A Novi pogon utrostručio - Zagrebačka županija · ćemo izregulirati i usuglasiti projektni zadatak. Županija je potpisala Županija je potpisala sporazum o sufinanciranju pripreme

EKOLOGIJA Str. 17 ŠKOLSTVO SKUPŠTINA Str. 2-3

Osnovci Nespeša u novoj sportskoj dvorani

Sredstva proračuna na razini planiranih

Za konkurentniju Zagrebačku županiju

Str. 16-17

GOSPODARSTVO Str. 6-7

Novi pogon utrostručio proizvodne kapacitete

Str. 8-9

Broj 77 • rujan 2014. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Informatička oprema za sakupljeni stari papir

INVESTICIJA IGO-MATA

'TEŠKA' 20 MILIJUNA KUNA

2 BROJ 77 | RUJAN 2014. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3

EGIDA

ŽUPANIJSKA KRONIKA RUJAN 2014. | BROJ 77

Ostvarenje proračuna dokaz je da gospodarstvo na prostoru županije funkcionira, da se plaće isplaćuju

SKUPŠTINA SKUPŠTINA

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VII Broj: 77, rujan 2014.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Poštovani čitatelji,

nakon pretežno kišovitog ljeta i godišnjih odmora, po-novno smo zajedno. Informi-ramo vas o aktualnim doga-đajima u županiji. Na sjednici Županijske skupštine, između ostalog, usvo-jeno je izvješće o izvršenju proračuna u prvoj polovici 2014., izvješće o obavljenoj financij-skoj reviziji Zagrebačke županije za 2013., kao i izvješće o radu župana u razdoblju od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2014. Iz izvješća o ostvare-nju proračunu proizlazi da su prihodi gotovo idealno planirani, ostvareni su s 49,02 posto, a što također ukazuje na određenu stabilnost gospodarstva županije. Državni ured za revizi-ju, deveti puta za redom, dao je Zagrebačkoj županiji bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju. Krajem kolovoza otvorena je prva IKEA u Hr-vatskoj, na području općine Rugvica. Ukupna investicija iznosila je 750 milijuna kuna, a otvo-rila je 350 novih radnih mjesta. Otvoren je i novi pogon samoborskog Igo-Mata, proizvo-đača suhomesnatih proizvoda, kojim je dosa-dašnji kapacitet povećan tri puta. Uloženo je gotovo 20 milijuna kuna, a uz pomoć konzul-tantskih usluga Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije iz programa IPARD oče-kuje se povrat od 6,5 milijuna kuna uloženih sredstava. Škola u Nespešu dobila je sportsku dvoranu, čiju je dogradnju, uređenje i opremanje s 3,4 milijuna kuna financirala Županija. Županija je osigurala i 500.000 kuna za realizaciju pro-jekta „Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto“, kojemu je cilj pomoći samozapošljavanje 20 poduzetnika početnika. Održano je i nekoliko turističko-gospodarskih manifestacija - u Vrbovcu „Kaj su jeli naši sta-ri“, u Križu „Kriški oblizeki“, u Jastrebarskom „Jaskanske vinske svečanosti“, u Dubravici „Kak su brali naši stari“. U Križu i Petrovini obljetnice su slavili vatro-gasci, a svoj dan su proslavile općine Rugvica, Križ, Kravarsko, Klinča Sela i Gradec. U Velikoj Gorici je održana županijska smotra koreo-grafiranog folklora. O svemu tome i mnogim drugim događanjima čitajte u ovom broju Kronike.

Lijepo vas pozdravljavaš urednik

Zlatko Herček, dipl.oec.

IMPRESSUM

RIJEČ UREDNIKA

PRIHODI PRORAČUNA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U PRVOJ POLOVICI GODINE, U ODNOSU NA PLANIRANE, OSTVARENI S 49,02 POSTO

Ukupni prihodi i primici proračuna ostvareni su u iznosu od 153.985.961 kunu, dok su rashodi iznosili 111.519.289 kunaPrihodi proračuna Zagrebačke župani-

je u prvoj polovici godine, u odnosnu na planirane, ostvareni su sa 49,02

posto, odnosno prihodovano je 153.985.961 kuna.

Istovremeno, rashodi su iznosili 111.519.289 kuna. Župan je ostvarenjem proračuna iznimno zadovoljan.

- Realno smo planirali i sukladno tome imamo i dobro izvršenje proračuna. To opet govori da gospodarstvo funkcionira, da se plaće isplaćuju - rekao je. Najveći dio pri-hoda ostvaruje se od poreza na dohodak. Od siječnja do kraja lipnja ovaj prihod ostvaren je u iznosu od 103,6 milijuna kuna, što je 51,1 posto od plana. Govoreći o rashodima, župan je podsjetio da se u prvoj polovici go-dine, u pravilu, provode natječaji te u tome razdoblju nije moguće realizirati dio zacrta-nih projekata i programa. Vijećnik HDZ-a

Članovi Skupštine na znanje su primili izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Za-grebačke županije za 2013., koje je, i devetu godinu zaredom, bezuvjetno!- Zbog toga sam izuzetno sretan. Revizija je trajala više od četiri mjeseca (od 27. siječnja do 18. lipnja, op.a.). Pregledavali su, tražili dokumentaciju, uspoređivali..., i na kraju dali bezuvjetno mišljenje. To je izuzetno bitno i značajno, jer mnogi od onih koji nisu imali ovakav nalaz, kasnije su došli u probleme - istaknuo je župan, a predsjed-nik Skupštine Dražen Bošnjaković dodao da ovo izvješće gotovo prolazi nezapaženo jer je bezuvjetno mišljenje koje dobiva Zagre-bačka županija već postalo - standard.Vijećnik Krunoslav Markovinović (HDZ), rekavši da su kroz ruke revizora prošli svi papiri o poslovanju Županije, naglasio je da je dobiti bezuvjetno mišljenje rijetkost te da ga itekako treba cijeniti.Vijećnik Miljenko Šoštarić (HDZ) je poručio da je bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju Županije dokaz kvalitetnog rada, prije svega dužnosnika, ali i svih stručnih službi i namještenika Županije. - Ovakvo mišljenje govori o odgovornom i savjesnom trošenju proračunskih sredsta-va, kao i rukovođenju postupcima javne nabave i postupanju s imovinom - rekao je Šoštarić.

NALAZ DRŽAVNE REVIZIJE PONOVNO - BEZUVJETAN!

Realno smo planirali i sukladno tome imamo i dobro

izvršenje proračuna - rekao je župan Kožić

Ostvarenje proračuna govori o stabilnom i

fleksibilnom gospodarstvu u županiji, o gospodarstvu koje odolijeva izazovima kriznih godina (Miljenko Šoštarić, HDZ)

Skupština je, uz ostalo, donijela zaključak o prihvaćanju Strategije razvoja ljudskih potencijala za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Strategija ima četiri strateš-ka cilja: usklađivanje obrazovnog susta-va s potrebama tržišta rada, poticanje zapošljavanja, otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta, osiguranje podrške gospodarstvenicima u razvoju konkurentnosti i poslovanju te osigu-ranje održivosti u kreiranju i provedbi

projekata i programa za razvoj ljudskih potencijala. Prihvaćen je i Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, utvrđen je tekst javnog poziva za isticanje kandidatura za izbor članova županijskoga Savjeta mla-dih, imenovano Antikorupcijsko povje-renstvo Zagrebačke županije te ponište-na odluka o izboru najpovoljnije ponude za zakup zajedničkoga otvorenog lovišta „Plešivica”.

STRATEGIJA RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

što se na prostoru županije stvarno događa - rekao je župan.

Izvješće o ostvarenju proračuna od 1. si-ječnja do 30. lipnja prihvaćeno je jednogla-sno, no bez prisutnosti vijećnika SDP-a koji su, nakon što je dnevni red (većinom glaso-va) utvrđen, bez posebnog obrazloženja na-pustili sjednicu. Naime, s dnevnog reda nisu skinute točke vezane uz tematiku lovstva, a što su, uz vijećnike SDP-a, tražili i vijećnici A-HSS-a.

Skupština je, također jednoglasno, prihva-tila i izvješće o radu župana od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. Za rasprave je, uz ostalo, rečeno da je Zagrebačka županija po broju riješenih predmeta u postupku legalizacije četvrta županija u Republici Hrvatskoj.

Miljenko Pavlaković rekao je da je ostvare-nje proračuna dokaz žilavosti gospodarstva.

- Prihodi od poreza, u odnosu na prethod-nu godinu, bilježe povećanje od 6,24 posto, što je dokaz da se nešto pozitivno pomiče u županiji. Gospodarstvo ide laganim korakom naprijed, živo je, 'kuca'... Vjerujem da su postizanju takvog rezultata pomogle i naše mjere koje se provode kroz upravne odjele - rekao je Pa-vlaković.

Članovi Skupštine dali su suglasnost na izvješće o izvršenju financijskog plana Župa-nijske uprave za ceste (ŽUC) u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. ŽUC je u prvoj polovici godine prihodovao 43,014 milijuna kuna, što je 47,27 posto od plana. Od godišnje naknade koja se plaća pri registraciji vozila prihodi su bili 51,4 posto, no s druge strane, od planiranih 4,5 mili-juna kuna od Hrvatskih cesta (što ŽUC-u pripadaju temeljem Pravilnika o rasporedu sredstava za građenje i održavanje javnih cesta) nije doznačena niti jedna kuna. Najvi-še sredstava, rekao je ravnatelj ŽUC-a Ivan Mikulčić, utrošeno je u održavanje cesta, a dodatni problem izazvala su klizišta i štete na prometnicama nastale uslijed obilnih oborina. Skupština je dala i suglasnost na rebalans financijskog plana ŽUC-a za ovu godinu, kojim se ukupni planirani prihodi s 91 milijun kuna povećavaju na 92,76 milijuna kuna. Na temelju ostvarenja u prvoj polovici godine povećani su plani-rani prihodi od naknade koja se plaća pri registraciji vozila te naknade za korištenje cestovnog zemljišta, a nakon obavljenih razgovora očekuje se i više sredstava od Hrvatskih cesta za refundaciju interventne sanacije klizišta.

FINANCIJSKO POSLOVANJE ŽUC-a

Njegov stranački kolega Miljenko Šo-štarić naglasio je da ostvarenje proračuna govori o stabilnom i fleksibilnom gospo-

darstvu, o gospodarstvu koje odolijeva izazovima kriznih godina.

Župan je za rasprave govorio i o statističkim podacima koji Zagrebačkoj županiji, zbog metodologije obrade (obrada podataka za županiju i grad

Zagreb zajedno; op.a.), ne idu u prilog. - Imamo problema s definiranjem onoga

4 BROJ 77 | RUJAN 2014. ŽUPANIJSKA KRONIKA 5ŽUPANIJSKA KRONIKA RUJAN 2014. | BROJ 77

SKUPŠTINASKUPŠTINA

Denis Tovernić (HNS)Prema podacima Hrvatskog zavoda za za-pošljavanje, od 2008., znači od početka krize, broj nezaposlenih u našoj županiji porastao je, u postotku, duplo više nego u Republici Hrvatskoj. Zanimaju me razlo-zi zašto je tako. /vijećnik će dobiti pisani od-govor/

Pavao Grom (HSS)Učestalim poplavama rijeka Sava nam, očito je, zadaje poprilične brige. Unatoč tome što su Hrvatske vode dosta napravi-le na obrani od poplava, barem u zapad-nom dijelu županije, problema bi moglo biti zbog 'lančane' gradnje hidrocentrala u Sloveniji, zadnja će biti sagrađena svega stotinu metara od grani-ce s Hrvatskom. Kako napreduje priprema programa zaštite, ure-đenja i korištenja Save i njezina zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, koji je donijela Vlada RH? Kako će izgledati budućnost rijeke Save? Županija je, kroz ovu Skupštinu, pokrenula određenu inicijativu pre-ma Vladi RH da se ta problematika konkretizira, da se određene stvari koje su niz godina bile u vidu projektnog rješenja definiraju, da se do-nese odluka o višenamjenskom korištenju Save. Na sreću, Vlada nas je poslušala i u kolovozu 2013. donijela Program zaštite, uređenja i kori-štenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Si-ska. Temeljem tog programa osnovana je tvrtka koja praktički vodi ovaj projekt, koji dobiva određene obrise. U međuvremenu smo, temeljem prigovora gradova Samobora i Zaprešića, primijetili da dio tog progra-ma dionici uključeni u njegovu realizaciju nisu usuglasili (visina lijevog i desnog nasipa, op.a.). Stoga smo zatražili tematsku sjednicu na kojoj ćemo izregulirati i usuglasiti projektni zadatak. Županija je potpisala sporazum o sufinanciranju pripreme Programa zaštite, uređenja i kori-štenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Si-ska i za tu namjenu, u 2014. i 2015., odredila 750.000 kuna, što je pet posto ukupno potrebnih sredstava. Također, rekli smo da gradnja hi-drocentrala ne može biti prepreka, odnosno zaustavljati gradnju nasi-pa uzvodno od Zagreba. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Damir Hrdas (HL) Kakvi su planovi vezani uz sanaciju klizišta u Gornjoj Pušći, na dionici ceste Pušća - Du-bravica? Ovoga ljeta obavljena je temelji-ta sanacija klizišta, nakon što je ono aktiv-no već desetak godina. No, svega mjesec dana nakon sanacije, na cesti se opet poja-vila pukotina, asfalt uz nogostup je pukao i odvojio se. Neke su stvari nepredvidive. Je li voda našla neku novu žilu nakon izuzetno obilnih padalina, odnosno što se konkretno novoga dogodi-lo, napominjem novoga, utvrdit će projektant, izvođač radova i nadzor-ni inženjer koji su ovih dana na licu mjesta. Nakon što se utvrdi uzrok, predložit će se mjere koje treba poduzeti. Majka priroda očito čini svo-je. Lani smo na području županije imali 14, ove godine devet klizišta. Kližu županijske, lokalne, nerazvrstane ceste... Dosad smo sanirali 11 klizišta, još četiri ćemo sanirati do kraja godine, a ostala ćemo 'preba-citi' u iduću godinu, jer sredstava nema. /mr. sc. Ivan Mikulčić, ravna-telj ŽUC-a/

Zdravko Šuker (HDZ)Koje projekte što ih provodi Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. finan-ciraju Hrvatske vode? Koliko je sredstava za ove projekte do sada doznačeno? Ovogodišnjom suradnjom s Hrvatskim vo-dama predviđene su dvije vrste projekata. Jedan je fizička izvedba cjevovoda od Sesvetskog Kraljevca do Iva-nić-Grada, s precrpnom stanicom, a drugi se odnosi na pripremu doku-mentacije za projekt regionalnoga vodoopskrbnog sustava. Za gradnju cjevovoda od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada imamo potpisan ugovor na oko 21,5 milijuna kuna, no realizacija 'šteka' zbog lošega vremena. Do sada smo potrošili oko 7,5 milijuna kuna. Ako nas vrijeme posluži, ove ćemo godine, vjerujem, doći do otprilike 75 posto gotovo-sti projekta. Što se tiče pripreme dokumentacije za aplikaciju projekta regionalnoga vodoopskrbnog sustava na EU fondove, ugovor je potpi-san na iznos od oko 1,4 milijuna kuna. /Tomislav Masten, direktor Vo-doopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o./

VIJEĆNIČKA PITANJA Brigitte Berulec (HSS) Kako je riješeno pitanje plaćanja zakupni-ne od strane koncesionara koji rade u pro-storu županijskog Doma zdravlja? Odlukom Ustavnog suda ukinuta je odred-ba članka Zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj su zakup prostora u domovima zdravlja plaćali davatelji koncesije, dakle županije. Nakon toga županije su po-čele vrlo različito postupati. Dali smo uputu Domu zdravlja da se obra-ti resornome ministarstvu i ljetos je dobiven odgovor da je u postup-ku pronalaženje adekvatnoga rješenja, jedinstvenog za cijelu RH. Kako i dalje nije bilo konkretnih odgovora, župan je prošli tjedan zatražio od ministra da se pisano očituje o zakupnini koncesionara te ćemo kon-kretniji odgovor znati nakon što on to učini. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb/

