i , šal icu izdanaka riže i šal icu izdanaka soje pomi ješaj te i s ta-

53

vite u s tak lenku s dobr im pok lopcem. Koristite za doručak s ml i jekom. U kašu možete nasjeckat i orašast ih p lodova (bademi , l ješnjaci , orasi) , a po želji dodaj te i suncokretov ih i sezamov ih s jemenki . U ovakve kaše, koje Švicarci nazi ­vaju musli, možete stavit i i svako sezonsko voće. Na jukus­nije su kaše s g rožđ icama i bobičast im voćem.

Kaša od osušenih izdanaka

Potrebno je kombinirat i za jedno 1 i 1/2 šal icu sušen ih pšeničn ih izdanaka, 3/4 šal ice sušen ih heljdinih i zdanaka, 3/4 šal ice zoben ih pahul j ica i 1/4 šal ice sušenih i zdanaka raži , saml jeven ih . Dobro izmi ješaj te sve sastojke. Služi te prel iveno ml i jekom ili pr i rodnim voćn im sokom.

Kaša iz termosice

A k o ujutro ne volite sami sebe i teško se od lučujete da kuhate doručak, pr ipremite ga uveče za sutra ujutro. Potrebni su vam dva dana stari izdanci pšenice, te rmos-boca i k ipuća voda. Dak le , izdanke koji su klijali npr. u torak i sr i jedu, u četvr tak uveče stavi te u termos-bocu i zal i jete k ipućom v o d o m . Zatvor i te te rmos icu i ostavi te izdanke da se kuhaju preko noći . Ujutro oci jedi te vodu , a toplu meku kašu od pšeničnih izdanaka obogat i te medom, g rožđ i cama ili b a d e m i m a i preli jte s malo ml i jeka.

54

Palačinke s izdancima

U ti jesto za pa lač inke (ml i jeko, brašno, jaja i sol) dodaj te šaku ml jevenih sušen ih izdanaka pšenice ili soje. Peci te kao što je uobiča jeno i puni te po želj i . Eksper iment i ra j te i s drug im izdanc ima.

Kaša od izdanaka zobi i pšenice

• 1 šalica izdanaka zobi ili 3/4 šalice zobenih pahuljica

• 1/2 šalice izdanaka pšenice • 1 žličica morske soli • 2 šalice vode

Sve sastojke stavi te u posudu pa na vat ru, a kad zavr i ju, kuhaj te na laganoj vatri dok kaša ne bude mekana . Jelo možete začinit i s ma lo mas laca ili k iselog vrhnja.

Ljetni ječam i alfalfa

• 1 šalica izdanaka ječma • 1 šalice izdanaka alfalfe • 1 šalica vode • 2žlicekelpa

U topl im dan ima pr ipremaj te ovaj jednostavni doručak. Umut i te u b lenderu izdanke j e č m a i vodu . Proci jedite, da dobi jete neku vrstu j ečmenog ml i jeka. Prokuhaj te na vatr i 3 minute. U mli jeko stavi te izdanke alfalfe. Dodaj te kelp (vrsta hranj ive oceanske alge u prahu) i posluži te lagano oh la­đeno .

55

Mlijeko od prosenih izdanaka

• 1 šalica prosa • malokelpa • 2 šalice vode

Ako je proso integralno, t j . ni je I jušteno, neka v a m klija tri dana. Samel j i te u blenderu i proci jedi te. Ako je proso Iju­š teno, moči te ga osam sati u vod i . Samel j i te u b lenderu i proci jedite. Zagri j te gotovo do vrenja u posudi s dvost ruk im d n o m . Proso se često prog lašava kral j icom svih ž i tar ica zato što je pretežno alkal inskog sas tava a ne sadrži mnogo b je lančevina. A to je važno za dobru i balansi ranu prehranu.

Omlet s miješanim izdancima

• 2 jaja • nešto soli • 2 žlice izdanaka po ukusu (pšenica, zob,

ječam) • 3 dag maslaca

Umuti te dobro žutanjak, a bje lanjke posebno istucite u sni jeg te sni jegu dodaj te žutanjke, lagano posol i te i pomi je­šajte ja ja s izdanc ima.

Zagri j te maslac u tavi i izlijte masu na tavu te peci te s a m o s j edne st rane dok omlet ma lo ne posmeđ i . Omlet stavi te na pre thodno zagr i jani tanjur, napuni te po želji još drug im sasto jc ima, koje ne t reba kuhat i , i preklopi te. O d m a h po­služi te.

56

Mlijeko od izdanaka badema

• 1/2 šalice izdanaka badema • 1/2 šalice izdanaka suncokreta • 2 šalice vode (po mogućnosti izvorske) • malo morske soli

Stavi te izdanke u mikser da biste dobil i gust i f ini p i re. Vjero­jatno ćete pireu morat i dodat i vode jer će inače biti suviše gys t . Tako ćete dobit i hranj ivo ml i jeko odl ičnog ukusa. Posoli te po želj i . Ovo je mli jeko dobra al ternat iva u slučaju kad je netko a lerg ičan na kravl je ml i jeko.

Ovo se bademovo mli jeko - bez soli - može koristit i i kao kozmet ičko sredstvo za čišćenje l ica.

Doručak od izdanaka

• 1 šalica izdanaka suncokretovog sjemena

• 1 šalica izdanaka pšenice • 1 šalica izdanaka alfalfe • 2 žlice suhih smokvi, usitnjenih

• 1 žličica meda • malo cimeta • 1 jogurt

Sve sastojke pomi ješat i za jedno i preliti j ogur tom. Ova j je doručak posebno vr i jedan z imi kada nema mnogo sunca jer v i tamini iz i zdanaka daju snagu i v i talnost t i je lu.

57

Musli od izdanaka zobi

• 2 šalice izdanaka zobi • 7 šalica izdanaka alfalfe • 1 jabuka, naribana • 2 žlice grožđica

• 3 žlice izdanaka suncokretovog sjemena, poprženih

• 1 žlica soka od limuna • malo cimeta • 2 jogurta

Sasto jke pomi ješat i i rasporedit i u zdjel ice. Jogur t i hrskave izdanke suncokreta dodat i musl i ju tek na sto lu.

Izdanci pšenice za doručak

• 2 šalice izdanaka pšenice • 1 ribana jabuka • 1/4 luka, naribanog • 1 mrkva, ribana • 1 žlica ulja

• 1/2 žlice pahuljica pivskog kvasca • 1 žlica sezamovog sjemena • 3 žlice slatkog tučenog vrhnja

Pomiješat i sve sastojke i rasporedi t i u četiri zdjel ice te ukra­siti tučen im v rhn jem.

58

Musli s izdancima prosa

• 2 šalice prosa • 2 šalice zobenih pahuljica • 1 jabuka, naribana • 2 žlice grožđica • 1 žlica izdanaka suncokretovog sjemena

• 1 žličica meda • cimet, klinčić • 1 žličica soka od limuna • 1 i 1/2 žlica lanenog sjemena • 1 šalica vrhnja ili jogurta

Pomiješat i sve sasto jke u vel ikoj zdjel i a zat im servirat i musl i na tanjure. Ukrasit i v rhn jem ili jogur tom po želj i .

Tost s izdancima i jajima

Za jednu osobu pot rebno je : • 1 komad tosta, po mogućnosti od integralnog

brašna

• nešto maslaca • 1/2 tvrdo kuhanog jaja • 1/2 šalice izdanaka alfalfe i rotkvice • 1 zdrobljeni češanj češnjaka

• sol, papar • kriška sira po izboru

Tost ispržite, premaži te mas lacem i pokri j te sitno isjec­kanim ja jem. Stavi te izdanke na tost i začin i te ih sol ju, paprom i češn jakom. Pokri j te kr iškom sira. Stavi te u vrelu pećnicu dok se sir ne zapeče .

59

Tost s rajčicom i izdancima

Za jednu osobu pot rebno je : • 1 tost • malo maslaca • 1 velika rajčica • sol, papar i origano • 2 žlice izdanaka mungo graha • ribani sir po izboru

Tos t kratko poprži te u tos teru. Premaži te mas lacem i pokr i j te tanj im kr iškama rajčice. Posol i te, popapr i te i pospi te o r i ganom. Stavi te izdanke m u n g o g raha na tost i sve debelo pospi te r ibanim s i rom. Zapeci te u vreloj pećnic i .

Zeleno mlijeko

• 25 dag izdanaka alfalfe Neka izdanci rastu duže nego ob ično, duže od t jedan

dana , u staklenci . Držite ih č i tavo v r i jeme iz ložene dnevnom svjet lu. Stavi te u sokovnik i isci jedite sav sok. Ako je suviše jak, razri jedite vodom. Sl ično ml i jeko možete dobit i ako alfalfu mi ješate s izdanc ima pšenice. Pije se za doručak kao odl ičan izvor klorofi la.

60

Kruh i sendviči

U razgovoru s l jud ima koji že le smanj i t i kol ič inu mesa u svakodnevno j prehrani ili ga potpuno isključit i , redovi to se čuje pi tanje: »A što da rad im sa sendv ič ima? Č ime da ih pun im?« Kad malo razmisl i te, vidjet ćete da postoj i sto i j edna mogućnost . Prva pomisao su jaja i sir. To je dobra pomisao, ako v a m ne smeta ju masnoća i ko lestero l . Ali jeste l i ikada pomisl i l i da sendvič puni te mahunarkama, ora­s ima, l ješnjacima, povrćem ili s j emenkama? A zašto ne i i zdanc ima? Uz malo mašte dobit ćete stot ine kombinac i ja .

Svi t i sendvič i dobro će podni jet i putovanje. Ipak kad znate da će sendv ič biti u kutiji ili torbi v iše od četiri sata, nemoj te ga punit i ma jonezom ili nek im drug im pokvar l j iv im n a m a z o m . Uz sendv ič stavi te u kuti ju i svježe povrće: šta­piće mrkve, komad iće cvjetače, sv ježu papr iku rezanu na kolutove, izdanke alfalfe, rotkvice ili goruš ice. Dobri su i svježi krastavci ili s i tne rajčice. Pokušaj te poni jet i i ze lene graškove m a h u n e te jest i z rna uz sendvič. S tapke celera možete poput lađe napunit i s i rom a zat im iz »slijepiti« jednu uz drugu i poslužit i kao sendvič.

Izdanci alfalfe odl ično će zamijeni t i list ze lene salate u bilo ko jem sendv iču. Drugi izdanci idu odl ično uz sendv iče pu­njene ja j ima ili bilo ko jom d rugom kombinac i jom salate.

Sendvič se ne sastoj i s a m o od nadjeva. I kruh je neob ično važan . Ako možete birat i , odaber i te uvi jek crni kruh od inte­gra lnog žita, tzv. g raham, zat im kruh od so je, zoben ih

63

pahul j ica, raženi kruh, pecivo posuto sezamom ili kruh od izdanaka pšenice. Upravo s ov im posl jednj im poč in jemo ovo poglavl je recepata.

Kruh od izdanaka pšenice

• 1 šalica izdanaka pšenice • voda • sjemenke sezama ili suncokreta

Namoči te pšenicu preko noći u veću količinu vode. Ujutro oci jedi te pšenicu i stavi te je u zdjelu te pokri j te k rpom ili la­gan im pok lopcem. Ostavi te da stoji i s a m o dvaput dnevno isper i te vodom i zat im oci jedi te. Dva dana kasni je pšen ica bi t reba la prokl i jat i , a izdanci biti dvos t ruko duži od zrna. Samel j i te prokl i jalu pšenicu u stroju za meso. (Smjesta ope­rite stroj , da se ostaci pšenice ne s tvrdnu na n jegovim st i jen-kama) . Obl ikuj te ovo pšen ično t i jesto mokr im rukama u pogač ice debl j ine prsta. Pospi te tepsi ju sezamov im ili sun -cokretov im s jemenkama, kako se pogač ice ne bi l i jepile za dno . Peci te pogač ice dok ne po rumene u vreloj pećnic i .

Ova j se kruh može umijesit i i od izdanaka raži. Ti jestu može te dodat i g rožđ ice, zač inske bil jke ili s jeckane lešn-jake , bademe ili o rahe.

Kruh sa sladom

Sigurno ste primijetil i da je u mnog im recept ima za pr ipre­man je kruha i mali dodatak šećera. Šećer, ustvari , »hrani« kvasac i tako povećava n jegovu djelotvornost. Med i me lasa d je lu ju na isti način, ali je slad ef ikasni j i . On sadrži enc ime i

64

v i tamine koji povećava ju hranj ivost kruha. Dje lovanjem enc ima na kvasac i b rašno pobol jšavaju se okus i izgled kruha, a kruh ostaje i dul je svjež.

Slad se dob iva od izdanaka, na jčešće ječma. Izdanci se isprže i samel ju , a zat im se dob ivena masa o tapa u vodi i oci jedi . Tako se dobi ja s lad u sirupu koji se može još dehidr i ­rati i pretvorit i u p rah .

Ant ički su narodi znal i kako se od z rna j ečma kl i janjem dobiva ju izdanci koji se zat im suše na suncu i od njih pravi a lkohol . Ta se stara metoda može i danas primi jenit i , i to ne samo za kl i janje j ečma već i pšen ice. Pšenični encimi d je­luju jednako kao i oni iz j ečma .

Ako mijesite kruh po recept ima za kruh s kvascem, upo­trebl javajući s lad umjesto šećera, meda ili me lase, morate stavit i samo vr lo ma lu kol ič inu s lada. Jedna žl ič ica bit će dovol jna za kol ič inu t i jesta koje je pot rebno za tri do četiri h l jeba.

Kako ćete dobit i izdanke j e č m a ili pšenice, već je op isano. Za s lad se korist i te i zdanc ima star im dva dana, t j . dok mla­dica ne dosegne duž inu zrna. Isperite ih i dobro oci jedite svu vodu . Ravnomjerno rasporedi te izdanke na l imenu p loču. Ugri j te pećnicu i suši te izdanke 8 sati ili nešto kraće. Izdanci se mogu sušit i i na suncu , a tada će taj proces potrajati nekol iko dana.

Osušene izdanke izmiksaj te u mikseru ili samel j i te u kuć­nom ml inu. Dobit ćete f ino brašno, a šal ica tog praha bit će dovo l jna za dob ivan je 150 h l jebova! Spremi te s lad u herme-tički za tvorenu s tak lenku i stavi te u hladionik ili zamrz ivač . S lad može stajati dugo v remena a da se ne pokvar i .

5 IZDANCI-ŽIVA HRANA 65

Recept za kruh

• 2 šalice mlake vode • 1 mala žličica slada

• 2 žlice suhog ili 2 paketića svježeg kvasca • 2 žlice ulja • 5 šalica neprosijanog pšeničnog brašna

U vel iku zd je lu stavi te vodu , s lad , kvasac i ostavi te da stoji dok se ne počnu pojavl j ivat i mjehur ić i . Dodaj te ulje i dosta b rašna , kako biste dobil i g latku sm jesu . Gnječ i te i mi jesi te dok t i jesto ne postane rastezl j ivo i g latko.

