18 & Prvi dio

Adabi uaa i uenja Kur'anaDvojica islamskih klasiara dali su nemjerljiv doprinos u oblasti "Nauke o Kur'anu" ('ulumul-Kur'an). Prvi je Imam Bedruddin Muhammed b. 'Abdurrahman Ez-Zerkei (745-794. h.) sa svojom knjigom El-Burhanufi 'ulumil-Kur'an u kojoj je eksplicirao etrdeset i sedam razliitih tema, a drugi je Imam Haflz Delaluddin 'Abdurrahman Es-Sujuti (849-911, h.) koji se posebno okoristio Zerkeijevom knjigom i onim to je napisano prije njega, dodavi nove mes'ele u svoj El-Itkanu fi 'ulumilKur'an. Njegova knjiga sadri osamdeset tema iz nauke o Kur'anu i ono to je vezano za nju. Trideset i petu temu o adabima uenja Kur'ana asnog integralno prevodimo i objavljujemo pod ovim naslovom: "Adabi uaa i uenja Kur'ana"

L

Adabiuaa t inja KWw 19 PRIJEVOD:

Fj?

Ovom tematikom bavila se grupa klasine islamske Ifcleme. Jedan od tih klasiara je i En-Nevevi koji se posvetio 0voj tematici u svojim djelima: Et-Tibjan, zatim Serhulmuhezzeb i El-Ezkjar. Ovdje donosimo sie tih propisa od En-Nevevija i dodajemo neke druge adabe uz temeljni fomentar pojedinih pitanja.li

1. M es'ela ustehabb je M m no^o citati i uiti Kur'anUzvieni Allah kae opisujui one koji redovno ue Kur'an:

"Oni koji po svu no ajete Allahove ue..."'

Buharija i Muslim biljee predanje od Ibni Omera, r.a: "Ne zavidi se osim u dva sluaja: ovjeku kojemu je Allah dao Kur'an i on se njime bavi nou i danju i..." Tirmizija biljei hadis Ibni Mes'uda:

'Kur'an.3,113.

80 3 mri dio "Ko proui slovo iz Kur'ana ima za to nagradu, a ona se udesetostruava." Takoer, on biljei hadis Ebu Se'ida, koji prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s: "Uzvieni Gospodar kae: 'Koga uposli i omete Kur'an i zikr od dove i traenja, dau mu najvrijednije to se daje onome ko moli,' Allahov govor vrijedniji je od drugih kao to je i Allah vrijedniji od svojih stvorenja." Muslim biljei hadis Ebu Umame: "Uite Kur'an, jer e on na Sudnjem danu biti zagovornik svome uau." A Bejhekija biljei hadis 'Aie: "Kua u kojoj se ui Kur'an vidljiva je nebeskim stanovnicima kao to i zemaljski stanovnici vide zvijezde." On biljei i hadis Enesa: "Osvijetlite vaa domainstva namazom i uenjem Kur'ana." Takoer i hadis Semuret b. Dundeba: "Svaki odgajatelj voli da se priredi gozba. Allahova gozba je Kur'an, pa ga ne zapostavljajte." Biljei i hadis 'Ubejde El-Mekkija u merfu' i mevkuf verziji:

"Kur'anski sljedbenici, ne zanemarujte Kur'an. Iskreno ga uite nou i danju i irite ga. Razmiljajte o onome to je u njemu da biste spaeni bili."

Stare pravovjerne generacije bile su uobiajile uiti Kur'an stalno. Najbre to se spominje u pogledu uenja hatme Kur'ana jeste sluaj "onih koji su dnevno uili osam hatmi; etiri nou i etiri danju." Zatim slijede "oni koji su uili etiri hatme u jednom danu i noi", potom oni koji su uili "tri hatme", pa "dvije" i "jednu hatmu" dnevno. 'Aia, r.a, to je pokudila. Biljei Ibnu Ebi Davud od Muslim b. Mihraka: "Rekoh 'Aii: 'Ima ih koji zavravaju po dvije-tri hatme za no.' Ona ree: 'Oni su prouili, a nisu uili. Bila sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, na nonoj nafili kada je prouio El-Bekare, pa Ali 'Imran i En-Nisa'. Nije prouio ajet u kome se navjeuje radost, a da nije zamolio i poelio je, niti je prouio ajet u kome se prijeti, a da nije dovio i traio utoite od te prijetnje." Nakon ovog slijedi primjer onih koji su uili hatmu za dvije noi, zatim onih koji su hatmu zavravali za tri noi. To je ve lijepo (hasen).

99 Prvi dio

Grupa islamskih uenjaka smatra da je pokueno zavriti hatmu u vremenu prije od tri dana. Ovo miljenje temelje na predanju koga biljei Ebu Davud i Tirmizija sa vjerodostojnom ocjenom. Radi se o hadisu 'Abdullaha b. Omera u merfu' verziji: "Nije razumio Kur'an onaj ko ga proui bre od tri dana." Biljei Ibni Ebi Davud i Se'id b. Mensur od Ibni Mes'uda u mevkuf verziji: "Nemojte prouiti hatmu bre od tri dana." Biljei Ebu 'Ubejd od Mu'aza b. Debela da je on pokudio uenje hatme u vremenu i bre ispod granice od tri dana. Ahmed i Ebu 'Ubejd biljee od Se'ida b. El-Munzira a on nema drugog (predanje) - koji je rekao: "Rekoh: 'Allahov Poslanice, hou li prouiti hatmu za tri dana?' On ree: 'Da, ako moe.'" Iza ovoga slijedi primjer onih koji su hatmu zavravali za etiri dana, potom onih koji su je uili za pet dana, pa onih za est i onda onih koji su je uili za sedam dana. Granica od sedam dana upotrebljenih za uenje kompletne hatme srednji je put, zlatna sredina, i najljepi*

%

Adabi naa i uenja Kitr'aM o 83

nain njenog uenja. To je bila opa praksa veine ashaba, a poslije i drugih. Buharija i Muslim biljee od 'Abdullaha b. 'Amra koji je rekao: "Allahov Poslanik mi ree: 'Proui hatmu za mjesec dana!' Rekoh: 'Imam ja snage da je prouim i bre.' On ree: 'Proui hatmu za deset dana!' Rekoh: 'Imam ja snage da je prouim i bre.' A on ree: 'Proui je za sedam dana i ne poveavaj vie (brzinu uenja).'" Ebu 'Ubejd i drugi biljee putem Vai' b. Hibbana od Kajsa b. Sa'sa'e - a on nema drugog (predanje) da je on rekao: "Allahov Poslanice, za koliko vremena da prouim hatmu?" On ree: "Za petnaest dana." Rekoh: "Doista, ja mogu i bre." On ree: "Proui je za jednu sedmicu (dumu)." Ebul-Lejs navodi u svome El-Bustanu: "Ua Kur'ana, ako ne moe vie, trebao bi prouiti hatmu makar dva puta godinje." El-Hasen b. Zijad prenosi od Ebu Hanife da je rekao: "Ko proui hatmu svake godine dva puta, time je ispunio obavezu, jer je Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s, u godini kada je preselio na ahiret, prouio Kur'an dva puta pred Dibrilom."