Željko Tijeglić (HL)Kada će biti zaokružena cjelina Distribu-tivnog centra za voće i povrće, odnosno što je s gradnjom ULO hladnjače? Kada bi proizvođači imali ULO hladnjaču mogli bi čekati povoljniju priliku za prodaju poljo-privrednih proizvoda. Ukoliko neće ima-ti takvu mogućnost, pitanje je hoće li moći pokriti troškove pro-izvodnje. Na programu druge faze gradnje Distributivnog centra za voće i po-vrće radimo, tražimo načine kako dio sredstava za gradnju ULO hladnja-če dobiti iz EU fondova. Nedavno smo razgovarali s više županija o mo-gućnosti da ovaj distributivni centar postane regionalni. Preuzeli smo obvezu organizacije sastanka gdje bi se razgovaralo o takvoj ideji, a na taj način bi mogli dobiti i više sredstava iz EU fondova. Sastanak će se održati polovicom listopada i nakon toga ćemo imati konkretnije odre-đenje. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Ivan Dimnjaković (HDZ)Koliko učenika, odnosno studenata prima stipendiju Zagrebačke županije te koliko će stipendija biti dodijeljeno ove godine? U školskoj, odnosno akademskoj 2014./2015. godini Županija će nastavi-ti stipendirati 175 učenika, koji su zadovoljili osnovne kriterije, te će dodijeliti 50 novih stipendija - 30 učeničkih u iznosu od 500 kuna mjesečno i 20 studentskih u iznosu od tisuću kuna mjesečno (vidi str. 14). Za dodjelu stipendije postoje dva kriterija - izvr-snost, gdje ćemo dodijeliti deset učeničkih i deset studentskih stipen-dija, te socijalni kriterij, prema kojemu će stipendije dobiti 20 učenika i deset studenata. Kompletan natječaj objavljen je na web stranici Župa-nije (www.zagrebacka-zupanija.hr). /Vjeran Štublin, pročelnik za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/ Stjepan Klak (HSS)Globalizacija tržišta i prekomjerni uvoz imaju sve veći utjecaj na proizvođače do-maćih proizvoda. Što Županija čini kako bi pomogla poljoprivrednicima u plasma-nu njihovih poljoprivrednih i prehrambe-nih proizvoda? Pomažemo na više načina. Cilj nam je da proizvođači kvalitetnih po-ljoprivredno-prehrambenih proizvoda opstanu na tržištu, prije svega grada Zagreba. Potičemo proizvodnju robnih marki, kroz mjere potpo-ra provodimo niz programa, poput sufinanciranja nabave mljekomata, siromata..., imamo potpore koje se odnose na uređenje samih prosto-ra u kojima se nude poljoprivredni proizvodi, organiziramo tradicional-nu manifestaciju Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i grada Zagreba (ovogodišnja će se održati 11. i 12. listopada; op.a.), su-financiranjem troškova omogućujemo proizvođačima sudjelovanje i na drugim sajmovima... /mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljopri-vredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Marija Ledinski Anić (HSS)Zapadni dio županije - općina Brdovec, Za-prešić, Samobor, potencijalno je ugrožen od mogućih poplava. Bilo ih je i bojim se da bi do njih, ukoliko se nešto ne poduz-me, opet moglo doći. Što se konkretno radi na zaštiti od voda na ovom, ali i u drugim područjima županije? Isto tako, poplave ne prijete samo od Save, Sutle, Krapine, nego i od bujičnih voda. Stoga me zanima što se u općinama koje su 'na bregu', poput Bistre, radi na zaštiti od ova-kvih voda. /vijećnica je pitanje uputila Hrvatskim vodama/

Jasminka Mataušić (HSS)U kojoj fazi je projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom? Koje su aktiv-nosti predviđene do kraja godine? Krajem travnja potpisali smo okvirni spo-razum s Fondom za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost o ulaganju sredstava u pripre-mu i provedbu projekta ŽCGO-a. Ugovor je 'težak' otprilike 7 milijuna kuna. Konkretno, Fond će u stopostotnom iznosu financirati svu po-trebnu projektnu dokumentaciju. Nakon što je Gradsko vijeća Ivanić-Grada u srpnju donijelo izmjene i dopune Prostornog plana, koje propi-suju lokaciju Centra u Tarnom, stvoreni su preduvjeti da krenemo korak dalje te smo Fondu podnijeli zahtjev za financiranje studije izvedivosti, za što je predviđen iznos od 1,7 milijuna kuna. Upravo danas, prije po-četka sjednice Skupštine, potpisali smo ugovor s Fondom o financiranju ovoga dokumenta. Pred završetkom je i projektni zadatak, što znači da ćemo tijekom listopada sigurno moći raspisati natječaj za odabir izra-đivača studije izvedivosti, a paralelno pripremamo i druge dokumente. Fond i Ministarstvo diktiraju nam prilično 'napete' rokove, jer sve rad-nje oko izgradnje Centra i zatvaranja postojećih odlagališta otpada mo-raju završiti do 2018. Vjerujem da ćemo ispoštivati rokove jer stvari idu u dobrom smjeru. /Vlado Žigrović, direktor Gospodarenja otpadom Za-grebačke županije d.o.o./

PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE - PREGLED ZA 2012. I 2013. GODINU

U 2013. sakupljeno i odloženo 71.885 tona otpadaGradsko vijeća Ivanić-Grada uvrstilo je lokaciju Tarno u svoj prostorni plan

kao mjesto gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadomNa prostoru županije organizirano sa-kupljanje i zbrinjavanje komunalno-ga otpada obavlja devet trgovačkih

društava (Dugoselski komunalni i poduzet-nički centar, Ivakop, Komunalac Vrbovec, Zelinske komunalije, VG Čistoća, Zaprešić d.o.o., Komunalac, Zagrebački holding, Eko Flor Plus), koja su u 2013. sakupila i odloži-la 71.885 tona otpada, što je oko 5500 tona manje nego u 2012. godini. Dozvolu za gos-podarenje neopasnim otpadom imaju 23 tvrt-ke registrirane na prostoru županije te još 17 tvrtki registriranih u drugim dijelovima RH, dok djelatnost gospodarenja opasnim otpa-

dom, temeljem podataka Agencije za zaštitu okoliša, obavlja 12 tvrtki. Ovi se podaci na-vode u Izvješću o provedbi Plana gospoda-renja otpadom Zagrebačke županije u 2012. i 2013. godini, koje su vijećnici jednoglasno prihvatili.

Nenad Babić, pročelnik za promet i komu-nalnu infrastrukturu, u uvodnom je izlaganju govorio i o planovima gospodarenja otpadom, koje su gradovi i općine - temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije - dužni donijeti, te rekao da to do kraja 2013. nije učinilo 12 jedinica lokalne samouprave

Tijekom listopada očekuje se raspisivanje natječaja za odabir

izrađivača studije izvedivosti Županijskog centra za gospodarenje

otpadom

zatvoriti postojeća odlagališta otpada, osigu-rati funkcionalan i financijski održiv sustav gospodarenja otpadom i, najvažnije, sagradi-ti Centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) i ostale neophodne građevine namijenjene skladištenju, pretovaru, obradi i konačnom odlaganju otpada. Stoga se u zaključku izvje-šća navodi da je potrebno intenzivirati aktiv-nosti na uspostavi jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini županije, po-sebno u dijelu koji se odnosi na usklađivanje prostorno-planske dokumentacije vezane za lokaciju ŽCGO-a i lokacije pretovarnih stani-ca, zatim pojačati edukaciju građana o potre-bi smanjenja, sortiranja i recikliranja otpada, nastaviti s uvođenjem sustava odvojenoga sakupljanja otpada te sa sanacijom divljih odlagališta otpada. Govoreći o dosadašnjim aktivnostima oko uspostave sustava cjelovi-toga gospodarenja otpadom i gradnje ŽCGO-a, pročelnik Babić je podsjetio da je Gradsko vijeće Ivanić-Grada uvrstilo lokaciju Tarno u svoj prostorni plan kao mjesto gradnje Župa-nijskog centra za gospodarenje otpadom, te kako se tijekom listopada ove godine očeku-je raspisivanje natječaja za odabir izrađivača studije izvedivosti ovoga projekta. Također, rekao je da se paralelno pripremaju i drugi dokumenti potrebni za povlačenje sredstava za gradnju Centra iz fondova EU.

Na prostoru županije postoji šest aktivnih službenih odlagališta otpada - Tarno (Ivanić-Grad), Andrilovec (Dugo Selo), Beljavine (Vrbovec), Cerovka (Sveti Ivan Zelina), Novi Dvori (Zaprešić) i Mraclinska Dubrava (Velika Gorica), dok su tri (službena) odlagališta za neopa-san i inertni otpad zatvorena - Trebež (Samobor), Kraljev Vrh (Jakovlje) i Božić-ka (Jastrebarsko). Problem su 'divlja', nelegalna odlagališta otpada kojih je na prostoru županije preko 350 (najviše uz rubove šuma, uz prometnice, rijeke i šljunčare). Količina otpada na nelegal-nim odlagalištima kreće se od deset do 50.000 prostornih metara.

ŠEST LEGALNIH I 350 NELEGALNIH ODLAGALIŠTA

(izrada plana bila je u raznim fazama izved-be). Lokalni planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni s planovima gospodare-nja otpadom Republike Hrvatske i Zagrebač-ke županije. Županija je Plan, za razdoblje do 2019., donijela u rujnu 2011. godine, čijom provedbom će se, uz ostalo, osigurati predu-vjeti za smanjenje proizvodnje otpada, pove-ćati udio odvojeno sakupljenog, recikliranog i oporabljenog otpada, sanirati nelegalna i


GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

U PARTNERSTVU S NACIONALNIM VIJEĆEM ZA KONKURENTNOST ORGANIZIRAN OKRUGLI STOL 'ZA KONKURENTNIJU ZAGREBAČKU ŽUPANIJU'

Župan Kožić: 'Stvaramo povoljno i poticajno okruženje za razvoj poduzetništva kao pokretačke snage gospodarstva'

Namjera je bila od relevantnih stručnjaka i poduzetnika dobiti sugestije i prijedloge kako zajednički pridonijeti povećanju poduzetničke konkurentnosti, konkurentnosti Zagrebačke županije, a time i

ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva

U partnerstvu s Naci-onalnim vijećem za konkurentnost, koje je

nedavno predstavilo rezultate istraživanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske“, Žu-panija je organizirala okrugli stol „Za konkurentniju Zagre-bačku županiju”. Namjera je bila od relevantnih stručnjaka i poduzetnika dobiti sugesti-je i prijedloge kako zajednički pridonijeti povećanju poduzet-ničke konkurentnosti, konku-rentnosti Zagrebačke županije, a time i ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Pre-ma spomenutom istraživanju, Zagrebačka županija je na listi konkurentnosti hrvatskih župa-nija na sedmome mjestu. Meto-dološkim pristupom istraživanja regionalne konkurentnosti prati se aktivnost nekog područja za poslovanje i život.

- Regionalna konkurentnost je sposobnost da se ponudi atraktivna i održiva okolina za poduzetnike te za život i rad stanovništva u njoj. Ona je pro-cjena, sastavljena od statističkih i perceptivnih podataka, a ne zbroj konkurentnosti poduzeća - uvodno je pojasnila Slavica Sin-ger, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveuči-lišta „Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku.

Regionalna konkurentnost se izračunava na temelju 165 ra-zličitih pokazatelja, poput broja visokoobrazovanih osoba u po-pulaciji stanovništva neke re-gije, broja zaposlenih u odnosu na broj stanovnika, investicija i

Regionalna konkurentnost je procjena sposobnosti da se ponudi atraktivna

i održiva okolina za poduzetnike te za život i rad stanovništva u njoj

Investicije u Zagrebačkoj županiji su realnost (Pliva, IKEA, Kaufland, König-metall grupa, Lagermax...), pa se na predstojeće razdoblje, naglašeno

je, gleda s optimizmom

Tijekom panel rasprave svoja su iskustva iznijeli poduzet-nici Zdravko Runtas, direktor samoborskog Igo-Mata, Danijel Martinko (König-metall grupa), Robert Franković, viši direktor proizvodnih operacija TAPI Hrvatske (Pliva), Ankica Mužinić, članica OPG-a Mužinić, najve-ćeg proizvođača mlijeka u žu-paniji, Tomo Kovačić, načelnik Pisarovine, Ivan Remenar, na-čelnik Rugvice i Vladimir Žanić, viši predavač na Veleučilištu „Baltazar” u Zaprešiću.

Uvodna izlaganja, koja su prethodila panel raspravi „Što i kako trebamo učiniti za konkurentniju Zagrebač-ku županiju“, održali su, uz Slavicu Singer, i Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na zagrebačkom Pravnom fakultetu („Konkurentnost - zajednička odgovornost nacionalne i lokalne razine vlasti“), Željko Potočnjak, predstojnik katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost („Zakonsko uređenje radnih odnosa kao čimbenik /ne/konku-rentnosti“) i Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku („Što nam statistika govori o razvijenosti hrvatskih županija“).Vedriš je, uz ostalo, rekao da je područje Zagrebačke županije idealno za stvaranje klastera, pri čemu bi ono moglo postati vodeće u RH, Potočnjak je naglasio da su nedavne promjene Zakona o radu potpuno neusklađene sa značajkama i težinom problema koji treba riješiti, a Krištof pojasnio da se BDP izračunava na nacionalnoj razini, a potom se prema broju zaposlenih i mjestu njihova rada 'spušta' na niže razine. Stoga stanovnici županije koji rade u Zagrebu 'podižu' BDP grada Zagreba, a ne županije.

PODUZETNIČKA I ISKUSTVA LOKALNE SAMOUPRAVE

STANOVNICI ŽUPANIJE 'PODIŽU' BDP GRADA ZAGREBA

poduzetničke dinamike, poslov-ne infrastrukture.., te perceptiv-nih indikatora o lokalnoj upravi, infrastrukturi, vladavini prava, financijskom tržištu...

- 'Minus' vaše županije je uče-šće visokoobrazovanih ljudi u ukupnoj populaciji stanovništva, kao i razvoj temeljen na inova-cijama. Međutim, to što ste s petoga 'pali' na sedmo mjesto konkurentnosti ne znači da nije bilo pomaka, nego su neke župa-

nije bile 'brže' od vas. Razvojna snaga vaše županije jača je nego što pokazuju ostvareni ekonom-ski rezultati (BDP po stanovni-ku) - rekla je S. Singer, dodavši da blizina najkonkurentnijem području - gradu Zagrebu, nije 'zarazna'.

Župan Stjepan Kožić, nagla-sivši da Županija sustavnim djelovanjem već desetak godina stvara povoljno i poticajno okru-ženje za razvoj poduzetništva kao pokretačke snage razvoja gospodarstva, smatra da bi tre-balo razmotriti eventualnu po-trebu prilagođavanja metodike prikupljanja i obrade podataka hrvatskim specifičnostima te razmotriti potrebu unapređenja sustava državne statistike.

- Investicije u Zagrebačkoj žu-paniji su realnost (Pliva, IKEA, Kaufland, König-metall grupa, Lagermax...), pa na predstoje-će razdoblje možemo, s punim pravom, gledati s optimizmom.

Stoga me, pored ovakvog inte-resa ulagača, ukupne vrijednosti investicija, kao i ostvarenih gos-podarskih rezultata, iznenađuje podatak da je Zagrebačka župa-nija na listi konkurentnosti hr-vatskih županija s petog 'pala' na sedmo mjesto. Naravno, razloge tomu treba stručno i objektivno razmotriti s više različitih aspe-kata kako bismo mogli poduze-ti konkretne aktivnosti, mjere i programe s ciljem poboljšanja stanja - rekao je župan.

Regionalna konkurentnost se izračunava na temelju 165

različitih pokazatelja

Zagrebačka županija je na listi konkurentnosti na sedmome mjestu

Ulagačima je na usluzi One stop servis

centar uspostavljen pri Regionalnoj

razvojnoj agenciji

Poseban značaj pridaje se razvoju

poduzetničkih zona


'U situaciji kada gospodarstvo u RH ne funkcionira najbolje, investicije na području županije otvaraju nova radna mjesta'

TVRTKA IGO-MAT U OTRUŠEVCU OTVORILA NOVI POGON ZA PROIZVODNJU TRAJNIH I POLUTRAJNIH SUHOMESNATIH PROIZVODA GOSPODARSTVOGOSPODARSTVO

SAMOBOR

Projekt je, konzultantskim uslugama Regionalne razvojne agencije, prijavljen na IPARD program, prihvaćen je, te slijedi povrat 6,5 milijuna kunaPlanirali su zaposliti dese-

tak novih radnika, no za-posleno ih je 23. Prihodi

su, investicijskom studijom, tre-bali porasti za 20 do 30 posto, a porasli su, unazad godinu i pol dana, za 100 posto! Hvale vri-jedno!

- U košmaru koji nas okružuje mnogo je kolega propalo, no mi smo poslovali, radili, preživje-li... - za otvorenja novoga proi-zvodnog pogona samoborskog Igo-Mata, kojim je dosadašnji kapacitet ove vrtke povećan tri

izdao u roku od svega tri tjedna. - Svi su nam cijelo vrijeme bili

na usluzi. Samo se tako može naprijed - dodao je direktor Igo-Mata, tvrtke koja je poslovanje započela prije 19 godina u za-grebačkim Dugavama s jednom mesnicom i dvojicom zaposle-nih. Danas u osam mesnica i proizvodno-skladišnom pogonu u Otruševcu zapošljava 45 rad-nika.

Simbolično, novi su pogon zajedno otvorili suvlasnici Igo-Mata Zdravko Runtas i Hrvo-je Šikić, pomoćnica ministra poljoprivrede Mirjana Matau-šić Pišl, župan Stjepan Kožić i gradonačelnik Samobora Krešo Beljak.

- U situaciji kada gospodar-stvo u RH ne funkcionira naj-bolje, ovaj je pogon dokaz da se na području županije događaju investicije koje otvaraju nova radna mjesta. Drago mi je što je dio sredstava za ovu investiciju osiguran iz fondova EU i što je u pripremi dokumentacije sudje-

lovala naša Regionalna razvojna agencija - rekao je župan, do-davši da su pred Županijom tri velika projekta koja su uvrštena u Operativni program Vlade RH te se planiraju financirati europ-skim novcem - Regionalni vodo-opskrbni sustav „Zagreb-istok” (vrijednost prve faze 80 milijuna eura), Županijski centar za gos-podarenje otpadom (50 milijuna eura) i projekt integriranog pri-jevoza putnika (u konačnici 'te-žak' oko 150 milijuna eura).

Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak rekao je da je izni-mno ponosan što u Samoboru postoje vizionari, ljudi koji su spremni krenuti u rizik, a počeli

Ne 'natječemo' se velikom produkcijom, već proizvodima dodatne vrijednosti, s

naše tri palete - samoborskom, crnom i riđom, koje obuhvaćaju niz proizvoda, a na vrhu svake palete je salama - kaže Zdravko Runtas, direktor tvrtke

zultantskim uslugama Regional-ne razvojne agencije Zagrebač-ke županije (RRA), prijavljen i na IPARD program - mjeru 103, prihvaćen je, te slijedi povrat 6,5 milijuna kuna uloženih sred-stava.