Stavi te t i jesto u namašćenu zdjelu na toplo mjesto, da se d iže. Ti jesto mora dvost ruko narast i . Zdje lu pokr i j te č is tom i v l ažnom kuhin jskom k rpom. Probi j te ga š a k o m i mi jes i te nekol iko minuta. Ostavi te da se ponovo d iže . Zat im ga još j e d n o m probi j te šakom pa prepolov i te . Ostav i te da stoji pokr iveno oko deset minuta.

Uobl ič i te ga u h l jebove, stavi te u dva n a m a š ć e n a l ima srednje vel ič ine i ostavi te da se ponovo diže do 1 i 1/2 puta većeg opsega . Pecite u zagr i janoj pećnici na 230°C 35 do 45 minuta. A k o odzvon i šupl je kada kucnete po n jemu, pečeno je. Ako ne odzvan ja šupl je , vrat i te kruh okrenut gorn jom s t ranom p rema dol je u pećn icu , da se peče još nekol iko minuta. Ohladi te na ž icanoj rešeci .

Biljni kruh

• 50 dag brašna • 1 paketić kvasca • 12,5 dag zobenih pahuljica • 5 dag maslaca ili margarinai

66

• 1 jaje • sol • papar • malo muškatnog oraščića • 1/41 mlijeka • 2 šalice fino kosanih začinskih biljaka i izda­

naka: peršina, celera, luka, potočarke, izda­naka alfalfe i pšenice.

Brašno pomi ješaj te s kvascem pa dodaj te zobene pahu­ljice. Umi ješaj te maslac, ja je, mirodi je, zač ine i izdanke u mlako mli jeko, a zat im sve za jedno u t i jesto. Izradite glatko t i jesto. Pokri j te ga ubrusom i stavi te na toplo, da se diže 30 minuta. Potom obl ikujte k ruh, ut isnite u nj malo zoben ih pahul j ica i peci te 40 minuta na temperatur i 180°C.

Esenski kruh

• 1 šalica pšenice • grožđice, banana, jabuka, luk ili nešto drugo

što će goditi vašem nepcu po okusu Pšenica t reba da klija tri dana , a vodu u kojoj se namaka la

spremi te u fr ižider. Samel j i te prokl i jalu pšenicu bilo u stroju za meso ili u b lenderu i dodaj te joj svu vodu u kojoj se nama­kala, da dobi jete gustu smjesu nalik onoj za palač inke. Dodaj te ti jestu grožđ ice, banane, jabuke, luk ili neku zač insku biljku po v last i tom ukusu . Stavi te t i jesto na l im ili p ladanj otpri l ike cent imetar debl j ine i ostavi te da se suši na suncu , u suš ion iku za hranu ili u pećnici na sasv im laganoj vatr i , najbol je ako gori samo pilot svjet lo. Kada se kruh pot­puno osuš i , možete ga stavit i u nepropusnu posudu pa u fr i­žider. Esenski kruh trajat će nekol iko t jedana.

67

Kruh od izdanaka pšenice i esensk i kruh možete jest i bez namaza ili dodataka, a možete ga upotri jebit i i kao osnovu za dobar sendvič. Sada da jemo recepte za nad jeve ko j ima možete punit i sendviče.

Namaz od avokada

• 1 avokado • 1/2 šalice izdanaka alfalfe • 1 žlica sjeckanog luka • 1 žličica kelpa

Namaži te krišku k ruha avokadom. Odreži te pri je toga nekol iko kriški avokada i stavi te na kruh. Dodaj te al fal fu, kelp i luk. Poslužite kao otvoreni sendvič ili ga poklopi te još j ednom kr iškom kruha.

Raž i alfalfa

• kriške raženog kruha • tanke ploške punomasnog sira • izdanci alfalfe • majoneza • pimet (španjolska paprika) • maslac ili margarin

Namaž i te kruh mas lacem ili margar inom i pokri j te ga p loškama sira. Pospi te sendvič al fa l fom i ukrasi te majone­z o m i p imentom.

68

Vegetarijanski tost

• svježi kravlji sir • luk vlasac, sitno isjeckan • izdanci alfalfe • komadić ili kolut ananasa • tost od kruha napravljenog od pšeničnih

izdanaka Pomiješaj te u g latku smjesu kravlji sir, v lasac i alfalfu te

namaži te topli tost ovom s m j e s o m . Ukrasite kolutom ananasa i s nekol iko vlati prokl i jale alfalfe.

Kombinirani tost

• gljive • luk, sitno nasjeckan • izdanci alfalfe • tost • ulje • umak od soje

Poprži te lagano na ulju gl j ive i luk. Dodaj te izdanke alfalfe i kuhaj te 1 minutu. Poprskaj te umakom od soje, zbog okusa. Sm jesom pokri j te kriške tosta .

Sendvič s namazom od kikirikija

• izdanci soje • izdanci alfalfe • luk, sitno isjeckan

69

• maslac od kikirikija • crni kruh

Namaži te kruh mas lacem od kikir iki ja, a zat im pospite sendvič nas jeckanim izdanc ima soje i dodaj te debel i sloj izdanaka alfalfe. Ako žel i te poseban i jači okus, pomi ješaj te alfal fu s nas jeckanim lukom.

Mađarski sendvič

• 1 šalica izdanaka graha ili bilo koje druge mahunarke (kuhani i usitnjeni viljuškom)

• 2 žlice maslaca • 1/2 žličice crvene mađarske paprike • 1/2 šalice ribanog parmezana ili nekog dru­

gog sira • 1/2 šalice proklijalih sjemenki suncokreta

U smjesu usitnjenih izdanaka graha dodaj te maslac, c rvenu papr iku, sol i papar po želj i . Dodaj te smjesi r ibani sir i s jemenke suncokreta. Premaži te smjesom kr iške kruha. Ova se smjesa može stavit i i na tost te zapeć i u pećnic i .

70

7.

Juhe

Dobro pr ipreml jena juha može biti odl ično prvo je lo koj im ćete zagri jat i že ludac, a može biti i jed ino, g lavno je lo, ako je obogat i te razl iči t im sasto jc ima. Jedan od t ih sasto jaka mogu biti izdanci koji pristaju go tovo uz svaku juhu . Oboga -tit će čak i industr i jsku konzerv i ranu ili dehidr i ranu juhu , ako baš nemate ništa d rugo pri ruci n i v remena da se potrudi te za »pravu« juhu . Dodaj te juhi šaku izdanaka mungo g raha ili i zdanaka alfalfe neposredno pri je nego što ćete je skinuti s vatre i posluži t i . Izdanci će se smjes ta skuhat i iz loženi vre­loj juhi .

Ljudi koji nisu imali iskustva s vegetar i janskom prehra­nom zakleti b i se da prave juhe nema bez mesa u njoj, bi la to goved ina ili pi let ina. Među t im, kad se j ednom odluči te da meso izbacite iz p rehrane, vidjet ćete koliko je lako i jedno­s tavno priredit i stot ine različit ih juha od povrća i ze len ja, čak i os ta taka koje biste inače baci l i . Ako ste vegetar i janac, onda ste i ekološk i sv jestan č lan za jednice pa zna te da ništa ne t reba bacat i jer se svi di jelovi jest ive bil jke mogu upotr i je­biti za je lo: vršci m a h u n a i t ikvica, m a h u n a graška, s tapke šp inata i bl i tve, s tapke perš ina i krajevi mrkava , pogotovo zeleni vršci mrkve s malo l išća, ostatak izdanaka . . . Izbje­gavaj te s a m o povrće iz porodice kupusa, jer daje juhi sna­žan miris kada se kuha. Oper i te dobro sve ostatke povrća koje čist i te, stavi te ih u s tak lenku ili p last ičnu vrećicu i stavi te u fr ižider dok v a m se ne skupi četvrt k i lograma ili v iše, a zat im ih upotr i jebi te za dobar temel jac. Stavi te te ostatke

73

povrća u lonac, pokri j te ih h ladnom v o d o m i dodaj te soli -ona će izvući iz povrća sastojke koji će juhi dati okus. Stavi te pok lopac i čekaj te da juha zavr i je. Kuhaj te je 20 minuta na t ihoj vatri sve dok povrće nije skuhano ili čak i p rekuhano. Proci jedi te temel jac, ohladi te ga i vrat i te u fr ižider. Korist i te taj bil jni temel jac za juhe, umake i kuhan je jela od razl ič i tog zrn ja i ž i tar ica (riža npr.).

Temel jac ugodnog okusa obogat i t će juhu - dat će joj v i ta­mine i minera le, os im što će joj dat i i okus - al i , ustvar i , temel jac nije nužan. Voda se može koristiti za sve vegetar i ­j anske juhe. A k o osjeti te žel ju za jač im okusom, nasjeckaj te luka, poprži te ga i dodaj te juhi . Sl ično možete uradit i i s ce le­rom, perš inom ili zač insk im t ravama. Za ml i ječne juhe, koje se m o g u odl ično kombinirat i upravo s izdanc ima, n ikakav temel jac naravno nije pot reban. Juhe od mahunark i i izdan­aka različit ih vrsta mahunark i (grašak, soja, mungo grah , g rah , leća) dobre su sa temel jcem i bez njega.

Osnovna biljna juha

Prži te nasjeckani luk na ulju ili margar inu sve dok ne o m e k š a . Dodaj te nas jeckanog celera (stapka) ili sv ježe ze lene papr ike, ako vol i te takav okus. Preli jte bi l jnim temel j ­c e m , dodaj te zač inske t rave i stavi te na vat ru da zavr i je. Doda j te što god imate od povrća, ali to l i jepo nasjeckaj te i nareži te. Počni te on im povrćem ko jem t reba duže vr i jeme kuhan ja , npr. k rumpi rom, mrkvom, m a h u n a m a , a završ i te krhki j im ze len jem, npr. šp ina tom, kel jem ili b l i tvom. Ostaci je la od ži tar ica, g raha i s l ičnog, ili uštipci obogat i t će okus juhe. Što v iše škrobnat ih sasto jaka dodate juhi , npr. k rum­pira, j ečma, t ikvica, juha će biti krepki ja i gušća. Ako nemate pri ruci ostatke je la od ži tar ica, može te pri je početka

74

kuhanja juhe u temel jac usuti šaku j ečma ili leće i skuhat i prije nego što dadete ostalo povrće.

Možda će v a m biti zgodni je da kuhate svaki dio juhe od povrća zasebno , pogotovo ako imate v iše gost i ju. A zat im te di je love spoj i te za jedno u s lasnu juhu neposredno prije završetka kuhan ja i servi ranja. Tako ćete spri ječit i da neki od di je lova bude prekuhan ili da izgubi boju. Ovo je osobi to važno kada je temel jac juha od rajčice.

Ova jednos tavna osnovna bil jna juha oči to je idealan način da se upotr i jebe ostaci iz vrta ili ostaci iz vaše sta­k lenke s izdanc ima. Dodate li joj i odgovara juće zač inske t rave - dobi t ćete izuzetno ukusno jelo.

Minestrone

Minest rone je naziv za okus ima bogatu juhu či ja je osnova temel jac od rajčica. Minest rone može imati stot inu vari ja­ci ja. Ljeti može biti lagana bil jna juha, a z imi k repka čorba što zagr i java srce i krv. Ako želite samosta lno jelo, mine­st rone je idealan: pr ipremite uz juhu komad crnog kruha i dobru ze lenu salatu. Počni te je pr ipremat i od temel ja - s temel jcem od rajčica, a zat im dodaj te u nju što žel i te od sl je­deć ih povrća, zrn ja, mahunark i i ž i tar ica:

• 1 sitno sjeckani luk

• 1/4 šalice maslinovog ulja • 1 i 1/2 nasjeckanog celera (stapka) • 6 svježih rajčica srednje veličine ili 1 tubu

umaka od rajčice i 3 šalice biljnog temeljca • 1/2 šalice sitno sjeckanog peršina • sol po želji

75

• mrvicu papra • 1 do 2 lovorova lista • 1 žličicu origana • 2 žličice bosiljka • 1/2 žličice ružmarina • 7 češanj češnjaka • 2 šalice ili više narezanih mrkava, tikvica,

brokolija, krumpira, mahuna, svježe paprike, kupusa, graška, kukuruza, proklijale graho-rice, poprženih gljiva

• 1 šalicu kuhanog graha ili drugih vrsta graha, npr. lima, pinto, garbanzo

• 1/2 šalice tjestenine od cjelovitog (integral­nog) brašna ili nalomljenih špageta, reza­naca

• 1/2 šalice kuhanog ječma ili svježih izdanaka pšenice

Po želj i možete dodat i još s l i jedeće:

• 1/2 šalice mljevene soje ili paštete od soje • parmezan • špinat i blitvu • gljive

Pržite luk i celer na ulju dok ne omekša ju . Dodaj te rajčice ili u m a k od rajčice i temel jac, perš in, i zač ine. Ako v iše volite gušću juhu , umi ješaj te u nju i m l jevenu soju; ako je žel i te lagani ju , dodaj te više temel jca. Kuhaj te na laganoj vatr i dok u m e đ u v r e m e n u pr ipremate ži tar ice, mahunarke , izdanke i povrće koje još želite dodat i juhi .

76

Kuhaj te narezano povrće dok nije gotovo kuhano. Naj ­bol je je povrće pr ipremit i na pari ili u što je man je moguće vode. Oko 10 minu ta pri je serv i ranja stavi te ga u juhu za jedno s v o d o m u kojoj se kuhalo. Zelenje t reba umi ješat i u juhu oko 5 minuta pri je pos luž ivanja.

Kad ste pomi ješal i sve sastojke vašeg minest ronea, sta­vi te juhu na vatru i pust i te da zavr i je i pr i tom popravi te okus zač in ima, ako je to pot rebno. Po želji ukrasi te svaki tanjur juhe ž l ič icom r ibanog parmezana . Dobit ćete oko 10 tanjura. Kao ukras povrh s i ra možete posut i si tno nas jeckane izdanke potočarke, rotkvice ili senfa, zbog p ikantnog okusa.

Juha od sojinih izdanaka

Ovaj recept pot ječe iz Kine, a propisuje odl ičnu juhu koja može biti i jelo za sebe.

• 3 šalice biljnog temeljca • 2 šalice izdanaka soje

• 2 dobro umućena jajeta • sol ili umak od soje

Stavi te temel jac na vatru dok ne zavr i je, a tada dodaj te izdanke. Kuhaj te na laganoj vatri dok ne omekša ju , 8 do 10 minuta. Skinite s vatre i stavi te u juhu umućena ja ja pola­gano ih ul i jevajući , tako da se u vreloj juhi smjes ta koagul i -raju u tanke dugačke niti nalik na rezance. Začini te mor­skom sol ju ili u m a k o m od soje.

