A OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTAomis.hr/2018pdf/Marusici2/Obrazlozenje.pdfbiro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša 3 Prema zapadu proteže se prirodni krajolik koji

OBRAZLOŽENJE Urbanistički plan uređenja Marušići 2

URBOS doo Split biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša

1

A OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1 POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA NASELJA U PROSTORU GRADA OMIŠA

1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru

Položaj, veličina i obuhvat Naselje Marušići smješteno je 120 km jugoistočno od grada Omiša. Urbanističkim planom obuhvaćen je dio naselja između državne ceste D8 i mora, odnosno istočni dio građevinskog područja naselja mješovite namjene, pojas borove šume i niskog zelenila prema moru, te kamena obala, šljunčane plaže i obalni dio mora. Urbanističkim planom obuhvaćeno je ukupno oko 13,26 ha površine, odnosno oko 6,51 ha kopnenog područja i oko 6,75 ha morske površine. Obuhvaćeno građevinsko područje mješovite namjene, ukupne površine 1,29 ha, je većim dijelom izgrađeno (oko 60 % ukupne mješovite namjene).

Slika 1. Dio naselja Marušići obuhvaćen Urbanističkim planom



2

Na istočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana nalazi se uvala Borak sa šljunčanom plažom, izvorom vode i borovom šumom koja se spušta sve do mora.

Slika 2. Uvala Borak

Na zapadnom dijelu uvale Borak ističe se prostor bivše solane, koja je smještena na 9,0 m.n.m.

Slika 3. Prostor bivše solane, potrebna sanacija odrona



3

Prema zapadu proteže se prirodni krajolik koji čine male uvale sa šljunčanim plažama, isprepletena kamena obala i mediteranska vegetacija sve do obale.

Slika 4. Dio obalnog područja naselja Marušići

Ocjena stanja u obuhvatu Urbanističkog plana Krajnji istočni dio izgrađenog građevinskog područja naselja Marušići i obalni pojas plaže nije opremljen odgovarajućim prometnicama ni infrastrukturom. Postojećom, dijelom neplanskom, izgradnjom narušene su vrijednosti prostora pa nisu osigurani minimalno potrebni sadržaji za funkcioniranje ovog dijela naselja, posebno obale. U dijelu prostora neposredno uz obalnu crtu, koji je Prostornim planom uređenja Grada Omiša planiran za uređenje plaže i dužobalne šetnice bitno su narušene krajobrazne vrijednosti (postojeći strmi pokos i nepropisno izgrađene građevine). Područje neposredno uz obalni pojas je izuzetno strmo, a obzirom da se radi o laporastom tlu urušava se i zatrpava prirodne šljunčane plaže.

Slika 5a i 5b. Strmo područje obalnog pojasa



1

Na obalnom pojasu (20-ak metara od mora) nepropisno je izvedeno nekoliko pomoćnih građevina koje svojim smještajem i izgledom narušavaju vrijednost prirodnog krajobraza.

Slika 6a, 6b, 6c, 6d i 6e. Izgrađene građevine uz obalni pojas

Prometnu mrežu obuhvaćenog dijela naselja čine postojeća asfaltirana kolno-pješačka prometnica (priključena na DC 8), sjeverno od nje položena makadamska cesta, te više pješačkih pristupa prema obali.



2

1.1.2 Prostorno razvojne značajke Uređena plaža predstavlja značajno područje za širi obuhvat Urbanističkog plana obzirom da prirodne šljunčane i kamenite plaže predstavljaju interesantno područje za turiste i posjetitelje. Obzirom da je zona obuhvata Urbanističkog plana neposredno uz morsku obalu područje je interesantno i posjetiteljima i turistima koji pristupaju s morske strane. 1.1.3 Infrastrukturna opremljenost Obuhvaćeno područje je djelomično opremljeno prometnom i komunalnom infrastrukturnom mrežom. Cestovni promet Osnovu cestovne mreže obuhvaćenog dijela naselja čini postojeća asfaltirana kolno-pješačka ulica Put Borka koja ima priključak na državnu cestu DC 8, a završava okretištem iznad uvale Borak. Prometnica je širine oko 3,5 m. S ulice Put Borka izveden je priključak na makadamsku cestu koja je položena sjevernim dijelom obuhvaćenog građevinskog područja i nastavlja dalje prema istoku (Pisku). Put je širine oko 4,0 m, a izveden je samo u grubim zemljanim radovima.

Slika 7a i 7b. Postojeće prometnice unutar obuhvata Urbanističkog plana Između mješovite namjene (unutar i izvan obuhvata Urbanističkog plana) i mora izvedeno je više pješačkih (zemljanih i betonskih) pristupa kojima se dolazi do obale.



1

Slika 8a, 8b, 8c, 8d i 8e. Postojeći pješački pristupi obali

Svi radovi na cestovnoj mreži izvedeni su bez potrebne dokumentacije. Komunalna infrastruktura Obuhvaćeno građevinsko područje naselja, kao i šire područje, ima izgrađenu telekomunikacijsku, elektroopskrbnu i vodovodnu mrežu. Elektroopskrba Sjeverni rub obuhvaćenog građevinskog područja presjeca 10 kV zračni vod s jednim stupom u obuhvatu Urbanističkog plana. Širina zaštitnog koridora zračnog voda iznosi 15,0 m. Osim navedenog zračnog voda na predmetnom području izvedena je nisko naponska mreža, a TS Marušići 2 nalazi se oko 200 m zapadno od obuhvata Urbanističkog plana.



2

Slika 9. Postojeći 10 kV zračni vod i stup Vodoopskrba Sjeverozapadnim i sjevernim dijelom obuhvaćenog područja položen je magistralni vodoopskrbni cjevovod AC Ø 200. Dijelom je izmješten u trasu Put Borka, a dijelom prolazi kroz građevinsko područje. Na križanju ulica Put Borka i Ulice punta izveden je protupožarni hidrant.

Slika 10a i 10b. Postojeći protupožarni hidrant i trasa postojećeg izmještenog magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda AC Ø 200 Odvodnja otpadnih voda Sustav javne odvodnje otpadnih voda (fekalna i oborinska kanalizacija) nije izvedena. Odvodnja fekalnih otpadnih voda riješena je putem sabirnih jama za svaku izvedenu građevinu.



2

Korištenje voda U uvali Borak uz plažu postoji stalni izvor vode.

Slika 11. Izvor vode u uvali Borak

1.1.4 Zaštićene prirodne, kulturno – povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i

posebnosti Unutar obuhvata Urbanističkog plana nema zaštićenih područja, područja ekološke mreže kao ni posebnih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti koje je potrebno štititi. 1.1.5 Obveze iz planova šireg područja Za područje grada Omiša na snazi je Prostorni plan uređenja grada Omiša („Službeni glasnik Grada Omiša“, broj 4/07, 8/10, 3/13, 5/15, 10/15 i 9/16). U nastavku su navedeni značajnije Odredbe za provođenje koje se odnose na područje obuhvata Urbanističkog plana. Članak 12. Športska i rekreacijska namjena Površine za rekreaciju – (rekreacija R2, kupališta-uređene plaže R3) Na obalnom području mora nalaze se uređene morske plaže unutar građevinskog područja svih naselja i izdvojenih ugostiteljsko turističkih zona. U grafičkom dijelu elaborta Prostornog plana posebno su označene zone kupališta (R3) i to: Omiš, Lokva Rogoznica (Vojskovo), Mimice, Marušići i Pisak a moguće je uređenje i drugih morskih uređenih plaža unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih zona izvan naselja. Šuma isključivo osnovne namjene Šume isključivo osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume. Zaštitne šume uključuju i zaštitno zele nilo i pejzažne površine uz obalu i uz ostala naselja Grada Omiša. Imaju



3

funkciju zaštite tla od erozije, zaštite naselja, ugostiteljsko turističkih zona i drugih gospodarskih zona, športsko rekreacijskih i drugih zona. Pridonose krajobraznim vrijednostima područja, poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta.

Članak 13a. Mješovita namjena – pretežito stambena Mješovita namjena – pretežito stambena je osnovna površina naselja u kojima prevladava stambena izgradnja (osnovna namjena) i sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena):

- gospodarske (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko - turističke); - javne i društvene namjene (zdravstvene, obrazovne, kulturne, vjerske i dr.); - športsko-rekreacijske, i zelene površine i druge otvorene površine; - prometne površine, komunalni objekti i uređaji; - drugi sadržaji naselja.

Sadržaji sekundarne namjene iz prethodnog stavka, mogu se graditi kao dio građevine osnovne namjene i to do 50% površine građevine, kao zasebna građevina na istoj parceli na kojoj je i građevina osnovne namjene, te kao građevine na zasebnoj parceli, uz uvjet da ne stvaraju buku i ne zagađuju zrak ili tlo iznad dozvoljenih granica, te ne zahtijevaju teški transport.

Gradnja u građevinskom području naselja – mješovita namjena Članak 24. Svaka građevna čestica u građevinskom području namijenjena za gradnju novih građevina i rekonstrukciju postojećih građevina mora biti priključena na prometnu površinu najmanje širine kolnika prometne površine od 3,0 m, ukoliko nije drugačije određeno ovim odredbama. Ukoliko do pojedinih građevnih čestica ne postoji ili nije obveznim urbanističkim planom određena ni ucrtana prometna površina tada se, radi omogućavanja kolnog pristupa građevnoj čestici, može formirati pristup minimalne širine 3,0 m koji mora biti u javnoj upotrebi. Kolni pristup se mora vezati na neku od prometnih površina ucrtanih u grafičkom dijelu elaborata urbanističkog plana uređenja. Izuzetno, ukoliko se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevnoj čestici obavezno je uređenje pješačkog pristupa minimalne širine 1,5 m ili korištenje prava služnosti samo preko jedne susjedne čestice zemljišta. U tom slučaju je obvezno osigurati protupožarne uvjete i čišćenje septičke jame cisternom, ukoliko je ovim odredbama omogućena gradnja septičke jame. U tom slučaju odgovarajući broj parkirališnih mjesta mora biti osiguran na drugoj čestici zemljišta, minimalne površine 70 m2 i na udaljenosti od najviše 200 m od građevne čestice sa glavnom građevinom. Ta čestica zemljišta na kojoj je organizirano parkiralište više se ne može prenamijeniti za gradnju stambenih i drugih građevina.

