Adriana Sabo Rambo Amadeus Eurovizija i Crnogorski Turizam

2(3)#22 2013 UDK 316.733(497)/R. AmadeusPregledni lanak

Review articlePrimljeno: 6.7.2013.

Adriana Sabo

Vojvode Stepe 152, 11040 Beograd, [email protected]

Otio je svak ko valja Rambo Amadeus,

Eurovizija i crnogorski turizam

Saetak

Antonije Pui, javnosti poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, se na

kulturnoj sceni Jugoslavije pojavio osamdesetih godina prolog veka, od kada

kotinuirano gradi imid umetnika koji u svakoj situaciji nastoji da okira i provocira.

U okviru Jugoslovenske, a zatim i srpske i crnogorske muzike sene, Rambo se

postavio u ulogu kritiara, posvetivi svoju karijeru ismevanju politiara, turbo-

folk zvezda, bogataa i svih drugih koji su u shvaeni kao neprijatelji prave

umetnosti, dobrog ukusa itd. U tom smislu je takmienje za Pesmu Evrovizije

esto bilo na meti kritike ovog umetnika. U skladu sa njegovom praksom okiranja

publike treba videti i odluku da, kao pretstavnik Crne Gore, nastupi na takmienju

za Pesmu Evrovizije, a kako je sam istakao, u cilju pospeenja turizma ove zemlje.

U radu je uinjen pokuaj sagledavanja pesme, teksta i video spota za pesmu

Euro Neuro u skladu sa prethodno iznesenim tvrdnjama. Takoe, za tumaenje

navedene pesme i spota, kao znaajan se pokazao koncept balkanizma koja

detaljno razvija Marija Todorova, a koji podrazumeva analizu samoreprezentacije

stanovnika Balkana. Drugim reima, u tekstu se nastoji sagledati pesma Euro

Neuro Ramba Amadeusa u kontekstu njegove umetnike poetike i naina na koji

su Crna Gora kao balkanska zemlja sa velikim turistikim potencijalom i njeni

stanovnici predstavljeni evropskoj publici.

Kljune rijei: Rambo Amadeus, Evrovizija, balkanizam, Euro, Neuro, Crna

Gora.

384

A. Sabo, Otio je svak ko valja Rambo Amadeus, Eurovizija i crnogorski turizam

Antonije Pui, poznatiji pod pseudonimom Rambo Amadeus, svoju karijeru je zapoeo osamdesetih

godina prolog stoljea, kao umjetnik koji je uvijek nastojao okirati i provocirati. Tijekom posljednjih

dvadesetak godina, paljivo je gradio imid ekscentrika i provokatora, kritiara reima, popularne

kulture, kao i svih oblika zabave koji nose etiketu kia ili unda. Takve su, na primjer, kritika

naina ivota vie klase koja se tijekom 2000. godine formirala u Srbiji, prezentirana pjesmom

Urbano, samo urbano ili brojne naslove usmjerene na kritiku Miloevievog reima, kao to su one

s albuma Psiholoko-propagandni komplet M-91 iz 1991. godine. U tekstu koji slijedi, analizirat e

se muzika, tekst i razliiti aspekti videospota za pjesmu Euro Neuro, kojom je Amadeus predstavljao

Crnu Goru na natjecanju za pjesmu Eurovizije koje se 2012. godine odralo u Azerbajdanu, s

ciljem ukazivanja na naine na koje je prikazana Crna Gora kao balkanska zemlja. U tom smislu

e od posebnog znaaja biti koncept balkanizma, shvaen na nain na koji ga je elaborirala Maria

Todorova.191 U knjizi Imagining the Balkans, Todorova nastoji ukazati na mnogobrojne naine na

koje su, u kontekstu opozicije istok/zapad, zemlje Balkana percipirane od strane zemalja zapadne

Europe, a zatim i razmotriti utjecaje koje su takva vienja imala na formiranje identiteta zemalja

Balkana, ali i drava zapadnog i sjevernog dijela kontinenta. Autorica inzistira na injenici da se

koncept orijentalizma, kako ga je formulirao Said ne moe adekvatno primijeniti i na Balkan. Za

razliku od Orijenta o kojem govori Said, ovaj poluotok je konkretno geografsko podruje, sa svojom

povijeu, kulturom i obiajima, te mu zbog toga, smatra Todrova, nije mogue pripisati misteriozne

i egzotine karakteristike, kao to je to sluaj s Orijentom koji moe obuhvaati Bliski i Daleki istok,

islamske zemlje, Aziju itd. Ukazujui na korijene koje orijentalizam i balkanizam imaju u 19. stoljeu,

autorica navodi: Istok je, openito uzeto, konstruiran za Zapad kao egzotian i izmiljen svijet,

prebivalite legendi, bajki i udesa [...] Orijent je postao simbol slobode i bogatstva (Todorova,

2009: 13). Za razliku od njega, Balkan je, sa svojom nematovitom konkretnou i gotovo potpunim

odsustvom bogatstava, izazivao jasan, najee negativan stav (Todorova, 2009: 14). Tako je,

tijekom posljednja dva stoljea, istok Europe povezivan s industrijskom zaostalou, nedostatkom

naprednih drutvenih odnosa i institucija tipinih za razvijen kapitalistiki zapad, iracionalnim

i praznovjernim kulturama netaknutim od strane zapadnog prosvjetiteljstva (Todorova, 2009:

1112), to ukazuje na to da podjela na istok i zapad ima i vremensku dimenziju istok koji stalno

kasni u razvoju (koji se vidi pravolinijski) za zapadom. Balkanske zemlje su takoer, shvaene

kao barbarske, divlje, nekultivirane, zemlje ije je drutvo organizirano po plemenskim principima.

Za temu kojom se bavim je posebno vano shvaanje Balkana kao podruja izmeu izmeu

Istoka i Zapada, Europe i Azije [...] Balkan je takoer [shvaen kao] most izmeu stupnjeva razvoja,

to uvjetuje kategorije kao to su polurazvijen, polukoloniziran, poluciviliziran, poluorijentalan

(semideveloped, semicolonial, semicivilized, semioriental) (Todorova, 2009: 16). Takoer, dok je

egzotini orijent povezivan sa enstvenou i erotinou, Balkan je bio (i jo uvijek jest) obiljeen

mukou. Tako je tipian njegov stanovnik neciviliziran, sirov, surov i, bez izuzetka, raspojasan

(Todorova, 2009: 14). Slika Balkana, navodi Todorova, vie je od stereotipa. Pojavljuje sa kao

Imagining the Balkans Oxf: Oxf Unesty Pess 200.