Kreolska juha

Ova je juha također komple tan obrok. Služi te uz tost sa s i rom za večeru .

77

1 limenka oguljenih rajčica (1/2 kg) 2 šalice izdanaka soje 2 češnja češnjaka, usitnjena mrvica mažurana i bosiljka 1 žličica morske soli 1/2 žličice papra

2 žlice smeđeg šećera

Stavi te sve za jedno u lonac. Zal i j te umakom od rajčice i kuhaj te na laganoj vatri 10 do 15 minu ta ili sve dok izdanci ne omekša ju .

Juha od izdanaka slanutka

• 2 šalice vode ili biljnog temeljca • 1 šalica izdanaka slanutka • 1 mala glavica kupusa, ribanog • 1 smotuljak špinata, nasjeckanog • 1 grančica peršina, nasjeckanog • 4 mrkve, narezane na kockice

• 2 šalice mlijeka • 3 žlice bijelog vina • 15 dag ribanog parmezana • 1 češanj češnjaka, usitnjenog • maslinovo ulje (po želji)

Kuhaj te sve za jedno na laganoj vatr i 15 minuta ili dok izdanci ne omekša ju . Ne pret jerujte s dug im kuhan jem! Mas l inovo ulje pobol jšat i će okus ove juhe. Posluži te s raže­n im k ruhom.

78

Zimska juha od povrća

Krepka juha od razl ič i tog povrća za hladan z imski dan .

• 4 dag margarina • 2 luka, ribana • 2 mrkve, sitno nasjeckane • 2 repe, narezane na kocke • 2 mala krumpira, narezana na kocke • 2 šalice biljnog temeljca • 2 šalice proklijalog graška ili leće • 1 žlica morske soli • 1/2 žličice papra

Pržite luk na margar inu dok ne porumen i , a zat im dodaj te mrkvu , repu i k rumpi re te mi ješaj te sve dok ne omekša . Dodaj te temel jac i sačeka j te da zavr i je. Dodaj te izdanke, sol i papar na kraju te kuhaj te na laganoj vatri tek tol iko da izdanci omekša ju . Umjes to drugog povrća možete upotr i je­biti i celer, kelj ili kupus.

Izdanci leće za juhu

Ova t rad ic ionalna k ineska juha može se služit i i kao pire.

• 2 šalice izdanaka leće • 4 šalice vrelog temeljca • 1 veliki luk, usitnjen • 10 dag margarina • papar

79

Stavi te izdanke u vreli temel jac i kuhaj te na laganoj vatri 10 minuta, dok ne omekša ju . Poprž i te luk na margar inu , doda j te papar i kombinira j te s j u h o m i izdancima. Propas i -rajte ili samel j i te u b lenderu.

Juha od izdanaka graha

O v u juhu možete pripremit i od bilo koje druge vrste izda­naka mahunark i , npr. mungo graha, l ima graha, leće ili soje.

• 1 šalica blanširanih izdanaka graha • 1 šalica kockica repe • 1 mali luk, usitnjen • 1 češanj češnjaka, usitnjen

Sastav i te ove sastojke i poveži te v o d o m , a zat im kuhaj te dok ne omekša ju . Dodaj te :

• 1 šalica mlijeka • 2 žlice margarina ili maslaca • 2 žličice začinskog bilja po želji

Stavi te na vatru i dobro zagri j te, ali ne dopust i te da juha uzavr i . Na kraju ukrasi te juhu sitno s jeckanim perš inov im l išćem.

Juha od izdanaka kukuruza

K a o što s m o već rekli, kukuruz će teško prokl i jat i , ali ako v a m to ipak uspi je, pr ipremite ovu ukusnu juhu .

80

• 1 šalica izdanaka kukuruza

• 1 šalica izdanaka leće, soje, graha ili slanutka • 1/2 šalice tanko narezanih gljiva • 2 šalice vode • 1 luk nasjeckan

Stavite izdanke kukuruza u blender i samel j i te ih s dvije šal ice vode , dodaj te izdanke grahor ica, gl j ive, luk i zač ine po žel j i . Stavite na vat ru da zavri je. Posluži te. Kol ič ina je za četiri osobe.

Krema od potočarke i krumpira

• 2 krumpira srednje veličine • 1 šalica izdanaka potočarke • 1 del kiselog vrhnja • 2 šalice temeljca

Provri j te na kockice nas ječene krumpire u temel jcu , dodaj te potočarku i ostavi te da lagano vri je 10 minuta. Stavi te juhu u blender. Kad dobi je te gustu i ravnomjernu krem juhu, dodaj te kiselo vrhnje i sol po želj i .

Ljetna juha

• 1/21 običnog jogurta • 2 šalice soka od rajčice • sok 1 naranče • nekoliko listova metvice

6 IZDANCI - ŽIVA HRANA 81

Pomi ješaj te u b lenderu jogurt i sok od rajčice. Dodaj te sok od naranče i l istove metv ice. Serviraj te juhu dobro oh la­đ e n u .

Jednostavna juha od luka i potočarke

• 1/2 šalice maslaca, margarina ili ulja • 6 lukova, narezanih na tanke ploške • 2 češnja češnjaka, usitnjenog • 1/2 šalice umaka od soje • 6 šalica vode • šaka izdanaka potočarke, rotkvice ili goru­

šice

Zagr i j te ul je, margar in ili maslac u teškoj tavi i dodaj te luk. Kuhaj te lagano dok luk ne omekša . Dodaj te češn jak i umak od so je. U m e đ u v r e m e n u zagri j te vodu u loncu, a zat im joj doda j te sm jesu iz tave i izdanke. Pokri j te pok lopcem i kuhaj te na laganoj vatri 10 do 15 minuta. Luk može te zami ­jenit i por i lukom.

Juha od sirovih rajčica

• 6 zrelih rajčica, narezanih • 1 zeleni luk, narezan • 1 šalica izdanaka alfalfe

• 3 žlice maslinovog ulja • 2 šalice vode • svježi bosiljak, origano ili mažuran • nasjeckani luk vlasac ili peršin

82

Ubacuj te sastojke jedan po jedan u blender, neka se pret­vore u glatku gus tu juhu . Ulijte juhu u zdjelu i s luži te dobro oh lađenu . Ukrasi te nas jeckanim lukom v lascem ili perši­n o m .

Avokado juha s izdancima

• 2 šalice mlijeka od soje • 1 veliki avokado • 1 šalica izdanaka alfalfe • luk vlasac i drugi začini po želji

Dodavaj te pos tepeno u b lender so j inom ml i jeku kr iške avo­kada, izdanke alfalfe i, na kraju, luk v lasac i d ruge zač ine po žel j i . Ako je juha gusta , dodaj te toplu šal icu ml i jeka. Ako juhu jedete ljeti, možda ćete je rado ohladit i u f r iž ideru.

Juha od omiljenih izdanaka

Kol ič ine odredi te ov isno o broju gost i ju koj ima ćete služit i j uhu . J u h a m a koje se ne kuhaju, nego rade u b lenderu možete po izboru dodat i vreli ili hladni temel jac.

• vreli temeljac • umak od sezama ili soje

• rajčica, narezana

• vaši omiljeni izdanci (alfalfa, mungo grah,

pšenica) • mrkva, ribana • luk, riban • komadići krastavaca

83

Stavite temel jac i umak od s e z a m a u blender. Dodaj te povrće gotovoj gustoj juhi i posluži te. Povrće možete poslu­žiti i u odvojenim zd je lama, tako da svatko može odabrat i povrće i izdanke koje voli u juhi . Ukrasi te komad ić ima kra­s tavaca.

Juha od kukuruza

• 1 šalica svježeg kukuruza • 1 šalica vode • 1/2 šalice izdanaka graha • 1/2 šalice sirovih gljiva

Stavi te u blender sv ježa zrna kukuruza i vodu te pos tepeno, kako proces ml jevenja i us i tn javanja napreduje , dodaj te redom izdanke, gl j ive i zač ine po žel j i .

Svemirska juha

• 1 stručak blitve • 2 šalice izdanaka od alfalfe, soje i pšenice • 2 žlice usitnjenog avokada • mrkva, krastavac i peršin za ukras

Stavi te u b lender oč išćenu bl i tvu, izdanke i avokado te zali j te top lom vodom i umut i te. Ukrasi te ko lut ić ima mrkve, k ras tavca i l ist ićima peršina. Sami odredi te gus toću ove juhe dodajući joj veću ili man ju kol ič inu vode ili temel jca .

84

Juha od crvene paprike i pšenice

• 1 šalica proklijalog žita • 1/2 šalice vode • 1 crvena svježa paprika • začini po želji

Umut i te u b lenderu izdanke i papr iku te začini te po želj i zač insk im bi l jem.

Šarena juha

• 1 šalica izdanaka lunja graha (ili soje) • 1 šalica izdanaka mungo graha • 1 šalica izdanaka graška • 1 šalica izdanaka sianutka • 1 šalica izdanaka lanenog sjemena

• 2 mrkve • 4 lista blitve • nekoliko listova špinata • 7 češanj češnjaka • 1 kriška korijena celera • 3 žlice maslinovog ulja

• peršin • miloduh • bosiljak • kocka za biljnu juhu

• sol • ribani sir po želji

85

Oper i te , očistite i nasjeckaj te mrkve , bl i tvu, špinat, češn jak i celer.

Zagr i j te mas l inovo ulje u posudi te stavi te izdanke, povrće i zač ine da se malo poprže na ul ju. Zal i j te sve 1 i 1/2 I temel jca koji ste dobil i od kocke za bil jnu juhu. J u h a mora kuhat i 15 do 20 minuta na tihoj vatr i . Na kraju začini te sol ju ' i pospi te l ist ićima bosi l jka.

Ribani sir pospite po juhi u svakom tanjuru.

Maštovita juha od izdanaka

• 30 dag korjenastog povrća za juhu • 3 žlice ulja • 1 luk • 10 dag svježeg zelenja (miloduh, peršin,

blitva ili špinat, kopriva, potočarka)

• 1 list lovora • 2 zrna papra • sol • 1 i 1/21 vode • 10 do 15 dag izdanaka lana i mungo graha • 4 velike žlice izdanaka alfalfe i nešto poto­

čarke

Kor jenasto povrće i luk očist i te, nasjeckaj te i u loncu popr­ž i te naglo na ul ju. Zal i j te v o d o m i dodaj te zač ine (lovor, papar , sol) te promi ješaj te. Sve za jedno kuhajte oko 30 minu ta na t ihoj vatr i .

S i tno nasjeckaj te zelenje, dodaj te juhi i kuhaj te još 15 minuta. Juhu proci jedite te u vrelu stavi te izdanke lana i m u n g o graha. Ostavi te na t ihoj vatr i samo pet minuta, ali ne

86

dopust i te da prdvr i je. Pri je serv i ranja stavi te u juhu i izdanke alfalfe i potočarke. Kad ste u žurbi , umjesto da radite či tav opisani temel jac, skuhaj te osnovu od gotove bil jne kocke ili na bazi p ivskog kvasca.

Krem juha

• 30 dag graška • 21 vode • 2 grančice peršina • 2 lista celera • 1 list lovora • 1 žličica suhe usitnjene majčine dušice • 25 dag mrkve • 1 veliki luk

• 1 češanj češnjaka • 10 dag špinata, salate ili blitve • sol • 2 jušne kocke • 2 šalice izdanaka graška • 1 žlica maslaca • papar • 7 žlica pahuljica pivskog kvasca • nasjeckani peršin za ukras

Suhi grašak operi te i stavite u 21 k ipuće vode. Dodaj te per­š in , celer, lovor i majč inu duš icu i sve za jedno kuhajte 30 do 60 minuta, dok grašak go tovo ne omekša . Nareži te mrkvu i luk na kockice, češn jak usitni te, špinat narežite na rezance i sve za jedno sa sol ju i j ušn im kockama dodaj te g rašku . Sta­vite na laganu vatru da kuha još 20 minuta.

87

Izvadite perš in, celer i lovor iz juhe i juhu propasiraj te. Za t im u nju dodaj te izdanke i ostavi te na vatri još pet minuta. Pri je servi ranja umiješaj te u j uhu maslac, papar, pahul j ice kvasca i sol po želj i . Pospi te juhu svježim nas jeckan im per­š inom.

88

Glavna jela

Pečene punjene paprike

• 1 luk, nasjeckan • 1 žlica ulja • 25 dag sojinog mesa u mrvicama • 2 šalice izdanaka raži • 1 žličica soli • papar, bosiljak i mažuran za začin • 4 velike zelene ili crvene paprike • 1 tuba umaka od rajčice

Poprži te luk na ulju i dodaj te mu soj ino meso. Mi ješajte na laganoj vatri dok luk ne porumen i a meso omekša . Dodaj te izdanke raži pomi ješane sa zač in ima, a zat im ovom smje­som puni te papr ike. Pokri j te sve u m a k o m od rajčica. Pecite u pećnici na srednjo j temperatur i 20 minuta. Umjes to soj i­nog m e s a možete upotri jebit i 2 šal ice kuhane riže. Papr ike je dobro kuhat i 10 minu ta na pari prije nego što ih puni te nad jevom.

Izdanci graha sa sojinim mesom

• 1 šalica izdanaka graha • 1/2 šalice biljnog temeljca

91

• 1 luk, nasjeckan • papar, mažuran i sol • 5 dag maslaca • 1 češanj češnjaka, usitnjen • 1 šalica sojinog mesa u kockicama

(prethodno namočiti)

• 1 zelena ili crvena paprika narezana na kockice

Kuhaj te izdanke u vodi ili temel jcu dok ne omekša ju (oko 15 minuta) . Dodaj te druge sastojke i kuhat i jelo dok se soj ino meso dovol jno ne ispeče. Kol ič ina će biti za dvije do tri osobe .

Omlet s izdancima soje

• 2 žlice ulja • 1 češanj češnjaka • 1 luk, nasjeckan • 10 dag šampinjona ili vrganja • 17 dag izdanaka soje • 6 jaja • sol i papar

• 5 dag maslaca • nasjeckani peršin

Na vre lom ulju poprži te luk i češnjak. Oč išćene i na p loške narezane gl j ive bacite na luk i prži te oko 5 minuta. Dodaj te zat im izdanke i pecite još dvi je do tri minute. Izvadite iz tave i ostav i te da se hladi .

92

Umut i te jaja i doda j te ih g l j ivama i i zdanc ima za jedno sa sol ju i paprom. Zagr i j te maslac u većoj tavi i stavi te masu da se malo poprž i .