Članak 25. Nove glavne ulice unutar naselja moraju se planirati sa širinama koje omogućavaju nesmetano odvijanje dvosmjernog prometa, odnosno najmanje 5,5 m te minimalno s jedne strane pješački pločnik najmanje širine 1,5 m. Ostale ulice unutar naselja, posebno na strmim terenima ili drugim terenima s nepovoljnim karakteristikama za gradnju, omogućava se planiranje ulica širine najmanje 3,0 m uz odgovarajuća proširenja kolnika ulice radi mimoilaženja vozila.



4

Prometne površine, te prilazi građevinama, moraju imati elemente kojima se osigurava nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama u skladu s posebnim propisima. Ukoliko na javno prometnim površinama to nije moguće osigurati, tada je to obvezno unutar građevne čestice ili zahvata u prostoru za gradnju građevina gospodarske, javne i društvene namjene te stambenih i stambeno poslovnih građevina s više od četiri stambene (smještajne) jedinice.

Članak 26. Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m i to kod nove izgradnje u neizgrađenom građevinskom području. Regulacijski pravac čini vanjski rub punog profila ceste, ulice ili druge javno-prometne površine. Puni profil ceste određuje se sukladno posebnim propisima. Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, u slučaju interpolacije nove građevine između građevina koje su smještene na manjoj udaljenosti od nerazvrstane ceste. U tom slučaju utvrđuje se udaljenost određena kao srednja veličina udaljenosti susjednih građevina od regulacijskog pravca. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio se mora udaljiti od javno prometne površine u skladu sa stavkom 1. i 2. ovog članka. Nadogradnja izgrađenih građevina je moguća do dopuštene visine. Udaljenost građevine od regulacijskog pravca ne primjenjuje se u zaštićenim dijelovima naselja ili kod pojedinačnih zaštićenih građevina, kao i u izgrađenom građevinskom području naselja na zaobalnom području Grada Omiša, osim za državnu cestu. Udaljenost od regulacijskog pravca iz stavka 1. ovog članka može biti i manja za naselje Omiš i Zakučac ako se to odredi urbanističkim planom, i u tom slučaju se građevina može postaviti na regulacijsku liniju. Članak 35. U građevinskom području naselja mješovite namjene (površina za razvoj naselja) mogu se graditi stambene, stambeno poslovne i poslovne građevine najveće visine: - na zaobalnom području: prizemlje + dva kata + potkrovlje, odnosno najviše 10,5 m, - na obalnom području, osim naselja Omiš: prizemlje + tri kata + potkrovlje, odnosno najviše

13,5 m, - u naselju Omiš: prizemlje + pet katova + krov, odnosno najviše 20,0 m. Unutar izgrađenog građevinskog područja naselja Kostanje sjeverno i zapadno od pristupnog puta crkvi sv. Mihovila mogu se graditi samo stambene građevine visine P+1, odnosno najviše 7,0 m s dvostrešnim kosim krovom. Važeći urbanistički planovi uređenja za dijelove naselja Omiš i Zakučac (prenamjena postojećih baraka u Furnaži) mogu se mijenjati i dopunjavati u skladu s ovim Odredbama. Visina građevina na nestabilnim terenima i klizištima mora biti i manja u skladu s geomehaničkim uvjetima. Sve građevine mogu imati podrum i suteren.



5

Članak 36. U slučaju kada se neposredno primjenjuju ove odredbe veličina građevne čestice, širina građevne čestice, intenzitet izgrađenosti građevne čestice za gradnju novih građevina iz prethodnog članka, određuje se prema načinu izgradnje kako slijedi: NAČIN IZGRADNJE

građevna čestica za gradnju građevine

najmanja površina (m2)

minimalna širina** (m)

maksimalni koeficijent izgrađenosti kig

maksimalni koeficijent iskorištenosti kis

građevina visine do P+2

samostojeće 350 13,0 0,3 0,9 dvojne 300 11,0 0,4 1,0 građevine u nizu*

200 8,0 0,4 0,8

građevina visine P+3 do P+4

samostojeće 450 13,0 0,3 1,2 dvojne građevine

350 11,0 0,4 1,5

građevina visine P+5

samostojeće građevine

1.000 25,0 0,3 1,5

dvojne građevine

800 20,0 0,4 1,6

* nove građevine u nizu mogu se graditi kao najviše 4 građevine u nizu i do najveće visine: podrum, prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0 m

** minimalna širina građevne čestice mora biti zadovoljena na najmanje 50% površine građevne čestice za gradnju građevine

Postojeće građevine u nizu mogu se rekonstruirati do najveće visine: podrum, prizemlje, 3 kata i krov, odnosno najviše 12,5 m. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, može se omogućiti prilagođavanje propisanih uvjeta za gradnju stambenih, stambeno poslovnih, ugostiteljsko turističkih i pomoćnih građevina kako je određeno u članku 39. ovih odredbi. Članak 37. Izgrađeni dio građevinskog područja naselja U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja dopušta se gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina visine do P+2 i na manjoj udaljenosti od susjedne međe, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da na tom pročelju građevine prema susjedu, nema otvora. Na isti način, kao u prethodnom stavku, moraju biti udaljene od granice susjedne građevne čestice i završne građevine u nizu ili dvojne građevine sa svoje tri slobodne strane. Otvorom se iz stavka 3. ovog članka ne smatra se stijena ostakljena neprozirniom staklom (staklena opeka, kopilit staklo ili sl.) najveće dimenzije 1,0 x 1,0 m. Izuzetno, kod rekonstrukcije (nadogradnja) postojećih stambenih građevina visine do P+2, udaljenost otvorenog vanjskog stubišta, koje služi za pristup gornjim etažama građevine, od granice građevne čestice može biti najmanja 1,0 m. Postojeće građevine koje su smještene na udaljenosti manje od 1,0 m ili na samoj međi mogu se rekonstruirati nad postojećim horizontalnim gabaritom do visine P+2+kosi krov. U



6

slučaju građevine koja je smještena na međi ne mogu se nadogradnjom na tome pročelju izvoditi otvori. Dogradnja tih građevina mora ispunjavati odredbe iz stavka 4. ovog članka. Članak 38. Nove dvojne građevine ili građevine u nizu grade se na način da se na međi, uz koje se građevine prislanjaju, obvezno izvedu zidovi za svaku građevinu posebno i na vlastitoj građevnoj čestici. Članak 39. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, može se omogućiti prilagođavanje propisanih uvjeta za gradnju stambenih, stambeno poslovnih, ugostiteljsko turističkih i pomoćnih građevina, tako da površina građevne čestice može biti do 25% manja, najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig najviše 0,6, najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis najviše 2,0, najveća visina građevina je suteren + P + 3 kata (pri čemu se trećim katom smatra i završna etaža ispod kosih krovnih ploha nadozida većeg od 1,2 m), odnosno najviše 13,0 m a udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice najmanje 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugrožava sigurnost prometa, kvaliteta života susjeda te da se ispune uvjeti iz posebnih propisa. Minimalna površina zelenila (vodopropusna površina) na građevnoj čestici iznosi 10% površine građevne čestice. Minimalna veličina građevne čestice može biti manja do 30% od propisane u slučaju da se dio površine daje bez naknade u svrhu formiranja javne površine (javno prometne površine, zelene površine, objekti i uređaji komunalne i druge infrastrukture i drugo). U tom slučaju koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti građevne čestice se obračunava na površinu čestice zemljišta prije izdvajanja dijela zemljišta za formiranje javne površine a zgrada može biti udaljena najmanje 3,0 m od prometne površine na koju se priključuje građevna čestica. Ukoliko se prilikom utvrđivanja akta za gradnju sukladno propisima primjenjuju uvjeti iz ovog stavka ne mogu se primjenjivati i uvjeti iz prethodnog stavka ovog članka. Članak 40. Na građevnoj čestici, uz stambenu građevinu, mogu se graditi pomoćne građevine (garaža, spremište, ljetna kuhinja, bazen, vrtni paviljon, solarni paneli ili drugi način korištenja solarne energije i dr.) i poslovne građevine koje funkcionalno služe stambenoj građevini: - u gabaritu osnovne građevine; - na građevnoj čestici (povezane ili nepovezane s osnovnom građevinom) na udaljenosti

od najmanje 1,0 m od granice građevne čestice; - na međi kao dvojne građevine, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od

vatrootpornog materijala i bez otvora prema susjedu. Pomoćne građevine mogu imati najveću visinu podrum, prizemlje i krov, odnosno najviše 5,5 m ako se grade kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici. Poslovne građevine na građevnoj čestici mogu imati najveću visinu P+1+krov, odnosno najviše 6,0 m a izuzetno i više ukoliko to zahtjeva tehnologija rada. Garaže se grade u gabaritu stambene građevine a iznimno, kada se garaže grade na kosom terenu, može se graditi odvojeno i na granici čestice prema javno prometnoj površini na udaljenosti od najmanje 3,0 m od vanjskog ruba punog profila ceste i ukoliko se takvom izgradnjom ne ugrožava sigurnost prometa, ne presijecaju važni prometni tokovi, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 10,0 m od vanjskog ruba punog profila ceste.



7

Kod izvedbe garaže s 'donje' strane prometne površine na kosom terenu, prostor ispod garaže (umjesto nasipa) može se koristiti kao pomoćni prostor (spremište i sl.). U tom slučaju dopuštena je najveća visina pomoćne građevine do 5,5 m. Izuzetno, zatečene pomoćne građevine mogu biti i do javno prometne površine ukoliko se ishode uvjeti i suglasnost nadležne službe za javno prometnu površinu (cestu). Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevnih čestica uz more (prvi red građevina uz more). 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Članak 57. Gospodarski sadržaji, njihove građevine i uređaji grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i ovim odredbama. Prostornim planom su osigurani prostorni uvjeti za smještaj gospodarskih djelatnosti: � u građevinskom području naselja (mješovita namjena); � u građevinskom području naselja (zone isključive namjene); � u izdvojenom građevinskom području, izvan naselja.