385

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

via stvarnost, odraz fenomenolokog svijeta (Todorova, 2009: 184). Autorica, dakle, istie da je

Balkan opisivan kao drugo Europe [...] [a] njegovi stanovnici [kao oni koji] se ne ele prilagoditi

standardima ponaanja postavljenim kao norma u civiliziranom svijetu (Todorova, 2009: 3). Tako,

balkanizam svjedoi i o neraskidivoj vezi izmeu znanja i moi o kojoj je pisao (izmeu ostalih) i

Foucault.192 U svakom se drutvu produkcija diskursa u isti mah kontrolira, selektira, organizira i

raspodjeljuje, i to izvjesnim postupcima ija je uloga ukrotiti moi i opasnosti diskursa (Foucault,

2007: 8), pie Foucault, istiui da u proizvodnji diskursa i znanja, kljunu ulogu ima mo. Drugim

rijeima, onaj tko opisuje, istrauje, saznaje, stoji na poziciji moi i u stanju je kontrolirati znanje

koje se proizvodi. U ovom sluaju, mo se nalazi na strani zemalja zapadne Europe, iji su istraivai

formirali negativnu sliku Balkana u odnosu na koju su se njihove kulture mogle definirati kao

superiorne. Drugim rijeima, zemlje zapadno od Balkana su bile autori, i to autori u smislu principa

grupiranja diskursa, autor[i] koji se poima[ju] kao jedinstvo i porijeklo njihovih znaenja [znaenja

diskursa, prim. autorice], kao sredite njihove koherentnosti (Foucault, 2007:21), slike koju svijet

ima o Balkanu i njegovim stanovnicima.

Kako e se pokazati, djelatnost Ramba Amadeusa predstavlja dobar pokazatelj naina na koji

stanovnici Balkana vide sebe. On kroz muziku ulazi upravo u dijalog s navedenim stereotipima o

nerazvijenosti i zaostalosti lokalnih zemalja, a predstavom Balkanaca koju na taj nain proizvodi

a koja je zapravo u skladu s negativnom predstavom koja je formirana u zapadnom dijelu Europe

svjedoi i o nainima na koje funkcionira znanje. Pjesma Euro Neuro, komponirana u cilju

predstavljanja jedna balkanske zemlje ostatku Europe, predstavlja vrlo dobar primjer balkanizma. U

tom e se smislu u nastavku teksta nastojati istaknuti naini na koje su Crna Gora i Balkan prikazani

publici koja je 2012. godine pratila natjecanje za pjesmu Eurovizije.

Prvi dio: rambo do 2011. godine

Rambo Amadeus se na jugoslavenskoj sceni pojavio 1988. godine, s albumom O tugo jesenja. Njime

se muziar predstavio publici kao kritiar popularne kulture, narodne tradicije, visoke umjetnosti,

kao umjetnik koji se slui humorom i satirom. Prilikom stvaranja muzike, Amadeus posee za

postmodernim tehnikama kolairanja, citiranja i parafraziranja, stvarajui na taj nain muziki tijek

koji obiluje ponavljanjima, sainjen od kratkih motivskih cjelina koje se slobodno sjeckaju i lijepe.

Iz iroke palete popularnih ili klasinih muzikih anrova, Rambo bira pojedine, karakteristine

elemente koje zatim spaja, ime esto postie komian efekt. Samim svojim pseudonimom, ovaj

umjetnik je istaknuo i znaaj proimanja i sukobljavanja visoke i popularne muzike i umjetnosti

Rambo je lik iz istoimenog filma kojega glumi popularni holivudski glumac Sylvester Stallone, dok

Amadeus predstavlja referencu na Mozarta, ikonu klasine, uene muzike.

Istorija seksualnosti .JSLzK006.

386


Omot albuma O tugo jesenja, Rambo kao Amadeus

Na pjesmama s ovog albuma (ali i u onima koje su nastale kasnije), javljaju se citati klasinih, ali i

narodnih i popularnih melodija. O tugo jesenja zapoinje parafrazom Straussove simfonijske poeme

Tako je govorio Zaratustra u pjesmi Vanzemaljac, za kojom slijedi naslov Fala ti majko u kojoj se

uje uveni rif iz pjesme Smoke on the Water grupe Deep Purple. Ova pjesma obiluje referencama

na popularne osobe kao to su Lepa Brena, Bora orevi, Kio Slabinac itd. Takoer, pjesma

Gaudeamus je koncipirana kao spoj ove poznate akademske pjesme i mjeovitog ritma, tipinog

za narodnu glazbu naroda Balkana, to predstavlja primjer par exellence prakse povezivanja visoke

i popularne kulture.193 Takoer, na ovaj nain su akademska pjesma s tekstom na latinskom i ritam

koji se vezuje za narodnu muziku (a ona za Balkan) postavljeni kao gotovo nespojive suprotnosti,

ime se, moe se rei, zvuno oslikava podijeljenost europskog kontinenta na istok i zapad.

Na ovom albumu Rambo ne pjeva, nego recitira, a u pjesmama se posebno istie karikiranje naina

na koji pjevaju muziari koji su tada izvodili tzv. novokomponiranu narodnu muziku ili, kako su

kolokvijalno nazivani, narodnjaci. Tekstovi pjesama obiluju humorom i satirom i predstavljaju

muziarev komentar na pojave koje ga okruuju. Tako na primjer, pjesmom Beton s istog

albuma, Amadeus komentira dominaciju betona nad prirodom i unitavanje ivotne sredine u cilju

urbanizacije, pjesma Vanzemaljac opisuje privienja pijanog ovjeka dok se vraa kui, a Fala

ti majko je posveena muko-enskim odnosima. U njoj muziar hvali svoje izuzetne ljubavnike

vjetine, operirajui stereotipom o balkanskom mao mukarcu. Rambo koristi priliku da sebe

postavi kao nekog drugaijeg i boljeg od tada popularnih pjevaa i bendova, o emu svjedoe

stihovi:

3zzzzzz.Ozzz.