Punjeni omlet

Umut i te dva ja jeta i baci te ih na vreli mas lac te okreči te tavu , da se ravnomjerno peku, a zat im omlet napuni te sa 5 dag izdanaka soje koje ste pre thodno poprži l i na mas lacu . Ovo je kol ič ina za jednu osobu .

Tahu-Taugeh (Tofu s izdancima soje)

• 20 dag tofua (sir od soje) narezati na kockice i ostaviti da se namače dva sata u nešto umaka od soje

• masnoća za prženje • 1 luk, nasjeckan • 1 češanj češnjaka, zdrobljen • 2 dag maslaca • sol i papar • 3 žlice umaka od soje (po mogućnosti sladu

vrstu)

• 25 dag izdanaka soje

Kockice tofu sira ispeci te u dos ta vre le masnoće. Luk i češ­njak pozlat i te na mas lacu pa dodaj te tofu te posol i te i popa-prite. Na kraju dodaj te izdanke soje i umak od so je. Kratko pirjajte (oko 3 minute) . Ovo je t radic ionalno indonezi jsko jelo.

93

Šampinjoni i izdanci

• 5 dag maslaca • 25 dag šampinjona narezanih na tanke

ploške • 4 jušne žlice slatkog vrhnja • 20 dag izdanaka soje • umak od soje, limunov sok

Na v re lom mas lacu poprži te šampin jone oko 3 minute, a za t im dodaj te vrhnje te pirjajte dok se vrhnje ne skuha . Doda j te izdanke soje i pirjajte tri m inute . Začini t i u m a k o m od soje i l imunov im sokom.

Punjene rajčice

• 4 do 5 rajčica • 10 dag svježeg kra vljeg sira • 10 dag izdanaka mungo graha • sok limuna • morska sol

Izdubi te rajčice. Pomi ješaj te kravlj i sir, l imunov sok i i z d a n k l mungo graha. Sm jesom ispuni te posol jene rajč ice.

Varivo od izdanaka mungo graha i leće

• 2 šalice izdanaka mungo graha i leće

(pomiješati)

94

• 1 šalica temeljca • 1 luk, usitnjen • 1/4 žličice papra • 1 žličica soli • 3 žlice ulja • 1 češanj češnjaka, usitnjen

• 2 žlice izdanaka rotkvice i gorušice

Poprži te luk na ul ju, a kad pozlat i dodaj te zgnječeni češnjak, izdanke mungo g raha i leće te poprž i te nekol iko minuta. Zal i j te teme l j cem, posol i te i popapr i te te kuhaj te na laganoj vatri 10 minuta ili dok izdanci ne omekša ju . Ugas i te vat ru te u var ivo umi ješaj te izdanke rotkvice i goruš ice, koji će var ivu dat i p ikantan okus.

Mrkva s izdancima

• 2 dag maslaca • 1 žlica meda • 50 dag mrkve narezane na tanke kolutove • 1/81 slatke jabukovače • papar, sol • 25 dag izdanaka soje • 2 žlice slatkog vrhnja

Stavite mas lac u lonac, doda j te m e d i mrkve te pirjajte na laganoj vatri dok mrkva ne »postakl i« . Dodaj te j abukovaču , papar i so l , poklopi te lonac i pirjajte mrkvu 15 minuta.

Zat im dodaj te izdanke soje, vrat i te na vat ru, da se dobro zagr i je, kušaj te okus i na kraju umi ješaj te vrhnje.

95

Jastučići s izdancima soje

Jastučići od t i jesta i drugi oblici t i jesta punjeni i zdanc ima prvo su jelo mnog ih azi jskih kuhin ja. Ti jesta se pr ipremaju na različite načine i pune različit im nad jev ima od izdanaka a zajedničk i su im sl jedeći postupc i : t i jesto se reže u kvadrate promjera oko 12 cm , zat im se puni sm jesom od izdanaka i na kraju prži u mnogo ulja dok ne porumen i .

Za jastučiće možete upotri jebit i i t i jesto iz škr inje za duboko smrzavan je . Razval ja j te ga i režite u kvadrate.

U m e đ u v r e m e n u 1 žl icu mas laca , 1 nasjeckani luk, 3 zdrob l jena češn ja češn jaka, tanko narezani celer i 20 dag i zdanaka soje pirjajte 8 minuta. Začini te u m a k o m od soje i ostav i te da se malo ohladi , a zat im tom sm jesom puni te j edan kraj kvadrata od t i jesta. Zavrn i te desni i li jevi kut p r e m a gore i prekri j te gorn jom po lov icom t i jesta. Spoj i te kra jeve i jastučiće prži te u ul ju.

Izdanci u svijetlom umaku

• 2 žlice maslaca • 2 žlice brašna • 1/21 biljnog temeljca • 1 jaje • 2 žlice slatkog vrhnja • 1 žlica soka od limuna • sol i papar

• šećer • muškatni oraščić • stručak fino nasjeckanog peršina • 25 dag izdanaka soje

96

Pomiješaj te mas lac i b rašno. Zali j te temel jcem i gri jte na vatri dok ne dobi jete svijetli umak. Umuti te jaje u umak,

' dodaj te vrhnje i sok od l imuna, začini te paprom, šećerom i muškatn im orašč ićem, dodaj te perš in. U posebnoj posudi prokuhajte 2 minute izdanke u vreloj vod i , oci jedite ih i pre­lijte umakom.

Izdanci s češnjakom

Za umak je pot rebno:

• 1 žličica gustina • 3 žličice temeljca • 1 žlica umaka od soje • 1 žlica soka od limuna, sol i šećer • umak od soje, limunov sok

Ostali sastojc i :

• ulje za prženje • 35 dag izdanaka soje • 1 češanj češnjaka sitno nasjeckan

Sve sastojke za umak pomi ješaj te za jedno. U tavi zagri j te ulje, dodaj te izdanke i češn jak i pržite 3 minute. Zali j te uma­kom i pirjajte na jduže jednu minutu. Ovako pr ipreml jeni izdanci s luže se u Indonezi j i kao pri log pečenoj r ibi, a mogu biti i jelo za sebe ili pr i log u vegetar i janskom ručku.

Isto je lo može se pr ipremit i na još jedan način. Pot rebno

je:

7 IZDANCI-ŽIVA HRANA 97

• 1 češanj češnjaka, nasjeckan • 1 žličica octa • 1 žlica šećera • 3 dag maslaca (oko 2 žlice) • 25 dag izdanaka soje • sol

Češn jak neka provri je s oc tom i šeće rom u malo vode, doda j te mas lac i izdanke i sve ostavi te da se međusobno p rožme pet minuta. Posol i te.

Izdanci s paprikom

• 1 crvena i zelena paprika, oprana, prepolo­vljena, srce odstranjeno, meso narezano na kocke

• 3 žlice ulja • 25 dag izdanaka soje • 2-3 žlice umaka od soje • 1 žlica soka od limuna • sol, mljeveni papar

Narezanu papr iku pirjajte 10 minu ta u v rućem ulju, za t im je rasporedi te uz rub tave i u s red inu baci te izdanke. Peci te tri minute. Dodaj te umak od soje, sok od l imuna, nešto soli i papar . Zagr i j te posebno veliki p ladanj , u sredinu stavi te izdanke, a oko lo rasporedi te papr iku .

98

Luk i paprika s izdancima

• 1 žlica ulja • 1 veći luk narezan na sitne kockice • 4 velike crvene paprike narezane na rezance • 50 dag svježih rajčica narezanih na osmine • 35 dag izdanaka soje • 2 žlice kečapa • papar i sol

Zagri j te ulje te prži te luk i papr iku dok ne »postak le«. Dodaj te rajčice i u pokr i venom loncu pirjajte 25 minuta. Pov­remeno promi ješaj te. Dodaj te izdanke soje i sve začin i te kečapom, paprom i sol ju. Ovo povrće ide odl ično uz r ižu.

Složenac od krumpira i izdanaka soje

• 5 dag maslaca • 1 kg krumpira oguljenih i narezanih na kocke • 1 stručak peršina nasjeckan • sol i papar • 20 dag izdanaka soje • još malo maslaca • 3 jaja • 3 žlice mlijeka umućene s nešto soli

U širokoj tavi zagr i j te mas lac i u n jemu popir jajte perš in, a zat im dodaj te krumpir , začini te i na t ihoj vatri peci te uz mi je­šanje 10 minuta.

99

U m e đ u v r e m e n u u drugo j tavi 3 minute pržite izdanke, a zat im ih dodaj te k rumpi r ima. Preli jte krumpire i izdanke ml i ­j ekom i ostavi te dvije tri minute da stoji pri je serv i ranje.

Izdanci soje s gljivom šitake

Stavi te od ređenu kol ič inu izdanaka soje u vrelu vodu i ostavi te da stoji u njoj 4 minute. Istu kol ičinu japanske gl j ive š i take nareži te na rezance i stavi te u mar inadu od l imuno­vog soka , ulja i zač ina te ostavi te pet minuta da stoje. Sasta­vite za t im izdanke i gl j ive te stavi te na nj ih sol i , ma lo šećera i malo umaka od soje.

Taugeh cah - indonezijski recept

• 2 dag maslaca • 1 manji luk fino nasjeckan • 1 češanj češnjaka zdrobljen • 2 veća luka narezana na tanke kolutove • 25 dag izdanaka od soje • sol i papar • šećer

Na v re lom mas lacu poprž i te nas jeckani luk, češn jak i luk narezan na kolutove. Dodaj te izdanke soje, začin i te, p romi ­ješaj te i ugasi te vat ru.

Ovi pirjani izdanci serviraju se s r i žom.

100

Izdanci s graškom i krumpirom

• 1 stručak metvice • 50 dag svježeg graška • 50 dag krumpira, oguljenog i narezanog na

kockice • 50 dag mrkve, očišćene i narezane na

kockice • 5 dag maslaca • 25 dag izdanaka soje • sol i papar

Sitno nasjeckaj te 10 l istića metv ice i ostavi te po strani . Os­tatak metv ice prokuhaj te u vodi te u vrelu vodu dodaj te i gra­šak i ostavi te da se namoč i . U međuv remenu poprži te k rum­pir u tavi i peci te 20 minuta. Dodaj te krumpiru grašak, izdanke, sol , papar i nas jeckanu metv icu te sve pomi ješaj te.

Pilav od raženih izdanaka

• 1 šalica izdanaka raži ili pšenice • 10 dag maslaca • 1/2 šalice temeljca ili vode • 25 dag gljiva (šampinjoni ili neke druge) • 2 žlice nasjeckanog svježeg peršina • 1 žličica soli

Zagri j te maslac u tavi i poprži te izdanke i gl j ive za jedno pet minuta. Dodaj te vodu ili temel jac te pirjajte dok se ne ispari . Posol i te i ukrasite perš inom.

101

Riža i izdanci soje

• 1 šalica riže • 7 šalica hladne vode • 7 šalica izdanaka soje • 1 poriluk, narezan na tanke kolutove • 1 češanj češnjaka, usitnjen • 2 žličice poprženih sjemenki sezama • 2 žlice umaka od soje • 1 žličica ulja

Stavi te sve sastojke u posudu pa na vatru, da zavr i je. Sn i ­zi te p lamen na najmanj i i kuhaj te 30 minuta. Sasto jke ne t reba miješati ni dizati pok lopac s je la u toku kuhanja.

Izdanci leće na libanonski način

• 1 poveći luk, narezan na tanke ploške • 2 stapke celera, narezane na tanke kolutove • 2 žlice maslinovog ulja • 1 limenka ocijeđenih rajčica • 1 šalica izdanaka leće • bosiljak u prahu za začin

Pržite luk i celer na ulju dok ne omekša ju , ali da ne posme-d e . Dodajte druge sastojke i pirjajte u otkr ivenoj posudi 5 do 8 minuta.

102

Izdanci s celerom

• 7 šalica izdanaka mungo graha • 7 stapka celera, nasjeckana • 7 veliki luk, nasjeckan • 2 žlice ulja • 2 žlice umaka od soje • sol i papar

Poprži te sve povrće za jedno. Dodaj te sol , papar i umak od soje. Kuhaj te 5 minuta ili dok ne omekša .

Zapečeni izdanci soje

• 2 šalice kuhanih izdanaka soje • 1 limenka kuhanog kukuruza • 2 šalice umaka bešamel (bijeli umak) • 4 žlice mljevene zelene paprike • 4 žlice nasjeckanog peršina • sol i papar • mrvice kruha ili pšenične klice

Pomi ješaj te sve sastojke za jedno, os im mrvica, ulijte u tep­si ju, pospi te mrv icama ili pšen ičn im k l icama te pecite 25 minuta u pećnici na srednjo j temperatur i .

103

Kineski čou majn (chow mein)

• 1 šalica nasjeckanog luka • 6 šalica izdanaka mungo graha • 1 šalica vode • 1 žlica svježeg dumbira, naribanog • 4 žlice maslinovog ulja • sol i papar

Kuhaj te luk u vodi pet minuta. Dodaj te izdanke mungo graha. Kuhaj te dok ne omekša ju . Skini te s vat re. Dodaj te ostale sastojke. Posluži te v ruće.

Grašak s mješavinom izdanaka

• 2 šalice očišćenog svježeg graška • 1 šalica nasjeckanih izdanaka rotkvice, poto­

čarke, gorušice, kopra i celera • sol

Prokuhaj te grašak u slanoj vod i , zat im dodaj te mješav inu i zdanaka i kuhajte još pola minute. Oci jedi te i posluži te u zdjel i . A k o želite, stavite malo mas laca. Vodu u kojoj se kuhalo ovo povrće možete koristit i kao temel jac za j uhu .

Pirjani izdanci graha

• 2 šalice izdanaka graha • 1 luk nasjeckan na kockice

104

• 2,5 dag maslaca • 2 šalice makarona • 1/2 šalice temeljca • sol i začini

Pržite luk na mas lacu dok ne omekša , zat im dodaj te izdanke g raha i zal i j te teme l j cem te stavi te na vat ru, da zav­rije. Posol i te i začini te zač in ima. U m e đ u v r e m e n u skuhaj te t jesteninu u s lanoj vodi , oci jedite i spoji te s izdanc ima. Pos­lužite vruće.

Krumpiri punjeni izdancima

• 4 velika krumpira • 6 dag margarina ili maslaca • 1 stapka fino sjeckanog celera • 1 šalica izdanaka alfalfe • 1 rajčica, oguljena i narezana • sol i papar • 1/2 šalice ribanog sira

Dobro or ibaj te k rumpi re i posuši te k rpom. Izbodite ih vi l juš­k o m , zat im ubaci te u vrelu pećnicu i pecite sat v remena ili dok ne omekša ju .

Izvadite iz pećnice pa odreži te svakom krumpi ru vrh . Izdubite sredinu ž l icom te sadržaj stavi te u zd je lu. Dodaj te maslac ili margar in , sir, celer, ra jč icu, izdanke, sol i papar po ukusu . Promi ješaj te dobro, a zat im t o m sm jesom napuni te k rumpi rove kore . Vrat i te krumpire u pećnicu i pecite 15 minuta. Posluži te vre le.