84 a Prat dio

Neki drugi uenjaci rekli su da je pokueno, bez opravdanog razloga, ne prouiti hatmu u etrdeset dana. Imam Ahmed ovo eksplicite navodi temeljei svoje miljenje na predanju 'Abdullaha b. Omera koji je pitao Poslanika, a.s: "U koliko u dana zavriti hatmu?" On mu je odgovorio: "U etrdeset dana." Ovo predanje biljei Ebu Davud. Nevevi navodi u El-Ezkjaru: "Odabrano miljenje je da se to razlikuje od osobe do osobe. Onaj kome se pri punoj svijesti ukazuje razumijevanje i ljepota uenja neka skrati uenje na mjeru kojom e mu se otkrivati optimalno razumijevanje onoga to ui. Onaj koji je zauzet predavanjima, suenjem i slinim vjerskim obavezama i javnim poslovima, neka uskladi koliinu uenja sa svojim obavezama kako ne bi dolo do zakazivanja u ispunjenju istih. Ako nije od ove dvije spomenute kategorije, onda neka ui to moe vie, ali da izbjegne prezasienost, dosadu ili prebrzo uenje."

2.Mes'ela Zaboravljanje Kur'ana veliki je grijehNevevi to naglaava u svojoj Er-Revdi i nekim drugim knjigama suglasno hadisu Ebu Davuda i drugih:

o ts"Pokazani su mi grijesi moga ummeta i ne vidjeh teeg grijeha od zaborava kur'anske sure ili ajeta koje je ovjek nauio pa zaboravio." Prenosi se takoer, hadis: "Ko naui Kur'an, pa ga zaboravi, sree Allaha sakat na Sudnjem danu." U oba Sahiha biljei se predanje: "Obnavljajte Kur'an, jer tako mi Onoga u ijoj ruci je dua Muhammedova, Kur'an se bre zaboravlja i oslobaa nego deva iz svojih konopa."

3. Mcs'cla Lijepo (mustehabb) je uzeli abdest radi uenja Kur'anaRazlog za to lei u injenici to je Kur'an najvredniji vid zikra. Allahov Poslanik, a.s, pokudio je (mekruh) da spominje i ini zikr Uzvienog Allaha, osim ist i pod abdestom, kao to je potvreno u hadiskim predajama. Meutim, Imamul-Haramejni kae: "Nije pokueno uenje Kur'ana, za onoga ko izgubi abdest, jer se zna pouzdano da je Poslanik, a.s, uio bez abdesta." U komentaru Muhezzeba kae se: "Onaj ko ui i desi mu se da izae zrak, prestae sa uenjem u vrijeme dok zrak izlazi. Dunupu i eni u menstrualnom ciklusu zabranjeno je uenje Kur'ana, ali im je dozvoljeno gledanje u Mushaf i

96 Prvi dio

prelazak oima preko teksta (bezglasno - srano uenje). Uau sa neistim ustima pokueno je uenje." Meutim, reeno je, takoer: "Nije dozvoljeno kao ni doticanje Mushafa sa neistim rukama."

4. Mes'ela Sunnet je uiti na istom mjestuNajvrijednije je uiti u damiji. Neka 'ulema pokudila je uenje u kupatilima i na ulici. En-Nevevi kae: "U naem mezhebu ovo dvoje nije pokueno. Ea'bi je pokudio uenje na neistom mjestu i u mlinu dok se okree; i to je mezhepsko miljenje."

5. Mes'ela Mustehabb je sjesti oborene slave, ponizan, okrenut prema Kibli, miran i sa posebnim pijetetom uiti. 6* Mes'ela Sunnet je upotrebljavati misvak zbog ienja usta i potivanja Kur'anaIbni Madde biljei od 'Alije sa mevkufprea.n)em i El-Bezzar sa dobrim senedom verzije merfu 'a:

Adabi uaa i tkanja Kuh

97

"Vaa usta su putevi Kur'ana. Uinite ih dobrim upotrebom misvaka." Smatram, da ako neko prekine uenje pa mu se ubrzo vrati, analogno ponovnom izgovoru isti'aze, mustehabb je i ponovna upotreba misvaka.

T.Mcs'ela Sunnel je "Ette*awiu" prije otpoinjanja kira'etaUzvieni kae:

"Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu od ejtana prokletog."' Prema tome, isti'aza se ui prije kira'eta. Neka 'ulema miljenja je da se ona ui poslije kira'eta zbog jezikog znaenja ajeta, dok drugi smatraju da je obavezna, zbog imperativne naredbe. En-Nevevi kae: "Kada bi ua proao pored nekih, poselamio bi ih i vratio se uenju. Ako bi ponovio i isti'azub'Ao bi to lijepo."

Kur'an, 16, 98.

it 9 Pntl

Njena odabrana verzija je:

"Utjeem se Allahu protiv ejtana prokletog." Grupa selefista dodavala je: *-U5' *..tJt (Onome kojiy X ^^ X

zna i uje). Od Hamze prenose se verzije: "Este'izu, neste'izu, veste'aztu" sto je odabrao hanefijski autor Hidaje zbog toga to se ove verzije slau s jezikim izrazom (fete 'iz) spomenutim u Kur'anu. Od Humejda b. Kajsa prenosi se:

"Utjeem se Allahu Monom protiv ejtana nevjernog." Od Ebus-Semala prenosi se verzija:

"Utjeem se Allahu Snanom protiv ejtana zabludjelog." Od nekih drugih prenosi se verzija:

.

.

.

.