II.. Omogućava se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama. Sunčani kolektori se mogu postavljati na građevnoj čestici kao nadstrešnice za zaštitu parkirališta i sl.

3.1 Gospodarske djelatnosti u građevinskom području naselja mješovite namjene Članak 58. U građevinskom području naselja (mješovita i isključiva namjena), mogu se graditi i rekonstruirati: � gospodarske proizvodne, pretežito zanatske građevine, � ugostiteljsko-turističke građevine, � poslovne građevine (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne). III Građevna čestica za gradnju nove ugostiteljsko-turističke građevine (sukladno posebnim propisima), mora zadovoljavati slijedeće uvjete: � Veličina građevne čestice za gradnju nove građevine ne može biti manja od 600 m2, � U sklopu ugostiteljsko turističke građevine može se urediti stan za vlasnika, � Koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent iskorištenosti

kis najviše 1,2, � Najveća visina građevine je podrum, prizemlje, tri kata i krov - Po+P+3+K , odnosno

najviše 16,0 m, � Najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice

visine građevine, ali ne manja od 5,0 metara. Udaljenost građevine od javno prometne površine ne može biti manja od 10,0 m,

� Najmanje 20 % površine građevinske čestice treba biti uređeno kao parkovno zelenilo, � Građevne čestice moraju imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje

širine kolnika 5,5 m; � Parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na građevnoj čestici u skladu s poglavljem 5.

Odredbi.



8

Nadogradnju postojećih građevina iz stavka 1. ovog članka je moguće izvesti unutar postojećeg horizontalnog gabarita građevine i najviše do visine određene za novu gradnju i u slučaju kad nisu ispunjeni uvjeti određeni za novu gradnju (veličina građevne čestice, kig, kis, udaljenost od granice građevne čestice). Dogradnja tih građevina je moguća uz poštivanje udaljenosti dograđenog dijela od najmanje H/2 do međe, osim prema javno prometnoj površini. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Članak 87. (b) Šport i rekreacija 2.2 Kupališta - plaže uređene plaže i kupališta Urbanističkim planom uređenja moguće je, na pomorskom dobru sukladno posebnim propisima, planirati gradnju novih i rekonstrukciju postojećih ugostiteljskih sadržaja bez smještaja, odnosno plažnih građevina s pratećim sportskim i drugim sadržajima prema slijedećim uvjetima:

- građevna (koncesijska) čestica površine do 400 m2 - najveći koeficijent izgrađenosti kig=0,6 - visina prizemlje ili prizemlje + krov, najveće visine 4,0 m - u slučaju gradnje krova pokrov je kupa kanalica, ravni crijep ili, kamene ploče - oblikovanjem se građevina mora uklopiti u krajobraz na način da se ne naruše prirodne

vrijednosti prostora i po mogućnosti oblikovanje građevine u više manjih volumena. III.. Za plažne građevine ne primjenjuju se uvjeti gradnje u pogledu kolnog pristupa i potrebnog broja parkirališnih mjesta određenih u ostalim točkama ovih Odredbi. Dozvoljene su intervencije na obalnom rubu u smislu oblikovanja plaže (obnavljanje šljunka, uređenje platoa i sunčališta) i njene zaštite izgradnjom stabilizirajućih pera (tombola) ili drugih oblika zaštite. Uređene plaže obuhvaćaju otvorene obalne površine namijenjene sunčanju i kupanju te plažne građevine za smještaj sanitarnog čvora, garderobe i tuševa. Plažna građevina mora se oblikovati u skladu s vrijednostima krajobraza i obraditi pročelja u kamenu. Omogućava se gradnja krova s pokrovom od kupe kanalice ili kamenih ploča. Na svakoj uređenoj plaži omogućava se gradnja samo jedne plažne građevine, osim na plaži kampa Ribnjak i velikoj plaži Punta u Omišu gdje je moguće smjestiti više plažnih građevina. U sklopu uređene plaže omogućava se uređenje otvorenih igrališta i postavljanje montažnih nadstrešnica. U sklopu kupališta mogu se uređivati otvorena igrališta, dječja igrališta, platoi za sunčanje, staze i sl. do najviše 5% površine plaže. Uređene plaže u dijelu akvatorija je potrebno ograditi postavljanjem plutača radi zaštite kupača. Članak 89. U ostale površine javnog interesa, u sklopu cjeline naselja na obali, spada more i obalni pojas. Morska obala, izvan lučkog područja, namijenjena je rekreaciji te je potrebna njena regulacija i uređenje dužobalne šetnice.

Uz morsku obalu utvrđuje se obveza uređenja dužobalne šetnice minimalne širine 1,5, m. Koridor unutar kojeg treba smjestiti dužobalnu šetnicu označen je u grafičkom dijelu Prostornog plana, kartografski prikaz broj 4 Građevinska područja u mjerilu 1:5000. Koridor unutar kojega treba smjestiti dužobalnu šetnicu nije određen na prostoru postojećih i planiranih luka, obalnom dijelu naselja Omiš do Brzeta, na obuhvatu urbanističkog plana uređenja Garma Ravnice, Mala Luka, Ruskamen 2 i Ivašnjak 2. Dužobalna šetnica na tim prostorima se određuje urbanističkim planom uređenja ili u skladu s ovom odredbama.



9

Dužobalnom šetnicom treba poštivati topografiju terena a potrebne zahvate podzida i slično obraditi u kamenu ili u betonu u kombinaciji s trajnim zelenilom. Ukoliko je potrebno dijelovi šetnice se mogu obraditi i stubištima. Na mjestima uz šetnicu gdje zemljišni pokrov to omogućava potrebno je saditi visoko zelenilo. Šetnica se može uređivati s proširenom površinom za odmor i vidikovce, postavljenje parkovne i likovne opreme (klupe, ograde, koševi za otpad, info pultovi i sl.) te javnom rasvjetom. Staze se uređuju šljunkom, popločenjem prirodim ili umjetnim kamenom, betonskim opločnicima i sl. U trasi šetnice dopušteno je postavljanje instalacija komunalne infrastrukture (kolektor i građevine sustava odvodnje otpadnih voda, javna rasvjeta, vodovod, TK instalacije dr.). Unutar označenog koridora za smještaj dužobalne šetnice zabranjena je gradnja i postavljanje ogradnih zidova, drugih ograda, betonskih platoa, roštilja, nadstrešnica, ukopanih suncobrana, istezališta, mulića i sl. Iznimno se omogućava gradnja i/ili postavljanje građevina iz prethodnog stavka u skladu sa posebnim propisima i uz suglasnost nadeležnog tijela Grada Omiša. Nakon utvrđivanja precizne trase dužobalne šetnice preostali dio koridora namijenjen je za uređenje sadržaja rekreacije na moru, uz obveznu suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša. Nije dopušteno mijenjati izgled obalne linije mora, kao i nasipavanje obale i mora, betoniranje obale te izbjegavati sve ostale zahvate koji bi mogli znatno utjecati na promjenu izgleda postojećeg stanja. Obalu mora je potrebno ostaviti u što prirodnijem stanju, posebno izvan građevinskog područja. Članak 90. Javne zelene površine i postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati, osim ukoliko se u okviru istog zahvata ne kompenziraju istom površinom. U svim detaljnijim planovima, za zone mješovite i ugostiteljsko turističke namjene, na obalnom području mora, obvezno za neizgrađena područja te za djelomično izgrađena područja gdje je to moguće, treba planirati nove javne zelene površine i parkove i oblikovati ih u skladu s osobitostima prostora, opremati prema potrebama stanovnika naselja, te osigurati 5,0 m2 tih površina po stanovniku. Broj stanovnika se određuje po normativu 40m2 BRP-a (nadzemne planirane stambene i turističke namjene) po stanovniku ili postelji unutar obuhvata detaljnijeg plana. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 92. II.. Luke se uređuju na način da u najmanjoj mjeri narušavaju krajobrazne vrijednosti obale ili ograničavaju obalu za kupanje i druge aktivnosti. Do luke je potrebno osigurati kolni pristup koji odgovara uvjetima za vatrogasne pristupe. U lukama se ne planiraju sadržaji potrebni za remont i popravak plovila. b) Luke posebne namjene Od luka posebne namjene na području Grada Omiša planirane su:



10

- luke nautičkog turizma, - sportske luke: Brzet, Nemira, Stanići, Čelina – Zavode, Lokva Rogoznica, Plani Rat, i

Lokva Rogoznica (uvala Rape), Mimice, Marušići, Marušići – Borak i Pisak. Športske luke II. Do luke treba osigurati kolni pristup koji odgovara uvjetima za vatrogasne pristupe. Gradnja luke ne smije narušiti krajobrazne vrijednosti obale. Športskim lukama nije dopušteno mijenjati namjenu niti ih koristiti kao luke nautičkog turizma. 5.1.3. Uvjeti gradnje javnih cesta Članak 95. Najmanja širina kolnika novoplaniranih nerazvrstanih cesta u građevnim područjima naselja izvan obuhvata Urbanističkog plana uređenja Omiša je:

a) za jednosmjerni automobilski promet iznosi 4,0 m izuzetno 3,0 m kod cesta većeg nagiba i veće uzgrađenosti, npr. postojeći putovi, izvedene ograde i sl;

b) za dvosmjerni promet iznosi 5,5 m izuzetno 3,0 m na strmom terenu i na dionicama do 150 m dužine.