- Sada nas čekaju dodatna ula-ganja u marketing i promociju proizvoda. Ne 'natječemo' se

velikom produkcijom, već pro-izvodima dodatne vrijednosti, s naše tri palete - samoborskom, crnom i riđom, koje obuhvaćaju niz proizvoda, a na vrhu svake palete je salama - rekao je Run-tas. Posebno je zahvalio RRA Zagrebačke županije, koja je za prijavu projekta na IPARD program izradila elaborat i na čak 1500 stranica pripremila po-trebnu dokumentaciju. Težila je 23,20 kilograma!

- Nije ovo laskanje, zaposle-nici Agencije bili su na usluzi 24 sata. Telefoni, mailovi, fak-sovi... stalno su radili - nastavio je Runtas, zahvalivši na pomoći i Gradu Samoboru, koji je gra-đevinsku dozvolu, istaknuo je,

Prijava za sredstva IPARD programa, izrađena na 1500 stranica, težila je 23,20 kilograma!

Gradske službe Samobora izdale su građevinsku

dozvolu u roku od svega tri tjedna

puta, naglasio je njegov direktor Zdravko Runtas.

U investiciju, koja je obuhva-ćala proširenje dosadašnjega proizvodnog i skladišnog pro-stora, te nabavu novih strojeva, uloženo je gotovo 20 milijuna kuna - najveći dio, oko 13 mili-juna kuna, osiguran je kreditom poslovne banke. Projekt je, kon- su 'od nule'.

- Vjerujem da će ovo biti ne samo pojedinačni slučaj, već primjer i za druge poduzetni-ke - rekao je, dok je pomoćnica ministra Mirjana Mataušić Pišl naglasila da raduje što Igo-Mat svoje proizvode radi isključivo od domaće sirovine.

- Sigurna sam da će se naći mogućnost da proizvode plasira-te i na vanjsko tržište - rekla je.

Nakon novoga pogona, pred Igo-Matom je, najavio je njegov direktor, gradnja muzeja Samo-borske salame, koji će tvrtki, uz ostalo, služiti za prezentaciju paleta od (trenutno) pedesetak trajnih i polutrajnih proizvoda.

Kapacitet tvrtke povećan je tri puta

U paletama Igo-Mata je pedesetak trajnih i polutrajnih proizvoda

Prihodi su, unazad godinu i pol dana, porasli za sto posto

Investicija je pokrenuta 2011. godine

Matija, Zdravko i Igor Runtas te Hrvoje Šikić

U investiciju je uloženo gotovo 20 milijuna kuna


EUROPSKI FONDOVIFINANCIJE

DO EUROPSKOGA NOVCA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

'Nismo htjeli riskirati, odabrali smo one koji znaju odraditi svoj posao!'

RAZVOJLJUDSKIHPOTENCIJALA

PRODUKTIVNOPODUZETNIČKO

OKRUŽENJERegionalna razvojna agen-cija, kao njegov nositelj, uspješno je okončala projekt „Ljudski resursi za inovativ-ni razvoj”. Realiziran u sklo-pu Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala”, u partnerstvu s Obrtničkom komorom Zagreb i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, tra-jao je godinu dana. Vrijednost mu je bila nešto viša od 40.000 eura, od čega je 70 posto po-trebnih sredstava osigurala Europska unija. Zadaća projekta bila je pri-donijeti stvaranju produktiv-nog poduzetničkog okruženja spremnog za korištenje EU fondova, te jačanje kapacite-ta Regionalne razvojne agen-cije za obavljanje poslova tehničkog tajništva Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Zagrebačke županije. Uz osta-

le aktivnosti, rezultat projek-ta bio je prijedlog Strategije za razvoj ljudskih potencijala Zagrebačke županije za raz-doblje od 2014. do 2020., koji je prihvaćen na poslijednjoj sjednici Županijske skupštine. Strategija za razvoj ljudskih potencijala bit će sastavni dio nove Županijske razvojne stra-tegije, za razdoblje do 2020., koja je u fazi izrade. Također, u sklopu provedbe projekta održane su radionice te pružena besplatna savjeto-davna potpora poduzetnicima o mogućnostima financiranja projektnih ideja, potpisan je partnerski sporazum s 50 po-slodavaca, te je izrađena bro-šura „Kratki vodič za EU fon-dove”.

PA-VITA uzgaja buče na oko 18 hektara vlastite površine, a još 12 hektara je u

kooperaciji

S uzgojem buče, proizvod-njom ulja i prodajom bu-činih koštica, počeli su

prije tri godine. Danas imaju vlastitu uljaru (pogon za proi-zvodnju i preradu bučina ulja), sagrađenu u dugoselskoj po-slovnoj zoni prema svim nor-mama i standardima EU, dije-lom financiranu, kroz IPARD program, sredstvima EU. Ka-paciteta 80 tona suhe koštice, zaposlila je četiri osobe. Inve-sticija, u koju je tvrtka PA-VI-TA uložila 2,6 milijuna kuna, od čega je 1,1 milijun kuna bio povrat sredstava, realizirana je konzultantskim uslugama Regi-onalne razvojne agencije.

- Tražili smo instituciju koja nas može voditi prema sredstvi-ma IPARD programa. Poznava-la sam osobe iz Agencije, razgo-varali smo s njima i dogovorili posao. Jako smo zadovoljni oni-me što su odradili, zahvalni smo im! - govori Ana Bratko, vodite-ljica projekta. PA-VITA, nastav-lja, nije htjela ništa riskirati, pa je za konzultante odabrala one koji bez problema mogu odradi-ti zahtjevnije poslove.

- Naše su komparativne pred-nosti bile poznavanje tehnolo-gije. Investicijsku studiju smo sami pripremali, kredit HBOR-a smo dobili uz izuzetno povolj-nu kamatu, a veliku podršku imali smo i od lokalne zajednice (Grad Dugo Selo, op.a.). Svi su nam bili na usluzi, nitko nas nije zavlačio! Građevinsku dozvolu smo dobili za svega deset dana - dodaje A. Bratko.

S uljem nećemo u velike trgovačke lance, planiramo ga izvoziti na EU tržište, a 'doma' plasirati kroz trgovine zdrave hrane te ponuditi ugostiteljskim objektima na

Jadranu - kaže Ana Bratko

Prema sadašnjim pravilima na stare nekretnine (izgrađene do 31. prosinca 1997.) i zemljišta

(poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta) ne obračunava se porez na dodanu vrijednost (PDV), već se plaća porez na promet nekretnina po stopi od 5%. Na isporuke novih građevina (izgrađene nakon 31. prosinca 1997.) obračunava se PDV ako ih isporučuje porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, a poreznu osnovicu čini građevin-ska vrijednost izgrađenoga dijela bez zemljišta i iznosa naknada za komunalno uređenje zemljišta. Za građevine za koje pri kupnji porezni obveznik nije mogao odbiti PDV, pri daljnjoj isporuci plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5%.Republika Hrvatska je tijekom pre-govora o pristupanju u Europsku uniju zatražila da se sadašnji po-rezni tretman nekretnina zadrži trajno, međutim pregovaračkim stajalištem, odnosno Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju odobreno je samo prijelazno razdoblje do kraja 2014. godine bez mogućnosti daljnjeg produljenja. Tako je, a u skladu s odobrenim prijelaznim razdobljem, Zakonom o PDV-u (NN 73/13, 99/13, 148/13 i 153/13) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2013. propisano da se isporuke nekretnina prije prvog na-stanjenja, isporuke nekretnina kod kojih od prvog nastanjenja do slje-deće isporuke nije proteklo više od dvije godine te građevinsko zemlji-šte oporezuju PDV-om od 1. siječnja 2015. kada ih isporučuju porezni obveznici upisani u registar obvezni-ka PDV-a. Stoga će se od 1. siječnja 2015. primjenjivati novi kriteriji za određivanje oporezuje li se nekret-nina PDV-om ili porezom na promet nekretnina. Potrebno je istaknuti da je takav porezni tretman nekret-nina rezultat usklađivanja propisa Republike Hrvatske s pravnom ste-čevinom Europske unije na području oporezivanja PDV-om.U nastavku se daju odgovori na pita-nja o oporezivanju nekretnina od 1. siječnja 2015. godine.

Na isporuke kojih nekretnina će se od 1. siječnja 2015. plaćati porez na pro-met nekretnina?Porez na promet nekretnina po sto-pi od 5% plaćat će se na:- isporuke nekretnina nakon prvog nastanjenja te na isporučene ne-kretnine kod kojih je od prvog nasta-njenja do sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine,- zemljište koje nije građevinsko.

Tko će plaćati porez na promet nekret-nina?Porez na promet nekretnina plaćat će kupac nekretnine.

Tko će obračunavati porez na promet nekretnina i temeljem čega?Kupac nekretnine bit će obvezan u roku 30 dana od dana stjecanja nekretnine nadležnoj ispostavi Po-rezne uprave prema mjestu gdje se nekretnina nalazi podnijeti pri-javu poreza na promet nekretni-na. Temeljem podnesene prijave, nadležna ispostava Porezne uprave obračunat će porez na promet ne-kretnina.

U kojem roku će se plaćati porez na promet nekretnina?Porez na promet nekretnina plaćat će se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja Porezne uprave o utvrđivanju poreza na promet ne-kretnina.

Na koje nekretnine će se od 1. siječnja 2015. plaćati PDV?Od 1. siječnja 2015. godine PDV se obračunava na:- isporuke nekretnina koje nisu bile nastanjene, odnosno korištene te na isporuke nekretnina kod kojih od datuma prvog nastanjenja, odno-sno korištenja, do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine te na zemljište na kojem se nalaze takve nekretnine, - građevinsko zemljište.

Tko će biti obvezan obračunati PDV na nekretnine na koje se plaća PDV?Na nekretnine na koje će se od 1. siječnja 2015. plaćati PDV, samo porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a obračuna-vat će PDV. Građani i bilo koje druge osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a neće od 1. siječnja 2015. na nekretnine koje će proda-vati obračunavati PDV.

Hoće li kod prodaje nekretnina nakon 1. siječnja 2015. poreznu osnovicu za obračun PDV-a činiti samo vrijednost građevinskog dijela nekretnine?Ne, poreznu osnovicu za obračun PDV-a činit će ukupna vrijednost nekretnine koja sadrži vrijednost građevinskog dijela i pripadajućeg zemljišta.

Hoće li i nakon 1. siječnja 2015. godina biti važno je li nekretnina izgrađena do ili nakon 31. prosinca 1997. godine?Ne, od 1. siječnja 2015. godine više neće biti važno je li nekretnina izgra-đena do ili nakon 31. prosinca 1997. godine, već će se utvrđivati kada je nekretnina koju isporučuje porezni obveznik upisan u registar obvezni-ka PDV-a prvi put nastanjenja, od-nosno korištena te je li od datuma prvog nastanjenja, odnosno kori-štenja, do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine.

Kako će isporučitelji nekretnina znati

na koju isporuku nekretnina trebaju obračunati PDV?Za sve isporuke koje će biti obav-ljene nakon 1. siječnja 2015. bit će potrebno utvrditi je li nekretnina prvi put nastanjenja, odnosno ko-rištena te je li od datuma prvog na-stanjenja, odnosno korištenja, do datuma sljedeće isporuke proteklo više od dvije godine. To znači za sve nekretnine koje se prema sadašnjim pravilima smatraju novoizgrađeni-ma (izgrađene nakon 31. prosinca 1997. godine) prilikom isporuke bit će potrebno utvrđivati jesu li stvar-no nastanjenje/korištene te je li od datuma prvog nastanjenja, odnosno korištenja, do datuma sljedeće ispo-ruke proteklo više od dvije godine. Samo u slučaju da se utvrdi da takve nekretnine nisu bile nastanjene/korištene te da od datuma prvog nastanjenja, odnosno korištenja, do datuma sljedeće isporuke nije prote-klo više od dvije godine, oporezivat će se PDV-om. U suprotnom će se na takve nekretnine obračunavati po-rez na promet nekretnina po stopi od 5%.

Treba li porezni obveznik upisan u re-gistar obveznika PDV-a koji je nabavio poslovni prostor 2003. za obavljanje djelatnosti trgovine, za koji je u potpu-nosti koristio pravo na odbitak pretpo-reza, obračunati PDV u slučaju prodaje tog poslovnog prostora nakon 1. siječ-nja 2015. godine? Ne, porezni obveznik u ovom sluča-ju ne mora obračunati PDV prilikom prodaje poslovnog prostora jer je od prvog nastanjenja, odnosno korište-nja, do sljedeće isporuke prošlo više od dvije godine. U konkretnom slu-čaju, porezni obveznik nema obvezu ispravka pretporeza jer je od dana nabave do dana prodaje prošlo više od deset godina. U konkretnom slu-čaju, kupac poslovnog prostora bit će obvezan prilikom njegove kupnje platiti porez na promet nekretnina po stopi od 5%.

Treba li građanin koji će u svibnju 2015. godine prodavati stan koji je ku-pio tijekom 2014. godine obračunati i platiti PDV prilikom prodaje?Ne, građanin koji prodaje svoj stan nema obvezu za obračun PDV-a s obzirom da nije upisan u registar obveznika PDV-a. Kupac stana bit će obvezan platiti porez na promet nekretnina.

Treba li porezni obveznik upisan u re-gistar obveznika PDV-a koji će u ožujku 2015. prodati poslovni prostor koji je kupio 2011. godine, ali ga nikada nije koristio, obračunati i platiti PDV prili-kom prodaje?Da, s obzirom da porezni obveznik kupljeni poslovni prostor nikada nije ni koristio za obavljanje djelatnosti.

NOVOSTI U OPOREZIVANJU NEKRETNINA OD 1. SIJEČNJA 2015. GODINE

Osnovna djelatnost tvrtke PA-VITA je ratarsko-stočarska pro-izvodnja, uzgoj muznih krava i tov junadi. Proizvodnjom buči-na ulja počeli su se baviti zna-jući da je ono izvozni proizvod, vrlo izazovan. Buče, golice, uz-gajaju na području Rugvice, na oko 18 hektara vlastite površi-ne, a još 12 hektara je u koope-raciji.

- S uljem nećemo u velike trgovačke lance, planiramo ga izvoziti na EU tržište, a 'doma' plasirati kroz trgovine zdrave hrane te ponuditi ugostiteljskim objektima na Jadranu. Nakon što smo otvorili uljaru, puno je poziva osoba koje bi htjele koo-perirati. Znači da je projekt po-gođen! - kaže A. Bratko.

Pogon za proizvodnju i pre-radu bučina ulja tvrtke PA-VITA (ujedno i uslužna uljara) jedini je takav na prostoru od Međi-murja do Slavonije.

Investicija je vrijedna 2,6 milijuna kuna

Kapacitet uljare je 80 tona suhe koštice


Nakon provedenoga javnog natječaja, pet korisnika, od 19 prijavljenih, ispunilo je uvjete te ostvarilo pravo na bespo-vratnu potporu za razvoj i unapređenje dodatnih turističkih sadržaja u smještajnim i ugostiteljskih objektima, odnosno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge. Ukupno će za ovu namjenu korisnicima potpore biti isplaćeno 333. 879 kuna.

'Nemamo dubioza, naši projekti u potpunosti su isfinancirani'

GRADOVI I OPĆINEODLUKE ŽUPANA

NA BLAGDAN MALE GOSPE OPĆINA KLINČA SELA PROSLAVILA SVOJ DAN

Udruženim sredstvima sa ŽUC-om rekonstruiraju se dva mosta u Kupincu, koji su, zbog pojačanoga kamionskog prometa, bili usko prometno grlo

Općina smo kontinuiteta! Vidi se to iz projekata gradnje komunalne in-

frastrukture - vodovoda, kanali-zacije, asfaltiranja nerazvrstanih cesta... Nemamo dubioza, što je u današnje vrijeme itekako važno, svi naši projekti u potpunosti su isfinancirani - za svečane sjednice u prigodi Dana Klinča Sela rekao je općinski načelnik Miljenko Vučković. Osim projekata koji mogu služiti na ponos općine, nastavio je, ružnu sliku i 'gorak okus' daje gradnja nove osnovne škole.

- Gradnja nije u nadležnosti Općine, a stvari koje se događaju izvan su mogućnosti našega zna-čajnijeg utjecaja. Općina je daro-vala zemljište i u gradnji sudjeluje s deset posto sredstava - pojasnio je načelnik. Nositelj ove investi-cije je Ministarstvo regionalnog razvoja, koje gradnju financira s 50 posto sredstava, dok na Zagre-bačku županiju otpada 40 posto.

- Ministarstvo je svojevremeno raskinulo ugovor s izvođačem ra-dova, potom je raspisalo natječaj

mjerima ulaganja u školstvo do-kazujemo da Hrvatska treba biti zemlja znanja - rekao je Bošnja-ković, koji se u govoru dotaknuo i najava izmjene Zakona o porezu na dohodak.

- U javnosti se pokušava stvo-riti dojam da su najveći problem općine, gradovi i županije. Raci-onalizacija i štednja - da, ali udar na lokalnu samoupravu znači ma-nje sredstava za vitalne funkcije lokalnih sredina. Nadam se da ćemo za godinu dana promijeniti Vladu i krenuti puno boljim pu-tovima razvoja - rekao je Bošnja-ković.

Nezadovoljstvo najavljenim izmjenama poreza na dohodak iznio je i gradonačelnik Senja Darko Nekić, koji se obratio u ime prisutnih gradonačelnika i općinskih načelnika.