387

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

A Bora orba pati zbog ena to su im tijela obnaena

Guzate, sisate, lomne u struku, zbog njih razvija desnicu ruku

Miroslavu ruka podrhtava dok mu ena mirno spava

O tugo jesenja!

A Brega pati zbog izvjesne ene insektima zaraene

Pediculis pubis!

Ovakvo isticanje heteroseksualnosti (normalnosti?), vidljivo kroz objektivizaciju ena o emu

svjedoe i stihovi pjesme Fala ti majko u kojima kae, na primjer, Ja sam Rambo sa Balkana,

volim ene ljepe od Brene!, ili Samo valja cura fina koja nosi bokal vina, daj da vino popijem,

da ti kimu savijem, kompaktna smo mi cjelina dok se guva posteljina rivalstvo s drugim

mukarcima ili inzistiranje na vlastitim sposobnostima koje su prikazane kao sutinski vane za

pravog mukarca, ostat e vana karakteristika osobnosti Ramba Amadeusa. Takoer, upotreba

psovki i kolokvijalnih izraza, este aluzije na seks, alkohol, drogu itd, predstavljaju aspekte njegove

osobnosti, koja e ostati prisutna tijekom cijele karijere. Upravo je na taj nain afirmirana slika o

grubom, nepristojnom i sirovom Balkancu, na koju upuuje Todorova.

Njegov naredni album Hoemo gusle iz 1989. godine, nastavlja putem koji je trasiran prvim

ostvarenjem. Njime se, na to ukazuje sam naziv, problematizira mjesto narodne muzike i folklora

u jugoslavenskoj kulturi, s posebnim akcentom na crnogorski identitet simbolino predstavljen

guslama.

Omot albuma Hoemo gusle Ramba Amadeusa

388


Na njemu se nalazi i provokativna pjesma Amerika i Engleska koja najavljuje Kataklizmu

kapitalizma, ukazuje na dihotomiju zapad-istok i na neke od tipinih primjera antikapitalistikog

diskursa u Jugoslaviji o tome svjedoe i stihovi:

Svi dobro vide, a niko da prizna

plimu rasizma i liberalizma

side i homoseksualizma

sve su to produkti kapitalizma.

Tu je i pjesma Balkan boy, pjesma koja moe biti neka vrsta manifesta Rambovog maizma. U

njoj Rambo repa na zvuk gusli upotpunjen matricom, dok u refrenu gusle zamjenjuje gitarski rif

koji asocira na onaj iz refrena pjesme (I cant get no) Satisfation grupe Rolling Stones. Tekst

refrena pjesme glasi: Ja sam Balkan boy i smrdim na znoj i kad-tad ja biu tvoj. Spot194 prikazuje

muziara kako, s prijateljem sjedi pored ognjita, sa sakoom lagodno prebaenim preko lea, pui,

i prepriava neobian dogaaj koji ga je od raspojasanog Balkanca pretvorio u ovjeka koji se

navikao na sapun i na zubnu pastu. S obzirom na to da cijeli videospot ima samo jedan kadar i nema

radnju (bar u odnosu na spotove tadanjih hitova), moe se rei da Amadeus time preispituje ovaj

medij i njegovu ulogu u popularnoj kulturi.

Segment spota za pjesmu Balkan boy

Na istom albumu se nalazi i pjesma Glupi hit kojom se kritizira ideja muzikog hita i produkcije

videospotova koja ga prati. Njen tekst je aljiv, ali i provokativan i svakako, dananjim rjenikom

reeno, politiki nekorektan. Govori o anonimnom oboavatelju koji muziaru preko telefona svaku

veer izjavljuje ljubav, to Rambo komentira rijeima: Sluaj vrlo delikatan, ujem muki glas,

ne znam samo je li tenor, bariton il bas. E udim se tvome nastranom hobiju, u Crnu Goru take

ljude alju na robiju. Pristojan svijet u ovo doba spava, ajde spavat jebala te telefonska sprava!.

Njime se (tematikom, banalnim rimama, psovkama) parodiraju i ljubavni hitovi koji predstavljaju

nezaobilazan segment popularne muzike.195 Spotovi za ovu pjesmu su jednostavni, niskobudetni.

4 //www.y./w?=C_x0Lg5Tz

z.

38

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Prvi196 prikazuje Ramba koji lei u krevetu i prepriava nam neobian dogaaj. Ova linija radnje

je ispresijecana kratkim kadrovima kojima se aludira na razliite klasike popularne kulture. Tako,

vidimo Ramba koji igra u stilu klasinih brodvejskih predstava, etiri pjevaa ija pojava i pokret

predstavljaju jasnu aluzija na tzv. barbershop stil, kao i prikaz mukarca obuenog u junaka iz

neke sjevernjake mitologije, u gustom krznu, s rogatom kacigom i ekiem u ruci (s obzirom na

to da se na osnovi kostima ne moe odrediti tono porijeklo junaka, on moe izazvati itav spektar

asocijacija), kao i Ramba u ulozi Edvarda Makazia iz istoimenog filma. Odabir ovih primjera je,

ini se, u potpunosti sluajan i nije u vezi sa samim tekstom, to je jedan mogu vid parodiranja

videospotova ljubavnih hitova. Takoer, na osnovi nespretnih pokreta likova iz spota, njihovog

ukoenog dranja i potpunog odsustva gracioznosti brodvejskih igraa u sluaju Rambovog plesa,

jasno je ukazano na to da se radi o parodiji, a da je taj tko parodira balkanski mao mukarac jer

pravi mukarac ne plee graciozno, to je mahom enska osobina.

Razliiti oblici klasike

Refrenom Glupog hita, stvara se asocijacija na televizijske jinglove i laku muziku (u trenutku

nastanka pjesme), u Jugoslaviji sve popularnijeg kapitalistikog svijeta. Izmeu strofe i refrena

postoji snaan kontrast. U strofi je u prvom planu ritam, gitara i bubanj ponavljaju jedan ritmiki

obrazac, nad kojim Amadeus recitira tekst, dok se u refrenu javlja jednostavna melodija, kao i zvuk

limenih puhaa kojim se aludira na pompoznu zvunost hitova. Muzika, tekst i slika, povezani su na,

moe se rei bukvalan nain. Kadrovi videospota se smjenjuju u skladu s ritmikom teksta jedan

stih ili jedna strofa praeni su jednim kratkim kadrom. Takoer, prilikom spomena rijei telefon,

na primjer ili telefonska sprava, u prvom planu se istie telefonska slualica, dok su rijei Rambo,

ja te volim, povezane s kadrom mukaraca (u kostimu mitolokog junaka ili obuenih kao vokalni

6//www.y./w?=7QW70

30


sastav) koji protagonistu izjavljuju ljubav. Rijei koje izgovara Rambova savjest (Nisi opro noge!

