9.12.2013.

1

ETIKA U FORENZINIM ZNANOSTIMA

I. DIOUVOD U ETIKU

Sveuilini odjel za forenzine znanostiMr. sc. Ana Jelii

DEFINICIJA ETIKEEtimologija rijei

-Ethos- boravite, zaviaj, obiaj, ud, navika

-Ethica

-Etiar- strunjak za pitanja o udoreu

-Etinost- kvaliteta nekog postupka ali i moralno stanje pojedinca

Definicija etike- etika je nauka o udoreu. Bavi se pitanjima ljudskog ponaanja i ivljenja

-ETIKA KAO ZNANOST- Definicija etike- etika je filozofska disciplina koja istrauje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuivanja.

Objekt etike ljudsko ponaanje; dobro

-ETIKA KAO NAUKA

(znanost obogaena ivotnom mudrou, kako bi neto trebalo da bude)

9.12.2013.

2

ETIKA I MORALMoral- etimoloki,lat. mos= etos= obiaj, karakter, ponaanje, vladanje

Moral- oznauje ljudsko ponaanje

Moralka- znanost ili nauka o ljudskom ponaanju

Moral i etika:

a) kao istoznanice, sinonimi

b) razlike:

-porijeklo (grko i rimsko)

- stanovite (aspekt): razum (filozofska refleksija o moralu, vrednuje djelovanje s distance) i vjera (moral je proet religioznom dimenzijom i vjerskim argumentima)

-naglasci- teorija i praksa

Etika prouava naine kako moralne sudove apliciramo u svakodnevni ivot i u odreene situacije s ciljem da postignemo dobar ivot odnosno sreu.

Moral je iri pojam i odnosan (prema nekome). Odreuje MEULJUDSKE ODNOSE

* Pojam moralizam (moraliziranje= zgraanje)

Faktori koji utjeu na moralno vrednovanje i hijerarhiju vrednota:

Pogled na svijet

Duh vremena

Opa klima

Geografski, klimatski, demografski

Ekonomski

Religiozna uvjerenja

Obrazovanje

=dinaminost, promjenjivost, fleksibilnost, rast, degradacija vrednota

*odnos morala i drutva- egoizam, individualnost, duble bind faktor

9.12.2013.

3

POIMANJE ETIKE KROZ POVIJEST- UVODSokrat- moralni intelektualizam

Platon- socijalna etika. Najvea ideja je ideja dobra. Govori o 4 stoerne kreposti

Aristotel- etika kreposti

Osnovni pojmovi grke filozofije vezane za etiku:

- ope dobro,

- srea, (eudajmonizam, hedonizam)

-pravednost

Kant- formalna etika, etika dunosti- kategoriki imperativ. Utemeljenje morala u ovjeku.

SOKRAT- 470.G. - 399.G. PNE.,MUDROST JE MORALNOST

Etiki ideal je znanje i onaj tko ima znanje ne moe initi zlo. ZNANJE JE VRLINA ili sve vrline su znanje.

LIJEPO I DOBRO ine mudri. Oni koji rade zlo nemaju mudrosti, ne poznaju dobro, u zabludi su.

Materijalni etiki princip:

1. Dobro

Saznanje dobra je vrlina. Dobro je ono to slui svojoj svrsi.

Dobra djela su primijenjeno znanje.

Mjerilo dobra i zla su korist i ugoda, odnosno teta.

2. Samousavravanje

ivot je etiki zadatak. Rad na svojoj dui da bi se postiglo blaenstvo,.

3. Blaenstvo. Blaenstvo je produkt dobrih djela i napredovanja.

9.12.2013.

4

Jedino istinsko dobro je vladanje samim sobom.

spoznaj samoga sebe

izbjegavaj krajnosti

PLATON (427-357 PR. K.)- IDEJA DOBRA

DUALIZAM- Postoje dvije vrste svijeta znanja, spoznaje:

-Svijet pojava- empirijska stvarnost- (slika, stvar, sjena ideje)-promjenjivo- OPAANJE, DOKSA

-Iznadosjetilna stvarnost, pojmovna spoznaja- svijet ideja- (ideja ljepote)- nepromjenjivo- UMOVANJE, NOESIS (nepromjenjivi svijet ideja) i DIANOIA (mjesto etike)

9.12.2013.

5

4 stoerne kreposti (pravednost, jakost, umjerenost i mudrost)

Krepost je trajno raspoloenje due koje tjera ovjeka raditi u skladu s njegovom naravi i s redom svemira.