U gusto izgrađenim dijelovima naselja i zaštićenim ruralnim cjelinama širine jednosmjernog i dvosmjernog kolnika mogu biti i manje, temeljem uvjeta nadležne službe zaštite za zaštićene ruralne cjeline, s time da treba omogućiti na udaljenostima od 50 m mogućnost mimoilaženja postavom ugibališta ili okretišta. Najmanja širina nogostupa je 1,5 m izvan obuhvata Urbanističkog plana uređenja Omiša. U izgrađenim dijelovima naselja može biti i manja u skladu s lokalnim uvjetima. Omogućava se gradnja pješačkih staza i putova. Na svim pješačkim pravcima je moguće uređenje odmorišta, platoa i drugih otvorenih sadržaja te je obvezno uklanjanje arhitektonskih barijera za osobe s teškoćama u kretanju. Uz obalu je obvezno uređenje pješačke šetnice (lungo mare), minimalne širine 1,5 m. Uz pješačke pravce uz more i rijeku Cetinu je obvezno ozelenjavanje visokim zelenilom. Moguća je gradnja pješačkih nadhodnika ili pothodnika iznad/ispod javnih i nerazvrstanih cesta na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste ili detaljnijeg plana uređenja. 5.1.4. Parkirališta i garažna mjesta Članak 96. III. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina kojima se povećava njihova površina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici. U postupku izdavanja odgovarajućeg akta za građenje sukladno Zakonu za zahvate u prostoru obvezno je osigurati parkirališna mjesta na građevnoj čestici prema sljedećoj tablici:



11

Namjena Tip građevine Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM)

Stanovanje Stambene građevine

2 PM/100 m2

zatvorenog stambenog dijela, a ne manje od broja stambenih jedinica. Zagrađevine izgrađene do donošenja Prostornog plana 1 PM/stambenoj jedinici

kod izrade detaljnijih planova za neizgrađene dijelove GP minimalno dodatnih 5% planirati kao javno dostupno parkiralište

Ugostiteljstvo i turizam

Restoran, kavana 2 PM/100 m2 na otvorenom prostoru

Caffe bar, slastičarnica i sl.

5 PM/100 m2

na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM

Smještajni objekti po posebnim propisima

prema posebnim propisima

Trgovina i skladišta

Robna kuća, supermarket 1 PM na 100 m2 prodajne površine

Ostale trgovine 2 PM na 100 m2

prodajne površine najmanje 2 PM

Skladišta 0,5 PM na 100 m2 Poslovna i javna namjena

Banke, agencije, poslovnice (javni dio)

2 PM na 100 m2 pola na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM

Uredi i kancelarije 2 PM na 100 m2

………

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta iz gornje tablice određen je u odnosu na ukupnu bruto građevinsku površinu odgovarajućeg tipa građevine. U ukupnu bruto građevinsku površinu za izračun PM ne uračunavaju se pomoćne građevine, garaže, jednonamjenska skloništa i podrum čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi. Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih mjesta potrebno je ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini parkirališta koja iznosi 13 m2 po jednom PM bez prilaznih cesta, rampi i nogostupa. 5.3.2. Odvodnja Članak 99. Do izgradnje planiranih sustava odvodnje omogućava se:

II - u građevinskom području naselja, iznimno se kao privremeno rješenje, dopušta

priključak na vodonepropusnu sabirnu jamu za manju zgradu, a za veći kapacitet obvezna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sukladno posebnim propisima. Vodonepropusna sabirna jama mora se graditi na građevnoj čestici osnovne zgrade na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice

5.4.1. Elektroenergetika Članak 104. Dalekovodima, kada se grade kao zračni vodovi, potrebno je osigurati sljedeće zaštite pojaseve: a) 110 kV DV 40 m b) 35 kV DV 30 m c) 10 kV DV 15 m



12

Prostor ispod dalekovoda nije namijenjen za gradnju stambenih građevine, rekonstrukciju stambene građevine kojom se povećava visina građevine ili građevine u kojima boravi više ljudi. Taj prostor se može koristiti za vođenje prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe (poljoprivredne i zelene površine i dr.) u skladu s posebnim propisima. 9.1.3. Ostali urbanistički planovi uređenja Članak 136. Za dijelove građevinskog područja izvan obuhvata Urbanističkog plan uređenja Omiša, donijet će se slijedeći urbanistički planovi uređenja, prema uvjetima određenim ovim odredbama: IIII 3. površina naselja (mješovita namjena), obalna naselja � Marušići 2 (dio naselja - urbana sanacija, uređena plaža, športske luke, površine oko 6,7

ha) Za istočni dio naselja Marušići (u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja Marušići 2) planirana je urbana sanacija za izgrađeni dio građevinskog područja naselja kao skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Marušići 2 za dio obuhvata određen za urbanu sanaciju, ne može se izdati akt za građenje nove građevine. Akt za građenje se može izdati za rekonstrukciju postojeće građevine i za građenje nove građevine na mjestu ili neposrednoj blizini prethodno ukonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine. Akt za građenje se može izdati za gradnju prometne i komunalne infrastrukture te uređenje dužobalne šetnice unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja Marušići 2. Izvodi iz grafičkog dijela Prostornog plana uređenja grada Omiša prikazani su u nastavku ovog teksta. Slika 4. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena površina“



13

Slika 5. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 2.1. „Infrastrukturni sustavi: Promet“

Slika 6. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 2.3. „Infrastrukturni sustavi: Energetski sustav“



14

Slika 7. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 2.4. „Infrastrukturni sustavi: Vodnogospodarski sustav“

Slika 8. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 3.2. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora: Područja posebnih ograničenjau korištenju“



15

Slika 9. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 3.3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora: Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“

Slika 10. Izvod iz PPUG Omiša, kartografski prikaz 4. „Građevinska područja naselja“

1.1.6 Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Mogućnosti i ograničenja razvoja ogledaju se kroz niz prednosti i ograničenja koje pruža prostor šireg područja za gradnju i uređenje dijela naselja. Prednosti gradnje i uređenja dijela naselja obuhvaćaju sljedeće:



16

- izmiještanje infrastrukturnih građevina (elektroopskrbnog 10 kV zračnog voda i magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda AC Ø 200) i njihovih zaštitnih koridora;

- uređenje površina za gradnju novih zgrada nakon izmještanja 10 kV zračnog voda i magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda;

- izgradnja kolne prometnice prema Pisku i pješačkih površina prema obali; - izgradnja i uređenje obalne šetnice; - uređenje plaže, vidikovca i izgradnja plažnih građevina; - uređenje zaštitnih zelenih površina, zaštitne šume i stabilizacija strmih pokosa; - izgradnja infrastrukturnih građevina (prvenstveno javne fekalne kanalizacijske mreže).

Ograničenja u organizaciji uređenja dijela naselja, odnosno planiranju, i uređenju prostora obuhvaćaju slijedeće:

- područje obuhvata uređene plaže danas je neuređen prostor s nedostatnim i neuređenim pješačkim pristupima prema obali;

- potrebna su znatna financijska ulaganja u infrastrukturu prvenstveno za fekalnu kanalizacijsku mrežu cijelog naselja, izmiještanje elektroopskrbnog 10 kV zračnog voda i magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda AC Ø 200, izvedbu kolnih i pješačkih prometnica, obalne šetnice, te za sanacija pokosa uz obalni pojas.

Sukladno članku 16. i članku 92. te kartografskim prikazima Prostornog plana uređenja grada Omiša u pomorskom prometu je potrebno planirati luke posebne namjene, odnosno sportsku luku Marušići (kapaciteta do 50 vezova) i sportsku luku Marušići Borak (kapaciteta do 30 vezova), a do luka je potrebno osigurati kolni pristup koji odgovara uvjetima za vatrogasne pristupe. Obzirom da do sportskih luka Marušići i Marušići Borak nije bilo moguće osigurati kolni pristup, luke posebne namjene nisu planirane u obuhvatu Urbanističkog plana.



17

2. CILJEVI PROSTORNOG UREðENJA

2.1 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA

Osnovni cilj izrade Urbanističkog plana je: - uređenje dužobalne šetnice; - izgradnja infrastrukturnih mreža prvenstveno javne fekalne kanalizacije; - uređenje kupališta (plaže). 2.1.1 Demografski razvoj

Uređenje plaže utjecat će na unapređenje demografskih struktura u gradu Omišu prvenstveno u pogledu više stope aktivnosti stanovništva u ljetnim mjesecima. 2.1.2 Odabir prostorne i gospodarske strukture

Prostorna struktura područja, načelno je određena Prostornim planom uređenja grada Omiša. Prostor je predviđen za mješovitu namjenu, športsko-rekreacijsku (uređena plaža) i zaštitnu šumu. 2.1.3 Prometna i komunalna infrastruktura Prometna mreža dijela naselja izgrađuje se i priključuje na postojeću kolno pješačku ulicu Put Borka koja je priključena na državnu cestu DC 8. Komunalne infrastrukturne mreže se izgrađuju i priključuju na postojeću infrastrukturu. Prioritetno je rješavanje sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda unutar područja čime će se riješiti i sustav fekalne odvodnje cijelog naselja. U elektroopskrbi je nužno izmiještanje 10 kV zračnog voda i gradnja nove trafostanice 10(20)/0,4 kV. Izmiještanje zračnog voda otvorit će mogućnost nove izgradnje građevinama. Nova izgradnja građevinama bit će moguća i nakon izmještanja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda AC Ø 200. Na prometnu, telekomunikacijsku, električnu, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu moraju se priključiti sve građevine unutar naselja. Prometna mreža unutar područja omogućava kolni pristup svakoj građevnoj čestici, a pješački putovi pristup obalnom području. Obzirom na veličinu i izgrađenost područja, javna parkirališta nisu predviđena, već se parkiranje predviđa isključivo unutar građevnih čestica. Uz planirane prometnice također nije predviđeno parkiranje kao ni zadržavanje vozila. 2.1.4 Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja Područje dijela naselja nema posebnih prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti koje je potrebno štititi.