Nisi opro zube!) praene su kadrom muziara preruenog u Edvarda Makazia, a njegov glas je

elektronski modificiran tako da zvui dublje.

Dg7zzg

z.Uz

Bgz

gg.Nz

gzg.

Nz

gzz.Uz

z

zzggz.

Segment spota za pjesmu Glupi hit

Ovaj broj sugerira i vanost odnosa Ramba Amadeusa prema televizijskom mediju, i sadrajima koji

se putem njega prezentiraju. Kako primjeuje Ivana Vuksanovi, netrpeljivost koju Amadeus iskazuje

prema televiziji ispoljava se prije svega kroz videospotove odreenih pjesama u kojima se [...] ita

i autokritika zbog svog doprinosa televizijskoj manipulaciji svijest o sebi kao buntovniku protiv

sustava uhvaenog u mehanizam istog sustava (Vuksanovi, 2004: 78). Videospot je izuzetno vaan

za stvaralaku poetiku ovog autora koji svoju karijeru zapoinje u vrijeme kada ta forma izraavanja

predstavlja integralni dio popularne muzike.198 S jedne strane, video spot tijekom osamdesetih godina

u kapitalistikom svijetu ima prije svega komercijalnu ulogu odabir pjesama s jednog albuma

7//www.y./w?=yDJK_VY8ggWSw

80SwGwLwGgSound &Vision, The Music Video ReaderNwYg37.

3

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

za koje e se snimiti videospot, vrio se [...] na osnovi prorauna o brzini odgovora ciljane grupe

sluatelja (Straw, 1993: 7). Dakle, sluio je u svrhu stvaranja hita od jedne pjesme s odreenog

albuma i za njeno pribliavanje publici. S druge strane, za Amadeusa, videospot prije svega ima

ulogu u dodatnom objanjenju teksta i muzike s kojima je u tijesnoj sprezi, odnosno, predstavlja

vid umjetnikog izraavanja koji ima podjednako znaajnu ulogu kao i muzika.

Tako na primjer, u spotu za pjesmu LM Hit ili Katodna i kanalizaciona, dvije bratske cijevi,

s albuma Titanik iz 1997. godine, Rambo iznosi kritiku upravo na temu komercijalnih hitova i

videospotova koji ih prate dovodei ovaj koncept (videospota) do apsurda. Naime, spot za ovu

pjesmu199 je koncipiran kroz smjenu potpuno bijelog, potpuno crnog ekrana i crvene, bijele i plave

toke (u bojama jugoslavenske zastave) na crnom ekranu.

Segment spota pjesme LM hit ili Katodna i kanalizaciona, dvije bratske cijevi (1997)

Tekstom se jasno kritiziraju popularni brojevi koji nastaju devedesetih godina prolog stoljea, a

koji za cilj imaju skretanje panje sluatelja od bijede u kojoj ive. Tako, Rambo kae: Ne filozofiraj

Rambo, no napravi hit, narod je te tvoje filozofije sit, napravi nam pjesmu da na radio talasa, da

slui za zabavu narodnih masa. Na taj nain je ponovo nainjen otklon od zapadnih ideja kao

to su komercijalizacija muzike i stvaranje hitova, ime se iznova istaknuo jaz izmeu zapada i

Balkana. Ukazujui na vezu cijevi iz televizora i kanalizacijskih cijevi, muziar daje komentar na

slinost u kvaliteti i tipu sadraja koji ove cijevi prenose.

Vano je uoiti i da se Amadeus na muzikoj sceni Jugoslavije pojavljuje na samom kraju devetog

desetljea u kojem je, kako se tada pompozno isticalo, naa zemlja dobila, svoju, autetinu

rock-scenu (esto nazivanu alternativnom ili novovalnom) zahvaljujui prodoru britanskog novog

vala na ove prostore. Njeni akteri su sebe vidjeli kao protuteu sve veoj popularnosti pjevaa

novokomponirane narodne muzike koji su u Jugoslaviji uivali izuzetnu popularnost. U tom periodu

se potencira i podjela na selo i grad, ruralno i urbano, koja se nalazila u sreditu opozicije rock-

and-roll/narodnjaci rock-and-roll su mahom sluali mladi iz grada, dok je narodna muzika bila

blia stanovnicima sela. Ipak, tzv. rokeri su svoje identitete gradili u odnosu na narodnjake koji

//www.y./w?=IyCXI6W

32


su, uslijed migracija stanovnitva u sve veem broju iz ruralnih sredina dolazili u gradove. Rambo

Amadeus se, tako, svrstao uz rokere, s kojima je dijelio negtivan stav prema pjevaima/cama i

oboavateljima narodne muzike, i u okviru ovog miljea je teio stjecanju priznanja publike. Kako

primjeuje Vesna Miki, jugoslavenski rock-and-roll je od svojih poetaka bio praen romantiarskim

diskursom koji su njegovali muziki kritiari, a koji je podrazumijevao inzistiranje na originalnosti,

autentinosti i kreativnosti kao glavnim odlikama dobre i kvalitetne muzike. U tom smislu je u okviru

domaeg svijeta rock-and-rolla, ovakav diskurs predstavljao jedini pravi vodi kroz otkrivanje

pravih vrijednosti (Miki, 2011: 193).

Ista autorica primjeuje da su:

Pored obaveznog odbijanja komercijalizacije, bilo kroz otvoreno gaenje ili, kada

je to bilo odgovarajue, kroz razradu ove teme u jo jedan stereotip po kojem nas

slava nije promijenila, promoviranje [...] vrijednosti originalnosti, individualizma

proklamiranog kroz sukob s autoritetima, razliitih oblika drutveno neprihvatljivog

ponaanja, neprikladnost, razni oblici neposlunosti, ogromna energija, karizma itd

(Miki, 2011: 193).