105

Izdanci na kiselo

• 1 šalica izdanaka alfalfe • 50 dag gljiva • 2 dag maslaca ili margarina • sok 1/2 limuna • 1 kiselo vrhnje

• 2 žlice sitno nasjeckanog peršina • sol i papar

Oper i te , očist i te i nareži te gl j ive na tanje ploške. Zagr i j te mas lac u tav i , dodaj te gl j ive, l imunov sok, sol i papar. Kuhaj te 8 do 10 minu ta i pov remeno miješajte. Dodaj te kiselo vrhnje, izdanke i peršin. Pirjajte još pet minuta. Pos lu­ži te smjes ta kao g lavno jelo. Pri log može biti t i jesto ili kruh.

Bogati omlet s izdancima soje

• 4 jaja • 1 luk, sitno nasjeckan

• 10 dag svježih gljiva, narezanih na kockice • 1 šalica izdanaka soje

• 1 zelena paprika, nasjeckana na kockice • 2 žlice izdanaka alfalfe

• začinske biljke • 2 žlice suncokretovog ulja i malo sojinog

umaka • sol i papar

106

Lagano poprži te luk na ulju, pa dodaj te gl j ive, izdanke soje i papr iku. Istucite ja ja sa sol ju i zač insk im bi l jkama, zat im dodaj te poprženo povrće i izdanke alfalfe. Dobro umut i te za jedno i prži te na ulju dok ne pozlat i . Poprskaj te gotovi omle t u m a k o m od soje. Posluži te uz zelenu salatu.

Izdanci s rižom

• 4 šalice kuhane riže • 40 dag svježih gljiva narezanih na tanke

ploške • 2 luka, sitno nasjeckana • 2 šalice izdanaka soje ili mungo graha • 2 jaja • 1 paprika narezana na kockicš, po mogućno­

sti crvena

• 1 žlica umaka od soje • 2 žlice suncokretovog ulja • sol

Poprži te lagano na ulju povrće, gl j ive i i zdanke, zat im dodaj te kuhanu rižu i pecite na t ihoj vatri još 10 minuta. Umut i te jaja i začini te ih po želj i , napravi te mjesta u sredini tave pomaknuvš i rižu s povrćem na rubove, ulijte ja ja u sre­d inu i zat im pomi ješaj te s r ižom. Mi ješajte n ježno dok se ne ispeku. Začin i te je lo u m a k o m od soje. Poslužite uz salatu.

107

Smotuljci s izdancima mungo graha (sarmice)

8 većih listova kupusa 1/2 luka, nasjeckanog 2 žlice ulja

2 mlada luka, nasjeckana 1 paprika, narezana na kockice 2 rajčice, narezane na kockice 1/2 šalice kuhane riže

1 i 1/2 šalica izdanaka mungo graha 1 šalica kuhanih mahuna, sitno nasjeckanih soli papar

Umak

• 1 žlica ulja • 3 žlice kiselog vrhnja • 7 tuba umaka od rajčice • 1 mali luk, usitnjen • 7 lovorov list

• sol i papar

Prel i j te l istove kupusa k ipućom v o d o m , da omekša ju , za t im ih oci jedi te. Zagr i j te ulje u tavi, dodaj te luk, papr iku, rajčice i mlad i luk te pirjajte dok ne omekša ju . Dodaj te r ižu, izdanke i mahune . Dobro promi ješaj te te posol i te i popapr i te .

Razdi jel i te ovu masu u o s a m di je lova pa puni te l istove kupusa . Zavi j te list u smotu l jak te učvrst i te čačka l icom ili neč im drug im. Stavite u veći lonac, zal i j te u m a k o m i kuhajte na t ihoj vatri 20 do 30 minuta.

Umak ćete dobit i tako da poprž i te luk na ulju a zat im mu doda te ostale sastojke. Kuhajte na t ihoj vatri deset minuta.

108

Čili s izdancima pšenice i sojom

Mrvice mesa od soje poprži te na 2 žl ice ulja i t ome dodaj te :

• 2 luka, sitno nasjeckana • 2 češnja češnjaka, usitnjena • 2 šalice mljevenih sirovih izdanaka pšenice • 6 žličica crvene paprike u prahu • 7 žličicu soli • 1/4 žličice papra • 1/2 žličice origana • 174 žličice mažurana • 1/4 žličice kumina • 5 šalica temeljca • 7 šalicu umaka od rajčica

Pokri j te čili i kuhaj te na t ihoj vatri oko sat v remena. Češće promi ješaj te, kako bi se sastojc i bol je spojil i i dal i pr iv lačan okus. Ostavi te čili da se hladi neko vr i jeme, zat im ga pos lu­ži te.

Varivo od izdanaka soje

• 2 šalice izdanaka soje • 2 šalice temeljca • 1/2 žličice crnog papra • 5 dag maslaca • 7 češanj češnjaka, usitnjen

109

• 1 luk, nasjeckan • 1/2 šalice umaka od rajčica • 1 žličica šećera, po mogućnosti smedeg • sol i začinsko bilje • 4 žlice svježeg nasjeckanog peršina

Stavi te temel jac na va t ru , a kad zavr i je , dodaj te mu izdanke soje. Kuhaj te 10 minuta ili dok ne omekša ju . Dodaj te redom preosta le sastojke i kuhaj te na t ihoj vatri dok se var ivo ne zgusne . Na kraju dodaj te peršin te servirajte vruće ili h ladno, po žel j i .

Čop sju (chop suey) na američki

• 2 velika luka, nasjeckani • 2 stapke celera, nasjeckane • 1 žlica ulja • 1 velika zelena paprika, narezana • 1 šalica izdanaka mungo graha • 25 dag svježih gljiva, narezanih • 2 žlice umaka od soje • 1 žlica gustina ili neke druge vrste škroba

(nije obavezno)

• podloga od kuhane cjelovite riže • 3/4 šalice poprženih badema, nasjeckanih

Čop sju bi t rebalo biti k inesko jelo iako je nastalo u S A D , tj. v jero jatno su ga izmisli l i k ineski kuhar i u amer ičk im resto­ran ima, gdje je postalo izuzetno popu larno. Posto je različiti

110

recepti za čop s ju, a po ovom vegetar i janskom možete ga lako pripremit i i ponudi t i kao g lavno je lo za lagani ju večeru .

Dakle, zagr i j te ulje na tavi i poprži te luk i celer, da omek­šaju. Dodaj te ze lenu papr iku, izdanke i gl j ive. Dobro promi ­ješaj te, stavite pok lopac i ostavi te da se jelo lagano kuha. Dodaj te umak od soje. Ako žel i te gust i umak, dodaj te žl icu gust ina umaku od soje. Čop sju posluži te na podlozi od s m e đ e kuhane riže. Pospi te jelo s jeckanim bademima.

Kari (curry) od tri vrste izdanaka

• 2 luka srednje veličine, narezana na tanke ploške

• 2 velike mrkve, naribane • 2 stapke celera, nasjeckane • 3 žlice ulja • 1 šalica izdanaka piskavice • 1 šalica izdanaka alfalfe • 1 šalica izdanaka mungo graha • 2 žlice ulja • 2 žlice brašna • 1 žlica praha kari (curry) • 2 šalice mlijeka • 1 žličica soli • 1 žličica muškatnog oraščića • 1/2 šalice mljevenih kikirikija

Pržite luk, mrkvu i celer na 3 žl ice ulja dok ne omekša ju i ne pozlate. Da biste dobi l i umak, kombinira j te 2 žl ice ul ja, brašno i kari jev p rah . Ovu smjesu stavi te na srednju vatru te

111

joj posebno dol i jevajte mli jeko i pr i tom stalno mi ješaj te umak dok se ne zgusne . Dodaj te so l , muškatn i oraščić i m l jevene kikir iki je. Dobro promi ješaj te . Sastav i te s pov rćem i i zdanc ima. Kuhaj te još 3 minute ili dok se izdanci posve ne zagr i ju . Posluži te na podlozi od s m e đ e riže, kaši hel jde ili kaši od cjelovi tog ži ta.

Ratatuj (ratatouille) od izdanaka soje

• 3 žlice maslinovog ulja • 3 luka, narezana na ploške • 2 češanja češnjaka, usitnjena

• 5 malih tikvica, neoguljenih i narezanih na kocke

• 2 do 3 zelene paprike, narezane na kockice • 1 patlidžan srednje veličine, neoguljen i nare­

zan na kockice

• 1 limenka rajčica ili 3 manje rajčice, oguljene i nasjeckane

• 1 šalica izdanaka soje • 1 žličica soli • 1/2 žličice papra

• bosiljak u prahu

Pržite luk i češnjak na ulju dok ne omekša ju . Dodaj te sve os ta le sasto jke od jednom. Pirjajte 15 minu ta ili dok se povrće dobro ne poveže i ne omekša .

112

Zeleni rižoto

• 3 žlice ulja • 30 dag cjelovite riže • 3/41 vode ili temeljca • 1 žlica praha kari • 1 žlica umaka od soje • 1 češanj češnjaka

• / 5 dag mješa vine s vježih začinskih biljki npr.

peršin, melisa, luk vlasac, bosiljak, mažuran,

celer • 20 dag izdanaka mungo graha • 10 dag ribanog sira po ukusu

Operi te r ižu, oci jedi te je i bacite kratko na zagr i jano ulje. Zal i j te teme l j cem ili v o d o m i stavi te da se kuha 35 do 45 minuta na t ihoj vatr i .

U m e đ u v r e m e n u oper i te zač inske bi l jke, posuš i te ih i s i tno nasjeckaj te. Začin i te kuhanu rižu kar i jem, zgn ječen im češn jakom i u m a k o m od soje.

Umi ješaj te zat im zač inske bi l jke, mungo izdanke i r ibani sir te smjes ta posluži te. Ako vol i te rajčice, možete ukrasit i zeleni r ižoto k r iškama svježe rajčice.

Tjestenina s izdancima

• 30 do 40 dag tjestenine (pužići, makaroni,

rezanci) • 3 dag maslaca ili margarina

• 2 srednja luka

8 IZDANCI-ŽIVA HRANA 113

• 4 šalice izdanaka mungo graha • 4 jaja • 1/81 mlijeka • 1 češanj češnjaka, zgnječen • sol i papar • 2 žlice izdanaka alfalfe • 5 do 10 dag ribanog sira

Tjesten inu skuhaj te u s lanoj vod i pa oci jedi te. Neka ne b u d e suviše mekana.

Poprži te luk na masnoć i . U m e đ u v r e m e n u umut i te ja ja u ml i jeku i dodaj te sol , papar i izgn ječeni češnjak.

Pomi ješaj te t jesteninu s i zdanc ima m u n g o graha, stavi te u tavu , zal i j te u m u ć e n i m ja j ima i peci te dok se ja ja ne zgusnu .

Pri je serviranja ukrasi te i zdanc ima alfalfe i pospi te s i rom.

Kineska kajgana

• 2 žlice ulja • 1 do 2 poriluka

• 15 dag izdanaka mungo graha • 4 jaja

• 1 žlica umaka od soje (po želji)

• 1 žlica suhog bijelog vina (po želji) • 4 žlice mineralne vode • sol i papar

• 2 žlice izdanaka alfalfe

114

Pori luk oper i te , očist i te i nareži te na tanke kolutove. Nare­žite i dio ze lene s tapke.

Zagr i j te ulje u tavi i poprž i te za jedno pori luk i i zdanke mungo graha. Umut i te ja ja s u m a k o m od soje, v inom i mine­ralnom v o d o m te posol i te i popapr i te . Masu izli jte u tavu na izdanke i pori luk te lagano miješajte dok se jaja ne ispeku. Kajgana ne smi je biti suviše suha ni s m e đ e boje.

Pri je serv i ranja ka jganu ukrasi te i zdanc ima alfal fe po želj i. Ovo se je lo može servirat i uz ze lenu salatu i pržene krumpir iće.

Zapečeni izdanci leće sa sirom

• 1 kg mrkve • 4 šalice izdanaka leće • 15 dag ribanog sira • 50 dag mekog svježeg sira

. • malo mlijeka

• 1 jaje • 1 luk • 1 do 2 češnja češnjaka • sol i papar • paprika • peršin

Namast i t i okrug lu posudu . (Ovo je jelo posebno dobrog okusa ako se peče u zeml jano j posudi) .

Oper i te mrkve, za t im ih nareži te na kolut iće. Poredaj te u namašćenu posudu . Lagano posol i te i popapr i te . Pokri j te mrkvu izdanc ima leće.

115

Umut i te sir, ml i jeko i jaje pa doda j te sol , papar i papr iku. Siru dodaj te naribani sir, nas jeckani luk i usi tnjeni perš in. Zgnječi te češnjak i dodaj te ga s i ru. Ovu smjesu rasporedi te ravnomjerno preko povrća u posud i . Stavi te posudu u peć­nicu i pecite na 200°C oko 40 min .

Varivo od izdanaka slanutka

2 žlice ulja 11 uk 3 šalice izdanaka slanutka 1 žličica mljevenog korijandra 1/21 temeljca 50 dag rajčica 1 žličica suhog bosiljka 1 do 3 češnja češnjaka 3 žlice slatkog vrhnja 1 žlica limunovog soka sol i papar

malo svježeg nasjeckanog peršina

Na ulju prži te sitno nas jeckan luk dok ne postak l i . Dodaj te izdanke s lanutka i pospi te ih kor i jandrom. Zal i j te temel jcem i kuhaj te oko 10 minuta na ma lom p lamenu .

Var ivu dodaj te rajčice i s latko vrhnje, zat im bosi l jak, zgn ječeni češnjak i l imunov sok. Posol i te i popapr i te . Prije servi ranja pospi te var ivo nas jeckan im perš inom.

116

Pizza s izdancima

Ti jesto:

• 25 dag brašna • 1/2 žličice soli • 1/2 žličice kumina

• 1/2 žličice korijandra • 1 jaje • 1 žlica ulja • 1/81 mlake vode • 2 dag kvasca

Nadjev:

• 50 dag rajčica

• 1 luk • 2 žličice origana • 1 žličica bosiljka • 1 žličica majčine dušice • 1 žličica soli

• svježe mljeveni papar

• 10 dag izdanaka mungo graha i izdanaka

leće • 10 do 15 dag ribanog sira

Pomi ješaj te brašno sa sol ju, kuminom i kor i jandrom. Rasto­pite kvasac u mlakoj vodi i za jedno s ja jem i ul jem dodaj te brašnu. Umijesi te glatko t i jesto koje se dobro odva ja od prst i ju. Ti jesto obl ikuj te u kuglu te pokr iveno ostavi te na top lom mjestu sat v remena , dok ne udvostruči o b u j a m . .