Na temelju članka 22. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), članka 14. Uredbe o infor-miranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) i članka 49. Statuta Općine Žumberak (Službeni glasnik Zagrebačke županije br. 29/09; 14/13) te Odluke općinskog

načelnika od 11. rujna 2014. objavljuje

1. Nacrt plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave objavljuje se radi pri-bavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. 2. Zainteresirana javnost javni uvid u Nacrt plana gospodarenja otpadom Općine Žumberak može obaviti od 1. listopada do 1.studenoga 2014. u zgradi Općine Žumberak, Kostanjevac 5, radnim danom u uredovno vrijeme za stranke: ponedjeljak - petak od 9 do15 sati. 3. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja mogu se upisivati u knjigu primjedbi na mjestu uvida do zaključenja javnog uvida ili se u pisanom obliku mogu dostaviti Jedinstvenom uprav-nom odjelu Općine Žumberak, Kostanjevac 5.Primjedbe, prijedlozi i mišljenja koji neće biti dostavljeni u roku i nisu čitko napisani neće se uzeti u obzir. 4. Cjeloviti Nacrt plana gospodarenja otpadom Općine Žumberak za razdoblje od 2014. do 2020. dostupan je na internetskoj stranici Općine Žumberak, www.zumberak.hr.

Klasa: 300-02/14-01/13Urbroj: 238/34-14-01-01

Kostanjevac, 11. rujna 2014.

NACRT PLANA GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ŽUMBERAK ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020.

Župan je donio odluku o kriterijima i načinu financira-nja troškova javnog prije-voza redovitim učenicima srednjih škola u razdoblju od rujna do prosinca 2014. U skladu s odlukom Vlade RH, srednjoškolcima kojima je mjesto prebivališta, odnosno boravišta udaljeno od škole više od pet kilo-metara sufinancira se 75 posto cijene karte za vlak, odnosno autobus. Iznimno, pravo na sufinanciranje mjesečne karte u stopostot-nom iznosu imaju redoviti učenici članovi kućanstva koje je korisnik zajamče-ne minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje. Županija će troškove snositi i učenicima u mjestima u kojima nije organiziran javni linijski prijevoz i to u iznosu od 75 posto cijene prijevoza organiziranoga na način koji odredi jedinica lokalne samouprave.

Centru za edukaciju, igru i savjetovanje „Dođi i daj pet” iz Samobora (udruzi građana) odobreno je 20.000 kuna za provođenje programa i radi-onica te opremanje prostora. Programi centra namijenjeni su djeci i mladima kojima je potrebna pomoć u učenju i savladavanju nastavnoga gradiva, te učenicima s po-sebnim potrebama.

SUFINANCIRANJE PRIJEVOZA

'DOĐI I DAJ PET'

S 950 kuna po korisniku Žu-panija će podmiriti troškove ogrijeva osobama koje se gri-ju na drva. Pravo na novčani iznos imaju samci, odnosno kućanstva koja su korisnici zajamčene minimalne nakna-de prema rješenju centara za socijalnu skrb. Ukupno je za ovu namjenu predviđen iznos od 1,9 milijuna kuna.

Temeljem odluke o bes-povratnim potporama za poticanje razvoja podu-zetništva, 25 poduzetni-ka dobilo je potpore za povećanje konkurentnosti za proizvodne djelatnosti u ukupnom iznosu od 2,026 milijuna kuna. Ukupno je na natječaj pristiglo 68 zahtjeva, od čega su uvjete ispunila 54. Maksimalni iznos potpore - 100.000 kuna dobilo je 11 poduzetnika, koji će novac utrošiti u nabavu CNC stroja za rezanje plazmom i plinom, automatske linije za proizvodnju obujmica, strojeva za punjenje plina i fazetiranje stakla, proizvod-ne linije za granuliranje neo-pasnog otpada, uvođenje sofisticirane opreme u stroj-nu obradu metala, nabavu silosa i nadogradnju opre-me, uređaja za kontrolu čeonih zupčanika, printera i računalne opreme, probi-jačica sa setovima alata te u ulaganje u tehnologiju laserskog zavarivanja.

PODMIRENJE TROŠKOVA OGRIJEVA

POVEĆANJE KONKURENTNOSTI

Odabrani su korisnici koji su, nakon provedenoga javnog natje-čaja, stekli pravo na subvenciju za nabavu i ugradnju sustava obnovljivih izvora energije - sunčanih kolektora, kotlova na drvnu sječku i pelete te pirolitičkih kotlova. Iako su Županija i Fond za zaštitu okoliša predvidjeli subvenciju za 80 korisnika (50% ukupnih troškova nabave i ugradnje sustava, maksimalno do 15.000 kuna) na natječaj su pristigle 73 prijave, od čega je 59 bilo pravovaljano te su njihovi podnositelji dobili subvenciju. Za preostala sredstva raspisan je novi natječaj, koji je bio otvoren do kraja rujna. Ukupno je za subvencioniranje nabave i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije predviđeno u ovoj godini 1,2 milijuna kuna.

Župan je prihvatio sklapanje ugovora s tvrtkom „Pro-gram Sava” o sufinanciranju pripreme Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Ukupno se, tijekom ove i 2015. godine, u izradu feasibility studije, studiju strateških prostorno-plan-skih potencijala uređenja Save, određivanje parame-tara propusnosti vodono-snika, matematičke modele za modeliranje podzemnih voda, odgovarajuće geo-detske podloge..., planira utrošiti 15 milijuna kuna, od čega na Zagrebačku župani-ju otpada pet posto ovoga iznosa (750.000 kuna). Uz Zagrebačku županiju, pripremu Programa tako-đer sufinanciraju Hrvatske vode, Grad Zagreb, Fond za zaštitu okoliša, Hrvatska elektroprivreda, Sisačko-moslavačka županija i Agen-cija za vodne putove.

KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ZAŠTITA, UREĐENJE I KORIŠTENJE SAVE

Županija će pčelarskim udrugama, za prihranu pče-la, donirati 275.000 kuna. Naime, zbog iznimno loših klimatskih prilika tijekom pašnih sezona u 2014., osjetno je smanjena količi-na proizvedenoga meda. Stoga će pčelari u predsto-jećem zimskom razdoblju biti prisiljeni uložiti znatna sredstva u prihranu pčela kako bi sačuvali pčelinje za-jednice za narednu godinu. U tome će im donacijom pomoći Županija, koja je za dodjelu sredstava raspisala javni natječaj. Inače, na prostoru županije djeluje deset pčelarskih udruga s oko 700 pčelara.

DONACIJA PČELARSKIM UDRUGAMA

DODATNI TURISTIČKI SADRŽAJI

U sklopu projekta „Tvoja ini-cijativa - tvoje radno mjesto”, 20 nezaposlenih osoba s prostora županije dobilo je novčanu potporu Županije od po 25.000 kuna za samo-zapošljavanje. Potpora je namijenjena pokretanju po-slovanja, od čega do 30 posto iznosa za trošak rada, a ostali dio sredstava za kupnju, zakup i uređenje poslovnog prostora te nabavu opreme, alata i inventara za obavljanje djelatnosti.

SAMOZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH OSOBA

Gradnja škole nije u nadležnosti Općine, a stvari koje se događaju izvan su mogućnosti našega značajnijeg

utjecaja - rekao je načelnik Miljenko Vučković

Nadam se da ćemo za godinu

dana promijeniti Vladu i krenuti puno boljim putovima razvoja - rekao je predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković

za odabir novoga izvođača, koji je poništen, uslijedilo je raspisi-vanje još jednog natječaja, no i on je poništen... Sada ponovno slije-di raspisivanje natječaja - rekao je predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković, dodavši da je Županija u gradnju ove škole dosad uložila 5,6 milijuna kuna.

- Proračunom smo osigurali i ostatak potrebnih sredstava. Zna-mo da brinuti o djeci znači brinuti o svojoj budućnosti. Našim pri-

U izradi je Projekt ukupnog razvoja općine

Dobitnici javnih priznanja


DOGAĐAJI

NA BLAGDAN UZVIŠENJA SVETOGA KRIŽA U GRADECU PROSLAVLJEN DAN OPĆINE

Na temelju članka 5. Odluke o dodjeli stipendija Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 15/10. i 26/11.) župan Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJ

I.Pravo sudjelovanja na natječaju imaju učenici i stu-denti koji udovoljavaju sljedećim općim uvjetima:

1. Stipendije prema kriteriju izvrsnosti A) UČENICI- da su državljani Republike Hrvatske s prebiva-

lištem na području Zagrebačke županije (Grad Zagreb nije dio Zagrebačke županije)

- da su redoviti učenici srednje škole - da nisu ponavljali razred u posljednje dvije godi-

ne školovanja- da su završili prethodne dvije godine školovanja s

najmanjom prosječnom ocjenom 4,5- da su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto/nagradu

na državnoj razini natjecanja/smotre ili da su su-djelovali na međunarodnoj razini natjecanja/smo-tre ili da su imali praizvedbe vlastitih kompozici-ja u renomiranim ustanovama u RH ili inozemstvu ili da su iste bile izvođene od strane renomiranih izvođača u RH ili inozemstvu ili da su imali izlož-be vlastitih slika/djela u renomiranim ustanovama u RH ili inozemstvu, a koji su u struci srednjoškol-skog obrazovanja za koje učenik/ica traži stipen-diju

- da nisu stariji od 20 godina B) STUDENTI- da su državljani Republike Hrvatske s prebiva-


- da su redoviti studenti - da nisu ponavljali razred/godinu u posljednje dvije

godine školovanja, - da su završili zadnja dva razreda srednje škole

(studenti prve godine studija) s najmanjom pro-sječnom ocjenom 4,5 ,odnosno s jedinstvenom prosječnom ocjenom za prethodne dvije godi-ne školovanja (studenti starijih godišta) najmanje 4,0 i da su ostvarili minimalno 50 ECTS bodova po akademskoj godini

- da su osvojili prvo, drugo ili treće mjesto/nagradu na državnoj razini natjecanja ili da su sudjelovali na međunarodnoj razini natjecanja/smotre ili da su dobitnici rektorove/dekanove nagrade ili da su dobitnici drugih posebnih nagrada od strane rek-tora, dekana, sveučilišta ili veleučilišta ili da imaju objavljeni barem jedan znanstveno-stručni rad ili da su imali praizvedbe vlastitih kompozicija u re-nomiranim ustanovama u RH ili inozemstvu ili da su iste bile izvođene od strane renomiranih izvo-đača u RH ili inozemstvu ili da su imali izložbe vla-stitih slika/djela u renomiranim ustanovama u RH ili inozemstvu u struci studija za koji student/ica traži stipendiju

- da nisu stariji od 26 godina

2. Stipendije prema socijalnom kriteriju A) UČENICI - da su državljani Republike Hrvatske s prebiva-


- da su redoviti učenici srednje škole - da su završili prethodne dvije godine školovanja s

najmanjom prosječnom ocjenom 4,0, odnosno 2,8 za deficitarna zanimanja

- da nisu stariji od 20 godina- da im prosječni ukupni neto prihod po članu obi-

telji u prethodna tri mjeseca ne prelazi iznos od 170% neoporezivog dijela mjesečne plaće pre-ma propisima Republike Hrvatske (2.200 kn x 1,7 = 3.740 kn po članu obitelji mjesečno).

B) STUDENTI- da su državljani Republike Hrvatske s prebiva-


- da su redoviti studenti- da su završili zadnja dva razreda srednje škole

(studenti prve godine studija) s najmanjom pro-sječnom ocjenom 4,0, odnosno s jedinstvenom prosječnom ocjenom za prethodne dvije godi-ne školovanja (studenti starijih godišta) najmanje

3,5 i da su ostvarili minimalno 40 ECTS bodova po akademskoj godini

- da nisu stariji od 26 godina- da im prosječni ukupni neto prihod po članu obi-

telji u prethodna tri mjeseca ne prelazi iznos od 170% neoporezivog dijela mjesečne plaće pre-ma propisima Republike Hrvatske (2.200 kn x 1,7 = 3.740 kn po članu obitelji mjesečno).

Učenik/ca ili student/ica može podnijeti molbu za obje vrste stipendija, a može ostvariti pravo samo na jednu vrstu stipendije.

II.Za školsku/akademsku godinu 2014./15. dodijelit će se: 1. UČENICIMA- najviše 30 stipendija, od toga:A) učenicima prema kriteriju izvrsnosti 10 stipen-dija, od toga do 3 stipendije za zanimanja glazbe-nog smjera B) učenicima prema socijalnom kriteriju 20 sti-pendija, od toga za deficitarna zanimanja učenika: armirač, autolakirer, bravar, elektroinstalater, fa-sader, kuhar, krovopokrivač, mesar, obućar, sto-lar, staklar, tesar, tokar, vodoinstalater i zidar, dodijelit će se do 10 učeničkih stipendija. Ako se za dodjelu stipendija za deficitarna zanima-nja javi manji broj kandidata od predviđenog, sti-pendije će se dodijeliti ostalim kandidatima za do-djelu stipendija prema socijalnom kriteriju, a prema redoslijedu koji je utvrđen prema broju ostvarenih bodova.

2. STUDENTIMA- najviše 20 stipendija, od toga:A) studentima prema kriteriju izvrsnosti do 10 stipendija, od toga najviše 3 stipendije za zanimanja glazbenog smjera B) studentima prema socijalnom kriteriju do 10 stipendija.

Ako se za dodjelu učeničkih i studentskih stipendi-ja prema kriteriju izvrsnosti za zanimanja glazbenog smjera javi manji broj kandidata od predviđenog, stipendije će se dodijeliti ostalim kandidatima pre-ma redoslijedu koji je utvrđen prema broju ostvare-nih bodova.Ako se za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija prema kriteriju izvrsnosti javi manji broj kandidata koji ispunjavaju uvjete za dodjelu stipendija prema kriteriju izvrsnosti, stipendije će se dodijeliti osta-lim kandidatima za dodjelu stipendija prema soci-jalnom kriteriju, a prema redoslijedu koji je utvrđen prema broju ostvarenih bodova.

Stipendija se dodjeljuje za dvanaest mjeseci, počev-ši od 1. rujna 2014. godine.Mjesečni iznos stipendije: za učenike - 500 kuna, za studente - 1000 kuna.

III.1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu: A) Stipendija prema kriteriju izvrsnosti za učeni-ke i studente:- uspjeh u školovanju- kriterij izvrsnostiB) Stipendija prema socijalnom kriteriju za uče-nike i studente:- uspjeh u školovanju- socijalni status obitelji2. Uspjeh u školovanju utvrđuje se jedinstvenom

prosječnom ocjenom iz prethodne dvije godine školovanja tako da se zbroj pojedinačnih ocjena iz predmeta, odnosno ispita za obje godine podi-jeli s ukupnim brojem predmeta, odnosno ispita. Tako dobiven prosjek izražava se kao broj bodo-va i pribraja broju bodova utvrđenim prema osta-lim kriterijima.

Izvrsnost kandidata boduje se za prethodne dvije

godine školovanja sukladno čl. 16. Odluke o dodjeli stipendija Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 15/10 i 26/11.). Socijalni status kandidata i obitelji boduje se suklad-no čl. 21. Odluke o dodjeli stipendija Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj 15/10. i 26/11.).

3. Kod istog broja bodova za dodjelu stipendija pre-ma kriteriju izvrsnosti, prednost ima kandidat koji je ostvario veći broj bodova prema kriteriju izvrsnosti. Kod istog broja bodova za dodjelu sti-pendija prema socijalnom kriteriju, prednost ima kandidat s nižim primanjima po članu obitelji.

4. Dokumentacija koju kandidat treba podnijeti kako bi prijava na natječaj bila pravovaljana:

Prijava na natječaj sastoji se od:A) ispunjavanja prijave na natječaj putem linka B) dostave dokumentacije

A) Prijava na natječaju se ispunjava na sljede-ćem linku: https://docs.google.com/forms/d/1vgmvC0vnJmTixZxn3qeCtyeqmduR_vt3lVoaYddtmag/viewform?c=0&w=1&usp=mail_form_link (navedenom linku može se direktno pristupiti pu-tem stranica Zagrebačke županije (www.zagrebac-ka-zupanija.hr)

B) Dokumentacija Napomena: Mogu se dostaviti preslike dokume-nata, međutim ukoliko nadležan referent procijeni da je preslika dokumenta nejasna, isti može zatra-žiti original dokumenta na uvid. Izuzetak od rani-je navedenog pravila su izjave pod točkom 4.B) 7., 8., 11., 12. koje se izjavljuju i ovjeravaju kod javnog bilježnika i mogu biti predane isključivo u original-nom obliku.

Dokumentacija se sastoji od:1. Popunjen i potpisan obrazac prijave objavljen na

stranicama (www.zagrebacka-zupanija.hr)2. Životopis (kratko navesti tijek školovanja, obitelj-

ske prilike - članove domaćinstva, njihov status, itd.)