U tom smislu se Rambo Amadeus (i u ovom sluaju mislim na njegovu cjelokupnu osobnost,

kao i na umjetniki rad) treba sagledati i kao produkt vremena u kojem je stasavao, te se njegova

umjetnost moe vidjeti i kao manifestacija, do (u tom trenutku) krajnosti dovedenih ideja

originalnosti i buntovnitva ostvarene kroz potpuno odbijanje komercijalizacije. Kako podjela na

rokere i narodnjake (a samim tim i podjela na dobru/originalnu/nekomercijalnu i lou/masovno

proizvoenu/komercijalnu muziku) ostaje aktualna i u posljednjem desetljeu prolog stoljea, moe

se rei i da je njegovo posezanje za kritikom i satirom zapravo sredstvo za postizanje originalnosti

koja je, u svijetu rokera, bila uvjet popularnosti.

Moe se rei da su sve karakteristike navedene u prethodnom citatu, uoljive i u djelatnosti Ramba

Amadeusa. Posebno su se manifestirale kroz brojne intervjue koje je tijekom karijere davao, kao i kroz

javne nastupe u kojima se uoava snaan otpor prema svim, ve navedenim aspektima javnog ivota,

ali i snana energija i karizma, pobuna protiv autoriteta i individualizam o kojima pie Miki. Rambo

se, tako, najee odluivao za neposredan nastup i nain govora, uz obilje psovki, bezobraznih i

provokativnih komentara, otvorenog ismijevanja osoba iz javnog ivota itd. Reputaciju ekscentrika,

gradio je i pomou vizualne prezentacije, esto se pojavljujui u svjetleem odijelu, zlatnim cipelama,

bundi s dezenom leoparda, ili u konom kaputu okienom utinicama za struju. Za ovu temu je

posebno interesantan njegov intervju iz 2008. godine za televiziju OBN u kojem iznosi svoj izrazito

negativan stav prema Euroviziji i vrijednostima koje ona predstavlja,200 izjavljujui da nikada ne bi

nastupio na manifestaciji tog tipa. Istiui kako bi ga bilo sram da sudjeluje na jednoj takvoj und

manifestaciji, Amadeus daje i opis Eurosonga koji je, ini se, predstavljao smjernicu prilikom

00//www.y./w?=yIWw.Kgg//www.y./w?=yIWw.Kggg.

33

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

realizacije pjesme Euro Neuro. Naime, na samom poetku, ovo natjecanje naziva Neurosongom

i dodaje da je dobio prijedlog da napie pjesmu ko to [ti] umije[], zajebantsku, malo da ima i

engleski [...], to moe biti dobar, premda pojednostavljen opis njegovog posljednjeg hita.

Drugi dio: rambo i eurovizija

Krajem 2011. godine, u javnosti je odjeknula vijest, da e Rambo Amadeus biti predstavnik Crne

Gore na natjecanju za pjesmu Eurovizije koje se naredne godine odralo u Azerbajdanu. Povodom

takve odluke, gostovao je i u Dnevniku RTV CG,201 kada je rekao: Mojim dosadanjim djelovanjem

bilo je nezamislivo da se dogodi da ja ovakav kakav jesam, uestvujem na jednoj tako lakiranoj,

straight zabavi kao to je Eurovizija. Meutim, meni sama Eurovizija nije toliko zanimljiva, koliko

mi je zanimljiv izazov da unaprijedimo malo taj turizam i to od ega se ivi. U istom pojavljivanju,

Amadeus navodi da e ovom pjesmom morati pomiriti ono to vole ljudi iz Azerbajdana, a to,

prema njegovim rijeima ima slinosti s ukusom balkanske publike kolo, narodne nonje, pucanje

iz oruja i ono to vole stanovnici sjeverne Europe koji nerado jedu mesa [i] nerado se tuku po

kavanama. Upravo je ova suprotstavljenost nas (agresivnih balkanskih ljubitelja masne hrane

i narodnih obiaja) i njih (utogljenih, dosadnih Europljana) ono to lei u osnovi pjesme Euro

Neuro i spota koji je prati.

Moe se rei da je predstavnik Crne Gore pred publiku iznio vlastito vienje recepta uspjenosti koji

je 2004. godine uspostavio eljko Joksimovi. Naime, ovaj predstavnik Srbije i Crne Gore, koji je te

godine osvojio drugo mjesto, ponudio je sliku zemlje istone Europe koja se pokazala kao izuzetno

dopadljiva za publiku koja prati Euroviziju. Ona podrazumijeva mjeavinu etno zvukova (nejasnog

porijekla: mogu biti srpski, kao i hrvatski, bosanski, ili grki, albanski...), s primjesom arhainog u

nainu izgradnje melodije i insturmentalizaciji, s neto univerzalnijim zvucima i aranmanima pop

muzike. Rezultat je neka vrsta ublaenog world musica koji je daleko od stereotipnih slika balkanske

muzike [...], kao i od bilo koje vrste autentnog [...] muzikog naslijea. (Miki, 2007: 34). Takoer,

vano je napomenuti da je izvoenje pjesme na materinjem jeziku pjevaa/ica veoma dobro primljeno

od strane publike.202 Drugim rijeima, ono to se ispostavilo kao uspjean recept za koncipiranje

pjesme koja e predstavljati neku od drava Balkana na Euroviziji, jest prezentiranje te zemlje na

nain na koji je vidi zapad. U tom smislu se, gotovo kao nunost pokazuje pojava nekog egzotinog

obiljeja bilo da je u pitanju zvuk instrumenta poput zurli, tapana itd, neka karakteristina rije,

odijelo s etno obiljejima ili melodija koja se obino opisuje kao istonjaka koje e stanovnike

zapadne Europe asocirati na daleke i misteriozne predjele egzotinog istoka. Dakle, na tragu ideja

Marije Todorove se moe rei da na ovaj nain balkanske zemlje sebe predstavljaju kao egzotino

0//www.y./w?=SI3660Ozzg00BNOzzg00BN

V006S)Bg006L007z).

34


drugo zapadne Europe.203 Upravo arbitrarno povezivanje Istoka i Zapada, kao i predstava nas na

nain na koji mislimo da nas vide oni (i na koji vidimo sebe?), jest i glavna odlika pjesme Euro

Neuro.

eljko Joksimovi, nastup na natjecanju za pjesmu Eurovizije s pjesmom Lane

Moje, 2004.

