283

prikazi i kritike

principe sistematiziranja i klasifici-ranja glazbala kao i principe i me-tode njihova istrazivanja. Zatim sli-jedi sustav,an prikaz pojedinil.h tipo-va i varijanti :folklornih glazbala.Informaeije 0 pojedinim glazbalimaizlowne su prema Hornbostel-Sach-sovoj klasifikaeiji i prema stan dar-dima Ii preporukama Medunarodnogsavjeta za folklornu gIazbu (IFMC),kojima je cilj unificirana obradapodat aka 0 folklornim glazbalimau Prirucniku evropskih f,oIklornihglazbala. To znaci da uz ikonogra-fiju slijede podaci 0 nazivlju, ergo-logiji, akustic~im osobitostima, teh-nici svir,anj.a, glazbenom repertoarui drustvenoj funkdji. Nakon takoiscrpnog pregleda glazbala, koje obi-luje mnostvom transkribiranih pri-mjera instrumentalne i vokalno-in-strumentalne glazbe (sto predstavljaizuzetnu vrijednost za studente) au-tor u zavrsnom poglavlju obraduj-eoblike instrumentalnih ansambala uSrbiji. Skripte su opremljene vrlojasnim crtezima folklornih glazbalaa na kraju knjige pri10zena je ibibliografija organoloske literatureu Jugoslaviji, koja je preuzeta iz pu-blikaeije Tradieijska narodna glaz-bala Jugoslavije (Zagreb 1975) i do-punjenja novijim radovima.

Ovaj vrijedni prirucnik kao i veedrugo izdanje slicnog prirucnikaZmage Kumer u Sloveniji (premdas drugim pristupom i manje posve-civanja paznje folklornim glazbali-rna i instrumentalnoj glazbi), snazansu poticaj za stvaranje slionih pri-rucnika u Hrvatskoj. Nakon objav-ljivanja ovih dvaju prirucnika po-duzeta su u Hrvatskoj istrazivanjakoja su donijela nov,e podatke 0novim vrstama, varijantama i obli-cima folklornih glazbala, do sadanepoznatim u etnomuzikoloskoj or-ganoloskoj literaturi, sto baca sas-vim drugacije svjetlo na nas fol-klorni instrumentarij. Uz potrebnetranskripcije reprezentativne za po-jedine tipove glazbala i uz njihovkarakteristicni repertoar, takav biprirucnik mogao udovolijti sve ve-cern zanimanju za :folklorna glazba-la u Hrv:atskoj.

Kresimir Galin

Tihomir Vujiciii, Muzicke tradicije juz-nih Slovena u Madarskoj. A Magyarors-zagi Delszlavok zenei hagyomanyai, Zastampu priDedio i uredio Milutin Steva-novic, Tankonyvkiad6, Budapest 1978, 408str.

-Ovo je prva veea zbirka od preko300 zapisa folklorne glazbe juznihSlavena hrvatske, srpske i sloven-ske narodnosti u Madarskoj. Gradaje rasporedena prema jeziku i dija-lektima u cetiri »varijeteta«: slove-nacki, primurski kajkavski, cakav-ski i stokavski.

U predgovoru aut or je ukratkoopisao glavna obilj.ezja glazbenog iplesnog repertoara svakog pojedinogvarijeteta, konstatirao veze i srod-nost s gradom sakupljenom na te-ritoriju SFRJ i ukazao na promjenekoje su nastale pod raznim utje-cajima, osobito madarskim, kao imedusobnim utjecajima ovih cetirijuvarijeteta. Opsirnije 0 pojedinimjuznoslav,enskim etnickim skupina-rna u Madarskoj, 0 njihovoj fol-klor.noj glazbi ~ plesu te posebno 0glazbenim instrumentima i gradi ob-javljenoj u ovoj zbirci Vujicic izla-ze, nazalost, sarno na madarskom.

Nakon skupine napjeva »slovenac-kog varijeteta« koji j,e zastupljen s13 zapisa pretezno dvoglasnih pje-sarna, »primurski kajkavski varije-tet« pr,edstavlja 3'5 notnih zapisakoii se glazbenim obiljezjima ug-lavnom nadovezuju n51medimur,skufolklornu glazbu s prisutnoscu ut-jecaj,a madarske folklorne glazbe.Osim triju zapisa svirke (violina),svi ostali notni primjer.i zapisi sujednogI,asnih napjeva. Grada »cakav-skog variJjeteta« donosi 23 napjevaGradiseanskih Hrvata koji zive uselima u zapadnoj Madarskoj uz ma-darsko-austrijsku granicu. Raznovr-sna glazbenofolkiorna grada ovogvarij,eteta, uz nekoliko primjera kojinemaju dzravnih varijanti u folklor-noj g1azbi okolnih naroda, otkrivaelemente novije madarske »eiganske«glazbe, njemacke (istocnoalpske) islovacke folklorne glazbe.