117

Tada t i jesto još j ednom izmi jesi te pa obl ikuj te u okruglu pogaču promjera 26 cm.

Nareži te rajčice na tanje p loške, luk s i tno nasjeckaj te te ga rasporedi te po t i jestu. Pospi te o r i ganom, bosi l jkom i ma j ­č inom duš icom, te popapr i te i posol i te.

Na t i jesto zat im rasporedi te mješav inu izdanaka mungo graha i leće te ga pospi te r ibanim s i rom.

Pizzu pecite u toploj pećnici na 200°C oko 35 minuta.

Pirjani izdanci graška

• 3 do 4 šalice izdanaka graška • 2 dag maslaca • 1 luk • 1 mrkva

• celerovo lišće • miloduh • peršin

• 2 žlice pahuljica kvasca • sol

Nasjeckaj te luk na kockice, mrkve na kolut iće, zač inske bil jke na si tne listiće.

Rastopi te maslac u loncu te na n jemu poprži te izdanke g raška , mrkvu , luk i zač inske bi l jke. Pirjajte oko 15 minuta. Posol i te i pospi te pahu l j i cama kvasca.

118

Nabujak od raži i izdanaka mungo graha

25 dag raži u zrnju 1/21 vode ili temeljca 1 žličica suhog bosiljka 1 žličica suhe majčine dušice 1 žličica suhog origana 1 luk 1 češanj češnjaka 1 svežnjić peršina 30 dag rajčice

10 dag ribanog sira 2 jogurta sol i papar 2jaja

5 dag izdanaka mungo graha

Namoči te raž preko noći u 1/2 I vode . Sl i jedećeg dana sku­hajte raž u vodi u kojoj se namaka la za jedno s majč inom duš icom, bosi l jkom i o r i ganom. Neka vrije na laganom pla­menu oko sat v remena . U međuv remenu nasjeckaj te luk, očist i te i narežite rajčicu i is jeckajte perš in.

Sve dodaj te kuhano j raži te u smjesu umuti te i po lov icu r ibanog sira. Začin i te zgn ječen im češn jakom i ulijte masu u namašćenu posudu za nabujak.

Jogur t umut i te za jedno s ja jem i os ta tkom r ibanog sira te posol i te i popapr i te. M ješav inom preli j te smjesu u posudi te peci te u pećnici oko 30 minuta na 220°C. Pet minuta pri je kraja pečen ja pospi te nabujak izdanc ima mungo graha.

119

Ljetno varivo s izdancima

3 žlice ulja Muk 60 dag tikvica 4 velike rajčice 2 šalice izdanaka soje i mungo graha sol i papar majčina dušica origano bosiljak 1 češanj češnjaka 5 do 10 dag ribanog sira

Luk narežite na kockice. Oper i te t ikvice i nareži te ih na tanje p loške. Za jedno s lukom poprži te na ulju i pirjajte 10 do 15 minu ta te po potrebi dodaj te ma lo vode .

Nareži te rajčice na kocke i dodaj te os ta lom povrću u loncu. Posoli te i popapr i te, začini te majč inom duš icom, ori-g a n o m , bosi l jkom i češn jakom. Pri završetku kuhan ja doda j te var ivu izdanke, ali nemoj te ih kuhat i . Prije serv i ranja pospi te var ivo s i rom.

120

9.

Salate

Salata glavatica s potočarkom

• 7 glavica salate • 1 žlica listova potočarke • 2 šalice izdanaka potočarke

Prel jev:

• 1/81 jogurta • 2 žlice ulja • malo limunovog soka • sol i papar

Očist i te, oper i te i nareži te salatu na zalogaje. Oper i te l istove potočarke i si tno ih nasjeckaj te. Pomi ješaj te jogurt , ul je, l imunov sok, sol i papar te prel jevu dodaj te i si tno s jeckanu potočarku . Dodaj te prel jevu i izdanke te t ime preli j te u zdjel i sa latu. O d m a h posluži te.

Salata sijanica s izdancima suncokreta

• 20 dag salate sijanice • 1 svježi mladi krastavac • 25 dag jagoda

123

• 20 dag svježeg kravljeg sira • 4 žlice izdanaka suncokretovih sjemenki

Prel jev:

• 1/81 slatkog vrhnja • 3 žlice suncokretovog ulja • 1 žlica octa ili limunovog soka • 1 žlica kečapa • sol i papar

Salatu operi te i očist i te. Ostavi te da se osuš i . Oper i te kra­s tavac i nareži te ga na tanke ko lu tove. Oper i te j agode i , ako su prevel ike, prepolovi te ih. Sve poredaj te u veću zdjelu za sa la tu . Kravlj i sir obl ikuj te u oman je grude i rasporedi te ih u salat i . Pospi te salatu izdanc ima.

Od sasto jaka za prel jev umut i te prel jev, preli j te salatu i o d m a h posluži te.

Salata od izdanaka leće i krastavaca

• 1 veliki krastavac za salatu • 1 šalica izdanaka leće • Huk • 2 svežnjića luka vlasca

Prel jev:

• 25 dag jogurta

• sok polovice limuna • 1/2 žličice senfa

124

• 1/2 žličice soli • 7 češanj češnjaka

Operi te krastavac, izvadi te sredinu s košt icama (ako je potrebno) i g rubo nar ibaj te na tanke p loške. Luk nareži te na tanke kolutove, a luk v lasac na kraće štapiće.

Jogur t pomi ješaj te s l imunovim sokom, začini te sol ju pap rom i sen fom te dodaj te i zdrobl jeni češnjak. Sve sasto jke salate preli j te pre l jevom i odmah posluži te.

Salata od žitnih izdanaka

• 7 šalica žitnih izdanaka (pšenica, ječam, zob ili raž)

• 1 šalica kiselog zelja • 25 dag grožđa

Prel jev:

• 10 g slatkog ili kiselog vrhnja

• 2 žlice ulja • 1 žlica umaka od soje • 1/2 žličice đumbira • papar i sol • 2 žlice izdanaka alfalfe za ukras

Oper i te g rožđe , raspolovi te jagode i izvadite košt ice. Kiselo zel je usitnite rukom te pomi ješaj te s izdanc ima i g r o ž đ e m .

Vrhnje, umak od soje i ulje dobro umut i te i začini te đ u m b i -rom, paprom i so l ju . Preli jte salatu ov im pre l jevom i pospi te

125

sve izdanc ima alfalfe. Ostavi te nekol iko t renutaka da se p rožme i zat im posluži te.

Salata od mungo graha

• 20 dag izdanaka mungo graha

• 4 rajčice

Prel jev:

• 3 žlice jogurta ili kiselog vrhnja

• 3 žlice ulja od suncokreta • sol • 1/2 žličice karija • 1/4 žličice suhog bosiljka, zdrobljenog

Umiješaj te za jedno jogurt , ul je i zač ine te preli j te izdanke m u n g o graha. Rajčice oper i te i razrežite ih u osmine te n j ima garniraj te salatu.

Samoniklo bilje s proklijalom pšenicom

Već u rano prol jeće možete na l i vadama i u šumarc ima uda l jen im od cesta ubrati mlado samonik lo jest ivo bilje bogato v i tamin ima i minera l ima. Izbor je velik, a p red lažemo neke od najpoznat i j ih bi l jki : l išće mas lačka (radič), l išće sto-l isnika, k isel icu, mladu kopr ivu, divlji d ragušac, cv jetove t ra­t inč ice . . .

126

• 20 do 25 dag samoniklog bilja • 1 šalica izdanaka pšenice • 5 dag nasjeckanih oraha ili lješnjaka

Prel jev:

• 3 žlice suncokretovog ulja • 7 žlica soka od limuna • 5 žlica kiselog mlijeka • sol i papar

Oper i te i očist i te samon ik lo jest ivo bi l je, osuši te i nareži te na komad iće vel ič ine za loga ja .

Umut i te prel jev od ul ja, l imunovog soka, k iselog ml i jeka, sol i i papra. Pomi ješa j te sve sastojke - izdanke, bil je l ješ­n jake ili o rahe - i prel i j te pre l jevom. Posluži te.

Salata od raženih izdanaka

• 25 dag izdanaka raži

• 15 dag mrkve

• 2 jabuke

• 5 dag lješnjaka

Prel jev:

• 1 jogurt ili kiselo vrhnje • 2 žlice limunovog soka

• sol

127

Ostruž i te mrkve, jabuke oper i te, ogul i te i odstrani te im košt ice. Naribajte krupno i jabuke i mrkve. L ješnjake nasjec­kajte i dodaj te za jedno s j abukama i mrkvama raženim izdanc ima. Pomi ješaj te.

Od jogur ta ili k iselog vrhnja i l imunovog soka umi ješaj te prel jev i posol i te ga. Preli jte salatu i posluži te.

Šarena salata od izdanaka

• 2 šalice mješavine izdanaka (mungo grah, rotkvica, alfalfa i lan)

• 1 salata glavatica ili 15 dag sijanice • 1 jabuka • 2 rajčice • 1 mali luk

• 15 dag oštrog sira

Prel jev:

3 žlice ulja

1 žlice limunovog soka 1/2 češnja češnjaka 1 žlica nasjeckanog svježeg peršina 1 žlica senfa sol i papar

Pomi ješaj te dobro razl iči te izdanke. Jabuke i luk nareži te na kock ice, rajčice na osmine , a sir razdrobi te na man je g rude. Od naveden ih sasto jaka umiješaj te prel jev. Sve sasto jke salate pomi ješaj te i prel i j te pre l jevom. Posluži te.

128

Matovilac s pšeničnim izdancima

• 20 dag svježeg kravljeg sira • 2 žlice limunovog soka

• sol • 20 dag pšeničnih izdanaka • 1 velika jabuka • 1 naranča • 10 dag matovilca

Pomi ješaj te sir s l imunov im sokom i sol ju te lagano doda-vajte izdanc ima pšen ice. Oper i te jabuku , po želji je ogul i te, ogul i te naranču i ob je narežite na kockice. Dodaj te siru i izdanc ima.

Oper i te matovi lac, očist i te i oci jedite vodu . Stavi te ga kao podlogu na pladanj ili u zdjelu za salatu. Rasporedi te po matovi lcu mješav inu sira, voća i izdanaka. Posluži te.

Jutarnja salata

• 2 šalice izdanaka pšenice • 1 šalica očišćenih koštica suncokreta

• 3 jabuke, naribane s korom • 1/2 šalice grožđica

• 1/2 šalice jogurta • 3 banane narezane na kolutove

Sve sastojke lagano pomi ješaj te u zdjeli za salatu i pos lu­

ži te.

9 IZDANCI-ŽIVA HRANA 129

Miješana salata od izdanaka mungo graha

• 1 manja limenka kuhanog kukuruza, ocije­đenog

• 1 sirova cvjetača, rastavljena na cvatove • 1 šalica izdanaka mungo graha, kuhanih 3

minute na pari • 2 zelene ili crvene paprike, narezane na

rezance

Prel jev:

• ulje, ocat, sol i papar

Pomiješaj te sve sastojke u zdjel i i prel i j te ih p re l jevom.

Salata od izdanaka alfalfe

• 2 šalice izdanaka alfalfe • 1/2 šalice sitno nasjeckanog luka • 1 rajčica, u osminama • 1 krastavac, krupno riban • 2 stapke celera, usitnjene • 1/2 zelene paprike, narezane na sitne koc­

kice

Ovoj salati možete po želji dodat i i d ruge sasto jke: ze lenu sa la tu , kupus ili cv jetaču. Sasto jke sastavi te u zdjel i za salate, a zat im prelijte omi l jen im u m a k o m .

130

Izdanci alfalfe i soje u salati

• 1/2 glavice svježeg kupusa, naribanog • 2 šalice izdanaka alfalfe • 1/2 šalice sitno nasjeckanih izdanaka soje • 1/2 šalice sitno trgane zelene paprike • 1 luk, narezan na tanke kolutove

Sastavi te sve za jedno u zdjeli i preli j te ma jonezom. Pomi je­šaj te i posluži te.

Alfalfa salata začinjena rotkvicom

• 2 šalice izdanaka alfalfe • 1 avokado (odstranite koru i košticu) • 1 šalica nasjeckanog celera (stapke)

• 1 žličica kelpa • 1/4 šalice izdanaka rotkvice • 1/4 šalice vode • sok 1/2 limuna

Sve sasto jke, os im izdanaka alfalfe, stavite u b lender i u m u ­tite u gustu jednol ičnu sm jesu . Izdanke alfalfe rasporedi te u zdjel i za salatu i ze lenom smjesom preli j te sa latu. Služite o d m a h . Po želji možete o v o m gus tom umaku dodat i luk, raj­čicu ili papr iku.

131

Alfalfa i ananas

• 1 šalica vode

• 1 šalica svježih kockica ananasa

• 1 šalica izdanaka alfalfe • 3 žlice sezamovog sjemena

Stavi te ananas i v o d u u b lender i mut i te dok ne dobi je te gust i umak. T ime preli j te izdanke alfalfe i salatu pospi te sezamov im s j emenkama koje s te p re thodno poprži l i i za t im istucali u avanu .

Alfalfa i mrkva

• 1 šalica sitno ribane mrkve • 1 šalica zelene salate • 7 šalica izdanaka alfalfe • 1/2 šalice sitno ribane cikle • 1/2 avokada

Zdrob i te avokado v i l juškom i umut i te s v o d o m , ako je pot rebno. Sve ostale sasto jke lagano promi ješaj te u zdje l i za salatu i preli j te u m a k o m od avokada .

Salata od krumpira i izdanaka alfalfe

• 2 krumpira

• 1/2 šalice izdanaka alfalfe

• 1/2 šalice na kockice narezane stapke celera

132

• sok 1/2 limuna • 3 žlice sjemenki suncokreta (očišćenog)

• sol i papar po želji

Ogul i te krumpi re , a ako su mladi , samo ih dobro ostruži te. Naribajte ih na vrlo tanke p loške. Istisnite sok l imuna po krumpi ru . Dodaj te izdanke i si tno isjeckani celer. Posol i te i popapr i te te pospi te salatu s j emenkama suncokreta. Za pri­p reme vodi te računa o tome da krumpire očist i te i izr ibate posl jednje, jer brzo t a m n e iz loženi z raku .

Mungo grah i alfalfa

• 7 šalica izdanaka mungo graha • 7 šalica izdanaka alfalfe

• 7 rajčica • 7 avokado • 1/2 limuna • malokelpa

Nareži te rajčicu i avokado te dodaj te izdanke. Pomi ješaj te i začini te ke lpom i l imunovim sokom. Kol ič ina je za dvi je osobe.