18

2.2 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA DIJELA NASELJA Osnovni cilj izrade Urbanističkog plana je:

- urbana sanacija izgrađenog dijela građevinskog područja naselja kao skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem,

- osigurati odgovarajući standard opremanja zemljišta infrastrukturom, - kupalište, odnosno plaže urediti na način da se u cijelosti očuvaju karakteristike obale,

posebno pokosa, strmina, kamenih gromada i drugih prirodnih oblika plaže a što čini posebne krajobrazne vrijednosti ovog dijela obale,

- uređenje kupališta obuhvaća i mogućnost gradnje plažnih građevina, oblikovanje obalne crte i gradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja

- izgradnja i uređenje dužobalne šetnice. 2.2.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno – povijesnih i ambijentalnih vrijednosti

Na području dijela naselja prostorno rješenje omogućava sanaciju izgrađenog dijela građevinskog područja, gradnju novih građevina, uređenje plaže, dužobalne šetnice, zelenih površina i sanaciju pokosa, a koji podižu kvalitetu kako cijelog područja obuhvata tako i šireg područja. Stvaranjem nove strukture ne ugrožavaju se posebne prirodne i krajobrazne vrijednosti područja, već se vrši sanacija postojećeg narušenog krajobraza i građevinskog područja, te oblikuje primjerena urbana struktura. 2.2.2 Unapređenje uređenja dijela naselja i komunalne infrastrukture Realizaciju sadržaja moguće je provoditi u fazama. Prilikom privođenja namjeni pojedinih područja potrebno je voditi računa o zaštiti okoliša (podzemnih voda i dr).



19

3. PLAN PROSTORNOG UREðENJA

3.1 PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA Program gradnje na području obuhvaćenom Urbanističkim planom proizlazi iz prostornog plana šireg područja, prvenstveno odredbi Prostornog plana uređenja grada Omiša. Uvjeti uređenja, gradnje i korištenja površina javnih i drugih namjena unutar obuhvata Urbanističkog plana definirani su temeljem:

- ciljeva razvoja i funkcije dijela naselja, - vrednovanja i uloge naselja u okruženju omiške rivijere, - vrednovanja identiteta prostora, - očuvanja i oplemenjivanja postojećeg zelenila na padinama prema moru, - revitalizacije i unaprjeđenja kvalitete života u naselju, - osiguranje sustava pješačke komunikacije unutar naselja i dužobalnom šetnicom, - postizanja nove kvalitete prostora (uređenje zelenih, prometnih i pješačkih površina i dr.).

Zonu treba dograditi prometnom i komunalnom infrastrukturom. Parkirališna mjesta je, u pravilu, potrebno osigurati na građevnim česticama. 3.2 OSNOVNA NAMJENA PROSTORA Urbanistički plan uređenja obuhvaća površinu veličine 13,26 ha. Urbanističkim planom je određena sljedeća namjena površina za razvoj i uređenje naselja (iskaz planirane namjene površina):

7

NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA

ha %

1. MJEŠOVITA NAMJENA

M1 - pretežito stambena 1,29 9,7

2.

ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

R3 - uređena plaža 10,25 77,3

kopneni dio 3,50 26,4

morski dio 6,75 50,9

3. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE 0,14 1,0

4. ZAŠTITNA ŠUMA 0,65 5,3

5. JAVNE PROMETNE POVRŠINE - cestovni promet (kolne i pješačke površine)

0,88 6,6

6. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (IS) 0,05

U K U P N O (obuhvat Urbanističkog plana) 13,26 100,0



20

3.3 ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Struktura namjene površina, s udjelom pojedinih namjena u ukupnoj površini, iskazana je u poglavlju 3.2. Omogućava se formiranje građevnih čestica, gradnja zgrada, kolnih i pješačkih površina, pješačkih staza, dužobalne šetnice, plažnih građevina, komunalne i druge infrastrukturne mreže, uređenje vidikovca, zelenih površina i plaže. Unutar pretežito stambene namjene (M1) moguća je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih pretežito stambenih, stambeno poslovnih ili poslovnih zgrada (ugostiteljsko-turistički, trgovački ili manji zanatski sadržaji). Prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina pojedinih građevnih čestica za gradnju građevina mješovite namjene prikazani su u sljedećoj tablici:

Građevinsko područje naselja

Namjena gradivog

dijela

Najveći koeficijent

izgrađenosti građevne čestice

Najveći koeficijent

iskoristivosti građevne čestice

Najveća katnost zgrade

Najveća visina zgrade

(kig) (kis) (m)

M1 0,3 – 0,4 * 1,2 -2,0* Po+P+3 13,0

Za postojeće i planirane sadržaje, određeni su prostorni pokazatelji (u Odredbama za provođenje Urbanističkog plana):

- namjena gradivog dijela; - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig); - najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis); - najveća visina zgrade (E, V).

3.4 PROMETNA I ULIČNA MREŽA 3.4.1. Cestovni promet Struktura namjene svih površina, pa tako i prometnih površina, iskazana je u poglavlju 3.2. Prikazane javne prometne površine zauzimaju oko 0,88 ha ili oko 6,6 % ukupne površine obuhvata Urbanističkog plana, a oblikovno tvore mrežu koja osigurava kolni pristup građevnim česticama za gradnju zgrada, pješački pristup obalnom području te dužobalnu šetnicu. Osnovnu prometnu mrežu unutar zone čine pristupna ulica, kolno-pješačka i pješačke površine. Sve prometnice, njihove dionice mogu se realizirati u fazama i/ili etapama.

Pristupna ulica

Pristupna ulica (Ulica Pelegrin) povezuje područje obuhvata Urbanističkog plana (kao i šire zapadno područje te naselje Pisak) s državnom cestom DC 8.



21

Za realizaciju planirane pristupne ulice određena je građevna čestica (koridor) širine od 7,0 m do 12,0 m. Na pojedinim dionicama ulice koridor, odnosno građevna čestica, može biti i širi (prema projektu - proširenje ulice u krivinama, stanje na terenu, izvedba popornog zida i sl.). Unutar koridora potrebno je izvesti pristupnu ulicu s kolnim trakama širine 2,5 m i obveznim jednostranim pješačkim pločnikom širine 1,5 m. Iznimno, na dionici pristupne ulice gdje je širina koridora 7,0 m moguće je izvođenje kolničkih traka i pješačkog pločnika manje širine od navedene u prethodnom stavku. U tom slučaju najmanja širina kolničkih traka je 2 x 2,25 m, a širina obveznog jednostranog pješačkog pločnika je najmanje 75 cm. Ukoliko se pristupna ulica može realizirati na užoj građevnoj čestici ulice od planirane ostatak građevne čestice može se pripojiti susjednoj namjeni, odnosno susjednoj građevnoj čestici.

Kolno-pješačka ulica Za postojeću kolno pješačku ulicu (Put Borka) određena je građevna čestica (koridor) širine oko 3,5 m. Kolno pješačku površinu potrebno je izvesti s trakom ukupne širine 3,5 m za zajednički kolni i pješački promet. Na kraju kolno pješačke površine obvezno je izvesti okretište. Parkirališta Promet u mirovanju, unutar zahvata odnosno pojedine građevne čestice, potrebno je riješiti izgradnjom parkirališnih površina (parkirališta) ili garaže u podrumskom dijelu zgrade. Parkirališta je moguće urediti na terenu ili na ravnim krovovima zgrada. Potreban broj parkirališnih mjesta ovisi o namjeni, te je u okviru građevne čestice, ovisno o planiranoj namjeni, potrebno osigurati:

STANOVANJE stambene građevine

1 PM/50 m2 zatvorenog stambeniog dijela ali ne manje od broja stambenih jedinica. Za građevine izgrađene do donošenja Prostornog plana (PPUG) 1 PM / stambenoj jedinici

TRGOVINA trgovine

1 PM / 50 m2 prodajne površine (najmanje 2 PM)

POSLOVNA NAMJENA uredi

1 PM / 50 m2 (pola na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM)

PROIZVODNA NAMJENA zanatski objekti

1 PM / 150 m2 (a otvorenom prostoru)

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM restoran, kavana caffe bar, slastičarnica i sl. smještajni objekti

1 PM / 50 m2 (na otvorenom prostoru) 1 PM / 20 m2 (na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM) prema posebnim propisima

* PM - parkirališno mjesto

Kod okomitog parkiranja preporuča se izvedba parkirališna mjesta veličine 5,0 x 2,5 m, a kod uzdužnog parkiranja veličine 6,5 x 2,0 m.



22

Pješačke površine Pješačke površine odnose se na planirani pločnik unutar profila pristupne ceste, postojeću kolno-pješačku površinu, pješačke staze i dužobalnu šetnicu. Osim prikazanih pješačkih površina omogućava se gradnja i drugih javnih (ili u javnoj upotrebi) pješačkih površina. Pješačke površine i obalnu šetnicu treba u najvećoj mjeri prilagoditi konfiguraciji terena tako da usjeci i nasipi budu što manji. Prilikom njihove gradnje i uređenja potrebno je pažljivo oblikovati pokose odnosno izvesti nastale usjeke od prirodnog kamena, po mogućnosti kao suhozide (tradicijska gradnja). Površinu staza i šetnice izvesti korištenjem prirodnih materijala (prirodna utabana podloga i fiksatori, kamene kocke, kamene nepravilno oblikovane ploče i sl.). Pješačke staze i obalnu šetnicu je potrebno opremiti klupama, koševima za otpatke i dr. Omogućava se postavljanje kosih liftova za privatne i javne potrebe. Kosi lift ili uspinjača je racionalno rješenje za probleme dostupnosti na strmom terenu koji je obuhvaćen Urbanističkim planom. To omogućuje lakše servisiranje sadržaja na obali. Omogućavaju lako kretanje na otvorenom, na strmim terenima s brojnim stepenicama i olakšani pristup osoba s a invaliditetom.



23

Primjer kosih liftova koje je moguće koristiti na području obuhvata Urbanističkog plana.