A4biateita}Kr'M O tf

"Utjeem se Allahu Velianstvenom protiv ejtana prokletog." Od drugih se opet prenosi slijedea verzija:

"Utjeem se Allahu, a doista, On je Onaj koji uje i zna, protiv ejtana prokletog." Prenose se i druge verzije wft' 'aze. Kae El-Hulvani u svome Dami'u; "Isti'aza nije ograniena, ko hoe moe da doda ili oduzme." U En-Nesru od Ibnul-Dezerija kae se: "Imami kira'eta ue je naglas. Reeno je: Ui se u sebi uope. Reeno je, takoer, osim Fatihe. Rekao je: Uopeno se preferira njeno uenje naglas. Ebu Same ga ograniava sa obaveznim uvjetom: da, onda, bude u prisustvu nekoga ko slua. On to obrazlae na sljedei nain: Uenje isti'aze naglas znak je uenja kao to su telbija i tekbiri znaci Bajrama. Korist od toga je to e sluaocu od poetka skrenuti panju na uenje pa mu nee nita promai. Meutim, ako isti'azu ui u sebi, onda, sluaocu promakne

30 Prvi dio

dio uenja za koje ne zna od poetka. Ovo znaenje ini razliku izmeu uenja u namazu i van njega. Potonji uenjaci spore se oko znaenja ihfa'uha (njeno skrivanje). Izrazita veina uenjaka smatra da se to ^dnosi na njeno tajno izgovaranje (israr), odnosno, to je uenje sa izgovorom tako da ua uje sam sebe. Reeno je: To se odnosi na njeno skrivanje (kitman), tj. bezglasni srani izgovor. Ako prekine uenje zbog nekog razloga ili zbog govora (pa makar samo odgovorio na selam), ponovo e prouiti isti'azu. Ali, ako je govor vezan za uenje, onda je nee ponavljati. Da li je isti'aza sunnet kifaje ili sunnetska obaveza svakog pojedinca u sluaju da se ui u grupi? Odnosno, da li je dovoljno da je jedan od njih proui kao to se ui besmela, kod jela, ili to nije dovoljno? O ovom pitanju ne vidjeh da postoji neki tekst. Meutim, vidljiva je ispravnost ovog drugog, jer je cilj uaa zatita od zla prokletog ejtana i pribjegavanje u okrilje Allaha, tako da nije dovoljna isti'aza jedne osobe za drugu..." (kraj citata). 8. Mcs'cla Izgovaraj "Besmelu" kod poetka svake sure, osim sure "Bera'eh" (Et-Tcvbc), zbog toga to je veina uenjaka na stajalitu da je ona ajet. Prema tome, ako bi je ispustio time bi, po veini

Adabi uaa i rtmja Kuhana 31

uenjaka, izostavio dio hatme. Ako bi je uio i kod ostatka sure to bi bilo mustehabb. To je miljenje Safije koje prenosi El-A'badi. Karije navode: Njeno uenje je potvreno kod ajeta:

iz razloga to bi uenje ovih ajeta direktno poslije isti'aze imalo runo znaenje zbog odnosne zamjenice koja bi se umjesto na Allaha vraala na ejtana (time bi se krucijalno promijenilo znaenje teksta). Ibnul-Dezeri kae: "Rijetko ko je objanjavao pitanje uenja besmele kod uenja unutar sure Bera'eh. Ebul-Hasen Es-Sehavi rekao je da se na tim mjestima ona ui, ali oponirao mu je ElDa'beri."

9Mes'ela Uenje Kur'ana ne zahtijeva posebnu odluku (nijjet) kao to je sluaj sa ostalim zikromNijjet je potreban u sluaju zavjetovanja da e se uiti izvan namaza kada pravi razliku izmeu farza ili zavjetnog uenja. ak, kada bi odredio i vrijeme uenja, ako izostavi nijjet ne bi bilo dozvoljeno. Ovo je prenio El-Kamveli u ElDevahiru.

SB O Ptvidfo

10.Ms'cla "Tcrtil" je sunnct kod uenja Kur'ana.Uzvieni Allah kae:

'" '

"IKur'an ui 'tertilom'".

Biljei Ebu Davud i drugi od Ummi Seleme da je ona opisala uenje Poslanika, a.s, kao: "Objanjavajuu interpretaciju, slovo po slovo." Buharija biljei od Enesa koji je pitan o kira'etu Allahovog Poslanika, a.s, pa je rekao: "Bilo je sa oduivanjem...", potom je prouio:

duei rijei: Allah, Er-Rahman i Er-Rahim. " U oba Sahiha biljei se od Ibni Mes'uda da mu je neki ovjek rekao: "Ja uim sure koje spadaju u El-Mufessal na jednom rekjatu."

Kur'an, 73, 4.

On ree: "Brzim uenjem kao to se recituju pjesme. Doista, neki ljudi ue Kur'an, a to ne dopire dalje od njihovih grla. Uenje koristi samo ako dopre do srca, pa se usijee u njega." El-Adurijj biljei u knjizi Hameletul-Kur'an od Ibni Mes'uda da je rekao: "Ne govorite ga u prozi i ne recitujte ga kao to se recituju pjesme. Zastanite kod njegovih udesa i pokreite sa njime vaa srca. Nemojte da vam najvei cilj bude dolazak do kraja sure." Od Ibni Omera biljei merfu'verziju hadisa: "Bie reeno posjedniku Kur'ana: 'Ui i penji se na stepene. Ui kao to si uio na dunjaluku. Tvoj stepen je ondje gdje se zavri zadnji ajet koji si nauio.'" U komentaru El-Muhezzeba kae se: "Postoji konsenzus da je pokudeno pregoniti u brzini uenja... Uenje jednog duza Kur'ana tertilom vrijednije je od uenja dva duza, za isto vrijeme, ako se ne ui tertilom... Uenje tertilom mustehabb je zbog mogunosti razmiljanja i razumijevanja (et-tedebbur), a i zbog pridavanja vanosti i potivanja Kur'ana. Takav nain uenja jae djeluje na srce i zbog toga je mustehabb i strancu koji ne razumije njegova znaenja." (zavren citat).

34 Prvi dfo

U En-Neru navodi se: "Postoji spor u tome da li je vrednije malo uenja sa tertilom ili mnogo prouenog na brzinu. Lijepo je to obrazloila naa 'ulema rekavi: Nagrada za tertil je vee vrijednosti, a nagrada za vie prouenog je brojnija poto se za svaki proueni harf daje deseterostruka nagrada." A u Zerkeijevom El-Burhanu kae se: "Upotpunjavanje tertila manifestuje se kroz krupnou izgovora, jasnou glasova i neasimiliranju harfa u drugi. Reeno je da je to najslabija manifestacija tertila, dok je njegova najpotpunija verzija uenje onako kako prilii datom izrazu; pa ako se radi o prijetnji, proui se kao prijetnja; ili ako se radi o velianju, proui se na nain velianja."