Slatka salata od izdanaka pšenice

• 1/2 šalice tri dana starih izdanaka pšenice • 2 žlice sezamovih sjemenki

• med i malo kelpa

133

Poprži te s jemenke sezama te ih istucajte u avanu. Pospi te n j ima izdanke. Začin i te salatu s ma lo ke lpa (u prahu) i m e d o m .

Salata od izdanaka mungo graha

• 2 šalice izdanaka • 1 nasjeckani luk • 4 do 5 rajčica

Prel jev ćete napravit i od 1 kiselog vrhnja ili j ednog jogur ta ili kef i ra, 1 žl ice senfa, 2 žl ice l imunovog soka, morske sol i , 1 češn ja češnjaka, perš ina i luka v lasca.

Izrežite rajčice na kockice i pomi ješaj te s i zdanc ima i l ukom. Sve sastojke za preljev dobro umut i te p jen jačom i prel i j te nj ime salatu. Izdanke za ovu salatu ne t reba kuhat i .

Izdanci mungo graha u raznim varijacijama

25 dag izdanaka mungo graha kratko poprži te u v re lom ul ju. Pustit i da se oh lade. Korist i te u ov im var i jac i jama:

Salata s celerom

• 2 stapke celera nasjeckane na kockice • 1 kivi, oguljen i narezan na tanke kriške • malo limunovog soka

Pomiješaj te izdanke i celer, ukrasi te kivi jem i poprskaj te l imunovim sokom.

134

Salata sa šparogama i šampinjonima

12 dag v rhova šparoga izvadite iz konzerve i oci jedi te. Oprane i osušene šampin jone nareži te na tanke ploške, poprskaj te l imunov im s o k o m i pomi ješaj te s izdanc ima mungo graha i špa rogama. Prije servi ranja preli j te u m a k o m od l imunovog soka, ul ja, sol i , papra i nas jeckanog peršina.

Salata s paprikom

2 svježe papr ike nareži te na komadiće i pomi ješaj te s izdan­c ima. Začini te l imunovim sokom i u m a k o m od soje.

Salata od izdanaka slanutka

• 2 šalice izdanaka slanutka, kuhani i ohlađeni

• 1 mali luk, sitno nasjeckan

• 2 tikvice

• 2 rajčice, oguljene i narezane na kockice

Umak za salatu: • 2 žlice suncokretovog ulja

• 2 žlice limunovog soka

135

• morska sol • 2 žlice potočarke, lišće • 2 žlice peršina

Narezat i t ikvice na tanke ploške i pomi ješat i ih sa sv im os­ta l im sasto jc ima salate. Spojit i sasto jke umaka , dobro ih pomi ješat i i umutit i te umakom prelit i sa latu.

Salata od špinata i izdanaka leće

• 50 dag mladog špinata • 7 šalica izdanaka leće • 6 srednjih rotkvica, narezanih na tanke

ploške

Umak za salatu:

• 1 žličica sezamovog ulja • 2 žličice suncokretovog ulja • 1 češanj češnjaka, zgnječen • svježe mljeveni papar

• morska sol (što manje moguće)

• 2 žlice svježeg pe/šina, sitno nasjeckanog • 2 žlice izdanaka pšenice ili sezamovog

sjemena • 1 žličica maslaca

Oprat i i očistiti špinat te ga ostavit i da se oci jedi i osuš i . Pomi ješat i ga s izdancima leće i ro tkv icom.

136

Umuti t i sastojke za umak i n j ime preliti salatu. Nepos­redno prije servi ranja popržit i izdanke pšenice na mas lacu i n j ima posuti salatu.

Umjesto izdanaka pšenice možete popržit i na tavi bez masnoće s jemenke sezama i n j ima posuti sa latu.

Salata od kupusa i izdanaka leće

• 1/2 glavice bijelog kupusa, narezanog na tanke rezance

• 2 žlice suncokretovog ulja • 1 šalica izdanaka leće • 1 mala cikla, naribana • 2 stapke celera zajedno s lišćem narezane

na tanke ploške

Umak za salatu:

• korijen kupusa • jabučni ocat • 1/2 šalice slatkog vrhnja • malo zdrobljenog kumina • morska sol (što manje)

Narezani kupus stavit i u zdjelu i pomi ješat i dobro s u l jem. Zat im kupusu dodat i ostale sastojke salate. Umak ć e m o pr i ­rediti u b lenderu (vrsta miksera) . Stavit ć e m o kori jen i ostale sasto jke umaka te ih izmiksati u pire. Preliti salatu i stavit i je u fr ižider na s a t - d v a pri je serviranja.

137

Salata od izdanaka riže i mungo graha

• 1 i 1/2 šalica izdanaka riže • 1 manji krastavac, narezan na tanke ploške • 1/2 paprike, narezane na rezance • 1 šalica izdanaka mungo graha

Umak:

2 žlice voćnog octa 4 žlice maslinovog ulja 1 žlica luka, sitno nasjeckanog 1 žličica izdanaka gorušice ili malo svježe mljevenog sjemena gorušice 4 crne masline, sitno nasjeckane svježe mljeveni papar morska sol (što manje)

2 tvrdo kuhana jajeta, sitno nasjeckana 2 žlice peršina (usitnjenog lišća)

1 žlica potočarke (usitnjenog lišća)

Pomiješat i sve sastojke salate, a zat im u b lenderu napravi t i umak i preliti n j ime sa la tu . Posut i je nas jeckanim ja j ima, per­š inom i po točarkom.

Salata od izdanaka ječma

• 1 šalica izdanaka ječma

• 1 šalica cikle, svježe naribane

138

• 2 mrkve, naribane • 1 mala tikvica, narezana na tanke ploške

Umak:

• 2 žlice ulja po izboru

• 2 žlice vina • 1 žlica soka od limuna • morska sol (što manje moguće) • svježe mljeveni papar

• 2 žlice svježeg kopra (sitno nasjeckanog)

Pomiješat i sastojke salate u vel ikoj zdjeli a zat im je prelit i u m a k o m . Umak t reba dobro umut i t i u porce lansko j posudi te istući ž icom kako bi se dobi la p jenasta smjesa. Salatu posut i sv ježe nas jeckan im koprom.

Salata od mrkve i izdanaka sezama

• 4 veće mrkve, naribane • 1 povrtnica, naribana • 1/2 šalice izdanaka sezama

Umak:

• 1 jogurt • 1 žlica ulja • 1 žlica soka od limuna • malo mljevenog komorača (sjeme) • malo mljevenog papra

139

• morska sol (što manje) • 3 žlice potočarke

Pomiješat i mrkvu , povrtn icu i i zdanke sezama u većoj zdjel i te preliti dobro umućen im umakom. Poklopit i salatu i ostavit i je sat v remena u fr iž ideru kako bi mrkva i ostal i sastojc i upili što bol je umak. Prije servi ranja ukrasit i salatu po točarkom.

Izdanci gorušice i smokve u matovilcu

• 3 šake matovilca • 3 suhe smokve, sitno nasjeckane • 1 manja čaša bijelog vina • 1 luk, narezan na tanke kolutove

Umak :

• 2 žlice ulja

• 2 žlice soka od limuna • morska sol (što je manje moguće) • 1 žlica mljevenog komorača (sjeme) • 2 žlice izdanaka gorušice

Stavit i oprani i osušeni matovi lac u zdje lu. U međuv remenu namoči t i narezane smokve u bi je lom vinu oko 15 min. Zat im posut i matovi lac s m o k v a m a i ko lu tov ima luka koji smo pre­thodno popirjal i u nešto ul ja. Sasto jke za umak dobro pomi ­ješat i , umakom preliti salatu i dobro je promi ješat i .

140

Celer s izdancima potočarke

• 5 stapki celera • 2 žlice limunovog soka • 1 kisela jabuka, narezana na tanke ploške

Umak za salatu:

• 2 srednja luka, sitno nasjeckana • 2 žlice ulja od suncokreta

• 12 šljiva, bez koštica • 1 češanj češnjaka • malo mljevenog klinčića • malo cimeta • 1/2 šalice izdanaka potočarke

Očist i t i celer i si tno ga nar ibat i . Smjes ta poprskat i l imunov im sokom da ne po tamni . Pomi ješat i luk i ulje te za jedno sa šlj i­v a m a staviti u b lender da se zdrobi . To j kremi dodat i još češnjak i mirodi je te stavit i u mikser da dobi jete m e k a n u k remu.

Stavit i nar ibani celer i narezane jabuke u zdjelu i posut i ih i zdanc ima potočarke. Preliti salatu k remom od šl j iva i servi ­rati.

10.

Slatka Jela od izdanaka

Izdanci sezama s ribanim jabukama

• 4 do 6 jabuka • malo cimeta • šaka grožđica • limunov sok • 1 slatko vrhnje • 2 do 3 žlice izdanaka

Jabuke očist i te, ogul i te i nar ibaj te te smjes ta natopi te l imu­novim sokom, kako ne bi posmeđi le . Pospi te c imetom i dodaj te grožđ ice, dobro pomi ješaj te.

Istucite slatko vrhnje u šlag i n j ime pokri j te r ibane jabuke. Izdanke sezama malo poprži te na tavi bez masnoće i n j ima pospi te jabuke i tučeno vrhnje.

Izdanke s e z a m a možete dodat i pečen im j abukama, t j . m ješav inom grožđ ica, s m e đ e g šećera i izdanaka sezama punit i izdubl jena srca jabuka i zat im ih peći u vrućoj pećnic i .

Okruglice s izdancima

• 15 dag brašna • 5 dag mljevenih lješnjaka

10 IZDANCI-ŽIVA HRANA 145

• 5 dag grožđica • 5 dag kokosovog brašna • 1 šalica izdanaka pšenice • sok jedne naranče • 2 žlice meda • nešto vode

Stavite u zdjelu za mi ješanje t i jesta brašno, l ješnjake, grož­đ ice , kokosovo brašno, med , izdanke pšenice i sok od naranče te dobro mijesite. Doda j te s a m o onol iko vode kol iko je pot rebno da dobi jete ni suviše ljeplj ivu ni suviše suhu masu .

Ovo t i jesto obl ikujte u okrugl ice vel ič ine šlj ive i ostavi te dva dana da se suše na suncu. Okrugl ice možete sušit i i u pećnici na rešeci pri temperatur i 60°C pri o tvoren im vratni ­c a m a pećnice. Tako će okrugl ice biti gotove za je lo već nakon 5 do 6 sati sušen ja .

Granola

3 šalice zobenih pahuljica 1 šalica kokosovih mrvica 2 šalice izdanaka pšenice 1 šalica suncokretovih sjemenki 1/4 šalice sezamovih sjemenki 1/4 šalice ulja 1/2 šalice vode 1 šalica blanširanih badema 1 šalica grožđica

146

Zagri j te pećnicu na 180°C. Izdanke pšenice samel j i te u stroju za meso. U vel ikoj zdjeli pomi ješaj te zobene pahu­l j ice,kokos, pšenične izdanke, suncokre tove i sezamove s jemenke. Dodaj te ulje i dobro sve izmiješajte. Pomalo dol i ­jevajte vodu . Dodaj te bademe i g rožđ ice te ih umi ješaj te u smjesu. Istresite smjesu u veliki poul jeni plitki l im. Raspore­dite smjesu jednakomjerno ž l icom ili spatu lom. Podijel i te u kocke mokr im nožem. Peci te u pećnici oko sat do sat i po. Ugasi te pećnicu i ostavi te da se granola hladi . O n a mora biti hrskava i smeđkas te boje. Nalik je na pogaču koja se dade li jepo lomiti po ž l jebov ima urezanim nožem prije pečenja . Kad se granola ohladi , iz lomite je i stavite u s tak lenke. Čvrsto zatvori te i čuvaj te na h ladnom i suhom mjestu.

Grano la se ob ično jede za doručak, a d jeca je vole i za už inu.

Maline s izdancima pšenice

• 30 dag malina ili drugog bobičastog voća

• 1 litra jogurta (svježeg) • 1 tučeno slatko vrhnje • 1 šalica izdanaka pšenice • med i sezamove sjemenke za ukras

U b lenderu pomi ješaj te mal ine, jogurt i izdanke. Zasladi te medom po želj i . Raspored i te u zdjel ice i ukrasite tučen im v rhn jem, po j ednom ma l inom is malo sezamov ih s jemenk i .

147

Slatkiši od pšeničnih izdanaka

• 1 šalica pšeničnih ili drugih izdanaka neke žitarice

• 7 šalica badema • 1 šalica grožđica • 1/2 šalice kokosovog brašna

Sasto jke dobro samel j i te i obl ikuj te u kugl ice vel ič ine oraha. Zamota j te ih u kokosovo brašno te suši te na rešeci i l i, ako žel i te, u pećnici pri temperatur i 60°C.

Punjene datulje

Samel j i te za jedno po jednu šaku suncokretov ih s jemenk i , tost i ranih izdanaka pšenice i badema. Pomi ješaj te s m e d o m i t o m mješav inom punite datul je.

Izdanci s maslacem od kikirikija

• 7 šalica izdanaka pšenice • 1/4 šalice maslaca od kikirikija • 1 žlica melase

Pomi ješaj te sastojke v i l juškom ili prst ima. Obl ikuj te u kug ­l ice. Zamrzn i te . Dobit ćete oko 15 kugl ica ili, d rug im rije­č ima , smjesa sadrži oko 15 v r h o m punih žl ič ica. Kugl ice može te uvaljat i u sezamove s jemenke, kokosovo brašno ili ž i tne kl ice.

148

Isklijale kuglice

• 7 šalica izdanaka pšenice • 7 šalica svježeg kravljeg sira • 7 šalica mljevenih oraha • 1 šalica grožđica • 1/2 šalice kokosovog brašna ili pšeničnih

klica

Sastavi te izdanke, sir, o rahe i g rožđ ice. Obl ikuj te u kugl ice vel ič ine oraha. Uval jaj te u tost i rano kokosovo brašno ili tost i rane pšenične kl ice.

Sirovi kolač

• 7 šalica datulja bez koštica • 7 šalica smokava (nasjeckanih)

• 7 šalica grožđica • 1 šalica suhih šljiva bez koštica

• 7 šalica badema • 7 šalica sušenih jabuka • 7 šalica sušenih ribizla • 7 šalica suhih marelica • 1 šalica izdanaka pšenice • 4 žlice meda

Krupno samel j i te u stroju za meso datul je, smokve , grož­đ ice, šl j ive, bademe, jabuke, r ibizle, marel ice i izdanke pše­nice. Dodaj te med i dobro promi ješaj te. Masu dobro prit is­nite u oblik za pečenje kruha. Stavite u frizer na 24 sata. Režite u tanke ploške. Držite u f r iž ideru.

149

Alfalfa u pjeni od marelica

• 2 jabuke, naribane • 12 suhih marelica, namočenih u vodi 12 sati • 4 žlice slatkog vrhnja • 7 šalica izdanaka alfalfe • 2 žlice sezamovih sjemenki, poprženih

Marel ice propust imo kroz b lender da b ismo dobil i pire u koji umut imo slatko vrhnje. P jenom prel i jemo jabuke te ukra­s imo izdanc ima alfalfe i pospemo sezamov im s jemenkama.