3. Potvrda o redovnom upisu u razred/semestar, škole/fakulteta u školskoj/akademskoj godini 2014./2015.

4. Svjedodžbe za dva prethodna razreda za učenike, odnosno svjedodžbe/potvrde o položenim ispiti-ma iz dvije prethodne godine školovanja za stu-dente s ispisom ostvarenih ocjena i ECTS bodova

5. Rodni list 6. Dokaz o hrvatskom državljanstvu i o mjestu prebi-

vališta za kandidata (domovnica i potvrda o prebi-valištu izdana od MUP-a ili osobna iskaznica)

7. Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovorno-šću o zajedničkom kućanstvu u kojoj su navede-ni svi članovi zajedničkog kućanstva ovjerena od javnog bilježnika (prilažu je kandidati koji se jav-ljaju za dodjelu stipendije prema socijalnom kri-teriju)

8. Potvrde iz kojih je vidljiv status i prihodi članova zajedničkog domaćinstva (potvrde o isplati pla-će ili mirovine, potvrda o naknadi za nezaposlene i sl. za zadnja tri mjeseca (npr. za srpanj, kolovoz i rujan 2014.), potvrde o redovnom školovanju (za članove kućanstva koji se redovno školuju), potvrde o eventualnim drugim izvorima priho-da, potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o statusu nezaposlene osobe za roditelje-stara-telje (nezaposlene osobe koje se ne vode u evi-dencijama HZZZ kao nezaposlene daju izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o nezaposlenosti koju je potrebno ovjeriti kod jav-nog bilježnika) - prilažu ih kandidati koji se jav-ljaju za dodjelu stipendije prema socijalnom kriteriju

9. Dokazi o ispunjavanju ostalih posebnih socijalnih

uvjeta (npr. rješenje o dječjem doplatku za kan-didata, potvrda Centra za socijalnu skrb o pri-mitku pomoći za uzdržavanje, sudska rješenja o razvodu, smrtni listovi za roditelja-staratelja, rodni list za dijete kojem je kandidat roditelj ili staratelj, rješenje o invaliditetu kandidata ili ro-ditelja/staratelja, potvrda ili iskaznica kojom se potvrđuje status hrvatskog branitelja roditelja/staratelja izdana od nadležnog Ureda za obra-nu, i dr. - prilažu ih kandidati koji se javljaju za dodjelu stipendije prema socijalnom kri-teriju

10. Dokazi o ispunjavanju kriterija izvrsnosti kandi-data: potvrde, diplome, priznanja o sudjelova-nju, osvojenom mjestu/nagradi na državnom natjecanju/smotri, međunarodnom/svjetskom natjecanju, smotri ili olimpijadi, rektorovoj ili de-kanovoj nagradi i drugim posebnim nagradama od strane rektora, dekana, sveučilišta/veleuči-lišta koje su priznate od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, o objavljenim znanstveno-stručnim radovima u struci studenata u recen-ziranoj domaćoj ili stranoj publikaciji, dokaz o pohađanju dviju škola/fakulteta, o volontiranju kandidata u struci studija, potvrde o praizved-bi vlastitih kompozicija u renomiranim ustano-vama u RH ili inozemstvu ili da su iste bile izvo-đene od strane renomiranih izvođača u RH ili inozemstvu ili da su imali izložbe vlastitih slika/djela u renomiranim ustanovama u RH ili ino-zemstvu - prilažu ih kandidati koji se javlja-ju za dodjelu stipendije prema kriteriju iz-vrsnosti;

11. Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovor-nošću da kandidat ne prima neku drugu stipen-diju, ovjerena od javnog bilježnika.

12. Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovor-nošću da su sve preslike predanih dokumena-ta istovjetne originalu, ovjerena od javnog bi-lježnika.

Napomena: Sve izjave koje kandidati trebaju pri-ložiti, a navedene su pod točkom 4.B) 7., 8., 11., 12. mogu biti izjavljene na istom obrascu i ovjere-ne samo jednom ovjerom kod javnog bilježnika. Nepotpune prijave, prijave koje ne sadrže zatražene dokumente neće se razmatrati. IV.1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendija Zagrebačke županije objavit će se na oglasnim plo-čama gradova i općina na području Zagrebačke žu-panije u roku od 45 dana nakon isteka roka za pod-nošenje prijava za dodjelu stipendija, te na internet stranicama Zagrebačke županije. U roku od 8 dana od objave liste na oglasnim pločama, svaki kandidat može podnijeti pismeni prigovor na listu. Konačna lista s Odlukom o dodjeli stipendija objavit će se u Glasniku Zagrebačke županije. Svi dobitnici stipen-dije Zagrebačke županije biti će obaviješteni o do-bitku iste pismenim putem.2. Natječaj traje do 15. listopada 2014. 3. Prijave za natječaj za dodjelu stipendije dostav-ljaju se u roku od 15 dana od dana objave natječa-ja u dnevnom listu, a mogu se podnijeti na sljede-će načine:poštom na adresu Zagrebačka županija, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974, 10001 Zagreb, u zatvorenim omotnicama s naznakom „Za na-tječaj za dodjelu stipendije”; ili osobno na adre-su Zagrebačka županija, Ulica I. Lučića 2a/VI., Zagreb, soba 13, od 8 do 12 sati.Radi detaljnih uputa svi kandidati mogu se izrav-no obratiti Upravnom odjelu za prosvjetu, kultu-ru, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, Zagreb, Ulica I. Lučića 2a, soba 13, tel. 6009-492 od 8 do 12 sati.

KLASA: 022-01/14-02/41URBROJ: 238/1-03-14-08

Zagreb, 17. rujna 2014.

ZA DODJELU STIPENDIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ZA ŠKOLSKU/AKADEMSKU GODINU 2014./2015. ZA UČENIKE I STUDENTE SASTANAK ČLANOVA GSV-a S MINISTROM RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

O problemima u radu županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća i mo-gućnostima njihova rješavanja, te o njihovoj ulozi u osmišljavanju i provedbi javnih politika na lokalnoj razini razgovaralo se za sastan-

ka ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića s članovima GSV-a Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske žu-panije te Grada Zagreba. Domaćin sastanka bila je naša županija. - GSV u Zagrebačkoj županiji djeluje dugi niz godina. Imamo izuzetnu su-radnju sa sindikatima i HUP-om i dobro funkcioniramo. Kod nas nema problema, sve što radimo sa proračunom radimo tripartitno, dapače GSV je podržao sve programe i smjernice Zagrebačke županije - naglasio je za-mjenik župana Rudolf Vujević. Ministar Mrsić je izjavio da bi lokalna gos-podarsko-socijalna vijeća trebala imati vrlo važnu ulogu u radno-pravnim odnosima te gospodarstvu pojedine županije, te bi se preko njih trebale raspraviti i nacionalne teme, poput borbe protiv rada na crno, neisplate plaća i socijalnog poduzetništva. - Gospodarsko-socijalna vijeća trebaju razgovarati o temama koje su važne za županije, smatramo da bi skupštine županija trebale imati stav GSV-a o pojedinim dokumentima koje usvajaju - rekao je ministar.

Osmišljavanje i provedba javnih politika

Domaćin sastanka bila je Zagrebačka županija

Gradec i Tompojevci potpisali povelju o prijateljstvu i suradnji

Načelnica Gradeca Lju-bica Ambrušec i općin-ski načelnik Tompo-

jevaca (Vukovarsko-srijemska županija) Tomislav Panenić potpisali su, u prigodi Dana Gradeca, povelju o prijateljstvu i suradnji. Njome se uspostav-lja suradnja na kulturnom, tu-rističkom, ekološkom i gospo-darskom području, razmjena informacija o komunalnom ure-đenju, sportska i suradnja va-trogasnih društava, povezivanje škola, djece i mladeži. Povelja je potpisana za svečane sjedni-ce Općinskoga vijeća Gradeca na kojoj je načelnica Ambrušec govorila o učinjenom u pro-teklome jednogodišnjem raz-doblju te naglasila predstojeće

aktivnosti. - Loše smo popravili, puno

dobroga napravili - rekla je načelnica, posebno istaknuv-ši pripremu dokumentacije za gradnju dječjeg vrtića, za što bi se sredstva trebala osigurati iz

EU fondova, te projekte gradnje spremišta za vatrogasno vozilo, gradnje nogostupa od škole do groblja te nadogradnje nadstreš-nica i cvjetnih otoka u središtu Gradeca, rekonstrukciju ra-skrižja s autobusnim stajališti-

Za svečane sjednice posebno je istaknuta

priprema dokumentacije za gradnju dječjeg vrtića, za što bi se sredstva trebala osigurati iz EU fondova

ma i pješačkim stazama na cesti kod ulaza u Gradečki Pavlovec, ugradnju prometne signalizacije ispred škola u Gradecu, Repin-cu i Cugovcu, te projekt ishođe-nja dokumentacije za mrtvačni-ce u Pokasinu i Buzadovcu.

- Treba istaknuti i projekte koje smo aplicirali prema Žu-paniji. Za uređenje društvenih i vatrogasnih domova dobili smo 138.000 kuna, za sanaciju div-ljih deponija 80.000 kuna, a za geodetske elaborate nerazvrsta-nih cesta 27.000 kuna - pobroja-la je načelnica. Osvrnula se i na prostor stare škole, nekadašnji biskupski dvor koji Općina želi dobiti u svoje vlasništvo.

- On je biser našega kraja i sve ćemo učiniti da zaustavimo njegovo propadanje - rekla je Ambrušec.

U ime Zagrebačke županije svečanosti je prisustvovao pro-čelnik za gospodarstvo Damir Fašaić, a prisutnima se, uz osta-le, obratio i bjelovarsko-križe-vački biskup Vjekoslav Huzjak.

Loše smo popravili, puno dobroga napravili - rekla je načelnica Ljubica Ambrušec

Poveljom je uspostavljena suradnja na kulturnom, turističkom, ekološkom i gospodarskom području


Osnovci Nespeša od sada vježbaju u sportskoj dvorani

ŠKOLSTVODOGAĐAJI

S POČETKOM NOVE ŠKOLSKE GODINE OTVARAJU SE I NOVI ŠKOLSKI OBJEKTI ZELINA

Županija ulaže maksimalne napore

kako bi održala investicije u školstvu

unatoč tome što zadnjih godina izostaje podrška ministarstava

obrazovanja i regionalnog razvoja

Područna osmogodišnja škola u Nespešu dobila je sportsku dvoranu! Prostor

je darovao Grad Sveti Ivan Zeli-na, a radovi dogradnje, uređenja i opremanja u potpunosti su, s 3,4 milijuna kuna, financirani iz pro-računa Zagrebačke županije.

- Već gotovo jedno desetljeće na početku nove školske godine otvaramo i nove školske objekte.

OŠ Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u osam razrednih odjela polazi 160 učenika koji su dosad nastavu tjelesne kulture održavali u priručnom prostoru pored blagovaonice škole. Stoga je ravnateljica Branka Dananić sa zadovoljstvom rekla da je preure-đenjem nekadašnjega društvenog doma u sportsku dvoranu ostva-

Postala je to tradicija. Time kon-kretnim primjerom pokazujemo koliko ulažemo u školstvo. Naj-više! Između 35 i 40 posto pro-računa - za svečanosti je rekao župan Stjepan Kožić, dodavši da će ova mala, prekrasna dvorana, s obzirom na sadržaj koji pruža, mladima biti funkcionalna i kori-sna. Spomenuo je i druge školske objekte čija je gradnja pri kraju -

sportske dvorane u Rakitju, Ma-riji Gorici i Luki, kao i dogradnju srednje škole u Samoboru, te re-kao da Županija ulaže maksimal-ne napore kako bi održala inve-sticije u školstvu unatoč tome što zadnjih godina izostaje podrška ministarstava obrazovanja i regi-onalnog razvoja.

Područnu osmogodišnju školu u Nespešu, koja posluje u sastavu

reno ono što su mještani Nespeša dugo željeli, ali i zaslužili.

Prisutne je pozdravio i Hrvoje Koščec, gradonačelnik Svetoga Ivana Zeline, rekavši da je ova dvorana dobar primjer suradnje Grada i Županije, te polaznicima škole u Nespešu poželio da u njoj bude puno vježbanja, zabave i opuštanja.

AKCIJA PRIKUPLJANJA STAROGA PAPIRA

Osvijestiti djecu o potrebi zaštite šuma

Ukupno su učenici 38 osnovnih škola prikupili 111.080 kilograma papira, čime je od sječe spašeno 2221 stablo

Učenici Područne škole Do-nja Lomnica (OŠ Nikole

Hribara), njih sedamdeset, u protekloj školskoj godini bili su najbolji u akciji prikupljanja staroga papira, što su je zajed-no organizirali Županija i tvrt-ka Unijapapir. Prikupili su 207 kilograma papira po učeniku, ukupno 14.490 kilograma, te kao nagradu primili dva kompleta ra-čunalne opreme (računalo, moni-tor i pisač), poklon Županije. Po jedan komplet računalne opreme dobilo je još pet područnih škola - Klake (OŠ Mihaela Šiloboda), Rakitovec (OŠ Vukovina), Po-jatno (OŠ Kupljenovo), Buševec (OŠ Vukovina) i Donji Hruševec

38 osnovnih škola, a kriterij za određivanje uspješnosti bila je količina prikupljenog papira po učeniku. Prikupljeno je 111.080 kilograma papira, čime je od sje-če spašeno 2221 stablo!

- Akcija je naišla na izuzetno dobar odjek u školama, i to iz tri razloga: edukativnog - kako

AKCIJA 'DAJMO DJECI KORIJENE I KRILA'

'Drvo ne može bez korijena, a narod bez

svoje prošlosti' Igračke su na UNESCO-voj listi nematerijalne

kulturne baštine

Nakon što su ranije uruče-ne njihovim vršnjacima

u Dugom Selu, Ivanić-Gradu, Samoboru, Velikoj Gorici, Vr-bovcu i Zaprešiću, tradicijske drvene igračke dobili su i mališani Dječjeg vrtića „Proljeće” iz Svetoga Ivana Zeline. Simbolično, uručili su ih župan Stjepan Kožić i gradonačelnik Zeline Hrvoje Koščec. Akciju „Dajmo djeci korijene i krila“ pokrenuli su zagrebački Etnografski mu-zej i Radio „Kaj”.

- S radošću smo se priklju-čili ovom projektu koji se širi i na druga područja u RH. I mi smo se nekada igrali ova-

kvim igračkama, bile su nam posebne i drage, a danas one pomalo nestaju, padaju u za-borav. Bit će nam drago ako će ovom akcijom, osim igračaka,

biti očuvano i pokoje radno mjesto tradicij-skih zanata - rekao je župan.

Mirjana Drobina iz Etnografskog muze-ja, autorica projekta,

ponovila je da „drvo ne može bez korijena, a narod bez svoje prošlosti”.

- Moramo poznavati svoju povijest, svoje korijene. Dok su ovakve igračke u vašim ru-kama, imamo budućnost - po-ručila je.

Gradonačelnik Koščec je rekao da su drvene, ekološke igračke pokazatelj brige o oko-lišu, a ravnateljica vrtića Vera Belošić da će one mališani-ma, u idućim danima, donijeti puno radosti i veselja.

Uz igračke, vrtiću je uručen i crtaći pribor, poklon Narodnih novina, partnera projekta.

(OŠ Slavka Kolara). Opremu je najuspješnijim sudionicima akci-je uručio zamjenik župana Rudo-lf Vujević.

- Ovom ekološkom akcijom djecu želimo osvijestiti o potrebi za-štite šuma, našega na-cionalnog bogatstva, nagraditi ih što su u njoj sudjelovali te i druge potaknuti na prikupljanje staroga papira - poručio je Vujević.

Ukupno je u akciji sudjelovalo

čuvati okoliš i zaštititi šume, natjecateljskog - tko će priku-piti najviše papira, te donacije,

jer u vrijeme krize i po-manjkanja sredstava za školstvo veseli svaki še-star, trokut, zemljopisna karta, računalo. Još kad znamo da se naš trud ci-jeni, da nas se razumije i

prihvaća, pohvali i nagradi, onda smo i zadovoljni i presretni - ko-mentirao je Zdenko Ilečić, rav-natelj OŠ Nikole Hribara.

Akcija potiče očuvanje

tradicijskih zanata

Igračke se izrađuju ručno i obojane su ekološkom bojom

Akciju su pokrenuli zagrebački Etnografski muzej i Radio 'Kaj'

Nova akcija počinje 1. listopada

ove godine

Nagrađeno je šest škola

Najuspješnija je bila PŠ Donja Lomnica

Prostor za dvoranu darovao je Grad Sveti Ivan Zelina

U dvoranu je preuređen nekadašnji društveni dom

Školu u osam razrednih odjela polazi 160 učenika


Uključeni u sve poreživota svoga mjesta

MANIFESTACIJA TRADICIJE, PJESME I PLESA

MANIFESTACIJEVATROGASTVO

Ni loše vrijeme nije pokvarilo ugođaj vinskih svečanosti

Kao popratni događaj upriličena je obrtničko-turistička izložba 'Eko-etno Jaska'

U Jastrebarskom su, pred po-četak berbe grožđa, održa-

ne tradicionalne Jaskanske vinske svečanosti. Na manifestaciji, koja se održava od 1992., kušala su se ponajbolja plešivička vina, a upri-ličeno je i nekoliko popratnih događanja, poput obrtničko-turi-stičke izložbe „Eko-et-no Jaska” i natjecanja „KotloVINA show”. Partner manifestacije bio je Grad Hvar. Vinske svečanosti, ispi-janjem čaše pjenušca, otvorio je premijer Zo-ran Milanović, s kojim su nazdravili župan Stjepan Ko-žić, gradonačelnik Jaske Zvonimir Novosel i vinska kraljica Helena Čegec. Obrativši se prisutnima, župan

je rekao je da je zadovoljstvo biti dio ove manifestacije, prepune vinske tradicije, pjesme i plesa. - Ni ovo loše vrijeme ne može po-kvariti ugođaj vinskih svečanosti - rekao je, te čestitao vinarima na

odličjima koja su ove godine do-bili za kakvoću vina. - Kroz niz subvencija i potpora pomažemo razvoj vinogradar-stva i vinarstva. I dalje računajte na nas, Županija će biti vaša pot-pora - poručio je župan.Premijer Milanović poželio je vi-narima da iz loze, u godini u kojoj

im vrijeme nije naklonjeno, izvuku maksimum. - Tu će se vidjeti tko su pravi majstori, a ovdje ih, hvala Bogu, ima na svakom koraku - rekao je, dok je gradonačelnik Zvonimir Novosel poru-čio da je jaskansko vino posebno - „naše, druga-čije, stvarano iz srca”.