11*Mes'eIa Sunnet je uenje sa dubokim razmiljanjem (ettedebbur) i razumijevanjem (et-tefehhum)Ovo je najvei cilj i najvanija obaveza. Na takav nain prosvjeuju se srca i ire prsa. Uzvieni kae:

R

Adabi uiaia i ilia Kur1! @ 35

"'Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi o/f/ o rijeima njezinim razmislili... " '

Takoer, kae:

"A zato oni ne razmisle o Kur'anu?"2

To se radi tako to se srce zaposli razmiljanjem o znaenju izgovorenog razumijevajui znaenje svakog ajeta spoznajom naredbe i zabrane uz prihvatanje svega toga. Ako mu je ranije promaklo prakticiranje neega, onda se pokaje i zatrai oprosta. Kad proui ajet milosti obraduje se i zatrai je. Kad proui ajet patnje ili ajet kuenja, sustegne se i zatrai utoite, ili ajet dove pa zatrai i zamoli. Muslim biljei od Huzejfe koji kae: "Jedne noi klanjao sam s Poslanikom, a.s, koji zapoe sa Beharom, zatim proui i Nia' a onda i Ali 'Imran. Uio je polahko. Kada bi uio ajet u kome se velia Allah, veliao bi Ga, a kada proui ajet dove, zamolio bi, ili ajet utjecanja pa bi zatraio utoite." Ebu Davud, Nesa'ija i drugi biljee od 'Avfa b. Malika koji kae:

1 2

Kur'an, 38, 29. Ibid, 4, 82.

L .

36 3 Prvi dio

"Jedne noi klanjao sam nafilu sa Poslanikom, a.s, koji proui Bekaru ne proavi ajet milosti a da ne zastane i zatrai je, niti ajet patnje a da ne zastane i zatrai utoite> , spas. Biljee Ebu Davud i Tirmizija hadis: "Ko proui "Vet-tini vez-zejtuni" neka na kraju izgovori: 'Bela, ve ene 'ala zalihe mine-ahidin,' ('Jeste, i ja to potvrujem'). A ko proui "La uksimu bijevmil-kijame... "do kraja i zavri s ajetom: 'Elejse zalike bi kadirin 'ala en juhjijel-mevta,' ('I zar Taj nije kadar da mrtve oivi'), neka izgovori: 'Bela' ('Jeste, On je Moan'). A ko proui El-Murselat i doe do ajeta: 'Fe bi ejji hadisin ba 'dehu ju 'minun,' ('Pa u koji e govor, ako ne u Kur'an, vjerovati?!'), neka rekne: 'Amenna billahi' ('U Allaha vjerovasmo')." Ahmed i Ebu Davud su zabiljeili od Ibni 'Abbasa da je Poslanik, a.s, kad proui "Sebbihisme rabbikel-e'ala" izgovarao: 'Subhane rabbijel-e'ala' ('Slavljen je Moj Uzvieni Gospodar'). Tirmizija i Hakim su zabiljeili od Dabira koji kae: "Doao je Poslanik, a.s, medu ashabe i prouio im suru Er-Rahman od poetka do kraja. Oni su utali. Poslanik, a.s, im ree: "Prouio sam ovu suru dinima koji

Adabi * i uenja Knr'ana @ 37

su se ponijeli ljepe nego vi. Naime, kad god sam prouio: 'Fe bi ejji ala'i rabbikuma tukezziban', oni su rekli: 'Ve la bi ej'in min ni'amike rabbena nukezzibu, ve lekel-hamd" ('Nijednu Tvoju blagodat, Gospodaru na, ne poriemo. Pa neka Ti je hvala')." Ibn Mirduvejh, Dejlemi i Ibn Ebid-Dunja, zabiljeili su u dovi, a i drugi sa vrlo slabim lancem prenosilaca od Dabira, da je Poslanik, a.s, prouio: 'Ve iza se'eleke 'ibadi 'annife inni karib, ('A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno blizu')1, pa onda rekao: "Gospodaru moj, Ti si naredio dovu i obavezao se da joj udovolji. Odazivam Ti se, Gospodaru moj, odazivam. Odazivam se Tebi koji druga nema, odazivam. Tvoje su blagodati i vlast, i Tebi zahvala pripada. Ti ravnoga nema. Svjedoim da si Ti Jedan, Jedini, Neovisni. Nisi rodio i roen nisi. I Tebi niko ravan nije. Svjedoim da je Tvoje obeanje istina, kao i susret s Tobom. Dennet je istina, a i vatra je istina. Sudnji as e, neumitno, doi i Ti e proiviti one u kaburima." Ebu Davud zabiljeio je, a i drugi hadiski autoriteti, od Va'ila b. Hudra: "uo sam Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s, kada je prouio: 'Veled-dallin' da kae: 'Amin' ('Usliaj Boe'), oteui izgovor."

'Kur'an.2,186.

38 Prvi dio

Taberani biljei ovu predaju sa tri puta izgovorenim: 'Amin', a Bejhekija u verziji: 'Rabbigfir li, amin' ('O moj Gospodaru, oprosti mi. Amin'). Ebu 'Ubejd biljei od Ebu Mejsere da je Dibril pouavao Allahovog Poslanika, a.s, izgovoru: 'Amin', nakon to zavri sa uenjem Bekare. Biljei i od Mu'az b. Debela da je, nakon to zavri sa Beharom izgovarao: 'Amin'. En-Nevevi kae: "Od adaba je da se kod uenja ajeta: 'Ve kaletil-jehudu 'uzejrunibnullah...' ('Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin...')1 i 'Ve kaletil-jehudu jedullahi magluleh...' ('Jevreji govore: 'Allahova ruka je stisnuta...')2, snizi glas. Tako je inio En-Neha'i."

l&Mes'ela Ne smeta ponavljani ajetaNesa'ija i drugi biljee od Ebu Zerra da je Poslanik, a.s, klanjao nafllu do zore ponavljajui ajet: "In tu'azzibhum fe innehum 'ibaduk... " ('Ako ih kazni, robovi su Tvoji...').

1 2

Kur'an, 9, 30. Ibid, 5, 64.

Adabi naa i uenja Kuhana 39

13 Mes'ela Mustehabb j plakati prilikom uenja Kur'anaili pokuavati plakati onome ko teko zaplae, kao i uiti ga sa dozom alovitosti i skruenosti. Uzvieni Allah kae: "Ve jehirrune lil-ezkani jebkun,.. " ('i padaju na tle licem plaui.. .')1. U oba Sahiha zabiljeen je hadis o kira'etu Ibni Mes'uda u kome je dolo: "...fe iza 'ajnahu tezrifani" ('...dok su njegove oi zasuzile'). U Bejhekijevom Su'abu zabiljeeno je predanje od Sa'd b. Malika u merfu'verziji: "Doista je ovaj Kur'an sputan sa alou i tugom. Zato, kada ga uite, plaite. Ako ne budete plakali, makar pokuajte da plaete." U prekinutoj verziji (mursel predaja) 'Abdul-Melika b. 'Umejra kae se da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: "Uim vam suru, pa ko zaplae imae dennet, a ako ne budete plakali pokuajte zaplakati." U Musnedu Ebu Ja'le zabiljeen je hadis:

Kur'an, 17, 109.