Grada »Sto1cavskog varijeteta«predstavlja ogranak vojvodansko-

284

narodna umjetnost 19 (1982)

-slavonskog folklornog gLazbenog iplesnog stila. Zbog velike brojnostizapisa grada je podijeljena u sedamcjelina. Prva, Od kolevke do groba(46 zapisa), sadrZi pjesme vezane uzzivotni ciklus, izmedu kojih su naj-zastupljenije svatovske, a druga, Odjesen~ do jeseni (36), pjesme ve:zaneuz ciklus godisnjih obicaja (koled-ske, vuzmena kola, kraljicke, dodol-ske, ivanjske ... ). Slijede skupine od18 'pripovijednih (epske, romanse,balade) i 24 lirske pjesme, nakonkojih su u petoj grupi skupljeni me-10dijski obrasei »kratkih pesama«(14) i »salajki« (8), zatim »pesme zaples« (7) i na kraju »pripevi, dij,alo-zi, nabrajalice, kafanske (mehanske)«(18). P.osebnu skupinu cine zapisi.instrumentalne i instrumentalno-vo-kalne folklorne glazbe uz pIes (40),u IDOjOjSU, osim nekoliko pI1imjer.asvirke na gajdama i dudama, sviostali primjeri vecinom zapisi svirketamburaskih sastava u koje je kat-kad ukljucena violina. Posljednja,sedma skupina (33) sadrzi »gradan-ske pesme«, nastale pod zapadnoev-ropsltim utjecajima te »pesme poz-natih iIi nepoznatih autora« koje suskladane »u narodnom duhu«. Veesarno nabrajanje vrs,ta i zanrovakoji su zastupljeni u gradi »stokav-skog varijeteta« ukazuje na svu nje-nn raznovrsnost, bogatstvo i izuzet-nu vrijednost. Posebnoj zanim1jivostiove grade osobito pridonose zapisionih glazbenofolklornih vrsta i zan-rova koji su inace u zbirkama fol-klorne glazbe manje zastupljeni iliuopce nisu zastupljeni - npr. ka-vanske i gr.adanske pjesme te notnizapilsi-partiture instrumentalne fol-ldorne glazbe.

Osim grade koju je sam sakupio,Vujicic je U ovoj zbirci upotrijebioi stare fonografske snimke EtnograLskog muzeja u Budimpesti s kraja19. i pocetka 20. stoljeca (npr. snim-ci B. Bart6ka iz Banata), k-ao i za-pise iz rukopisnih zbirki drugih au-tora (Marija Kiss, Ivan Horvat ... ).Kako bi zainteresirane uputio naz-aj,ednicka obiljezja grade sakuplje-ne u ovoj zbirei i folklorne glazbeostalih slavenskih naroda, Vujicicu prilogu donosi 53 notna zapisa

pjesama naroda Jugoslavije i 22primjera pj,esama ostalih slavenskihnaroda.

Uz notne zapise u zbirci su nave-deni podaei 0 lokalitetu d godinisnimanja, 0 izvodacu i izradivacutranskripcije, a katkad i krace au-torove napomene 0 samoj pj'esmi(npr. »opstepoznata kajkavska«, »ka-fanska« i sl). Notni zapisi nisu nu-merirarn, niti su u prva tri varije-teta posebnim podnaslovom razdvo-jeni u zasebne podskupine, a kakozbirci uz to nedostaju i kazala, nuz-no potrebna za 1akse snalazenje(kazala 10kaliteta, pjesama po pr-yom stihu, pIes ova i sl.), ovako bo-gata i heterogena grada, nazalost,ostaje nepregledna. Razlog ovom ne-dostatku kao i ned@stajanje pregle-da rezultata strucne muzikoloskeanalize grade' vjerojatno je u pre-ranoj tragicnoj smrti Tihomira Vu-j.icica 1975. godine. Ukazivanjem naove nedostatke nimalo se ne zeliumanjiti vrijednost same zbirke, kojaje u prvom redu u bog·atoj i razno-vrsnoj gradi koja pruza mogucnost'razlicitog pristupa i dalje etnomuzi-koloske analize.

Zbiroi su prilozeni popratni tek-stavi: Secanje na Tihomira Vuji!cicaakademika Gyule Ortutayj.a, Cita-ocima (na srpskom i madarskom)MiSe Mandica, kao i osvrt (na rus-kom, njemackom i engleskom) naovu zbiI1ku Milutina Stevanovica.

Gr,ozdana Mar-osevic-Brnetic

Sona Burlasova, Ej, prisli sme, prisli smena pole druzstevne. L'udova piesnovatvorba s tematikou jednotnych rol'ni-ckych druzstiev, Priroda, Bratislava 1980,236 str.

Inte1:'cs S. Burlasove za suvreme-ne folklorne pojave, i osobito njenoistrazivanje pjesama s drustvenomtematikom, nakon rada K proble-mom genezy, funkcie a stylu l'udo-ve,j piesne s druzstevnon tematikou(Slovensky mirodopis 12, 1964, s.3-67), ovoga su puta urodili zbirkom