24

3.5 KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.5.1 Energetski sustav Urbanistička podloga i elektroenergetska osnova Obzirom da se ne zna buduća namjena novoplaniranih zgrada te je vršno opterećenje moguće samo grubom procjenom odrediti, Urbanističkim planom se predviđa gradnja nove trafostanice 20(10)/0,4 kV iako je postojeća trafostanica 20(10)/0,4 kV udaljena manje od 200 m od granice obuhvata Urbanističkog plana. Planirana električna mreža Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih zgrada vršit će se iz dvije trafostanice 10(20)/0,4 kV, postojeće TS Marušići 2 i novoplanirane TS. Lokacija planirane trafostanice nalazi se uz granicu obuhvata Urbanističkog plana a definirana je po principu centra konzuma. Smještaj trafostanice je određen orjentacijski, a stvarna lokacija će biti određena u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Planirana trafostanica će se interpolirati u postojeću 10 kV mrežu na način da će se trafostanice međusobno povezati. Planira se ukidanje postojećeg 10 kV zračnog voda (i stupa) koji prolazi građevinskim područjem, te gradnja novog 20 kV kabelskog voda po trasi postojećeg zemljanog puta odnosno planirane prometnice prema Pisku. Do izvedbe planiranog 20 kV kabelskog voda, obvezno je zadržavanje postojećeg 10 kV zračnog voda uz obvezno poštivanje zaštitnog koridora i prethodnih uvjeta nadležnog tijela Hrvatske elektroprivrede. Zaštitni koridor 10 kV zračnog voda iznosi 15 m, odnosno 7,5 m sa svake strane od osi voda. Unutar zaštitnog koridora zračnog voda nije moguća gradnja zgrada, građevina i instalacija. Zaštitni koridor se zadržava sve dok se postojeći 10 kV zračni vod ne izmjesti u trasu pristupne prometnice kao 20 kV kabelski vod, nakon čega je moguća gradnja unutar zaštitnog koridora, odnosno prema prethodnim uvjetima i uz suglasnost nadležnih tijela Hrvatske elektroprivrede. Niskonaponska mreža izvesti će se tipskim kabelima PP 00-A 4x150 mm2 koji će se položiti direktno iz trafostanice do kabelskih razvodnih ormara (KRO) koji će se izgraditi uz planirane zgrade. Ukupni pad napona od trafostanice do krajnjeg potrošača mora biti manji od 10%, a do kraja izvoda ne smije biti veći od 7.5 % u prigradskoj i seoskoj mreži (prema hrvatskoj normi HRN.IEC 38). Zaštita od previsokog napona dodira za planirane objekte je predviđena sistemom TN zaštite. Osnovni uvjet TN sistema zaštite je da minimalna struja jednopolnog kratkog spoja bude veća ili jednaka struji isključenja osigurača niskonaponskih izvoda u trafostanici. Taj uvjet mora biti zadovoljen u planiranoj mreži.

I k1 ≥ k x I os

I k1 - jednopolna struja kratkog spoja (A) k - faktor osiguraća (za rastalne 2,5)



25

I os - nazivna struja osiguraća (A) Mreža javne rasvjete će se izvesti kabelom tipa PP 00-A 4x25 mm2 a napajati će se iz planiranih trafostanica. Kandelabri će se postaviti u razmaku od 20 - 25m. Spajanje kandelabera izvršiti će se u samom kandelaberu. Tip i vrsta kandelabera i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica. Plinske instalacije Kad se steknu tehnički uvjeti moguće je korištenje plina kao energenta iz javne plinoopskrbe za korištenje u zgradama. Obnovljivi izvori energije Unutar obuhvata Urbanističkog plana moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih kolektora na krovovima i iznad parkirališta, postavljanje podzemnih dizalica topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih izvora energije. 3.5.2 Telekomunikacijska mreža Planiranu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) potrebno je priključiti na postojeću DTK iz najbližeg komutacijskog čvorišta. Za spajanje zgrada na postojeću telekomunikacijsku mrežu potrebno je osigurati koridore za trasu DTK, a planirane priključke izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu. Koridore telekomunikacijske infrastrukture potrebno je planirati unutar koridora kolnih i kolno-pješačkih prometnica, te pri planiranju potrebno je odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroenergetske kabele. Pri paralelnom vođenju ili križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama obvezno je poštivati minimalne udaljenosti od pojedinih instalacija. Do svake zgrade treba postaviti instalacijske cijevi te koristiti tipske montažne kabelske zdence. Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na planiranim zgradama (uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće). 3.5.3 Vodoopskrba Unutar područja potrebno je dograditi vodoopskrbnu mrežu za nove građevine, a priključenje pojedinih potrošača na vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Svaki zahvat u prostoru, odnosno građevna čestica, mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne priključke izvoditi u prometnim ili zelenim površinama (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do zgrada.



26

Postojeći magistralni vod AC Ø200 na dijelu gdje prolazi između postojećih zgrada i kroz planirane građevne čestice potrebno je izmjestiti u trasu pristupne ceste. Do izmještanja postojećeg magistralnog voda, obvezno je poštivanje zaštitnog koridora magistralnog cjevovoda koji iznosi 6 m, odnosno 3,0 m sa svake strane od osi cjevovoda. Unutar zaštitnog koridora magistralnog cjevovoda nije moguća gradnja zgrada, građevina i instalacija. Zaštitni koridor se zadržava sve dok se postojeći magistralni cjevovod ne izmjesti u trasu pristupne prometnice. Nakon njegovog izmještanja moguća je gradnja unutar zaštitnog koridora, odnosno prema prethodnim uvjetima i uz suglasnost nadležnih tijela. U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. 3.5.4 Odvodnja otpadnih voda Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode. Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora planiranih kolnih prometnica i pristupnih putova do pojedinih zgrada. U razdjelnom sustavu kanalizacije oborinski kanal izvoditi u sredini prometnice dok kanal fekalnih otpadnihih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih i oborinskih voda polagati na koti nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda. Kanalizacijsku mrežu otpadnih voda moguće je polagati unutar pojedinih zahvata. Dimenzioniranje kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odredit će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije. Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati. Moguća su odstupanja u pogledu rješenja objekata kanalizacije, radi usklađenja s preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog Urbanističkog plana. Odvodnja fekalnih voda Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim Unutar obuhvata Urbanističkog plana potrebno je izgraditi fekalni kanalizacijski sustav koji je dio sustava za cijelo naselje Marušići, odnosno gravitacijske i tlačne cjevovode, crpne stanice, uređaj za pročišćavanje i ispust pročišćenih otpadnih voda. Fekalni kolektor moguće je voditi unutar svih pješačkih površina i dužobalne šetnice. Urbanističkim planom je određena moguća lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Marušići i mogućim položajem ispusta pročišćenih voda u more. Moguća je izmjena položaja uređaja za pročišćavanje, ukoliko se odgovarajućom dokumentacijom dokaže funkcionalnije rješenje odvodnje naselja Marušić, što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana Fekalne otpadne vode cijelog naselja se preko sustava glavnog kolektora i crpnih stanica dovode do uređaja za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, te nakon pročišćavanja ispuštaju u more preko podmorskog ispusta.



27

Na fekalni kanalizacijski sustav potrebno je priključiti sve zgrade. Otpadne vode čiji je sastav lošiji od dopuštenog potrebno je prije upuštanja u fekalnu kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda. Do izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava omogućava se izgradnja vodonepropusnih sabirnih jama unutar građevnih čestica s odvozom prikupljenog efluenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja vlastitih uređaja za pročišćavanje. Vlastiti uređaj za pročišćavanje treba biti smješten na građevnoj čestici zgrade kojoj taj uređaj služi te mora imati odgovarajući stupanj pročišćavanja, odnosno onaj stupanj pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama postižu dopuštene koncentracije štetnih tvari propisane posebnim Pravilnikom. Nakon pročišćavanja u uređaju, pročišćene fekalne otpadne vode potrebno je ispustiti u prirodni prijemnik (u okolni teren na građevnoj čestici), ovisno o uvjetima na terenu te uz suglasnost i prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. Ispuštene, pročišćene otpadne vode ne smiju ni u kojem slučaju ugroziti okolne čestice zemljišta niti postojeće i planirane zgrade Nakon izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava poslovne zone, sve zgrade se moraju priključiti na kanalizacijski sustav. Planirane dvije plažne kućice moraju imati vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te pročišćene otpadne vode ispustiti u more prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. Nakon izgradnje javnog sustava odvodnje (fekalne), moguć je priključak plažnih kućica na taj sustav tlačenjem otpadne vode do odgovarajućeg kolektora javnog sustava. Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati. Urbanističkim planom je određena moguća lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Marušići i mogućim položajem ispusta pročišćenih voda u more. Moguća je izmjena položaja uređaja za pročišćavanje, ukoliko se odgovarajućom dokumentacijom dokaže funkcionalnije rješenje odvodnje naselja Marušić, što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode s krovova zgrada („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u prirodni prijemnik (teren) putem upojnih površina unutar zahvata u prostoru odnosno građevne čestice, bez prethodnog pročišćavanja i na način da se ne ugroze okolne zgrade. Iste vode se mogu koristiti za potrebe zalijevanja, navodnjavanja i dr. Oborinske vode s javnih prometnica unutar poslovne zone potrebno je sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja na uređaju (separator masti, ulja i taloga) upustiti u prirodni prijemnik (teren) putem upojnih površina. Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, uređaj, ispust) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije. Količine oborinskih voda unutar građevne čestice potrebno je smanjiti pa se preporuča što veću površinu neizgrađenog dijela građevne čestice urediti kao zelene vodopropusne površine.