U intervjuu za Time, Amadeus o ovoj pjesmi kae: Europska unija i euro se nalaze u nekoj vrsti

neurotine situacije, tako da sam elio pomoi. Nemam lijek. Ovo je samo dijagnoza. Euro Neuro

je dijagnostika pjesma s terapeutskim nuspojavama204. Tekst pjesme,205 daje rjeenje problema

Europske unije (dont be dogmatic, bureaucratic, na primjer), i to iz perspektive nekoga tko je

promatra sa strane. Rambo, tako, inzistira na svojoj razliitosti i injenici da se ne uklapa u kontekst

u kojem se nalazi to je istaknuto rijeima Different mission, different school, razliita misija,

razliita kola, na primjer. Pjesma poinje, moe se rei, njegovim predstavljanjem publici, i to

rijeima: Euro skeptic, analfabetic, ime se na samom poetku uspostavlja distanca u odnosu

na Europu i njene tekovine. Tekst je osmiljen na engleskom, a rijei koje su u njemu naglaene

ukazuju na vezu izmeu crnogorskog i engleskog jezika, budui da mahom predstavljaju anglizme

kojima obiluju kako crnogorski, tako i drugi jezici regije. Takoer, pojedine rijei su ak napisane

na crnogorskom na primjer pacifizam, altruizam, liberalizam, turizam, optimizam a uoljivo je

i mijeanje njemakog i crnogorskog jezika, ime se aludira na komunikaciju mjetana primorskih

naselja s turistima: Blaue grotte ausflug do Zanjica, heute habbe Hobotnica. Koritene su i pojedine,

zvune rijei kao to su nacionalizam (rije koja se uspostavlja kao paradigmatina za zemlje na

Balkanu), snobizam, nudizam ili liberalizam. Takoer, u skladu s dotadanjom poetikom Ramba

Amadeusa, tekst je banaliziran nabrajanjem i, ini se nasuminim rimovanjem posljednjih rijei u

stihu. Ovakav tekst je izgovoren na izuzetno loem engleskom, ime se aludira na nain na koji

priaju mnogi stanovnici Balkana, primorani da, uslijed sve veeg prodora anglosaksonske kulture

03VzBTVzBTImagining the BalkansOxOxUy00386.

204 //w../0/0/06/z/0//www..//y?=73&g=6833

35

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

na ove prostore, lome jezik govorei engleski, za koji se moe rei da simbolizira ono napredno

i urbano, zapadno. Na osnovi teksta, i naina na koji je u pjesmi izgovoren, ne moe se jasno

odrediti iz koje balkanske zemlje dolazi izvoa, ve je njime pjesma samo okvirno locirana u ovaj

dio istone Europe. Amadeus, dakle, sebe prikazuje onako kako nas najee vide drugi Europljani.

Tekst koncipiran na ovaj nain upuuje upravo na Balkan kao na most izmeu Istoka i Zapada,

odnosno na regiju koja (ni)je (n)i na Istoku (n)i na Zapadu.

Na ove zakljuke dodatno upuuju muzika i slika. Naime, nakon zloslutnog uvoda praenog

zvukom dubokih gudaa, uje se puhaki instrument koji donosi motiv egzotinog prizvuka. Zvuci

svih instrumenata koriteni u skladbama dobiveni su elektronskim putem, ime se moe stvoriti

asocijacija na narodne pjesme koje se na zabavama esto izvode na sintesajzerima. Na taj nain je,

samom kvalitetom zvuka ukazano na karakteristike prodora narodnih obiljeja u urbane sredine

ovih prostora. Poetne rijei, praene zloslutnim smijehom i zvukom gudaa u dubokom registru,

oslikane su prikazom Ramba kao tipinog balkanskog mukarca, s dugom neurednom bradom

i brkovima, krznenom kapom, u dugom kaputu i izmama, raspojasanog, kako navodi Todorova.

Nastavak spota prati Ramba koji na magarcu jae kroz maslinik k moru. U kadru se u krupnom

planu vide narodna obiljeja arena torba, korpa sa staklenom, vjerojatno rakijskom flaom

ali i megafon, kojim e protagonist tijekom spota najavljivati svoj dolazak. U nekoliko kratkih

kadrova naznaeno je da ovaj predstavnik ruralne sredine, s planina silazi na more u civilizaciju.

Protagonist je obuen u gumene izme, hlae, bijelu potkoulju i stari sako, a na glavi nosi vunenu

kapu ime je i vizualno predstavljen kao netko tko ne pripada okruenju u koje dolazi. Na taj nain

je na samom poetku pjesme uspostavljen identitet nas koje e pjesma reprezentirati. Mi smo

Balkanci, divlji, necivilizirani, rasputeni, sirovi.

Euro Neuro, Rambo na magarcu i domai proizvodi

36


Iako Rambo kroz itavu pjesmu recitira, melodijske asocijacije na Balkan (shvaen kao istoni,

drugi dio Europe) su, ini se, oigledne. Muziki tijek je, kao i u ranijim pjesmama, koncipiran

fragmentarno, kroz ponavljanja kratkih fraza. Strofa je praena raznovrsnim ritmikim figurama

dok je refren, iji tekst glasi Euro neuro, euro neuro, monetary break dance. Euro neuro, euro

neuro, give me chance to re-finance mjesto na kojem se pojavljuju melodijske fraze. Dakle, slino

kao i u Glupom hitu, u strofi je dominantan ritam, dok refren donosi melodiju. Izmeu dva puta

ponovljenog Euro neuro, koje izgovara pjeva, uje se zvuk violina koje donose kratak motiv

istonjakog prizvuka, dok se ponavljanje teksta od strane grupe pjevaa izvodi na nain slian

onom iz crnogorskih narodnih pjesama koje pjevaju mukarci. Rijei monetary break dance,

praene su melodijom ukraenom trilerima. Takoer, u pjesmi se, iznad matrice, u instrumentalnom

segmentu pjesme, uje zvuk gusali, to je postupak tipian za world music, a kojim se na vrlo efektan

nain spajaju istok (gusle, ruralni predjeli) i zapad (tehnologija, napredak). Na taj nain je, takoer,

vizualna predstava prirodnih ljepota Crne Gore, upotpunjena zvukom.