Promicao je socijalnu etiku- KAKO OSNOVATI POREDAK DA OVJEK I NJEGOVE SPOSOBNOSTI BUDU U SLUBI OPEG DOBRA.

Srea se nalazi u skladnom uivanju svih uitaka.

ARISTOTEL (384.- 322. PR.N.E)

ovjekov cilj je:

da ivi sretno, a sretan je kada razvije svoje sposobnosti

da bude uravnoteen (etika zlatne sredine)

DOBRO je ono emu sve tei, svrha naeg djelovanja kojoj teimo radi nje same

LJUDSKO DOBRO JE ONDA DJELATNOST DUE PREMA KREPOSTI

9.12.2013.

6

Blaenstvo je dobro ivljenje (ivot u potpunosti) i dobro djelovanje ( djelovanje u skladu s krepostima). Djelatnost due prema savrenoj kreposti.

Postoje dvije vrste kreposti: umne ili dijanoetike- (mudrost i razboritost) i udoredne ili etike (plemenitost, umjerenost), odnosno dianetike i etike.

Krepost je zlatna sredina izmeu dvije krajnosti, dva kraja, suvika i manjka.

SREA JE MORALNI IN, ONAJ U SKLADU S MORALNIM VRLINAMA.

KANT (1724.- 1804)

3 PITANJA: to mogu znati? to trebam initi? emu se smijem nadati? (tko je ovjek?)

utemeljenje morala je u ovjeku

etika dunosti

Djela: Kritika praktinog uma, Kritika istog uma i Kritika rasudne snage (pitanja spoznaje)

Kategoriki imperativ:

1. radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da (tvojom voljom) postane ope zakon!

2. Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakog drugog svagda ujedno uzima kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo.

9.12.2013.

7

PRISTUPI ETICIRedukcionistiki pristupi:

Etoloki

Evolucionistiki

Bihevioristiki

Socioloki

Politiki

Kritiki

Manje redukcionistiki pristupi:

Psiholoki-ovjeka promatra u cjelovitosti (racionalnost, duhovnost, kreativnost, psiholoka dimenzija)

Filozofski (etika kao filozofska disciplina, etika se promatra u horizontu smisla i svrhe djelovanja. Ne promatra samo djelovanje takvo kakvo jest nego i kako bi trebalo da bude.)

Personalistiki- sr ovjenosti je u ljudskoj osobi. To je etika usredotoena na dobro ovjeka i njegove osobe. to je dobro ljudske osobe? Na to pitanje odgovara axiologija- nauka o vrednotama.

-ZA OVJEKA JE DOBRO SAMO ONO TO IMA VRIJEDNOST U SEBI!

Etike teorije:

- utilitaristike- gledaju korist, neko dobro

- deontoloke.- gledaju ono to je doputeno odnosno zabranjeno

- Teleoloke- pitaju se kako djelovati da bi se postigao neki cilj

- Eudajmonistike cilj je postii sreu (uitak, ugodu, smiraj)

ETIKA PO SVOM ODREENJU:U ODNOSU NA MORALNU STVARNOST:

1. Teoretska

2. Praktina

S OBZIROM NA SADRAJ:

1. Opa

2. Posebna

S OBZIROM NA SUBJEKT:

1. Individualna

2. Opa, drutvena

S OBZIROM NA METODE

1. Normativna prouava kriterije koji omoguuju moralnu prosudbu

2. Deskriptivna - istrauje naine djelovanja odreenog drutva, pita se koje zapovijedi vrijede u nekom drutvu.

ETIKA JE NORMATIVNA ZNANOST O LJUDSKOM PONAANJU, DJELAVANJU!

Etika je znanstveno objektiviranje onog to se dri za dobro ili zlo!

Trai principe ljudskog djelovanja da bi ono bilo dobro.

9.12.2013.

8

OVJEK- SUBJEKT ETIKEto/tko je ovjek- ovjek kao subjekt (ne)etikog ponaanja

Dostojanstvo ljudske osobe proizlazi iz njegove naravi, odnosno:

-jedinstvenosti

-cjelovitosti

-neponovljivosti

ovjek u svojoj dinaminosti i samoostvarivanju ovjek sam sebe usavrava, izgrauje, ostvaruje se,razvija, ima plan rada, ima cilj i sposoban ga je ostvariti.

ovjek- bie odnosa.ovjekov rast i razvoj povezani su sa svijetom koji ga okruuje, s okolinom.

Neke definicije ovjeka:

- animal rationale

- spirito incarnato

- Bie koje je u stanju rei ja

- naturae rationalis individua sostantia

- ovjek je osoba- nositelj neotuivog dostojanstva.