Krema od banana i izdanaka gorušice

• 3 banane, zdrobljene viljuškom • čašica likera od naranče • 3 dag maslaca • 1/2 šalice izdanaka suncokreta • 1 žlica izdanaka gorušice • 7 žlica meda

Banane i liker dobro umut i te. U malo j posudi rastopite mas­lac i na n jemu poprži te izdanke suncokreta. Ohladit i a zat im pomi ješat i za jedno sve sasto jke. Ukrasit i k remu izdanc ima goruš ice.

150

Izdanci alfalfe s breskvama

• 6 zrelih srednje velikih bresaka • 4 šalice izdanaka alfalfe

Sirup:

• 7 žlica maslaca • 3 žlice meda ili melase • 7 čašica prošeka • 7 čašica maraskina • 1 slatko vrhnje, tvrdo tučeno • 2 žlice izdanaka suncokretovih sjemenki, poprženi

Na kratko uron imo breskve u k ipuću vodu da b ismo im lakše oguli l i kožu i narezal i na p loške. U lončiću zagri jati maslac, dodat i m e d i a lkohol te kuhati na s labom p lamenu 10 minuta. To će biti s i rup.

Raspored imo p loške breskvi u plitku zdjelu i za l i jemo ih s i rupom. Stav imo u fr ižider da se dobro upi je. Četiri sa ta kasni je m o ž e m o servirat i ovaj deser t posut izdanc ima alfalfe, prel iven tučen im vrhn jem i posipan suncokretov im izdanc ima.

151

POGOVOR

Upotreba izdanaka za l judsku hranu je nova u našoj zeml j i , iako takvu hranu u d rug im ku l turama i c iv i l izaci jama koriste već t i sućama god ina. Stoga bi t rebalo dati još neko­liko napomena i ideja o tome kako na najbolj i način do bla­godat i ove žive hrane.

U p rvom redu t reba uvijek imati na umu da su izdanci najsvježi je moguće povrće, hrana koja još raste u t renutku kad je pr inosimo ust ima, jelo u ko jem još nisu počel i procesi raspadanja hranj iv ih sasto jaka bez obzira na to radi l i se o v i tamin ima, minera l ima, važn im aminok ise l inama ili d rug im sasto jc ima. Zato s i zdanc ima t reba postupat i u sk ladu s nj i­hovom ž ivom pr i rodom, a to znači da ih t reba što manje podvrgavat i p roces ima prerade: smrzavan ju , konzervir­an ju , k isel jenju, sušen ju , kuhanju , pečenju . . . Korist i te ih s i rove gdje god je to moguće ili, one koje je pot rebno donek le izlagati toplot i , kuhaj te i pecite tek kratko vr i jeme, kao što je i navedeno u većini recepata u ovoj knj izi.

Os im toga, važno je znat i da se izdanci po svojoj prirodi ne izdvajaju od karakter ist ika onog s jemena iz kojeg su potekl i . M o ž e m o ih svrstati u nekol iko g rupa: izdanci ži ta­rica, izdanci mahunark i , izdanci povrća, izdanci drugih kult i­v i ranih bi l jaka i izdanci orašast ih p lodova. Stoga ć e m o nastojati da izdanke ži tar ica (prokl i jalu pšenicu npr.) kor i­s t imo u on im s i tuac i jama i je l ima u koj ima b ismo inače kor i-

153

stili zrnje ili brašno, dakle u razl iči t im kašama, t jestenini i k ruhu .

Od prokli jal ih mahunark i (soja, mungo grah npr.) kuhat ć e m o var iva i s ložence, a koristit ć e m o ih i kao sasto jke raz­ličitih ukusnih salata.

U je la s ja j ima m o ž e m o stavit i go tovo svaku vrs tu izda­naka . Jela od krumpira ići će uz salate od izdanaka ili u kom­binacij i s prokl i jal im ž i tar icama i mahuna rkama .

Salate su ona grupaci ja zdrave i ž ive hrane u kojoj će se izdanci moći najšire pr imi jenit i , ali ih na laz imo i u s latk iš ima i ko lač ima. T u , u p rvom redu, svoju pr imjenu nalaze izdanci ž i tar ica, suncokreta, sezama i orašast ih p lodova.

lako nap ic ima n ismo posveti l i posebnu pažnju , izdanci se mogu koristiti i kao jedan od sasto jaka za dobivanje ukusn ih i v i tamin ima bogat ih napi taka. Najbol je je koristit i i zdanke sočn ih , zelenih bil jki, alfalfu npr. u kombinaci j i s kor jenast im i d rug im povrćem i voćem (mrkva, cik la, celer, ra jč ica, pasternjak, jabuka, kruška, bob ičasto voće) . Mogućnost i je bezbro j , čovjeku je potrebno s a m o malo mašte i odvažnost i da stvori nove i zaniml j ive kombinac i je okusa, mir isa i boje.

Svi recept i navedeni u ovoj knjizi mogu se varirati i mije­njat i . Dati s u , u p rvom redu, kao okvir , s tvaranja, kao osnova za razmišl janje o značen ju i ulozi ž ive hrane za čovjeka.

Izdanci pojedinih vrsta bil jaka koriste se i u druge svrhe, često kao lijek u obl iku ob loga, pomada , sredstva za ispi­ranje, s i rupa i kapi . Takva upotreba, među t im , nije tema ove knj ige, koja je nami jen jena sv ima koji se zan ima ju za izdanke kao hranu. Ali dat ć e m o još nekol iko ideja o jednoj d rugo j mogućnos t i kor iš tenja i zdanaka i m lad ih bi l jaka. Tu već u laz imo u domenu pravog vrt larenja, jer se za uzgoj tih i zdanaka kor ist imo kompos tom i zeml jom; i dal je u s tanu, na ba lkonu ili u pod rumu, tamo gdje m o ž e m o naći ma lo pro­s tora za mali priručni vr t u naš im skučen im uvjet ima stanov­anja.

154

Salata u stanu

Prokl i jale s jemenke potočarke, goruš ice, rotkvice, sunco­kreta i hel jde možete posi jat i u tanki sloj zeml je i za nekol iko dana dobit i odl ičnu mješav inu zelene salate. Pot rebno je nekol iko plast ičnih p ladnjeva, onih kakvih ima u resto­ran ima druš tvene prehrane, nešto zeml je crnice i kom-posta. Ovaj posl jednj i možete i sami proizvest i na ba lkonu u dvi je kante za smeće .

P ladanj na koji ste ravnomjerno rasporedi l i crnicu dub ine 3 do 4 cm i zalili s dovol jno vode da biste je namoči l i ali da s jeme ipak ne pliva u vodi , dat će i do 3 k i lograma zelen ja. Tu salatu možete zat im jesti kao izvor balastnih tvar i , saml ­jet i u b lenderu i dobi t i j uhu ili je propust i t i kroz sokovn ik i dobit i sok bogat minera l ima i v i tamin ima.

Dakle, pr ipremil i s te p ladanj sa c rn icom i kompos tom. Sl i­jedeći je korak da namoči te s jemenke koje želite da kl i jaju. Neka stoje u vodi i z m e đ u 10 i 12 sat i . Tada ih oci jedi te i ost­avite u stak lenci , da počnu procesi kl i janja još 12 sat i . Zat im dolaz i s je tva; rasporedi te s jeme na p ladnju i zagrn i te zeml ju . Ako na istom pladnju ši jete nekol iko vrsta zelenja za salatu (gorušica, rotkvica, potočarka) , napravi te male gre­dice ili, ako ćete ih koristit i sve za jedno, pomi ješaj te različite prokl i jale s jemenke pri je s jetve.

Sada uzmi te drugi p ladanj iste vel ič ine i n j ime poklopi te vašu »nj ivu«. Tako će s jemenke klijati u vlazi i mraku četiri dana. Petog dana digni te pok lopac, zali j te salatu i stavi te je na danje svjet lo dok ne naraste otpri l ike 15 cm (obično je to sedmog (osmog dana rasta). Tada ih možete odrezat i pri -s a m o m dnu škarama i koristit i za salatu.

Na isti se način - dak le prvo namakan je s jemena 12 sat i , zat im kli janje 12 sat i , pa s jetva i rast u mraku četiri dana i tri dana iz laganja svjetlosti i vodi - uzgaja i pšen ična t rava.

155

Ona se koristi u p rvom redu kao odl ičan izvor klorofi la -»zelene krvi« - i kao l jekovito s redstvo, i za prevenci ju bole­sti i za ublažavanje različit ih organsk ih poremećaja , od pro-bavnih smetnj i do nekih kožnih bolest i , pa čak i p rob lema s ž ivc ima.

Ovih nekol iko napomena o uzgoju zelenja i pšen ične t rave mogu posluži t i sv ima koji imaju smis la i žel ju za vrt la-renjem u s tanu. Os im toga, mogu potaknut i vrt lare da u svo­j im s tak len ic ima uzgajaju ne samo cvi jeće već i izdanke kao hranu. Uzgoj izdanaka je još nedovol jno iskorišteni veliki potenci ja l značenje i važnost i ko jega rastu iz dana u dan u svi jetu, u ko jem je sve v iše prazne, »plast ične« hrane, a sve man je ž ive, pr i rodne hrane bogate ž ivotn im sokov ima, koji su nužni za l judsko zdravl je i dugov ječnost .

Manje poznati termini

alfalfa a v o k a d o blanširati b lender

brokol i cjelovito brašno granola

integralna riža kečap kelp

vrsta lucerne, da je odl ične izdanke vrsta povrća kratko prokuhat i u vreloj vodi ili na pari vrsta elektr ičnog aparata (mikser) za usi tnjavanje voća i povrća vrsta ze lenog l isnatog povrća brašno od ci jelog zrna kreker ili s latkiš od mješav ine ži tar ica i orašast ih p lodova, bogat izvor v i ta­mina i minera la s m e đ a nepol i rana riža gusti umak od rajčica vrsta morske a lge, služi kao zač in i hranidbeni dodatak

156

kivi - egzot ično voće lunja grah - v rs ta graha melasa - slatki s irup, nuspro izvod preradbe

šećera minest rone - j uha od temel jca rajčice

miso - so ja ferment i rana s jednom od ži tar ica, obično j e č m o m

m u n g o grah - ze lena soja, da je odl ične izdanke

musl i - šv icarska kaša od ži tar ica i voća

pivski kvasac - hranidbeni dodatak bogat v i tamin ima pivski kvasac B kompleksa

potočarka - d ragušac, vrsta pikantne salate

slad - pro izvod od izdanaka j ečma , služi naj­više u pivarskoj industri j i

slanutak - mahunarka , daje ukusne p lodove i izdanke

temel jac - bistra osnova za juhu, dobi je se kuhan jem povrća ili m e s a

tofu - sir od soje u m a k od soje - smeđ i sok, nuspro izvod u fermentaci j i

soje

157

BIBLIOGRAFIJA

Akers K. - »A Vegetar ian Sourcebook« , G.P. Pu tnam's Sons, N.Y. 1983. Bustor f -H i rsch M. - »Gesund kochen mit Ke imen und-Sprossen« , Falfen Ver lag, N iedernhausen, 1986. Charmine S. E. - »The Comple te Raw Juice Therapv« , Thorsons Publ ishers, Inc., New York, 1984. DeBakey M.E. - »The Living Heart Diet«, Raven Press/ S imon and Schuster , New York, 1984. Fisch Guido - »Changez votre a l imentat ion«, Edi t ions P ie r re -Marce l , Favre, 1977. Fox Burros M. i Levine L. - »The Elegant But Easy Cook-book« , Coll ier Books, Co l l i e r -Macmi l lan Ltd, London , 1970. Hubner Barbara - »Ger ichte mit Get re ide«, Ver lag Freies Geis tes leben G m b H , Stuttgart , 1983. Jensen B. - »Seeds and Sprouts for Li fe«, Bernard Jensen Products, So lana Beach , Cal i fornia Katzen M. - »The M o o s e w o o d Cookbook« , Ten Speed Press, Berkeley, Cal i forn ia 1977. Kulv inskas V. - »Love Your Body« , 21st Century Publ ica­t ions, Fairf ield, Iowa 1974. Kushi A. i Esko W. - »The Chang ing Seasons« - Macro­biotic Cookbook, Avery Publ ishing Group, W a y n e , N.J., 1985. Lipparini F. i Pereira de Suoza E. - »Astrologia e d ie te«, Sonzogno, Mi lano, 1983. Nearing H. - »Simple Food for the Good Li fe«, Dell Publ is­hing Co. Inc., »Del ta«, New York, 1982.

159

Nocker R.M. - »Korner und Ke ime« , Heyne Ver lag, Mun -chen , 1983. Oliver M.H. - »Add a Few Sprouts« , Keats Publ ishing Inc., New Canaan , Connect icut , 1984. Ogrizović V. - »Specijal i tet i naših sus jeda«, VPA, Zagreb 1 9 8 1 . Ogrizović V. - »365 dana u kuhin j i« , Al fa, Zagreb, 1982. Rober tson L, Fl inders C, Godf rey B. - »Laurel 's Kit-chen« , Ban tam Books, T o r o n t o - N e w Y o r k - L o n d o n - S y d ­ney, 1982. Roth G. - "B reak ing Free f rom Compuls ive* Eat ing«, A Signet Book, New Amer ican Library, 1986. Richter N. - »Sojakeime Kochbuch« , Ver lag Dr. Richter, Munchen S a m a r p a n S. A. - »The Feel ing Good Book«, Turns tone Press Ltd, Wel l ingborough, Nor thamptonsh i re , 1983. Skaarup K. - »Es schmeckt auch ohne Fle isch«, BLV Ver-lagsgesel lschaf t , Munchen , W ien , Zur ich , 1983. W i g m o r e A. - »Be Your O w n Doctor«, Avery Publ ishing Group , Wayne , New Jersey, 1982.

Amer ican Institute for Cancer Research - »An O u n c e of Prevent ion«, A IOR Cookbook Ser ies Spr ing Vo lume, 1985. i 1986. Berkeley Food Co-op - »Heal th Food Book« , Runner 's Wor ld Books , Berkeley, 1982. Neuform »Kurier«, Deutscher R e f o r m - V e r l a g , Bad Hom-burg , 1 9 8 3 - 1 9 8 7 . »Sprouts Recipe Book« , K i tchen Garden , Salt Lake City, 1986. » V e g e t a r i a n T imes« , Vegetar ian Life and T imes , Oak Park, Il l inois, 1 9 8 0 - 1 9 8 7 . »Vegetar i janski V ikend«, Broj 1-3, »Vikend«, 1 9 8 3 -1985.

160