Kušala su se ponajbolja plešivička vina

VATROGASCI PETROVINE PROSLAVILI 120. OBLJETNICU DRUŠTVA

Društvo je osnovano 1894., no korijeni vatrogastva u Petrovini sežu i više od tridesetak godina ranijeDobrovoljno vatrogasno

društvo Petrovina, ove godine dobitnik Povelje Zagre-bačke županije, proslavilo je 120. obljetnicu društva.

- Skromni početak, veliki entuzijazam - tako je osnutak društva, danas središnje „B” postrojbe Vatrogasne zajednice grada Jastrebarskoga, proko-mentirala Jadranka Domjančić, njegova tajnica.

Podsjetivši na važnije ak-tivnosti društva kroz povijest, posebno je naglasila razdoblje od 2000. godine do danas kada društvo doživljava novi uzlet u svim segmentima djelovanja. Danas ima 104 člana, od čega 27 operativnih vatrogasaca. Tri-desetak posto članstva čini va-trogasna mladež.

Svečanost u Petrovini odr-žana je pod pokroviteljstvom Županije. Zahvalivši vatrogas-cima na doprinosu koji su dali u spašavanju ljudi i imovine, ali i svim aktivnostima koje su činili za svoje mjesto, župan Stjepan Kožić je rekao da posebno radu-je članstvo mladih, koji su ga-rancija opstojnosti društva.

- Pomagat ćemo i dalje! I u ovoj smo godini, kada gos-podarstvo nije u najboljoj si-

tuaciji, povećali sredstva za vatrogastvo. Kažu da je naša Vatrogasna zajednica, s preko 15.000 vatrogasaca, najorga-niziranija u državi - rekao je župan, dodavši da je Županija uvijek uz one koji štite imovinu kako bi je mogle baštiniti gene-racije koje dolaze.

Obljetnicu vatrogascima Pe-trovine, uz ostale, čestitao je i Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagrebačke županije, istaknuv-ši da je društvo pregrmilo puno teških trenutaka, ali i bilo uklju-čeno u sve pore života svoga mjesta.

- Vatrogastvo ne može 'uga-siti' nijedna politička opcija, jer vatrogasci rade u korist ljudi! - naglasio je.

Gradonačelnik Jastrebarsko-ga Zvonimir Novosel rekao je da Petrovina bez vatrogasaca, koji su bili nositelji njezine po-vijesti, ne bi bila isto mjesto, dok je Željko Popović, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, ujedno predsjednik VZ grada Jastrebarskoga, poručio da je DVD Petrovina zadnjih dvade-setak godina u kontinuiranom usponu.

'Vatrogasci nikada ne pitaju zašto ići, nego kuda ići'

OBLJETNICA DRUŠTVA I LIMENE GLAZBE DVD-a KRIŽ

Kao središnja postrojba općine, DVD Križ broji 75 članova te je osposobljeno za gašenje različitih vrsta požaraVatrogasci Križa proslavili su

120. obljetnicu rada svoga društva te 85. obljetnicu osnutka limene glazbe.

Nakon velikoga požara u Vezi-šću 1893., uvidjevši koliko štete može donijeti vatrena stihija, ini-ciran je osnutak društva, koje je s organiziranim radom počelo u veljači 1894. godine. Danas, kao središnja postrojba općine Križ, broji 75 članova te je osposo-bljeno za gašenje različitih vrsta požara.

Đuro Božićević, tajnik DVD-a Križ, za svečanosti je zahvalio građanima što su svojim odrica-njem omogućili uvjete za kvali-

tetniji rad društva, posebno pla-ćanjem samodoprinosa kojim je sagrađen društveni (vatrogasni) dom.

- Odluka o gradnji društveno-ga doma, zajedno s prostorijama za vatrogasce, u koje smo useli-li 1993., bila je najveća nagrada DVD-u za dotadašnji rad na zašti-ti od požara i elementarnih nepo-goda - naglasio je Božićević.

Poželjevši vatrogascima što više obuke, edukacije, natjecanja i druženja, a što manje intervenci-ja, župan Stjepan Kožić je rekao da vatrogasci nikada ne pitaju za-što ići, nego kuda ići.

- U vrijeme kada briga hrvat-ske države oko vaše materijalne situacije nije dobra, Županija se trudi maksimalno pripomoći. Ove smo godine proračunom povećali sredstva za vatrogasce, što poka-zuje koliko vrednujemo i cijeni-mo vaš rad kroz sve ove godine - poručio je župan.

U ime Hrvatske vatrogasne za-jednice čestitke je uputio Stjepan Ptiček, zamjenik predsjednika HVZ-a, upitavši prisutne „tko ima veću obitelj od vatrogasa-ca?” I odmah ponudio odgovor. - Nitko! Kada nema požara, ima poplava. Kada nema poplava, ima drugih nepogoda... Vatrogas-ci ulaze u opaki posao bez razmi-šljanja! Bitno je spasiti i zaštititi imovinu i ljude - rekao je.

U ime Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije obljetnice kriškim vatrogascima čestitao je zamjenik zapovjednika Zajednice Mario Matanić.

Društvo se ponosi svojim puhačkim orkestrom,

osnovanim 1895. godine

Kada nema požara, ima poplava. Kada nema poplava, ima drugih nepogoda... Vatrogasci

ulaze u opaki posao bez razmišljanja! Bitno je spasiti imovinu i ljude - rekao je Stjepan Ptiček, zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice

U društvu je dvadesetak operativnih vatrogasaca

U ime HVZ-a čestitke je uputio Stjepan Ptiček

Limena glazba je osnovana 1928. godine

Društvo ima 104 člana, od čega 27 operativnih vatrogasaca

Proslava je održana pod pokroviteljstvom Županije

Najstariji članovi - Vladimir Burić i Stjepan Žužak


DOGAĐAJIGRADOVI I OPĆINE

GRADNJOM INFRASTRUKTURE STVORENI UVJETI ZA NOVA ULAGANJA

'Rugvica je primjer kako maleopćine razvijaju svoje područje'

Položaj općine i prirodni resursi otvaraju mogućnosti gradnje trgovačkih i logističkih centara, proizvodnje vezane uz građevinske materijale, preradu poljoprivrednih proizvoda...

Dan općine, svečanom sjedni-com Općinskoga vijeća, pro-

slavila je Rugvica. Ivan Remenar, općinski načelnik, podsjetio je tom prigodom na događanja koja su u proteklome razdoblju, kako je re-kao, obilježila život općinske za-jednice.

- Kada je prije šest godina otvo-ren izlaz s autoceste, ovaj dio Po-savine prestao je biti prometno za-metnut, što je rezultiralo interesom poduzetnika i dolaskom uglednih poslovnih imena kao što su M-san i KFK Tehnika. Odlukom IKEA-e da se pozicionira na području opći-ne, u zoni Zagreb-istok, otvoren je proces gradnje prometnoga čvora Svibovski Otok. U zoni Zagreb-istok izgrađena je sva potrebna in-frastruktura i stvoreni su uvjeti za nove ulagače. Ulaganje u gospo-darski razvoj nema alternative - uz

mjesta, kao i mogućnost daljnjeg investiranja u zoni - naglasio je Re-menar, posebno zahvalivši Župani-ji, „partneru na kojega se uvijek moglo računati”. Ispred Županije, župan Stjepan Kožić je rekao da su aktivnosti oko gradnje robne kuće IKEA-e, koje je provodila Općina i osobno načelnik Ivan Remenar, primjer kako male općine razvijaju svoje područje.

- Trenutni razvoj države nije dobro programiran i zamišljen. Hrvatskoj je nužna decentraliza-cija! Pozdravljamo pokušaj mini porezne reforme i povećanje pla-ća, ali treba skrbiti i o tome na koji način će općine, gradovi i župani-je, kada ostanu bez dijela sredsta-va, funkcionirati - rekao je župan Kožić. Podsjetio je na dosadašnja ulaganja Županije na području Ru-gvice, posebno u infrastrukturu, poduzetničke zone i poljoprivredu.

- Siguran sam da će Županija, sa svojim općinama i gradovima, i dalje stvarati kvalitetne uvjete za gospodarski razvoj, odnosno biti 'perjanica' razvoja kroz nove inve-sticije - rekao je župan.

Svečanosti je, uz župana, prisu-stvovao i njegov zamjenik Rudolf Vujević te predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković.

U završnoj su fazi pripreme za novu

investiciju, logistički centar tvrtke RALU

logistika

U izradi su elaborati o stanju hitne medicinske službe i specijalističko-

konzilijarne zdravstvene zaštite na prostoru županije

U zoni Zagreb-istok izgrađena je sva potrebna infrastruktura

Županija je partner na kojega se uvijek može računati

Plan rada za 2015., koji se, kako je rečeno, uvijek može

doraditi, usvojila je županijska Koordinacija za ljudska prava. Marija Ledinski Anić, njezina predsjednica, naglasila je da je zadaća Koordinacije usmjerava-ti probleme prema institucijama koje ih trebaju rješavati. U plan-ske zadaće, između ostaloga, uvr-štena je analiza stanja ljudskih prava na prostoru županije, pro-vođenje edukacije o ljudskim pra-vima kroz seminare i radionice (suzbijanje diskriminacije, zaštita obitelji i nasilja u obitelji, skrb o posebno osjetljivim skupinama u društvu, poboljšanje socijalnih i

TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINSKOG ODBORA ZA ZDRAVSTVO

Uočiti probleme i predložiti rješenja

Tematsku sjednicu, na kojoj se razgovaralo o stanju zdrav-

stvene zaštite, održao je skupštin-ski Odbor za zdravstvo. Sjednica je, prethodnim zaključkom Od-bora o obilasku svih zdravstve-nih ustanova kojima je Županija osnivač, održana u prostorijama županijskoga Doma zdravlja u Sa-moboru.

- Obilaskom zdravstvenih usta-nova želimo se upoznati s onime što je dobro, ali i s problemima, 'locirati' ih, izdvojiti i raditi na njihovom rješavanju - pojasnila je Marija Ledinski Anić, predsjedni-ca Odbora.

O poslovanju Doma zdravlja članove Odbora upoznao je nje-gov ravnatelj Većeslav Bergman, rekavši da je primarna zdravstve-na zaštita stanovništva organizi-rana besprijekorno, no problem je specijalističko-konzilijarna za-štita.

- Prilikom izrade Mreže speci-

KOORDINACIJA ZA LJUDSKA PRAVA PRIHVATILA PROGRAM RADA ZA 2015. GODINU

Poboljšanje socijalnih i ekonomskih slobodaekonomskih prava...), prikuplja-nje saznanja o kršenju ljudskih prava i sloboda, rješavanje poje-dinačnih slučajeva kroz lobiranje u nadležnim institucijama, uspo-stava kontinuirane suradnje s ne-vladinim udrugama te poticanje osnivanja koordinacije za ljudska prava u gradovima i općinama.

Za sjednice je također dogovo-reno da se ovogodišnji Dan ljud-skih prava (10. prosinca) obilježi okruglim stolom s temom „Što su ljudska prava i kako se štite”, u sklopu kojega će biti upriličen i kraći kulturno-umjetnički pro-gram predstavnika nacionalnih manjina.

Zadaća Koordinacije je usmjeravati probleme prema institucijama koje ih trebaju rješavati

Mrežom specijalističko-konzilijarne zdravstvene

zaštite županija je spojena s gradom Zagrebom

jalističko-konzilijarne zdravstve-ne zaštite, na žalost, županija je spojena s gradom Zagrebom. Pro-blem je i što županija nema svoju (opću) bolnicu na koju bi se mogla 'nasloniti'. Mislim da bi jaka poli-kliničko-konzilijarna zdravstvena zaštita, organizirana u svim našim ispostavama, puno pomogla pri dostupnosti zdravstvene zaštite - rekao je Bergman.

Za sjednice je, uz ostalo, nagla-šeno da će od 2020. svi liječnici obiteljske medicine morati imati završenu specijalizaciju.

Odbor će konkretne zaključke o stanju zdravstvene zaštite donijeti nakon što obiđe sve zdravstvene ustanove, te nakon što se (do kraja godine) izrade elaborati o stanju hitne medicinske službe i specija-lističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na području županije.

Osnovna zadaća Doma zdravlja je primarna zdravstvena zaštita

Članovi Odbora obići će sve zdravstvene ustanove kojima je Županija osnivač

ostalo je rekao Remenar, dodavši da će Općina i dalje razvijati svo-je potencijale kroz projektiranje i gradnju prometnica i ostale infra-strukture do svih pozicija u pro-storu za koje postoji realni interes poduzetnika.

- Položaj općine i prirodni re-sursi kojima raspolaže otvaraju mogućnosti gradnje trgovačkih i

logističkih centara, proizvodnje vezane uz građevinske materijale, proizvodnju i preradu poljopri-vrednih proizvoda... Tome svjedoči i odluka tvrtke RALU logistika da u zoni Dragošićka sagradi logistički centar. Pripreme za ovu investici-ju su u završnoj fazi, a planirani kraj gradnje polovica iduće godi-ne. Najavljeno je 200 novih radnih

U povodu Dana borbe protiv nasilja nad ženama - 22. rujna, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije izdalo je priopćenje za javnost.Na današnji dan u Hrvatskoj se od 2005. obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad že-nama. 22. rujna 1999. dogodio se jedan od najtežih zločina u Hrvatskoj kada je nasilnik Mato Oraškić, kojemu se sudilo na Općinskom sudu u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice ubio suprugu Gordanu i sutkinju Ljiljanu Hvalec te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama i slanje jasne poruke da želimo živjeti u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kojem obliku.Nasilje nad ženama nije pro-blem pojedinca, već društva u cjelini i nužno je zauzeti stav da nasilni odnosi nemaju mjesta u našem društvu, te se aktivno tre-bamo uključiti u njegovu osudu ma gdje i prema kome ono bilo usmjereno.Broj žena koje su pretrpjele na-silje svake je godine sve veći. Uz najstrašnije fizičke oblike nasilja ne treba zaboraviti ni ono koje ostavlja teške psihičke posljedice zbog zastrašivanja, prijetnji i ponižavanja.Problem nasilja nad ženama dugo je bio obavijen tajnom i svrstavao se u osobne probleme te tako ostajao skriven u tužnoj intimi osobe koja trpi nasilje. Nasilje nad ženama ne smije ostati tajna već o toj temi treba javno govoriti, problem osvijesti-ti, društvo i institucije koje bi se time trebale baviti potaknuti na međusobnu suradnju i aktiv-nost. Učinjeni su značajni pomaci i danas imamo relativno dobru zakonsku regulativu, postoji društvena i politička volja za rješavanje problema nasilja, no sve to nije dovoljno ako mi kao pojedinci ne kažemo - dosta je nasilja!, javno ga osudimo i prijavimo kada god dođemo do saznanja da netko trpi nasilje.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije

DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA


Najteže je živjeti samačkim životomVIJESTIGRADOVI I OPĆINE

UMIROVLJENICI OBILJEŽILI MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

NA BLAGDAN SV. KRIŽA DAN OPĆINE PROSLAVIO KRIŽ

Pametnim planiranjem realizirati što više projekata

Pred Općinom su projekti komunalne infrastrukture,

poput sanacije nerazvrstanih cesta i

popravaka društvenih domova

Smisao je lokalne samouprave stvoriti što kvalitetnije uvjete

za život njezinih stanovnika, što proračunom, nešto višim od 37 milijuna kuna, čini i Općina Križ - za svečanosti u prigodi njezina dana, rezimirajući učinjeno izme-đu dviju svečanih sjednica Općin-skoga vijeća, rekao je načelnik Marko Magdić. Naglasio je da s ponosom može konstatirati da i u ovim kriznim vremenima Općina nastoji, pametnim i odgovornim planiranjem, realizirati što više

stavno raditi na kvaliteti suživota te pametno i odgovorno planirati i trošiti proračunski novac - dodao je načelnik. Zahvalio je Županiji na podršci općinskim projektima, a da će ove podrške i dalje biti, obećao je predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković.

- Vodeći se marom dobroga gospodara, podržavamo lokal-ne projekte koliko god možemo. Država baš ne bilježi ohrabrujuće rezultate, prolazimo teško raz-doblje, ali vjerujem u bolje sutra - rekao je predsjednik, dodavši da se u sadašnjem trenutku preis-pituje sustav regionalne i lokalne samouprave, ali da to ne smije biti u dnevno-političke svrhe.

- Boljemu uvijek treba težiti, no treba temeljito analizirati što smo u proteklih 20 godina ovakvoga ustroja napravili i kako nastaviti dalje. Obilazeći općine i gradove naše županije čini se da su svi oni ispunili razloge svojega postoja-nja - rekao je Bošnjaković.

Prisutnima na svečanoj sjed-nici obratile su se i saborske za-stupnice Ivana Posavec Krivec i Nansi Tireli.

BRDOVEC

Na prostoru županije živi oko 60.000 umirovljenika, od čega je njih 22.000 organizirano kroz 27 umirovljeničkih udruga

Zajednica udruga umirovlje-nika Zagrebačke županije

(ZUU) obilježila je, u Drenju Brdovečkom (općina Brdovec), Međunarodni dan starijih osoba.