28

3.6 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.6.1 Uvjeti i način gradnje Građevine stambene namjene Na površinama mješovite namjene (pretežito stambena M1) moguća je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih pretežito stambenih i stambeno poslovnih zgrada. Omogućava se i gradnja poslovnih zgrada za ugostiteljsko turističkih, trgovačkih ili manjih zanatskih sadržaja. U poslovnom dijelu stambene zgrade omogućava se smještaj ugostiteljsko turističkih sadržaja (smještajne jedinice, restoran, bar i sl.), trgovačkih sadržaja, manjih zanatskih sadržaja i sl. Na građevnoj čestici može se graditi jedna stambena, stambeno poslovna ili poslovna građevina i pomoćne građevine (garaža, spremište, ljetna kuhinja, bazen i dr.). Najveća visina stambenih i stambeno poslovnih građevina je Po+P+3 (podrum, prizemlje i tri kata) odnosno najviše 13,0 m. Ukoliko se zgrada radi na stabilnom terenu (sukladno geološko mehaničkim uvjetima) tada može imati više podrumskih etaža. Sve nove građevine moraju se graditi kao samostojeće prema slijedećim uvjetima (površina građevne čestice, najveći koeficijent izgrađenosti i najveći koeficijent iskorištenosti):

NAČIN GRADNJE

GRAĐEVNA ČESTICA

najmanja / najveća površina

(m2)

minimalna širina na

regulacijskoj liniji

(m)

maksimalni koeficijent

izgrađenosti

kig

maksimalni koeficijent

iskorištenosti

kis

visina zgrada

E=Po+P+3+krov V= 13,0 m

samostojeće

450 / 1000

13,0 0,3 1,2

Najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca kod nove gradnje i dogradnje iznosi 3,0 m ili 5,0 m odnosno prema kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Oblici korištenja, u mjerilu 1:1000 u grafičkom dijelu Urbanističkog plana. Nove građevine moraju se graditi na udaljenosti od najmanje od najmanje H/2, ali ne manje od 3,0 m od ruba građevne čestice, ili manje samo ako je tako označeno na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. Postojeće građevine se mogu rekonstruirati do najveće visine Po+P+3, odnosno najviše 13,0 m, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz odredbi ovog plana u pogledu površine i širine građevne čestice te maksimalnog koeficijenta iskoristivosti (kis) koji se obračunava u odnosu na ukupnu građevinsku bruto površinu zgrade. Postojeće građevine koje su smještene na manjoj udaljenosti od ruba građevne čestice koja je propisana ovim Odredbama za provođenje, mogu se nadograditi iznad postojećeg horizontalnog gabarita do visine P+2+kosi krov uz suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša. Ukoliko je građevina smještena na samoj granici građevne čestice na tom pročelju se tada nadogradnjom ne smiju izvoditi otvori.



29

Prilikom rekonstrukcije postojeće zgrade, ukoliko se povećava građevinska bruto površina zgrade, potrebno je osigurati propisani broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici za ukupnu građevinsku površinu zgrade. Ukoliko nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih mjesta na građevnojm čestici, nije dopušteno povećanje građevinske bruto površine zgrade. Na dijelu područja sjeverno od pristupne ulice, odnosno na česticama zemljišta 7596 i 7597 dozvoljava se prilagođavanje propisanih uvjeta za gradnju stambenih i stambeno poslovnih zgrada (obzirom da je južni dio navedenih čestica zemlje u koridoru kolne prometnice - pristupne ulice). Stambene i stambeno poslovne zgrade na česticama zemljišta iz prethodnog stavka, mogu se graditi prema sljedećim uvjetima: - najmanja površina građevne čestice iznosi 350 m2; - minimalna širina građevne čestice iznosi 13,0 m; - najveći koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,4; - najveći koeficijent iskorištenosti kis iznosi 2,0; - najveća visina zgrada je Po+P+3 (podrum, prizemlje i tri kata) odnosno najviše 13,0 m; - udaljenost zgrade od međe susjedne građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m pod uvjetom da

na tom pročelju zgrade nema otvora prema susjedu; - udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi najmanjen 3,0 m a kako je

označenom na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000;

- najmanje 10% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno (vodopropusne zelene površine) u što se ne mogu uračunati travne rešetke.

Pomoćne građevine Na građevnoj čestici se uz osnovnu stambenu građevinu mogu graditi pomoćne građevine (garaža, spremište, ljetna kuhinja, bazen i dr.) i poslovne građevine koje funkcionalno služe stambenoj građevini. Pomoćne i poslovne građevine mogu se graditi: - u gabaritu osnovne građevine, - kao zasebna građevina na građevnoj čestici na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice

građevne čestice (ne vrijedi za granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini), - otvoreni bazeni, privremene sabirne jame i otvorena igrališta na udaljenosti od najmanje 1,0

m od granice građevne čestice. Ako se pomoćne građevine grade kao zasebne građevine na građevnoj čestici imaju visinu prizemlje, odnosno najviše 4,0 m. Površina pomoćne građevina obračunava se u koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenost građevne čestice. Površina bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica), koje se izvode ukopane u teren ne obračunava se u koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti građevne čestice ukoliko površina bazena nije veća od 100 m2 građevinske bruto površine. Kod izvedbe parkirališta s „donje“ strane prometne površine na kosom terenu, prostor ispod parkirališta (umjesto nasipa) može se koristiti kao pomoćni prostor (spremište i sl.). U tom slučaju dopuštena je najveća visina pomoćne građevine (ispod parkirališta) do 5,5 m. Izuzetno, postojeće pomoćne građevine izvedene do javne prometne površine mogu se zadržati u prostoru.



30

Ostali uvjeti gradnje Građevna čestica mora biti priključena na kolne prometne površine. Parkiranje vozila mora se riješiti na građevnoj čestici. Ukoliko nema uvjeta za gradnju parkirališta unutar građevne čestice omogućava se uređenje parkirališta s odgovarajućim brojem parkirališnih mjesta na zasebnoj čestici zemljišta najmanje površine 70 m2 i udaljene najviše 200 m. Na građevnoj čestici je obvezno osigurati najmanje 20% površine zelenila kao vodopropusni teren. Parkirališne površine i druge površine obrađene travnom rešetkama ili na drugi način ne smatraju se vodopropusnim terenom. Građevine gospodarskih djelatnosti Na području obuhvata Urbanističkog plana nisu planirane zone za gospodarske djelatnosti. Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti (ugostiteljsko turističkih, manjih trgovačkih, obrtnih, poslovnih i drugih kompatibilnih sadržaja) moguć je na površinama mješovite namjene prema uvjetima za gradnju stambenih i drugih zgrada koje je moguće graditi unutar mješovite pretežno stambene namjene (M1). Na neizgrađenim čest.zemljišta mješovite namjene (M1) moguć je smještaj i manjeg obiteljskog hotela maksimalnog kapaciteta do 10 soba, koji pruža turistički smještaj uz mogućnost uređenja pratećih sadržaja: trgovački sadržaji, saune, zdravstvene usluge, turističke usluge i sl. Omogućava se rekonstrukcija postojećih zgrada i njihova prenamjena za smještaj gospodarskih djelatnosti. Postojeće građevine koje su izgrađene na način da odstupaju od uvjeta propisanih za gradnju stambenih građevina moguće je rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima Građevine društvenih djelatnosti Na području obuhvata Urbanističkog plana nisu predviđene posebne zone za javne i društvene djelatnosti. Sportsko rekreacijska namjena (R3) Uređena plaža Uređena plaža je nadzirana i pristupačna svima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti (sukladno posebnom propisu). Površine kopnenog dijela uređene plaže uređuju se kao:

- zelene površine, - prirodna plaža (šljunak i škrape), - vidikovac, - otvoreno rekreacijsko igralište, - koncesijska čestica (nan pomorskom dobru) za gradnju plažne građevine, - uređena obala (iznajmljivanjem plovila, interventna plovila i sl.).

Oblikovanje kopnenih površina kupališta izvesti na način da se uspostave skladni prostorni odnosi. Prilikom uređenja okoliša, veće visinske razlike terena savladavati pažljivo oblikovanim pokosima ili potpornim zidovima. Preporuča se terasasto oblikovanje dijelova prirodnog terena, kod čijeg je uređenja potrebno koristiti prirodne materijale odnosno kamen. Nestabilne pokose obvezno je učvrstiti i stabilizirati. Obvezno zadržati dio postojećih poteza kvalitetnog visokog zelenila kao i niskog raslinja, a nove oblikovane zelene površine nadopuniti sadnjom autohtonih vrsta.



31

Na dijelu neposredno uz more potrebno je u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže (prirodne šljunčane plaže i škrape) koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale. Omogućava se formiranje platoa (sunčališta i sl.) na način da se u najvećoj mjeri uklope u prirodni okoliš. Površine platoa potrebno je izvesti kao manje šljunčane oaze unutar škrapa, odnosno bez vidljivih tragova betona oblikovati površine unutar škrapa koje je potrebno ispuniti oblutcima. Betoniranje površina platoa se ne dopušta. U sklopu uređene plaže zadržava se uređeno otvoreno rekreacijsko igralište za tenis. Urbanističkim planom se omogućava prenamjena postojećeg tenis igrališta u druga otvorena igrališta (odbojka i dr.). Na području uređene plaže predio Borak i predio južno od postojećeg pješačkog puta (uz planiranu plažnu građevinu) dozvoljava se uređenje igrališta (dječja igrališta, igrališta za odbojku na pijesku i sl.) ukupne površine do 100 m2 i postavljanje montažnih (platnenih) kabina za presvlačenje. Dio obale uređene plaže se može koristiti za iznajmljivanje plovila i pristajanje inerventnih plovila u akcidentnim situacijama. Na tim dijelovima plaže je potrebno je postaviti opremu za privez i/ili sidrenje plovila te osigurati sigurno manevriranje plovila (potreban gaz i dr.). Dijelovi obale uređene plaže koje je potrebno urediti za iznajmljivanje plovila i pristajanje inerventnih plovila Na pomorskom dobru, unutar predloženih koncesijskih čestica moguća je gradnja plažne građevine, odnosno ugostiteljskih sadržaja bez smještaja. Predložene koncesijske čestice za gradnju plažnih građevina prikazane su u grafičkom dijelu Urbanističkog plana. Gradnja plažne građevine sa sadržajima: garderobe, sanitarni čvor, spremište rekvizita, ugostiteljski sadržaji i sl., moguća je isključivo na pomorskom dobru unutar koncesijske čestice. Ukoliko čestica zemljišta za gradnju plažne građevine nije na pomorskom dobru tada nije moguća gradnja plažne građevine iz ovog stavka. Određene su dvije površine (koncesijske čestice) za gradnju plažnih građevina. Plažna građevina u uvali Borak nalazi se na povišenom platou zapadno od šljunčane plaže uz planirani krak obalne šetnice. Na površini od 320 m2 moguća je gradnja prizemne građevine s krovom, najveće tlocrtne površine građevine 140 m2. Visina građevine iznosi najviše 4,0 m. Do građevine nije osiguran kolni pristup niti parkirališna mjesta. Plažna građevina na zapadnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana smještena je uz dužobalnu šetnicu i šljunčanu plažu. Na površini od 110 m2 moguća je gradnja prizemne građevine, najveće tlocrtne površine građevine 60 m2. Visina građevine iznosi najviše 4,0 m. Do građevine nije osiguran kolni pristup niti parkirališna mjesta. Uređenje vidikovca planirano je na dvije površine unutar područja uvale Borak. Vidikovac je obvezno urediti pješačkim i zelenim površinama te opremiti komunalnom opremom (klupama, koševima za otpatke i dr.) i drugim sadržajima (dalekozorom i sl.). Ukoliko se vidikovac nalazi izvan javno pomorskog dobra, prije ishođenja akta za građenje, obvezna je prethodna suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša. Morski dio uređene plaže može se ograditi plutačama radi zaštite kupača.