- Bie koje nadrasta

ANTROPOS- bie koje motri gore

HOMO- ovjek zemljanin

ovjek je bie viedimenzionalne prirode. Pogrene su sve teorije koje ga svode na jednu dimenziju (scijentizam, racionalizma, materijalizam, individualizam, hedonizam, ekonomizam, relativizam)

OVJEKOVE BITNE ODREDNICE:

- sloboda ( i odgovornost)

- moralni zakon

- savjest

- razum (svijest, volja)

(po ovom se on razlikuje od drugih ivih bia koja tek samostalno vode brigu o sebi i o opstanku svoje vrste)

9.12.2013.

9

MORALNE DILEME, IZBORI I SLOBODA

Situacija kada se ovjek nae pred vie alternativa = moralni konflikt

Moralni sud- odgovara na pitanje to nam je initi u moralno konfliktnim situacijama

Actus cum duplici effectum

SUBJEKT MORALA JE RAZUMAN, SLOBODAN OVJEK KOJI JE SVOJEVOLJNO, BEZ PRISILE, VRILAC I NOSITELJ SVOJIH POSTUPAKA TE KOJI JE SPREMAN ZA NJIH ODGOVARATI.

9.12.2013.

10

LJUDSKA PRAVA

Prirodno/naravno/razumno pravo- to su nadpozitivna prava

Pozitivno pravo- ureena prava, zakonom odreena

Ljudska prava- prava koja lee u ljudskoj naravi i koja vae za sve ljude i u istoj mjeri:

-pravo na ivot, na slobodu, na osobnu sigurnost, na zatitu, odtetu, slobodu kretanja, na dravljanstvo, na sklapanje braka, osnivanje obitelji, na imovinu, na slobodu miljenja, savjesti i vjere, na socijalnu sigurnost, ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, pravo na rad, zaposlenje, na naknadu za rad, na odmor i slobodno vrijeme, pravo na odgoj i obrazovanje

OBJEKT ETIKE- DOBRODefinicija dobra- ono to pristaje i odgovara svom vremenu (kroz povijest filozofije-to je bila Ideja, istina, svrha kojoj sve tei, ugoda ...).Razlikujemo dobro za ovjeka od etikog dobra

Definicija zla nedostatak dobra, suprotnost dobra, promaaj svrhe, praznina

- Razlikujemo fiziko zlo od moralnog zla

-mysterium mali

-mysterium iniquitatis- zloa

Razlikujemo moralno zlo od pravnog zloina

Izmeu ostalog i posljedice su razliite: krivnja (kajanje) odnosno kazna (pravna sankcija). Pitanje je to moralne i pravne odgovornosti.

Granice dobra i zla i borba za dobro (etiki imperativ)

Vrste dobra (objektivno, subjektivno, prirodno, etiko, moralno, vrhovno dobro)

GLAVNI ETIKI POSTULAT - dobro treba initi, zlo

izbjegavati

ETIKO DOBRO - nalazi se u aktivnom i uspjenom

realiziranju smisla i svrhe ljudskog ivota

9.12.2013.

11

OBJEKT ETIKE: VREDNOTE

VREDNOTE SU POELJNA DOBRA

RAANJE VREDNOTE: srea

Potraga za

dobrom u

vjeri,

filozofiji,

umjetnosti

Raa se enja za boljim i

slutnja da emo to nai

Nezadovoljni smo

Nismo sretni

Neto nam manjka

KREPOSTI

Od gr.rijei arete- izvrsnost, valjanost, vrsnoa

Krepost je, po Aristotelu, zlatna sredina izmeu dvije krajnosti.

STOERNE KREPOSTI:

PRAVEDNOST

JAKOST

UMJERENOST

RAZBORITOST

9.12.2013.

12

OBJEKT ETIKE- LJUDSKO PONAANJE

Formalni objekt etike- ljudski ini

Razlikujemo:

a) Ljudski in-actus humanus (onaj koji zahtijeva razum, slobodu i volju. Onaj koji moe biti moralno vrednovan.)

b) in ovjeka-actus hominis (bilo koji in koji ovjek ini).

Tijek ljudskog djelovanja- od plana (nakane) do realizacije!

Moralni ini!

IZVORI ETIKESUBJEKTIVNI

1. Razum (recta ratio) postupak djelovanja:

2. Volja od razmiljanja,

3. Motiv planiranja do

4. Savjest izvrenja

a) aktualna

b) habitualna

OBJEKTIVNI

1. Priroda (narav) prirodni zakoni

2. Zakoni, propisi, odredbe pozitivni zakon

9.12.2013.