Na prostoru županije živi oko 60.000 umirovljenika, od čega je njih 22.000 organizirano kroz 27 umirovljeničkih udruga.

- Ovim susretom, koji organi-ziramo drugu godinu za redom, želimo poručiti umirovljenicima da nisu sami, da netko o njima vodi brigu, pokazati im da je bo-lje biti organiziran, nego živjeti samačkim životom - rekao je Josip Jakopač, predsjednik ZUU Zagrebačke županije. Posebno

je zahvalio Županiji bez čije se financijske pomoći ovakvi su-sreti, rekao je, ne bi mogli orga-nizirati.

- Pomažemo udruge umirov-ljenika i njihove programe. Oso-bama treće životne dobi vrata Županije su uvijek otvorena. Želimo vam pružiti priliku da uživate u zasluženoj mirovi-ni - poručio je okupljenima za-mjenik župana Rudolf Vujević, dok je Rudolf Benček, doživotni počasni predsjednik Zajednice, naglasio da umirovljenici treba-ju živjeti punim životom.

- Ne smijemo gledati koliko godina imamo, nego koliko u tim godinama ima sreće, vese-lja, radosti... - rekao je.

Na susretu je sudjelovalo oko 280 umirovljenika, a prigod-ni program su izveli zborovi udruga umirovljenika iz Pušće, Jakovlja i Rakitja, Hrvatsko seljačko pjevačko društvo „Dr. Antun Radić” iz Okića te „La-dučanke“.

Ni iz čega stvaraju - čuda!DAN UČENIČKIH ZADRUGA IVANIĆ-GRAD

Na prostoru županije djeluje 27 učeničkih

zadruga, s preko tisuću članova

Učeničkim radovima - ukrasnim i uporabnim predmetima, te poljoprivrednim i prehram-

benim proizvodima, predstavilo se, na 2. danu učeničkih zadruga Zagrebačke županije, upriliče-nom u Ivanić-Gradu, stotinjak malih zadrugara, članova 17 zadruga. - Cilj je, prije svega, druženje i povezivanje djece, ali i 'stvaranje' malih poduzetnika, ekonomista... - ispričala je Darinka Balen, tajnica Podružnice uče-ničkih zadruga Zagrebačke županije, dodajući da prisutni zadrugari 'iz ničega stvaraju čuda'. Ukupno na prostoru županije djeluje 27 učenič-kih zadruga s preko tisuću članova. - Ovo je rad vaših ruku i na njega smo posebno ponosni. Prvi smo u RH organizirali Dan učenič-kih zadruga (lani u Velikoj Gorici, op.a.), prvi smo organizirali i međužupanijsku smotru, a prvi us-postavljamo i međunarodnu suradnju. Naši za-drugari krajem listopada odlaze u Vojvodinu, u posjet Tavankutu - otvarajući prodajnu izložbu rekao je Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke žu-panije. Zadrugare je pozdravio i gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

Sudjelovalo je oko 280 umirovljenika

Prigodni program izveli su umirovljenički zborovi

Vrata Županije osobama treće životne dobi uvijek su otvorena

projekata. - Ako gledamo budućnost, tre-

ba riješiti još mnoge probleme, prije svega projekte komunalne infrastrukture, sanirati nerazvr-stane ceste, popraviti društvene domove... Općina je dužna su-

U sastavu Zagrebačke županije Općina Križ je od 1997. godine

Priznanje '14. rujan' uručeno je općinskoj

Vatrogasnoj zajednici

Moći sv. Šimuna Zadarska nadbiskupija darovala je grkokatoličkoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom reli-kvije sv. Šimuna. Križevačkom vladi-ki Nikoli Kekiću moći sv. Šimuna pre-dao je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Svečanosti je, uz ho-dočasnike u žumberačkim narod-nim nošnjama te mnoštvo vjernika, prisustvovao i apostolski nuncij u RH mons. Alessandro D’Errico.

Sjećanje na Croatu Zajednica braniteljskih udruga Iva-nić-Grada i općina Kloštar Ivanić i Križ obilježila je desetogodišnjicu smrti Ivana Lackovića Croate, slikara hrvatske naive, dragovoljca Domo-vinskoga rata, pripadnika 65. samo-stalne bojne Ivanić-Grad. O Croati-nom sudjelovanju u Domovinskom ratu govorio je Ivan Janković, ratni dozapovjednik 65. samostalne boj-ne.

'Dani Jelačića'Uz otvorenje izložbe članova Udru-ge likovnih stvaratelja Zaprešića, u prostorijama županijske Turističke zajednice, u zagrebačkoj Preradovi-ćevoj ulici, predstavljen je program manifestacije „Dani Jelačića“, koja će se u Zaprešiću održati od 4. do 19. listopada. Također, predstavljen je zaprešićki ptiček, glineni ukrasni predmet koji je predložen za suve-nir ovoga grada. Ideja je potekla od učenika Srednje škole „Ban Josip Je-lačić”, a realizirale su je Zdravka Kra-marić i Ivana Tomić.

JASTREBARSKO

IVANIĆ-GRAD

ZAPREŠIĆ


VIJESTIGRADOVI I OPĆINE

OBILNE OBORINE U KRAVARSKOM AKTIVIRALE VIŠE OD 75 KLIZIŠTA

'Više se bavimo sanacijom šteta, nego razvojnim projektima'

U obnovi oštećenih prometnica značajno pomaže Županija, dok je pomoć države, istaknuto je, u potpunosti izostala

U posljednje vrijeme više smo se bavili sanacijom šteta od elementarnih

nepogoda, nego razvojnim pro-jektima - za svečane sjednice Općinskoga vijeća Kravarskog, u prigodi dana ove općine, re-kao je načelnik Vlado Kolarec. Naime, uslijed obilnih oborina tijekom prošle i početkom ove godine na prostoru Kravarskog aktiviralo se više od 75 klizišta. Najveća je šteta na mjesnom groblju.

- Za sanaciju klizišta na gro-blju potrebno je izdvojiti oko 1,5 milijuna kuna. Izvođač radova je odabran, a sanacija će početi čim dozvole vremenske prilike. Uz to, sanacija grobnih mje-sta, koju će dijelom financirati sami mještani, a dijelom Opći-na, stajat će dodatnih 500.000 do 600.000 kuna. Uz prometni-ce, oštećeni su i mnogi privatni objekti. Štete su ogromne. Zbog čestih kiša posljednjih mjeseci stvaraju se nova klizišta, a time i novi troškovi - rekao je Kolarec. U obnovi oštećenih prometnica značajno pomaže Županija, dok je pomoć države, istaknuto je, u potpunosti izostala.

- Klizišta su na ovome po-

dručju veliki problem, a sanacija iziskuje značajna sredstva. Iako Županija pomaže, bez potpore države problem se neće moći riješiti - rekao je zamjenik žu-pana Rudolf Vujević, te dodao da će Županija i dalje pomagati Kravarskom, prije svega potpo-rama za gradnju i uređenje cesta i poljskih puteva. Pomoći će i projekt gradnje dječjeg vrtića.

- Važno je da ljudi ostanu u ovoj sredini, a na svima nama je

da stvorimo preduvjete za njihov kvalitetan život - rekao je.

Zahvaljujući legalizaciji be-spravno sagrađenih objekata, Općina Kravarsko ove godine ima nešto veće prihode.

- Planirali smo da ćemo sred-stvima od legalizacije napraviti mnogo, no najveći dio novca utrošen je u sanacije šteta. Uz sufinanciranje prijevoza učenici-ma i studentima, uspjeli smo is-financirati i program male škole te osigurati prehranu za osnov-noškolce, a od nabave školskih udžbenika smo, zbog ovih ne-planiranih izdataka, morali odu-stati - rekao je Kolarec.

Legalizacija bespravno sagrađenih objekata povećala je općinske prihode

Županija će pomoći projekt gradnje dječjeg vrtića

Sanacija klizišta na mjesnom groblju košta

1,5 milijuna kuna

Županijski lovci na državnom prvenstvu u lovnom streljaštvu

Pravilnim oranjem do boljih prinosa

Suradnja znanosti i poljoprivrednih proizvođača

NATJECANJE U DISCIPLINAMA TRAP I LOVAČKI PARKUR

UDRUGA ORAČA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PROSLAVIO 95. OBLJETNICU OSNUTKA

U Topolju (grad Ivanić-Grad), na streljani Lovačkoga društva „Fazan” održano je prvenstvo Zagrebačke županije u

lovnom streljaštvu, disciplinama trap i lovački parkur. Prvenstvo je bilo izlučno, te je šest nauspješ-nijih strijelaca, u ekipi Lovačkog saveza Za-grebačke županije, sudjelovalo na državnom prvenstvu, održanom krajem rujna u Bzenici (Požeško-slavonska županija), gdje su u eki-

Marko Cvetković iz Šibica, u ka-tegoriji pluga ravnjaka, i Mario Filipčić iz Ključa Brdovečkog, u

kategoriji pluga premetnjaka, pobjednici su 12. natjecanja orača Zagrebačke žu-panije, održanoga u Kupinečkom Kra-ljevcu (grad Zagreb; istovremeno je odr-žano i natjecanje orača grada Zagreba). Na županijskome natjecanju, koje je u suradnji s Poljoprivrednom savjetodav-nom službom organizirala Udruga ora-ča Zagrebačke županije, sudjelovalo je devet natjecatelja. Natjecanje orača, rečeno je, organizira se kako bi se ukazalo na potrebu pravil-

noga oranja, važne agrotehničke mjere kojom se prinosi poljoprivrednih kultu-ra mogu dodatno povećati.

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 95. obljetni-cu. Prisutnima se uvodno, uz ostale

uglednike, obratio i župan Stjepan Kožić, istaknuvši višegodišnju uspješnu suradnju Županije sa znanstvenicima ovoga fakulte-ta.

- Kada govorimo o poljoprivredi i ru-ralnom razvoju, naša županija jedna je od vodećih u Republici Hrvatskoj, a za naš liderski status svakako je zaslužan i Agro-nomski fakultet. Gotovo svi projekti koje je Županija provodila na području poljopri-

vrede, ruralnog razvitka i šumarstva odra-đeni su u suradnji s vrhunskim stručnjaci-ma ovog fakulteta - rekao je župan, dodavši

da je suradnja znanosti i poljoprivrednih proizvođača ključna za napredak te razvoj poljoprivrede i ruralnih prostora.

- Bez istraživanja te primjene inovacija i novih tehnologija nemoguće je rasti i razvi-jati se. To smo odavno spoznali i na sebe preuzeli ulogu posrednika između Agro-nomskog fakulteta i naših proizvođača. I, naravno, rezultati nisu izostali! - rekao je župan.

Za svečanosti je Zagrebačkoj županiji, uz ostale, uručena zahvalnica za uspješnu višegodišnju suradnju.

pnoj konkurenciji osvojili deveto mjesto, a po-jedinačno je najuspješniji, na 31. mjestu, bio Radovan Abramović (Lovni ured Ivanić-Grad). - Na prvenstvu županije sudjelovale su ekipe sedam lovnih ureda - Dugog Sela, Ivanić-Gra-da, Samobora, Svetog Ivana Zeline, Velike Go-rice, Vrbovca i Zaprešića. Ekipno, najuspješni-ja je bila ekipa LU Zaprešić.

Marko se bavi uzgojem konja, hrvatskoga hladnokrvnjaka, te za njihovu

ishranu obrađuje 25 hektara zemljišta, dok Mario obrađuje osamdesetak

hektara poljoprivrednih površina na kojima uglavnom sije žitarice

Pobjednici - Marko Cvetković i Mario Filipčić

Oralo se ravnjacima i premetnjacima

'Bitka za vojarne' Sastavljanjem projektnog zadatka, županijski Odbor za branitelje po-kreće realizaciju projekta postav-ljanja spomen-obilježja hrvatskim braniteljima. Obilježje će biti postav-ljeno u općini Pokupsko. Za redovi-te sjednice Odbora, između ostalog, podržana je inicijativa brigadnoga generala Rudija Stipčića, ratnog za-povjednika Operativne zone Posavi-na i Operativne zone Zagreb, o odr-žavanju okrugloga stola "Zagrebačka županija u Domovinskom ratu - Bit-ka za vojarne". Okrugli stol na ovu temu, zaključeno je, održat će se do kraja ove godine, a tijekom iduće bit će organizirano nekoliko okruglih stolova u gradovima županije na ko-jima će se govoriti o ratnim zbivanji-ma u Domovinskom ratu. Na sjednici je bilo riječi i kako u bu-dućnosti obogatiti obilježavanje Dana hrvatskih branitelja Zagrebač-ke županije, 27. lipnja. Predloženo je da se, uz već ranije dogovoreno po-stavljanje izložbe ratnih crteža Ivana Lackovića Croate Crno i crveno, or-ganiziraju tribine, manji okrugli sto-lovi i projekcije filmova o Domovin-skom ratu.

Posjet institucijama EU U organizaciji Europske komisije, de-legacija Hrvatske zajednice županija, u kojoj je u ime Zagrebačke župani-je bio predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković, boravila je u dvodnev-nom posjetu institucijama Europske unije u Bruxellesu. Uz ostalo, pred-stavnici županija sastali su se s hr-vatskim europarlamentarcima te prisustvovali tematskim skupovima Europske komisije o regionalnoj po-litici, poljoprivredi i ruralnom razvo-ju, kao i ulozi i pravilima Europske unije. Također, upriličen je i susret s članovima stalnog predstavništva RH pri Europskoj uniji.

BRANITELJI

BRUXELLES


Provjera spremnosti operativnih snagaDOGAĐAJIŽURNE SLUŽBE

Do čega sve može dove-sti zapaljenje viljuškara u skladišnoj hali, kako u

takvoj situaciji (pravovremeno) reagirati, koliko su žurne službe spremne, te opremljene, odgovoriti na izazove požara otvorenoga pro-stora većih razmjera, istovremeno s tehničkom intervencijom koju prati istjecanje opasne kemikalije i veći broj ozlijeđenih osoba, kakva je koordinacija između žurnih služ-bi..., pokazala je združena vjež-ba zaštite i spašavanja „Poslovni park 2014”, u organizaciji Stožera

zaštite i spašavanja Zagrebačke županije i županijske Vatrogasne zajednice održana u Svetoj Nedelji, u Poslovnom parku Zagreb. Uglav-nom, zapaljenje viljuškara dovodi do požara skladišne hale iz koje je nužno evakuirati zaposlene. Gusti dim, koji se širi, uzrokuje lančani sudar više vozila - autobusa, ci-sterne s opasnim kemikalijama te osobnih automobila. Požar s vozila širi se na otvoreni, nepristupačni prostor na koji je dolazak gasitelja moguć jedino helikopterom, desan-tiranjem...

STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I ŽUPANIJSKA VATROGASNA ZAJEDNICA ORGANIZIRALI POKAZNU VJEŽBU 'POSLOVNI PARK 2014'

Prikazane su mogućnosti redovnih snaga zaštite i spašavanja prilikom pružanja pomoći, spašavanja ugroženog stanovništva i zaštite

okoliša u slučaju tehničko-tehnološke nesreće

ŽUPANIJSKO VATROGASNO NATJECANJE U KATEGORIJI DJECE

Prvi doticaj najmlađih s mlaznicama i vodom

Sada samo vježbamo, a kada budemo veliki, gasit ćemo požar i po-magati ljudima! - u dahu je ispričala Paola Hlopec, članica DVD-a

Ribnica (Velika Gorica), sudionica županijskoga vatrogasnog natjeca-nja u kategoriji djece, održanoga u Bregani, a njezina kolegica Leona Crvenković dodala da voli ovakva natjecanja te obilazak gradova u kojima se ona održavaju. Na ovogodišnjem natjecanju, u organizaciji županijske Vatrogasne zajednice, uz domaćinstvo VZ grada Samobora, sudjelovalo je 720 natjecatelja starosnog uzrasta od 6 do 12 godina koje (dosadna) kiša nije omela da pokažu spretnost, preciznost, uvježbanost...- Djecu od malih nogu učimo što je vatrogastvo. Neće svi ostati u va-trogascima, ali onima koji ostaju obnavljamo naša društva - ispričao je Josip Novosel, zapovjednik VZ Zagrebačke županije, dodavši da je vježba s brentačama prvi doticaj najmlađih vatrogasaca s mlaznica-ma i vodom. Osim nje, spretnost su sudionici natjecanja pokazali i u štafetnoj utrci.

POPLAVE, ODRONI, KLIZIŠTA

Obilne oborine uzrokovale izlijevanje vodotoka Obilne kiše sredinom rujna uzrokovale

su izlijevanje rijeka i lokalnih vodotoka, aktivirala su se klizišta, došlo je do odrona prometnica... Uslijed izlijevanja vodoto-ka Bregana poplavljeno je, na području Samobora, bilo naselje Grdanjci, a klizišta su oštetila kuće u Rudama. Poplavljeno je bilo i područje Pisarovine, gdje se do naselja Gradec Pokupski, zbog izlijevanja Kupe, moglo samo čamcima. Aktiviran je bio i Stožer zaštite i spašavanja Zagrebačke županije, a najveći teret pomoći stanovniš-tvu i opet su podnijeli vatrogasci.