40 & PnHdte

"Uite Kur'an alovito, jer je objavljen sa alou.". Kod Taberanije postoji verzija: "Najljepe uenje je uenje onoga koji se r'ialosti uenjem." U Komentaru Muhezzeba kae se: "Put da se doe do plaa jeste duboko poniranje u ono to se ui razumijevajui prijetnje i obeane kazne, obaveze i ugovore, zatim razmiljanje o svojim propustima u tome. Ako uau u takvom stanju ne doe alost i plakanje, onda neka plae zbog gubitka tih emocija jer je to katastrofa."

14.Mes'ela Siinnet je uljepavanje glasa i ukraavanje kira'etazbog hadisa Ibni Hibbana i drugih: "Ukrasite Kur'an vaim glasovima." Verzija predanja kod Darimija je: "Uljepajte Kur'an vaim glasovima, jer lijep glas poveava ljepotu Kur'ana." El-Bezzar je zabiljeio hadis, a i drugi hadiski autoriteti: "Ljepota glasa ukraava Kur'an."

41

U ovom smislu postoje mnogobrojne vjerodostojne predaje. Ako se ne posjeduje lijep glas, onda ga treba uljepati, koliko se to moe, ali da se u tome ne pretjeruje. Uenje sa pogrekama (bil-elhan), kako se biljei od afije u Muhtesa.ru, moe se tolerisati. Meutim, po rivajetu Er-Rebi'a El-Dizijja takvo uenje je mekruh (pokudeno). Rafi'i kae: "Izrazita veina uenjaka kae da tu nema dva miljenja, nego je pokudeno pregonjenje u oduivanju ili izgovoru vokala tako da se vifethe izrodi elif, iz damme - vav ili iz kesre - ja'; ili da se uini asimilacija ondje gdje ne postoji. U protivnom, nije mekruh." U Zeva'idur-revda kae se: "Ispravno je miljenje da je spomenuto pregonjenje haram ono sa kojim ua ini nedozvoljeno, a i slualac grijei, jer se time odstupa od ispravnog puta. Ovo je tumaenje "pokudenosti" koju spominje afija." Ja kaem: O ovoj temi postoji hadis u kome je zabiljeeno:"Uite Kur'an arapskim glasovima i pogrekama. uvajte se pogreaka dvije knjige (idovi i krani) i grijenika, jer e doi vrijeme kada e neki pjevati Kur'an refrenom pjesme i asketizma, a nee prelaziti njihove

4 9 Prvi dio

grkljane. Srca e im biti opinjena, a i srca onih kojima se budu sviali." Hadis su zabiljeili Taberanija i Bejhekija. Nevevi kae: "Mustehabb je traiti uenje nekoga sa lijepim glasom, kao i sluanje takvog kira'eta sa panjom zbog vjerodostojnog hadisa. Ne smeta se okupiti radi uenja, niti smeta voenje zajednikog uenja, tako da neki proue dio, a poslije njih nastavi neko drugi."

15.Mcs'cla Mustehabb je krupno - gromoglasno uenje ("bit-

teffh im " )zbog hadisa Hakima: "Kur'an je sputan gromoglasno." El-Halimi kae: "Tumaenje ovoga je da se ui mukim kira'etom ne snizujui glas kao u govoru ena." Dalje navodi: "U ovo ne spada pokudenost imale koja je izbor nekih karija. Njome se ne dovodi u pitanje sputanje Kur'ana "gromoglasno". Imala je dozvoljena, a njeno prakticiranje mustehabb.

Adabi uaa l uenja Kurana 43

16*Mes'ela Uenje naslas i u sebiPostoje hadisi koji upuuju na to da je mustehabb uiti naglas i drugi koji upuuju da je mustehabb uiti u sebi. Od prve vrste je hadis zabiljeen u oba Sahiha: "Nita nije Allah dozvolio kao to je dozvolio Poslaniku, a.s, ljepotu glasa da Kur'an ui naglas." Od druge vrste je hadis Ebu Davuda, Tirmizije i Nesa'ije: "Ua Kur'ana naglas lii na onoga koji sadaku dijeli javno, dok ua Kur'ana u sebi lii na onoga koji sadaku dijeli tajno." Nevevi komentarie: Usklaivanje ova dva hadisa mogue je na taj nain da je skriveno uenje vrijednije ako se ua boji licemjerstva, uznemiravanja klanjaa ili spavaa, dok je uenje naglas u drugim situacijama vrijednije zato to je u tome vie aktivnosti; korist dospijeva i do slualaca, budi srce uaa, donosi koncentraciju i skree panju sluanja, odgoni san i poveava aktivnost. Na ovakvo tumaenje upuuje i hadis Ebu Davuda sa vjerodostojnim lancem prenoenja od Ebu Se'ida:

44 Pividio

"Poslanik, a.s, bio je u damijskom i'tikafu. uvi uenje naglas odgrnu zavjesu pa ree: 'Svi vi dozivate vaeg Gospodara, pa zato nemojte smetati jedni drugima i nemojte se meusobno nadglasavati u uenju.'" Neki su rekli: "Mustehabb je uiti dio kira'eta naglas, a dio u sebi. Kada uau dosadi uenje u sebi, onda prede na glasno uenje, a kada se ua naglas umori, odmori se uenjem u b. i.

U.Mcs'ela Uenje iz mushafa vrijednije je od uenja napamet,jer je gledanje u mushaf vid traenog 'ibadeta. Nevevi kae: Ovako smatraju nai uenjaci, a i generacije selefa. U tome ne vidim spora. A da se kae: - Razlikuje se to od pojedinca do pojedinca, pa se preferira uenje iz mushafa onome ija se skruenost i udubljivanje u uenje (ettedebbur) postiu u oba sluaja; kod itanja iz mushafa ili uenja napamet. A preferira se uenje napamet onome kome se tako upotpunjava skruenost i poveava sa udubljivanjem u uenje vie nego ako ui iz mushafa; - bio bi to lijep komentar.

A dabi ita

45

Ja kaem: Od dokaza za vrednovanje uenja gledajui u mushaf je ono to su zabiljeili Taberanija i Bejhekija u Su'abu od Evsa Es-Sekafija u merfu'verziji: "Uenje bez gledanja u napisani tekst ima vrijednost hiljadu dereda (stepeni), a uenje gledajui u napisani tekst poveava mu vrijednost na dvije hiljade dereda." Ebu 'Ubejd je zabiljeio sa slabini senedom: "Prednost uenja Kur'ana gledajui nad uenjem napamet je kao vrednovanje farza nad nafilom." Bejhekija je zabiljeio od Ibni Mes'uda u merfu' verziji: "Ko eli da zavoli Allaha i Njegovog Poslanika neka ui gledajui (u pisani tekst - mushaf)." Ocijenio je ovo predanje kao munker. Zabiljeio je i mevkufverziju sa lijepim senedom: "Ustrajte u gledanju u pisani tekst Kur'ana (mushaf)." Zerkei ovo spominje u Burhanu, a Nevevi analizira dodajui i tree miljenje:

46 Prvi dto"Uenje napamet je vrednije, uope, to preferira i Ibn 'Abdus-Selam1, jer se time postie udubljivanje koje se ne postie gledajui u mushaf."