Sama videoprezentacija pjesme svakako predstavlja segment u kojem se ve iznesene teze najbolje

uoavaju. Kako navodi Jody Berland, videospot je omoguio muzikoj industriji da premosti

prostorni jaz izmeu muzike i njenih konzumenata. S videospotom, sada snanije integrirana

muzika/filmska/televizijska industrija, ponovo uspostavlja svoje globalne i domae moi, a prije

svega mo da ue u prostor, bilo iji prostor, i da nekog odvoji od njega (Berland, 1993: 22). Spot

za pjesmu Euro Neuro Ramba Amadeusa, potencijalnog gledaoca iz zapadne Europe kojem je

prvenstveno namijenjen, prenosi u egzotian svijet junih, kristalno plavih mora, visokih zelenih

planina, fantastine domae kuhinje, ali u kojem, naalost, ive (neprilagoeni?) ljudi potpuno

drugaiji od njih. Dakle, i videoprezentacija pjesme ukazuje na binarnu suprotstavljenost mi-oni,

ali i na izvjesno mijeanje egzotinih i balkanskih obiljeja.

Jaui na magarcu kroz Crnogorsko primorje, Rambo Amadeus prolazi kroz reklamu turistike

agencije prije nastanka pjesme je u vie navrata isticano da je cilj njegovog odlaska na Euroviziju

promocija turistike ponude Crne Gore. U spotu su prikazani predjeli u kojima se susreu more i

planine, nepregledni maslinici, zatim otok Sveti Stefan, ulcinjska plaa, arolika trnica u Baru na

kojoj dobroudna baka prodaje domae proizvode, ali i jahte (u tivatskom porto Montenegru),

spa centri, hoteli, noni klubovi, skupi auti i djevojke (jo jedna prirodna ljepota koju Crna Gora

ima u ponudi) koje u bikinijima ili bez njih uivaju u svim ljepotama koje Crna Gora moe pruiti.

Drugim rijeima, prikazane su atraktivne lokacije i sadraji koji bi stranim turistima mogli biti

zanimljivi. Takoer, na ovaj nain je predstavljena i urbana, moderna Crna Gora, zemlja u kojoj bi

zapadnoeuropski turisti mogli uivati, te treba rei da u tom smislu jest napravljen izvjestan pomak

u pravcu uklapanja ove zemlje u okvire civilizirane Europe.

37

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Neke od atraktivnih lokacija prikazanih u spotu

Kroz taj svijet glamura, Amadeus prolazi na magarcu i, s jedne strane nastoji, zahvaljujui strancima,

zaraditi novac, a sa druge izazvati njihovo gaenje time to postoji u kontekstu u kojem ne pripada.

On tako ulazi u spa centar u kojem naruuje masau za sebe i magarca, kojeg hrani mrkvom dok

on uiva u koktelu ili zaustavlja promet na jednom od puteva koji vode do mora jer magarac je

mnogo sporiji od skupih automobila. Ova ivotinja je, navodi Rambo, simbol odrivog razvoja.

Ima pogon na sve etiri i moe i tamo gdje dip ne moe,206 a ini se da je postala i glavna maskota

06//www..//V/308/gg

38


njegovog odlaska na Euroviziju na nastupu u Bakuu, prikazan je trojanski magarac, a o njegovoj

popularnosti meu publikom svjedoi i injenica da su brojni intervjui s umjetnikom zapoinjali

pitanjem novinara/ki o njegovoj odluci da u spot uvede tu ivotinju.207 Tako je magarac, moe se

rei, postao sinonim zaostalog Balkana koji eli u EU, a moda je u tom smislu posebno indikativan

posljednji kadar u kojem jede novac (eure) koji je na svom putu zaradio Rambo.208

Vrlo eksplicitno postavljanje protagonista u suprotnost Zapadu, uinjeno je u segmentu spota u

kojem Amadeus, u gumenim izmama ulazi u jahtu na kojoj borave veani (na iju je nacionalnost

ukazao kratkom pojavom misice koja nosi lentu s natpisom Miss Sverige, kao i zastavom koja

se na jahti vijori), uglaeni sjevernjaci, o kojima je govorio u gostovanju na dnevniku TV CG,

koji su potpuno okirani njegovim bahatim ponaanjem. Ovaj segment spota prati tekst: I got no

ambition, for high position and competition with their condition, to bi se slobodno moglo prevesti

kao Nemam ambicije prema visokom poloaju i takmienju s njihovim stanjem. Vezom ovakvog

teksta i slike stanovnika jedne ureene i razvijene sjevernoeuropske zemlje se, moda oiglednije

nego u ostatku spota, istie jaz izmeu stanovnika sjeverne i jugoistone Europe, ali se i ukazuje

na nepostojanje elje da se taj jaz premosti.

Balkan boy i zaprepatena veanka

Ovaj videospot u svijet alje i sliku Crne Gore kao zemlje kojom dominiraju patrijarhalni i

tradicionalistiki stavovi, to, kako istie Todorova, jest jedan od tipinih naina na koji se Balkan

percipira.209 Naime, ukoliko se osvrnemo na nain na koji su u spotu prikazane rodne uloge,

dolazimo do zakljuka da se patrijarhat nalazi u osnovi drutvenog ureenja ove zemlje. Tako je

Rambo i ovdje imid neurednog mao mukarca, to se ogleda u njegovom stajlingu gumene

izme, bijela potkoulja, vunena kapa, neobrijan, upav ali i u ponaanju. U tom smislu je posebno

207 OgzNovosti 8..202. SggBlic Online.3.0.BEz

gVijesti Online3..0.JGggVreme 2.3.202.08U03.gzgg.//www.y.U03.gzgg.//www.y.

/w?=TCQGQ0TDyIICTDyIIC

Imagining the BalkansOxOxUy63.