Jedan od segmenata vježbe bila je edukacija,

a drugi provjera opreme i tehnike kojima raspolažu

žurne službe

Stožerno zapovjedništvo se nigdje ne uči, pa smo kroz ovu vježbu u praksi pokušali

učiti kako se zapovijeda prilikom velikog događaja s velikim brojem sudionika - pojasnio je Josip Novosel, županijski vatrogasni zapovjednik

Zadaća vježbe, uz ostalo, bila je uvježbavanje i podizanje razine osposobljenosti

operativnih snaga zaštite i spašavanja, provjera efikasnosti postupaka utvrđenih standardnim

operativnim postupcima te provjera koordinacije svih sudionika zaštite i spašavanja u uvjetima

velikih nesreća

- Jedan od segmenata vježbe je edukacija, a drugi provjera opreme i tehnike kojima raspolažu ope-rativne snage. Nove i modernije opreme nikada dovoljno! Prvi smo puta 'dislocirali' i zapovjedni sto-žer iz kojega se prati tijek inter-vencije. Stožerno zapovjedništvo se nigdje ne uči, pa smo kroz ovu vježbu pokušali u praksi učiti kako se zapovijeda prilikom velikog do-

gađaja s velikim brojem sudionika - pojasnio je Josip Novosel, župa-nijski vatrogasni zapovjednik, au-tor scenarija vježbe u kojoj su, uz vatrogasce, sudjelovali interventni timovi Crvenoga križa, Hitne me-dicinske pomoći, Civilne zaštite Državne uprave za zaštitu i spaša-vanje, policija, županijski i Stožer zaštite i spašavanja Svete Nedelje...

- Svake godine organiziramo vježbu zaštite i spašavanja kako bi što stvarnije prikazali mogu-ću situaciju na terenu i provjerili spremnost naših operativnih snaga, prije svega vatrogasaca, Crveno-ga križa, Civilne zaštite... I ovoga trenutka, dok izvodimo vježbu, dio naših ekipa je, zbog poplava, na te-renu - komentirao je načelnik Sto-žera zaštite i spašavanja Zagrebač-ke županije Rudolf Vujević, ujedno zamjenik župana.

Desantiranje interventne vatrogasne postrojbe

Na intervenciju prvi stižu vatrogasci DVD-a Sveta Nedelja

Iz oštećene cisterne istjecale

su kemikalije

Pripreme za gašenje požara na nepristupačnom terenu

Evakuacija ozlijeđenih

Požar automobila proširio se na otvoreni prostor

Združena vježba održava se jednom godišnje

Sudjelovale su najbolje ekipe s općinskih i

gradskih natjecanja


U slast uz tablance prelivene domaćom masti i šećerom!

MANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

Sjedinjenje tradicije i dobrote DRUŠTVO 'NAŠA DJECA' ORGANIZIRALO 17. KRIŠKE OBLIZEKE KRIŽ

U sklopu festivala organiziran je okrugli stol 'Tradicija od kreacije do

poduzetništva u ruralnim prostorima' te nekoliko edukativnih radionica

Simbolično, rezanjem torte, festival su otvorili župan Stjepan Kožić, ispred pokrovitelja, i njegov kolega iz Krapinsko-zagorske županije, župan Željko Kolar, ispred partnera festivala. - Današnji je život brz, stresan... Zaboravljamo na ono što je bilo, no ova manifestacija na to podsjeća. Poseb-no sam ponosan što ona ima humanitarni karakter, što je osmijeh djece svake godine sve veći - rekao je župan Kožić, a župan Kolar dodao da je ovaj festival dobar primjer kako se kontinentalne županije mogu nadopunjavati te raditi na zajedničkim projektima koji će dovesti do njihove bolje (turističke) prepoznatljivosti.

HUMANITARNI KARAKTER MANIFESTACIJE

Novac prikupljen prodajom slastica utrošit će se za opremanje syber

igraonice za najmlađe

Najviše slastica dosad, goto-vo 220 u natjecateljskom dijelu, zajedno s donirani-

ma i više od 300, bilo je izloženo (kasnije, u humanitarnoj akciji prodano) na 17. festivalu slasti-ca Zagrebačke županije Kriški oblizeki u Križu. Ove godine s popratnim radionicama - „Moja prva slastica”, „Ukrasi od vuče-nog šećera” i „Jednostavne tor-te”, te okruglim stolom „Tradicija od kreacije do poduzetništva u ruralnim prostorima”, festival je privukao brojne posjetitelje koji su uz domaće moslavačke, mogli razgledati (i kušati) i kolače zagor-ske recepture, koje su pripremile žene Krapinsko-zagorske župani-je, partnera festivala.

- Naše slastice ne moraju biti najbo-lje na svijetu, ali moramo imati svi-jest da su one naše i da ih zato tre-bamo nuditi - komentirala je Božica

Brkan, predsjednica ocjenjivačke komisije, koja je za najbolju sla-sticu festivala odabrala starinsku bučnicu Marice Peklarić iz Vezišća, a laureatom festivala proglasila Krapinsko-zagorsku županiju. - Bilo je zanimljivih reinterpre-tacija starinskih kolača, prilično ukusnih torti, slastica rađenih svinjskom mašću..., tako da mo-žemo biti zadovoljni - dodala je, te pojasnila da se prilikom ocjenji-vanja ne gleda samo izgled, dizajn slastice, već ona mora biti ono što slastica jest - nešto fino, oblizek! Festival je, tradicionalno, organizi-ralo Društvo „Naša djeca Vladimir Nazor” iz Križa, čija je predsjedni-ca Ivana Posavec Krivec, nazvavši ga sjedinjenjem tradicije i dobro-te, rekla da treba pojačati njegovu edukativnu notu kako bi se una-prijedila kvaliteta svega onoga što ruralni prostor nudi. Novac prikupljen prodajom sla-stica utrošit će se za opremanje syber igraonice za najmlađe.

Izloženo je bilo više od 300 slastica

Slastice su sljubljene s pjenušcima obitelji Tomac (Plešivica) i Miklaužić (Moslavina)

ODRŽANA 34. TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA 'KAJ SU JELI NAŠI STARI'

Udruge žena vrbovečkoga kraja

pripremale su jela prema starim

receptima, ali prilagođena današnjici, u tri kategorije - juha, glavno jelo i desert

Kad skuham grah sa zeljem, kaže suprug (Stjepan, op.a.) da je Božić! Samo, u tome

mora biti i malo suhoga, s tavana - govori baka Ana (Ana Salaj iz Tu-čenika). Dodaje da se na selu još i pojede nešto zdravo, jer sadi se povrće, domaće, hrane se kokice, pajceki, muzu se krave...

- Za doručak često kuham žgance, bijele ili žute. Jedemo ih s vrhnjem i domaćim putrom. Otopim ga i s njim ih polijem. Kak' je to super! - pripovijeda. Njezini ukućani, nastavlja, vole jaču, seljačku hranu. Vole i razne juhe, čupšajz od kelja, mahuna, buča..., kuhanu kokicu s hrenom, a za desert štruklje, sa sirom, slane. I, naravno, peru! Ovaj vrbovečki oblizek, tradi-cijski slani kolač, i ove je godine 'sla-dio' nepca posjetitelja manifestacije „Kaj su jeli naši stari”.

Udruge žena vrbovečkoga kraja

U ime pokrovitelja Zagrebačke županije, manifestaciju je otvo-rio župan Stjepan Kožić. - Ona njeguje tradiciju, običaje i kulturu našega kraja. Zahvala svima koji se trude da to ne ode u zaborav, da mladi naraštaji dobiju dojam kako se živjelo prije 150 i više godina - rekao je župan, dodavši da Županija puno pažnje, truda i sredstava ulaže u razvoj turizma. - Mislimo da je to bitna gospo-darska grana, a ova manifestaci-ja je, sigurno, u vrhu tradicijskih manifestacija u RH - poručio je. Uz gradonačelnika Vrbovca Vla-dimira Bregovića, koji je rekao da je želja da svatko tko jednom dođe u Vrbovec, poželi ponovno doći, prisutnima se za svečano-sti otvorenja obratio i predsjed-nik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. - Kroz ovakve se manifestacije sjećamo svoje povijesti. Smisao je da njima, njegujući tradiciju i kulturu, sačuvamo svoje biće i identitet - rekao je. Na manifestaciji je sudjelovalo 14 udruga žena vrbovečkoga kraja.- Žene su pripremile starinska jela na moderan način. Pribjegli smo spoju tradicije i današnjice, jer danas se koristi više začina, a svinjska mast, nekad neizo-stavna, gotovo je 'izbačena' iz jelovnika. Osim toga, nekada se kod pripreme jela, posebno variva, nije koristilo toliko mesa - ispričala je Ana Bakar, direktori-ca Turističke zajednice Vrbovca.

U VRHU TRADICIJSKIH MANIFESTACIJA U RH

Koristimo svinjsku mast,

kaj bi još i ulje išli kupovati?! - govori Ljubica Srabinec iz Cerja

i kuhati je, kad se uživiš u to, gušt. Ukućanima kuham tijekom ljeta, kad sam doma - ispričala je. Štrudle svih vrsta, s jabukama, sirom, bučom, ne-kad i u kombinaciji s makom, svoji-ma kad je posjete, priprema Ljubica Vidović iz Luke.

- Za dobro tijesto najvažnije je dobro brašno. A kad ga umijesim i razvaljam, premažem ga putrom - kaže. Iako živi sama, kuha svaki dan, najčešće čušpajze.

- Imam veliki vrt, povrće ne kupu-jem, hranim piceke, kokice..., kori-stim domaća jaja - govori.

Svakodnevno kuha, uglavnom jela

sa žlicom, i Ljubica Srabinec iz Cer-ja.

- Juhe mora biti svaki dan, jer tako smo navčeni. Imamo vrt i sve je naše domaće. I svinjska mast. Kaj bi još i ulje išla kupovati?! - pripovijeda, pazeći pritom na grah, trešnjevac, što krčka već četiri sata. A za dobar grah, isti onakav kakav je u slast i Stjepanu s početka priče, bitna je, kaže Ber-narda Gotal, dobra (dinstana) pod-loga - luk i povrće (paprika, mrkva).

- Dobro je i da u temeljcu bude nešto od suhoga mesa, poput svinj-skih kožica, a pred kraj treba dodati i malo naribanoga češnjaka, da pusti aromu - pripovijeda.

pripremale su jela (prema starim re-ceptima, ali prilagođena današnjici) u tri standardne kategorije - juha, glavno jelo i desert.

Na starom šparhetu, što loži se 'na drva', tablance, kažu užinu težaka, pripremale su žene Preseke.

- Skuhale smo krumpir, smiksale ga, dodale mu melje (brašna, glat-koga), malo soli, napravile tijesto, razvaljale ga i, evo, sad ga pečemo na tabli, kao mlince. Kad budu go-tovi, polit ćemo tablance domaćom masti i šećerom - ispričala je Jagica Pavliček.

Zrinka Ivačin, studentica modno-ga dizajna, u razgovoru kaže da se kuhati ne može naučiti, jer to se uči cijeli život. Njena prva učiteljica, ni-malo stroga, bila je baka (Dragica), a danas eksperimentira sama.

- 'Igram se' sa začinima, kopar mi je jedan od dražih. Sve volim jesti, a

Članice Sindikata umirovljenika - Marija Gardaš,

Milena Bastašić, Ljubica Vidović

Jagica Pavliček i Sanda Poljak,

Udruga žena 'Ruka mira' iz Preseke Matea Lesković i Lorena Bakran, Udruga žena 'Iskra' iz Cerja

Prikaz kolinja na štandu Udruge žena iz Dijaneša

Maja Vračević, Sindikat umirovljenika

VRBOVEC


KULTURA VIJESTI

OttoLilienthal

Osobitostamerickog

nacinaživota

Inacica,jedna

odmogucnosti

Dioruke

Grad u Za-grebackojŽupaniji

Rjesenje (vodoravno): jastrebarsko, amerikanizam, varijanta, to, obuke, kollar, rim, dlan, oni, ol, mae, izmak, velika gorica.

KRIŽALJKA

Grad u Za-grebackojŽupaniji

Glavni gradItalije

Ucenje,poduka(množ.)

Osobnazamjenica

ViolinisticaVanesa

Rimski50

Odmak,izmicanje

Kratica zagram

Osobnazamjenica

Kemijskiznak zaCirkonij

Auto oznakaza Torino

Lomovi(skrac.)

Slovackipjesnik, Jan

Žensko imeLeonarda

Bugarskipjesnik

PejuKracolov

Nježno,ljupko

(glazb.)

Cjepivo izkrvi

imuniziranihorganizama

Varka,majstorija,smicalica

Jedinstven,izuzetan

Žensko imeEkaterina

Novcarskainstitucija

Talijanskomuško ime

Novcanajedinica u

Iranu

Kratica zasjever-zapad

LokotCrnogoricno

drvoslicnosmreki

TISKOVNOM KONFERENCIJOM NAJAVLJENA OVOGODIŠNJA BUČIJADA

Kušanjem jela od buče (i s bučom), ukloplje-nim u tiskovnu konferenciju, najavljena je ovogodišnja Bučijada u Ivanić-Gradu, ju-

bilarna deseta, što će se, zajedno sa sedamde-setak (!) popratnih događanja, održati 18. i 19. listopada. Pokrenuta 2004. inicijativom OPG-a Masnec iz Trebovca, profilirala se kao prepo-znatljiva manifestacija koja raznolikim sadrža-jima privlači sve veći broj izlagača i posjetitelja. U organizaciji Turističke zajednice Ivanić-Grada ove će godine na Bučijadi sudjelovati više od sto-tinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prvi puta i na malom eko-sajmu, te dvadesetak proizvođača buča i proizvoda od njih. U sklopu manifestacije održat će se i Dani bučinog ulja (s prodajnim sajmom) na kojima će sudjelovati proizvođači iz cijele Hrvatske, a u suradnji sa znanstvenicima prehram-beno-biotehnološkog i medi-cinskog fakulteta te LAG-om Moslavina Udruga proizvo-đača bučinog ulja organizira

okrugli stol „Bučino ulje kao dodatak prehrani?”. Proizvodnja bučinog ulja sve više se širi na području

sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije. Mogućnosti proizvodnje su velike i značajno mogu pridonije-ti razvoju ruralnih sredina. Ulje i koštice uljnih buča izvozni su proizvodi, s odličnom perspek-tivom budući da ograničenja izvoza u zemlje EU nema. Velike su mogućnosti plasmana ovoga ulja i u azijske zemlje, čiji su stanovnici njegovi značajni potrošači.

Dođi, vidi, okusi, osjeti! Udruga proizvođača

bučinog ulja organizira okrugli stol 'Bučino ulje kao dodatak prehrani?'

ZAJEDNICA KULTURNO-UMJETNIČKIH UDRUGA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Na državnu smotru koreografiranog folklora odlazi Ogranak Seljačke sloge iz Buševca

Ogranak Seljačke sloge iz Buševca 1 predstavljat će Zagrebačku županiju

na 21. susretu hrvatskih koreo-grafiranih folklornih ansambala i izvornih folklornih skupina što će se u listopadu održati u Čakovcu. S koreografijom Kreni kolo (pje-smama i plesovima Posavine) čla-novi ovoga društva najuspješniji su bili na županijskoj smotri kore-ografiranoga folklora, održanoj u Velikoj Gorici. Smotru su organizi-rale zajednice kulturno-umjetnič-kih udruga Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice, a uz Ogranak Seljačke sloge iz Buševca sudjelo-vali su: 2 HKUD „Petar Zrinski” iz Vrbovca (koreografija Vrbovečki svati), 3 KUD Sveta Nedelja (Ruku za ruku, rumenu jabuku), 4 KUD Desinec (Posavka sam od glave do pete), 5 KUD „Bratinečko srce” iz Bratine (Tri devojke), 6 KUD Kloštar iz Kloštra Ivanića (Oj, djevojko, vrt zele-ni), 7 KUD Velika Mlaka (Bušo, njušo repati), 8 KUD Januševec iz Prigorja Brdovečkog (Pozvale su dekle dečke), 9 Folklorni ansambl „Mladost” iz Sa-

mobora (Mi vam nesemo ljepi dar), 10 KUD „Preporod“ iz Dugog Sela (Pjesme i plesovi sesvetskog prigor-ja), 11 KUD „Kraluš” iz Gornjeg Stu-pnika (Počelo se protuletje tpirat) i 12 KUD Gradići (Ej, imam diku). U prosudbenoj komisiji, koja je odabrala najbolje društvo, bili su Tvrtko Zebec (koreografija), Dra-žen Kurilovčan (glazbena i vokal-na izvedba) i Ivanka Ivkanec (ko-stimografija).

1

6

11 3 7

5

10

8 9

122

4

U Bobovcu Rozganskom (općina Dubravica), na vino-gradarskom položaju Stiperi, u trsju obitelji Stjepana Nemčića održana je, u organizaciji Turističke zajednice „Savsko-sutlanska dolina i brigi”, manifestacija Kak su brali naši stari. Prikaz negdašnjih običaja u trsju, u vrije-me berbe grožđa, izveli su članovi kulturno-umjetničkih društava „Pavao Štoos” iz Dubravice, „Mihovil Krušlin” iz Brdovca i „Zgubidan” iz Marije Gorice, kao i članice udru-ge „Bobovljanke”, a berači su do trsja dovezeni, prolaze-ći područjem triju općina, u petnaestak zaprežnih kola. Domaćin berbe, obitelj Nemčić (Stjepan, Vesna, Maja, Antonio i baka Marica) obrađuje 4500 trsova - muškata, sauvignona i zelenog silvanca te kavčine, frankovke i gamea. - Grožđe uglavnom prodam, a od onoga što ostane radim vino za sebe i prijatelje - kaže Nemčić, kojemu je vinograd, dodat će, naslijeđe, ali i veliko veselje.

KAK SU BRALI NAŠI STARI

Documents

A Novi pogon utrostručio - Zagrebačka županija · ćemo izregulirati i usuglasiti projektni zadatak. Županija je potpisala Županija je potpisala sporazum o sufinanciranju pripreme