13

SAVJEST:Savjest je unutarnji glas koji nas upozorava na ono to je dobro a to loe.Savjest je duevna moralna instanca koja u ime dobra bdije nad razumom i voljom.

Savjest je intimna osobna mo i sposobnost prosuivanja moralnosti ljudskih ina.

Savjest je kraljevstvo dobra u ljudskoj dui, njegov zov i jeka.

Savjest je autentina sr ljudskog bia i osobe.

Djeluje u tri faze! (prije, tijekom i nakon ina)

Sankcije savjesti nisu iste kao pravne sankcije!

Osnovni i jedini zahtjev koji savjest stavlja pred ovjeka! - poslunost

Vrste savjesti! povrna, popustljiva, skrupulozna

Odnos savjesti i odgovornosti odnosno savjesti i znanja

POKRETAI LJUDSKOG DJELOVANJA:

- recta ratio

- volja

- namjera

- vrline, kreposti

- savjest

- motiv

- osjeaji, strasti, emocije

- grijeh

- navika

- hir

- odgoj

- naredba

- obveze i dunosti

9.12.2013.

14

SOCIJALNA ETIKASUBJEKT ETIKE-OVJEK KAO SOCIJALNO BIE, BIE ODNOSA

VRSTE ZAJEDNICA:

Primarna i naravna zajednica- obitelj

Sekundarne zajednice

Tercijalne zajednice

Povremene

Trajno ustrojene

2. SEKUNDARNA ZAJEDNICA- RADNA SREDINA I PROFESIONALNA ETIKA

ovjek je homo faber

Poslovna etika tie se:

- cilja rada

- programa i plana rada

- tehnike, sredstava

- naina izvoenja rada (metoda)

Razlika zvanja i zanimanja

(vano je poznavati svoje sklonosti i sposobnosti, prava i dunosti)

ETIKE MAXIME vezane za rad!

9.12.2013.

15

KAKO SMO POZVANI OBAVLJATI SVOJ POSAO:

1. Savjesno

2. Struno

3. Paljivo

4. Poteno

5. Predano (marljivo)

3. DRAVA /NAROD-TERCIJALNA ZAJEDNICA

Svrha vlasti i oekivanja naroda od nositelja vlasti

ovjekove dunosti prema vlasti

regulativ pravde i temeljno etiko drutveno naelo ope dobro

Opasnosti: zatvorenost, nacionalizam, ovinizam, loe politike-totalitarizam, despotizam..

9.12.2013.

16

4. ETIKA EKOLOGIJE

Antropocentrizam- ovjek kao kruna stvaranja- pozvan da kultivira okoli, da ga sebi prilagodi, transformira, ali i da ga UVA, da ga NE UGROAVA, NE IZRABLJUJE!

Pitanje -MJERE

- JE LI DOPUSTIVO SVE ONO TO JE IZVEDIVO?

Kultura odricanja; kultiviranje nagona; solidarnost

Korijen svih kriza je moralna kriza u ovjeku

Iz ekologije u ekofiliju

Smjernice za individualno i globalno djelovanje- tri naela:

1. Prevencije

2. Opreza

3. Skrbi i odgovornosti

Ekoloka kriza je odraz, posljedica moralne krize

9.12.2013.

17

TEMELJNA ETIKA NAELA:

Naelo opeg dobra (bonom commune)- ope dobro ima prednost nad pojedinanim dobrima. Ono nije skup pojedinanih dobara ve zasebna kategorija. Na drutvenoj razini treba odgovarati zahtjevima to savrenijeg ostvarivanja ovjeka u svim njegovim dimenzijama.

Naelo solidarnosti - pripravnost na pomo lanovima vlastite ili druge zajednice zbog tenja za dobrom drugoga. Svjesna i odgovorna zauzetost za zajednicu.

Naelo supsidijarnosti - prijenos odreenog stupnja neovisnosti podreenom tijelu u odnosu na tijelo na vioj razini, posebno lokalnog tijela prema sredinjoj vlasti. Naelo o podjeli nadlenosti izmeu raznih razina vlasti s ciljem sudjelovanja svih tijela u vanim odlukama i s ciljem decentralizacije moi, te protiv manipulacije i ovisnosti o jaem, monijem, bogatijem. Omoguuje relativnu neovisnost, a temelji se na pravu na slobodu, dostojanstvo i inicijativu.