3

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

upeatljiva scena na jahti u kojoj Amadeus, izgovarajui rijei always be cool like a swiming pool,

prilazi bazenu u kojem se nalaze dvije djevojke i teatralno se pere u predjelu pazuha, ime potvruje

predstavu Balkanca koji je neciviliziran, sirov, surov i, bez izuzetka, raspojasan (Todorova, 2009:

14). Spot je ispunjen i predstavama mladih, mravih i, po utvrenim standardima ljepote, lijepih

djevojaka. One su uvijek prikazane u drugom planu, kao ukras, dio pejzaa i turistike ponude Crne

Gore razgledavaju grad, ispijaju koktele u spa centru (u ovom kadru im se vide samo noge), pleu

u nonom klubu ili se gole eu plaom. Obuene su po posljednjoj modi, prikazane kao urbane, i

u skladu s europskim standardima privlanosti, i kao takve nimalo ne zanimaju protagonista jer,

ini se, ne odgovaraju tradicionalnoj predstavi majke i domaice.210

Rambo i djevojke

Iz svega navedenog, dakle, moe se zakljuiti kako je pomou pjesme Euro Neuro Ramba Amadeusa

i spota koji je prati, u prvi plan istaknuta turistika ponuda Crne Gore, ali je to uinjeno tako da je

afirmirana (negativna?) slika koju veliki dio stanovnika zapadne Europe ima o balkanskim zemljama.

Dakle, pod platem borbe za ovu privrednu granu, afirmirani su brojni negativni stereotipi o

stanovnicima Crne Gore, a zatim i drugih balkanskih zemalja. Takoer, Rambo je pjesmom Euro

Neuro, zapravo nastojao napraviti hit, i to upravo po principima koje je kritizirao Glupim hitom,

na primjer. A Euro Neuro je, za razliku od drugih njegovih pjesama, zaista hit. Sadraj spota ove

pjesme nema namjeru ismijavati (mada se to moe uiniti na prvi pogled), ili zahvaljujui apsurdu,

problematizirati sam medij videospota, nego afirmirati odreene vrijednosti. Slian zakljuak se

0Vg//www..//Vg//www..//30803

400


izvodi i na osnovi analize muzike u kojoj se prepleu urbani zvuk matrice i aluzije na narodni melos

stavljen u funkciju stvaranja zvunih asocijacija na podruje iz kojeg muziar dolazi, a ne u svrhu

kritike raznih oblika eksploatacije ovih motiva od strane zvijezda s ovih prostora, kao to je to do

tada bio sluaj. Dakle, ovaj muziar je u pjesmi Euro Neuro nastojao zadrati neke od osnovnih

karakteristika njegove dotadanje poetike, kao to su humor i satira, postmodernistiki muziki izraz,

apsurd i banalnost, ali je nain njihove upotrebe u ovom sluaju u potpunosti drugaiji. Umjesto

da dovede u pitanje vrijednosti koje se ovim natjecanjem promoviraju, Amadeus je zapravo samo

predstavio njihovo nalije i afirmirao ih, postavljajui sebe i svoju zemlju u ulogu drugog u odnosu

na koje se (izmeu ostalog) Europa definira kao civilizirana, razvijena i napredna.

Literatura:

Berland, Jody (1993): Sound, Image and Social Space: Music Video and Media Reconstruction,

Simon Frith, Andrew Goodwin, Lawrence Grosberg, Sound &Vision, The Music Video Reader,

Routledge, New York, 2036.

Fuko, Miel (2007): Poredak diskursa, Loznica: Karpos.

Miki, Vesna (2007): Eurovision Song Contest through Serbian Lenses, in Nutida Musik. Central

Balkans , vol. 3, The Swedish Section of ISCM, Sankt Eriksgatan, 3236.

Miki, Vesna (2011): Romantic Notions in the Popular Music Discourses Several Examples

from Serbia, u: Leon Stefanija, Nico Schler (eds), Approahes to Music Research. Between

Practice and Epistemology , vol.6, Peter Lang Pub Inc, 191198.

Straw, Will (1993): Popular Music And Postmodernism in the 1980s, u Simon Frith, Andrew

Goodwin, Lawrence Grosberg, Sound &Vision, The Music Video Reader, Routledge, New

York, 217.

Vuksanovi, Ivana (2004): Rok muzika i muziki spot: sluaj Ramba Amadeusa, u Vesna Miki,

Tatjana Markovi (ur), Muzika i mediji, Beograd: Fakultet muzike umetnosti, 7480.

Gligorijevi, Jovana (2012): Heroj na magarcu, Vreme, 29.3.2012. (http://www.vreme.com/cms/

view.php?id=1043626, dostupno u kolovozu 2012.)

https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=116084018515386&id=14196181582

9012 (dostupno u kolovozu 2012.)

Rambo Amadeus: Magarac i ja smo glavni u spotu, Buka, 15.3.2012, http://www.6yka.com/

novost/20843/rambo-amadeus-magarac-i-ja-smo-glavni-u-spotu (dostupno u kolovozu

2012.)

http://www.eurovision.tv

40

Vol 2, br. 3, 2013. (384-402)

Adams, Lee William, Rambo Amadeus Euro Neuro: Eurovision Takes On the Euro Zone, TIME,

6.4.2012, http://world.time.com/2012/04/06/rambo-amadeuss-euro-neuro-eurovision-

takes-on-the-eurozone/ (dostupno u kolovozu 2012.)

Rambo Amadeus predstavnik Crne Gore na Pjesmi Eurovizije 2012. godine u Azerbajdanu, gostovanje

u Dnevniku 2, na TV Crne Gore, 12.12 2011. http://www.youtube.com/watch?v=2MSPrI3o664

(dostupno u kolovozu 2012.)

Intervju s Rambom Amadeusom za TV OBN iz 2008. godine, http://www.youtube.com/

watch?v=ajsy-nIW4Zw (dostupno u kolovozu 2012).

Anyone who is worth something, went away - Rambo Amadeus, Eurosong and Tourism in

Montenegro

Abstract

In this paper, I will focus my attention on the latest song by Rambo Amadeus,

titled Euro Neuro, and its music video, that are meant to represent Montenegro

on the Eurovision song contest. Given the fact that, from the beginning of his

career in late 1980s, the main goal of his musical output was to make fun of the

musical mainstream, I would like to shed some light on his decision to enter the

aforementioned contest, using theories of media and popular music. I would

argue that by deciding to do so, he entered the world of mainstream that he,

up until recently, mocked. Im going to analyze musical, textual and visual

content of his latest song, and of another song, Glupi hit (Stupid Hit, in which he

mocks musical hits), in order to point out that he entered the field of mainstream

thanks to some changes in the visual presentation of the song, whilst his music

remained the same as is was in, for example Glupi hit.

Key words: Rambo Amadeus, Eurovision, pop culture, Stupid hit.

402


Documents

Adriana Sabo Rambo Amadeus Eurovizija i Crnogorski Turizam