1&Mcs'ela Pomaganje uau kad n zna nastavitiNavodi se u Tibjanu 2: "Ako se ua pomete ne znajui kako da nastavi uenje, pa pita drugoga, onda treba da postupi po onome to je dolo od Ibni Mes'uda, En-Neha'ija i Beir b. Ebu Mes'uda koji su rekli: 'Ako neko od vas pita svoga brata o nekom ajetu, neka ga proui i zastane na mjestu koje ne zna ne pitajui: 'kako dalje, kako sada?', da ne bi i njega pomeo." Ibn Mudahid kae: "Ako ua sumnja koji harf dolazi: da li je ta' (^) ili ja' ( .) neka proui^' (J, jer je Kur'an mukog roda. A ako sumnja je li hemze Q ili nije, neka ga izostavi.

1

El'Burhan, l, 463. Ovdje se radi o Imamu Ebu Muhammedu b. 'Izzud-dinu b. Abdis-Selamu, uenjaku afijskog mezheba koji nosi titulu ejhul-islam. Umro je 660. g. 2 Et-Tibjanfi adabi hameletil-Kur'an, knjiga je afijskog imama, Muhjid-dina Jahja b. erefa En-Nevevija koji je umro 676. g.

Adabiitaa i uenja Kur'ana 47

Ako sumnja da li je spojeni ili rastavljeni harf, onda, neka proui spojeno. Ako sumnja da li je dugi ili kratki harf, neka proui kratko. Ako sumnja da li je sa fethom ili je sa kesrom, neka proui sa fethom, jer prvi (fetha) nije greka u nekom kontekstu, dok je drugi greka na nekim mjestima." Ja velim: 'Abdur-Rezzak je zabiljeio od Ibni Mes'uda koji kae: "Ako dvojite da li je ta' ( o ) ili ja' (J) onda ga prouite ja' (^). Kur'an uinite mukim rodom ('zekkirulKur'an')" Sa'leb je iz toga razumio da je kvalitetnije, u dilemi da li je mukog ili enskog roda, odrediti muki rod. Odgovoreno mu je da je neosnovano pretvarati enski rod u muki zbog toga to u Kur'anu imamo puno primjera enskog roda kao to su ajeti:

48 Pnridio

Takoer, kau: Nije ispravno da ondje gdje se dvoumi o mukom i enskom rodu pobjeuje muki rod. Uzvieni kae:

^

'

*

U ovim sluajevima naveden je enski rod, mada je dozvoljen i muki rod, kao to je u primjerima gdje Uzvieni kae:

Kuran, 22, 72. Ibid, 75, 29. 3 Ibid, 14, 11. 4 Ibid, 50, 10. 5 Ibid, 69, 7. 6 Ibid, 54, 20.2

1

@ 49

Dakle, nije ono to su razumjeli iz navedene sintagme ('zekkirul-Kur'ane'), nego se to odnosi na dovu i opomenu kao to Uzvieni kae:

Ovdje se prijedlog (bi) izostavio, a znaenje je "opomenite ljude Kur'anom", odnosno, stimulirajte ih na hifz da ga ne zaboravljaju. Moje miljenje: Prvo predanje negira ovakvo tumaenje. I El-Vahidi kae: "Sa'leb je u pravu, jer u sluaju da izraz podnosi muki i enski rod, pa ako nije u suprotnosti sa mushafom onda se stavlja muki rod kao to je u primjeru:

34

x

J

O

x *

Na ovo upuuje i to da su 'Abdullahovi uenici kao to su Hamza i Kisa'ija, karije Kufe, imali ovo miljenje uei na ovakav nain u mukom rodu, kao to imamo u primjeru:

1

Kur'an, 36, 80.

2 3

Ibid, 50,45. Ibid, 2,48.

S O Prat dto

22. Mes'ela Najpree]da se Kur*an ui redoslijedom mushafaU komentaru El-Muhezzeba kae se: "To je iz razloga to je redoslijed Kur'ana zbog neke mudosti koja se ne izostavlja, osim ako je po tom pitanju dolo rjeenje u erijatu, kao to je u primjeru uenja petkom na sabahu gdje je predajom dolo da se ui sura Sedda. i El-Insan i si. A da ui samo dio sure ili proui obrnutim redom, dozvoljeno je, ali je u tome ostavljanje vrednijeg. Meutim, uenje sure od kraja prema poetku zabranjeno je konsenzusom, jer se time gubi dio nadnaravnosti Kur'ana i mudrost redoslijeda. Moj stav: Na ovu temu postoji predanje (eser). Taberanija je zabiljeio sa dobrim senedom od Ibn Mes'uda da je pitan o ovjeku koji ui Kur'an naopake pa je rekao: "Taj je naopakog srca." Od adaba je da se izbjegne mjeanje sure sa drugom surom, smatra El-Halimi, zbog predanja koje biljei Ebu 'Ubejd od Se'ida b. El-Musejjeba da je Allahov Poslanik, a.s, proao pored Bilala koji je uio dio iz jedne sure pa onda dio iz druge. Rekao je:

53

"Bilal, proao sam a ti ui dio sure, zatim si preao na dio iz druge sure?!" On odvrati: "Dobro s dobrim. Ree: "Ui suru na njen oblik", ili je rekao: "onako kakva je..." Stepen ovog hadisa je mursel sahih. Kod Ebu Davuda spojen je od Ebu Hurejre, ali nije na kraju. Zabiljeio ga je Ebu 'Ubejd u drugoj verziji, od Omera, tienika Gafre da je Allahov Vjerovjesnik, a.s, rekao Bilalu: "Kada ui suru onda je dovri." I rekao je: "Pripovijedao nam je Mu'az od Ibni 'Avna koji kae: 'Pitao sam Ibn irina o ovjeku koji ui po dva ajeta iz sure, a onda prekine i uzme iz druge.' Ree: 'Bojte se da neko od vas ne zgrijei velikim grijehom, a da i ne osjeti.'" On je zabiljeio i od Ibni Mes'uda koji kae: "Kada zapone sa nekom surom i onda htjedne da pree na drugu, prei na "Kul hvallahu ehad". A kada zapone sa njom, ne prelazi na drugu suru dok je ne dovri." Zabiljeio je i od Ibn Ebil-Huzejla koji kae:

"Pokudili su da se ui dio ajeta, a izostavi dio." Veli Ebu 'Ubejd: "Nae miljenje je da je pokueno uenje razliitih ajeta, jer je Allahov Poslanik, a.s, pokudio Bilalov sluaj, i jer je takav nain uenja pokudio Ibn Sirin." Sto se tie hadisa 'Abdullaha, moje jedno miljenje je da se radi o tome da ovjek zapone suru koju eli dovriti, a onda prede na drugu. Onaj ko zapone uenje elei prelazak sa ajeta na drugi ajet, izostavljajui njihov redoslijed, ini to iz neznanja, jer da je Allah htio objavio bi ih tim redoslijedom. Kadija Ebu Bekr prenio je konsenzus zabrane uenja ajeta iz razliitih sura. Bejhekija veli: "Najbolje ime se ovo dokazuje jeste rei:. Redoslijed AIlahove knjige uzet je od Allahovog Poslanika, a.s, koji ga je uzeo od Dibrila. Uau je najpree da ui prenesenim redoslijedom. A Ibn Sirin kazao je: 'Allahov redoslijed je bolji od vaeg redoslijeda.'"