32

3.6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih i ambijentalnih cjelina

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti Unutar obuhvata Urbanističkog plana nema zaštićenih područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN, 80/13), a sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN, 124/13 i 105/15) područje unutar obuhvata Urbanističkog plana ne nalazi se unutar područja ekološke mreže. Temeljem članka 21. Zakona o zaštiti prirode utvrđuju se sljedeći uvjeti zaštite prirode:

- prilikom planiranja i uređenja građevnih čestica koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi;

- pri odabiru trasa infrastrukturnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune;

- prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje;

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem obliku;

- spriječiti nasipavanje i betoniranje obale i ne dozvoliti mijenjanje obalne linije; - u cilju zaštite podmorskih staništa posidonije (posidonion oceanicae) ograničiti sidrenje i ne

dozvoliti ispuštanje otpadnih voda u more; - očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti; - osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

Mjere zaštite kulturne baštine Na području obuhvata Urbanističkog plana nema posebnih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti koje je potrebno štititi. Ukoliko se pri izvođenju bilo kojih radova, koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je, u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Splitu). 3.7 SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTECAJA NA OKOLIŠ Postupanje s otpadom Na području obuhvata Urbanističkog plana obvezno je organizirano prikupljati komunalni otpad, te odvoziti do transfer stanice i reciklažnog dvorišta koji se planira na području Zakučca unutar gospodarske zone Vurnaža. Potrebno je već na mjestu nastanka otpada, vršiti primarnu selekciju komunalnog otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati krajobrazne vrijednosti područja. Osigurati prikupljanje i zbrinjavanje otpada nastalog na gradilištu.



33

Opće mjere zaštite Ne smiju se obavljati zahvati u prostoru, uređivati ili koristiti zemljište, te graditi zgrade na način da svojim izvođenjem, postojanjem ili upotrebom ugrožavaju život, rad i sigurnost ljudi ili imovine, odnosno vrijednost okoliša. Mjere zaštite od požara Pri projektiranju posebno voditi računa o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine, - sigurnosnim udaljenostima između zgrada ili njihovom požarnom odjeljivanju, - osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila, - osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i nova naselja,

zgrade, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama.

Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06), - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 142/03), - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati u

slučaju požara (NN 29/11). U slučaju da će se u zgradama stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10). Za područje obuhvata Urbanističkog plana, Ministarstvo unutarnjih poslova (PU Splitsko-dalmatinska) izdalo je Posebne uvjete gradnje iz područja zaštite od požara pod brojem 511-12-21-9930/2-2016-A.J. od 04. kolovoza 2016. godine, a koji su navedene u Odredbama za provođenje. Mjere zaštite od elektroenergetskih objekata Svojom brojnošću i samom činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim dijelovima zone plana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose općem korištenju i oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati, već ih je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješanja moguće svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je primjenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućem opsegu.

U tom kontekstu mogu se navesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš:

Niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području ove općine nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora.

Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova nn (1kV) višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošaća, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš.

Primjenom kabelskih radvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira.

Trafostanice gradskog tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš ( buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.).



34

Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini. Mjere zaštite tla, voda i mora Obvezno je riješiti odvodnju fekalne i oborinske kanalizacije na način da se ne ugrožava okoliš. Potrebno je ugraditi uređaje odgovarajućeg stupnja pročišćavanja fekalnih otpadnih voda, te pjeskolove i mastolove na oborinskim kolektorima prije ispusta u prirodni prijemnik. Na gradilištu postaviti prijenosne sanitarne objekte te njihov sadržaj zbrinjavati na propisani način. Potrebno je redovito kontrolirati ispravnost mehanizacije kako bi se spriječilo neželjeno curenje goriva (maziva) u tlo. Mjere zaštite od buke Na području obuhvata Urbanističkog plana ne očekuje se povećana buka osim od kolnog prometa ili eventualnih zanatskih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (restorani ili barovi). Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmiještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili gradivih). Mjere zaštite zraka U skladu s posebnim propisima potrebno je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja ne bi narušila kakvoća zraka, odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Radi sačuvanja i poboljšanja kakvoće zraka, za sve zahvate u prostoru, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti:

- ograničiti emisije i propisati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike i Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora,

- ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja zraka. Razina značajnog opterećenja ocjenjuje se temeljem rezultata utjecaja na okoliš. Zbog dodatnog opterecenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoče zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

Prilikom gradnje kod prijevoza suhog prašinastog materijala potrebno je prije početka vožnje materijal prskati vodom, kako bi se spriječilo onečišćenje zraka. Građevinski strojevi i transportna sredstva koji se upotrebljavaju pri građenju moraju biti stalno pod nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova, sukladno dopuštenim vrijednostima. Mjere zaštite i spašavanja od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća U cilju planiranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, kako bi se umanjile posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećao stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša potrebno je primjenjivati odredbe važećih zakona i pravilnika, osobito:

1. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine“, br. 82/15.), 2. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

(“Narodne novine“, br. 30/14 i 67/14.), 3. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine“, br. 29/83, 36/85 i 42/86.),



35

4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (“Narodne novine“, br. 69/16.), 5. Pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16), 6. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (“Narodne novine“, br.

44/14.), 7. Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine“, br. 153/15.) i Zakon o gradnji

(“Narodne novine“, br. 153/13. i 65/17.), 8. Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine“, br. 80/13, 153/13 i 78/15.).

Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra, te su podijeljeni prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. U slučaju promjene prethodno navedenih propisa primjenjuju se važeći propisi. Z a š t i t a o d p o t r e s a i o d r o n a z e m lj i š t a U procesu planiranja, pripreme i provođenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području obuhvata Urbanističkog plana, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnjevima oštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa. Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim i tehničkim propisima, odnosno odgovarajućim posebnim propisima o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima. Kod projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija, za područje grada Omiša.

Potrebno je izbjegavati gradnju građevina na području koje bi eventualno bilo ugroženo klizištem – odronima. Pod utjecajem potresa većeg intenziteta ili pod utjecajem velikih kiša postoji mogućnost nastanka klizišta ili odrona. U slučaju odrona na prometnicama potrebno ih je u relativno kratkom periodu sanirati i otkloniti. Svi zahvati u prostoru trebaju biti izvedeni na načion da ne uzokuju pojavu odrona a strme padine je potrebno sanirati na način da se spriječi pojava odrona. Postojeće odrone, npr. na zapadnom dijelu uvale Borak i druge, je potrebno sanirati na način da se ne ugroze vrijednosti krajobraza. Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje odgovarajućeg akta za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara i elementarnih nepogoda. Z a š t i t a o d o l u j n o g i l i o r k a n s k o g n e v r e m e n a i j a k o g v j e t r a Zaštitu i smanjenje posljedica u slučaju olujnih ili orkanskih nevremena i jakih vjetrova osigurati na način da se na kritičnim dionicama sade odgovarajuća stabla. Građevine se moraju projektirati i izvoditi sukladno tehničkim pravilnicima kojima su definirana opterećenja na konstrukciju građevine sukladno području u kojem se grade (podacima o udarima vjetra).



36

U području elektroprivrede i telekomunikacija treba predvidjeti podzemne energetske vodiče i telekomunikacijsku mrežu. M j e r e z a š t i t e o d p o l e d i c e Preventivne mjere zaštite od poledice uključuju prognoze za tu pojavu, izvješćivanja odgovarajućih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti infrastrukturnih građevina, zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa. M j e r e z a š t i t e o d o p a s n i h t v a r i Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za spriječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima te odgovorno ponašanje. Uobičajene mjere prevencije su:

- održavanje instalacija i postrojenja, - održavanje građevina i građevinskih dijelova, - provođenje aktivnih mjera sigurnosti (ugradnja hidranata i druge opreme za gašenje

požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora i sustava za apsorpciju i dr.),

- provođenje pasivnih mjera sigurnosti (izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda i spremnika i dr.),

- ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana. Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila. N e s r e ć e u p r o m e t u Glavne preventivne mjere nastanka cestovnih nesreća su:

- izbjegavanje građevina neposredno uz prometnice, - izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže, - edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu i dr.

M j e r e z a š t i t e lj u d i i ž i v o t i nj a o d e p i d e m i j a Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija treba provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom nadležnih zdravstvenih i veterinarskih službi u skladu s posebnim propisima. Ostale mjere Sve građevine izvedene unutar područja kopnenog dijela uređene plaže potrebno je ukloniti te sanirati narušeni krajobraz.

Documents

A OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTAomis.hr/2018pdf/Marusici2/Obrazlozenje.pdfbiro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša 3 Prema zapadu proteže se prirodni krajolik koji