83. Mes'cla Uenje na vis harfovaEl-Halimi kae:

55

"Sunnet je kompletirati uenje na jednom harfu, kojim je uio neki od karija, kako bi se upotpunilo uenje itavog Kur'ana." Kae Ibnus-Sallah i En-Nevevi: "Ako neko zapone uenje kira'etom nekog karije treba da nastavi sve dok traje kontekst. Kada se kompletira jedno kazivanje onda se moe prei na uenje drugim kira'etom. A najpree je (el-evla) da ostane na poetnom kira'etu sve dok je u dotinom uenju." Drugi uenjaci, osim ove dvojice, zabranjuju promjenu kira'eta, uopeno. Ibnul-Dezeri rekao je: "Ispravno je rei slijedee: Ako se jedan kira'et vezuje za drugi, onda je to nedozvoljeno (haram), kao kada bi prouio:

tako da rije '^ proui u nominativu, po kira'etu drugih karija, osim Ibni Kesira, a po njegovom kira'etu proui rije ^os" takoer, u nominativu. To ne dozvoljavaju pravila arapskog jezika. U drugim sluajevima; ako je u pitanju rivajet (nain uenja nekog karije) onda je zabranjeno mijeanje drugoga kira'eta sa njim poto ne postoji takav rivajet; a ako je samo uenje (tilavet), onda je to dozvoljeno."

S Prvi dio

84 Mcs'cla Sunn! j sluanja uenja Kur'ana bz razgovora i galamaUzvieni kae:

lijjf

"A kad se ui Kur'an, vi ga sluajte l utite da biste bili pomilovani."'

25.Mes'ela Sunnet obavljanja saddaprilikom uenja ajeta sedde kojih ima 14 i nalaze se u slijedeim surama: 1. El-E'araf, 2. Er-Ra'd, 3. En-Nahl, 4. El-Isra, 5. Merjem,

1

Kur'an, 7, 204

57

6. El-Hadd, (dvije), 7. El-Furkan, 8. En-Neml, 9. Elif lam mim tenzil (Es-Seddde),10.

Fussilet,

ll.En-Nedm, 12. Izes-sema'un-ekkat (El-Inikak), 13. Ikre' bismi rabbik (El-'Alek) i14.

Sad (Ova sedda je mustehabb, dakle nije od potvrenih, obaveznih seddi). Neki su dodali jo i kraj sure El-Hidr. Prenosi to Ibnul-Feres u svome djelu El-Ahkjam.

15.

86+M es'ela Odabrana vrem ena za uenjeRekao je En-Nevevi: Odabrana vremena za kira'et su: 1. u namazu (najvrijednije uenje), 2. nou,

58 Prvi cN

3. u zadnjoj polovici noi,4.

izmeu akama i jacije (mustehabb), i

5. najvrijednije uenje danju je iza sabaha. Nema pokudenog vremena za uenje Kur'ana. Ne prihvata se niti ima ikakve osnove ono to biljei Ibn Ebi Davud od Mu'az b. Rifa'ata koji prenosi od ejhova da su pokudili uenje nakon ikindije uz obrazloenje da je to vrijeme idovskog uenja. Najodabraniji dani za uenje su dan 'Arefata i dan dume, ponedjeljak i etvrtak. Od desetodnevnih termina najodabranija je zadnja treina mjeseca ramazana i prva od zul-hiddeta, a od mjeseci ramazan. Za poetak uenja hatme odabire se no uoi petka, a za zavretak no uoi etvrtka. Biljei Ibn Ebi Davud od Osman b. 'Affana da je on tako praktikovao. Najbolje je zavriti hatmu ujutro ili rano naveer, po hadisu koga biljei Ed-Darimi sa dobrim senedom od Sa'd b. Ebi Vekkasa koji kae: "Ako se hatma zavri poetkom veeri meleki donose salavat na uaa sve do svanua, a ako se to desi ujutro, onda meleki donose salavat na njega itav dan do noi."

Adcbi naa i u*n}a Kuranu @ 59

U Ihja'u se kae:"Hatma na poetku dana rauna se ako je zavrena na sabahska dva rekjata, a hatma zavrena na poetku noi ako je kompletirana na dva rekjata akamskog sunneta."

87*Mes*ela Hatma ljeti i zimiOd Ibn Mubareka prenosi se da je mustehabb zavriti sa hatmom u zimskom periodu na poetku noi, a u ljetnom periodu na poetku dana.

28 Mes'ela Sunnet je postili na dan hatmeOvo biljei Ibn Ebi Davud od grupe tabi'ina, navodei da se tom prilikom okupljaju rodbina i prijatelji. Taberanija biljei od Enesa da je on prilikom zavretka uenja Kur'ana okupljao porodicu i dovio. Biljei Ibn Ebi Davud od El-Hakem b. 'Utejbe da je rekao: "Mudahid, kod kojega je bio Ibn Ebi Umame, poslao je po mene pa su mi rekli: 'Poslali smo po tebe zato to smo htjeli da zavrimo hatmu Kur'ana, a dova je mustehabb tom prilikom.'"

60 Pnridio

On biljei od Mudahida koji kae da su se okupljali prilikom hatme Kur'ana kada se sputa Allahova milost.

29Mes'ela Mustehabb Je tckbir poslije sure "Ed-Duha" pa do zavretka Kur'anaOvo je u kira'etu mekanskih karija. Biljei Bejhekija u u'abu kao i Ibn Huzejme putem Ibn Ebi Bezzeta koji navodi: "uo sam 'Ikrimu b. Sulejmana da je rekao: Uio sam pred Isma'ilom b. 'Abdillah El-Mekkijem. Kad sam doao do Ed-Duha on ree: 'Izgovaraj tekbir do zavretka Kur'ana, jer i ja sam uio pred 'Abdullah b. Kesirom, pa mi je to naredio rekavi: 'Uio sam pred Mudahidom pa mi je tako naredio.' Mudahid je obavijestio da je uio pred Ibn 'Abbasom koji mu je tako naredio. A i Ibni 'Abbas kae da je uio pred Ubejj b. Ka'bom koji mu je to naredio."

Ovo predanje biljeimo u ovakvoj mevkufverziji.Zatim je Bejhekija naveo i drugu merfu' verziju od Ibn Ebi Bezzeta.

Adabl rtaa i utaja Kur'ana 61

Ovu merfu' verziju biljei El-Hakim u svom Mustedreku dajui mu ocjenu vjerodostojne predaje. Ovo predanje, inae, ima puno verzija od El-Bezzija. Od Musa b. Haruna prenosi se da je rekao: "Rekao mi je El-Bezzi: 'Rekao mi je Muhammed b. Idris E-afi'i: 'Ako izostavi tekbir gubi sunnet svoga Poslanika.'" Kae Hafiz 'Imadud-din b. Kesir: "Ova konstatacija upuuje na to da on smatra ovaj hadis vjerodostojnim." Biljei Ebul-'Ala' El-Hemdani od El-Bezzija da je osnova u tome dogaaj kada je Allahovom Vjero vjesniku, a.s, prestala dolaziti objava. Idolopoklonici su rekli: 'Muhammeda je napustio njegov Bog.' Kao odgovor na to objavljena je sura Ed-Duha na ta je Allahov Poslanik uzviknuo tekbir. Ibn Kesir veli: "To se ne prenosi sa senedom pomou koga bi mogli presuditi o njegovoj vjerodostojnosti ili slabosti." El-Halimi kae: "Izgovor tekbira kod uenja lii na tekbir kod posta ramazana; kada se zavri post donose se tekbiri, a isto tako kada se zavri odreena sura donose se tekbiri. Nain na koji se to obavlja jeste da se napravi kratka stanka nakon zavretka svake sure i izgovori Alla.hu ekber? Isto ovo kae i na uenjak Sulejm Er-Razi u svome

62 Prvi dio

"Izmeu svake dvije sure donese se tekbir. Kraj sure ne smije se vezivati za tekbir nego se izmeu napravi kratka stanka (sekta). Karije koje ne donose tekbir obrazlau da to ne ine iz bojazni da se u Kur'an unese viak poto se konstantnim ponavljanjem moe pomisliti da je i tekbir od Kur'ana." U En-Neru kae se: "Karije se spore u tome da li se tekbir ui od poetka Ed-Duha ili nakon njenog zavretka, te da li je zadnji tekbir na poetku sure En-Nas ili nakon njenog zavretka. Takoer, spore se da li se spaja sa poetkom sure ili sa njenim krajem, ili se ui odvojeno. Razlaz se gradi na osnovi da li je tekbir za poetak ili kraj sure. Takoer, spore se u izrazu tekbira. Reeno je da je jedna verzija tekbira: Allahu ekber. Ali da je i: La ilahe illellahu vallahu ekber, bilo da se radi o tekbiru u namazu ili van njega. Ovo je izjava EsSehavija i Ebu Same.

30*Mes'ela Sunnet je dova nakon zavretka hatme,zbog hadisa Taberanije i drugih hadiskih autoriteta, koga prenosi 'Irbad b. Sarije u merfu'verziji:

Adabi aa i uenja Kar'ana 63

"Ko zavri hatmu Kur'ana njegovoj se dovi udovoljava." U Su'abu se navodi hadis Enesa u merfu'verziji: "Ko proui Kur'an, zahvali Gospodaru, donese salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s, i zatrai oprost, zatraio je dobro na pravom mjestu."

31+Mes'eIa Sunnet j nakon zavretka naime da se odmah zapone sa drugom,zbog hadisa Tirmizije i drugih autora: "Najdraa aktivnost Allahu je "el-hallul-murtehilu", a to je onaj koji proui Kur'an od poetka do kraja, kad god rasedla (zavri) nanovo otputuje (nanovo zapone sa hatmom)." Ed-Darimi biljei sa lijepim senedom od Ibn 'Abbasa koji prenosi od Ubejj b. Ka'ba da je Allahov vjerovjesnik, s.a.v.s, kada bi prouio hatmu zavravajui sa: "Kul e'uzu bi rabbin-nas", onda bi zapoeo sa: "El-hamdu lillah"i uenjem Behare do "Ula'ike humul-muflihun". Zatim bi prouio dovu i ustao.

64 Pnridio

32 Mes'ela Ponavljanje sur "Ihlas" na kraju hatmeImam Ahmed je zabranio da se ponavlja sura Ihlas kod zavravanja hatme Kur'ana, meutim praksa ljudi ga je demantovala. Neki su rekli: "Mudrost njenog ponavljanja je u tome to vrijedi za treinu Kur'ana tako da se njenim ponavljanjem rauna hatma." Meutim, ako se kae: "Onda bi je trebalo prouiti etiri puta kako bi se raunale dvije hatme." Na ovo odgovaramo: "Cilj je da se bude sigurno kako je zavrena hatma; bilo da se radi o hatmi itavog Kur'ana ili o hatmi za koju se dobija sevap ponavljanjem pomenute sure." Moje miljenje: Smatram da postoji mogunost greki i nedostataka tokom uenja, zato, kao to El-Halimi analogno tekbiru zavretka ramazana vidi tekbir hatme, trebalo bi ponavljati suru Ihlas analogno slijeenju posta ramazana sa est dana evvala.

A dabi uaa i rtn}a K urana @ 65

33. Mes'ela

Pokueno je K ur*an uzet) sredstvom zarade za ivotEl-'Aduri biljei hadis 'Imran b. Husajna u merfu' verziji: "Ko proui Kur'an, neka s time zamoli Allaha, jer doi e narod koji ui Kur'an i s time trai od ljudi." Buharija biljei u svom velikom Tarihu sa ispravnim senedom: "Ko proui Kur'an kod zulumara da bi time kod njega podigao ugled, bie proklet svakim harfom deseterostruko."

34* M es'ela Zaboravljanje Kur*anaPokueno je rei: "Nesitu ajeten keza" ('Zaboravio sam ajet'), nego treba rei: "unsituha" ('uskraen sam njegovim zaboravom').

35*

M es'ela

Uenje Kur*ana mejjituTrojica imama mezheba smatraju da sevap od uenja Kur'ana stie umrloj osobi. Meutim, na mezheb (afijski)

66 0 Prvi dio

na stanovitu je da sevap ne stie mrtvacu zbog ajeta u kome se kae:

"l daje ovjekovo samo ono to sam uradi. " *

i(Kraj poglavlja)

Kur'an, 53, 39.

DRUGI DIO VRIJEDNOST UENJA POJEDINIH SURA